Kategorija: Društvo

Iako se u BiH godišnje troše enormna sredstva kako bi se omogućilo da mnogobrojna ministarstva, agencije, kancelarije, direkcije i instituti funkcionišu, dobar dio njih na zajedničkom nivou za to vrijeme na svojim zvaničnim internet stranicama nema još ni osnovnih podataka, počevši od toga ko je osoba koja njima rukovodi, čime se bave, koliko novca i za koje namjene troše.

To je potvrdila i najnovija analiza koju je, na zahtjev Savjeta ministara, sprovela Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave BiH.

Cilj tog dokumenta je, kako su pojasnili u toj kancelariji, obezbijediti plansku proaktivnu objavu informacija od javnog značaja, što direktno doprinosi ostvarivanju koncepta dobre uprave, vraća povjerenje javnosti u rad državnih institucija, a građanima omogućava veću informisanost radi njihovog učešća u radu javne uprave. Kancelarija je do podataka o stanju na zajedničkom nivou vlasti došla putem onlajn ankete u februaru ove godine na uzorku od 81 institucije. Na dostavljeni upitnik su odgovorile 63 institucije, među kojima samo jedna nije odgovorila na svih 38 pitanja. Ipak, analiza pokazuje blagi napredak u odgovornosti jer je dodatnih 14 institucija, ovaj put, dalo odgovore na sva pitanja u odnosu na 2020. godinu, a gledalo se da li na zvaničnim internet stranicama imaju finansijske podatke, one koji se odnose na javne nabavke, borbu protiv korupcije, slobodu pristupa informacijama.

• Standardi proaktivne transparentnosti, između ostalog, podrazumijevaju omogućavanje uvida javnosti u finansijske informacije kao što je izvršenje budžeta, planovi javnih nabavki, ukupna primanja zaposlenih u institucijama, te niz drugih informacija od javnog značaja. Istraživanje među 62 institucije pokazalo je da je prosječna ispunjenost standarda 67,57 odsto, što predstavlja poboljšanje u odnosu na analizu internet stranica iz 2016. godine, kada je prosječan nivo transparentnosti, na uzorku od njih 68, bio 34,8 odsto – istaknuto je u izvještaju Kancelarije koordinatora.

Četiri institucije Savjeta ministara ispunjavanju 100 odsto standarda. To su Direkcija za evropske integracije, Agencija za statistiku BiH, Agencija za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta, te sama Kancelarija koordinatora za reformu javne uprave.

S druge strane, na primjer, podatke iz budžeta objavilo je 35 institucija (56,45 odsto).

• Izvještaje o izvršenju budžeta objavila je 51 institucija, a 11 ne, dok izvještaje Kancelarije za reviziju institucija BiH objavljuje 37 institucija – istaknuto je u izvještaju.

Plan javnih nabavki je “skriven” na četiri adrese, dok ih šest nema objavljenu listu osnovnih elementa ugovora, a što je obaveza u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

• Više od polovine institucija je navelo da ne objavljuju na svojim stranicama pozive za javnu nabavku jer se svi pozivi objavljuju putem zvaničnog portala Agencije za javne nabavke. Tendersku dokumentaciju nakon okončanja postupka objavilo je samo 20 institucija, odnosno nešto više od 31 odsto – pokazala je analiza.

Godišnji plan rada i izvještaje o radu objavilo je 50 institucija, a njih 27 nema ni objavljene konkurse i oglase, ni njihovu arhivu, a što je odranije obaveza institucija i prema Uputstvu o izradi i održavanju službenih internet stranica institucija BiH još iz 2009.

• Uvidom u analizu odgovora vidljivo je da pojedine institucije uprave nemaju ni osnovne podatke koji predstavljaju njihovu ličnu kartu, poput biografija rukovodilaca ili kontakata zaposlenih – navedeno je u dokumentu.

Na tekuće potrebe institucija na nivou BiH, odnosno plate, naknade, putovanja, nabavke i druge potrepštine godišnje odlazi oko 900 miliona maraka.

Poziv na ozbiljnost

Iz Kancelarije su ponovo pozvali institucije da ažuriraju podatke na njihovim stranicama i da objavljuju za javnost relevantne informacije koje se nalaze u njihovom posjedu, a odnose se na standarde proaktivne transparentnosti. Takav poziv često upućuju i iz nevladinog sektora, naglašavajući da se institucije finansiraju iz džepova poreskih obveznika, koji zato imaju pravo da znaju kako se taj novac i troši.

Od 25 posmatranih evropskih država, izborno zakonodstvo u samo četiri države predviđa mogućnost elektronskog glasanja na izborima – Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, dok su u Švajcarskoj u toku konsultacije.

To je podatak iz istraživanja “Nove tehnologije glasanja u evropskim državama” koje je za potrebe parlamentaraca uradio Istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH.

Podsjećamo, u toku su pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, a jedan od zahtjeva, naročito opozicionih stranaka, jeste da u izborni proces budu uvedene nove tehnologije. Prije svega se misli na skenere glasačkih listića. Uvođenje novih tehnologija zagovara i CIK BiH.

Uvođenje nove elektronske opreme u izorni sistem je veoma širok pojam, i obuhvata savremenu opremu – od elektronskih uređaja za glasanje na biračkim mjestima, do glasanja putem interneta. Sudeći prema podacima iz istraživanja, većina zemalja u Evropi i svijetu je zadržala tradicionalni način glasanja, a neke su se pokajale zbog uvođenja novih tehnologija, te su se vratile korak unazad.

– Prema trenutno dostupnim informacijama, najveći broj država u Evropi je, posebno nakon izbora 2016. i 2017. u SAD, Francuskoj i Velikoj Britaniji i navoda o uplitanju drugih država u izbore, zadržao samo način glasanja „papir i olovka“. Izuzetak su Estonija, država koja je prva, još 2002. u svoje zakonodavstvo uvela opciju glasanja putem interneta, zatim Bugarska, u kojoj su na izborima 2019. i 2021. godine, pored tradicionalne metode glasanja na papirnim glasačkim listićima, birači mogli izabrati da glas daju na uređajima za glasanje, kao i Belgija, koja je specifična, jer se samo u nekim njenim dijelovima koriste nove tehnologije glasanja, odnosno uređaji za glasanje – navodi se u ovom istraživanju, objavljenom početkom juna.

Kao poseban primjer upotrebe skenera navodi se primjer Norveške. U ovoj državi su u upotrebi skeneri za brojanje glasova na biračkim mjestima, ali svi glasovi moraju biti prebrojani dva puta kako bi bili validni, a od 2017. godine najmanje jednom moraju biti prebrojani ručno.

Kako glasanje izgleda u Belgiji?
U toj državi se koriste tzv. “tač skrin” uređaji za glasanje na biračkim mjestima u Flamanskoj regiji, Regiji glavnoga grada Brisela i u opštinama u kojima se govori njemački jezik. Međutim, nove tehnologije glasanja, kao i ranije, nisu u upotrebi u Valonskoj regiji.

U skladu s ranijom preporukom OEBS/ODHIR, svi uređaji imaju Voter Verified Paper Audit Trail (VVPAT), odnosno štampani ispis koji pismeno potvrđuje odabir birača s bar-kodom. Birač može skenirati bar-kod i provjeriti da li je glasački uređaj pravilno evidentirao njegov glas prije nego što ga odštampanog ubaci u elektronsku glasačku kutiju koja skenira bar-kod i broji glasove.

Bugarska: Kome ide memorijski stik?
Kada se pomene Bugarska u kontekstu izbora, kod nas prvo odzvanja pojam „bugarski voz“ kao vid izborne prevare. Međutim, ta članica EU jedna je od zemalja u kojoj se najdalje odmaklo u korištenju savremenih tehnolohija prilikom glasanja.

Izborni zakonik Bugarske propisuje da birač može odabrati da li će svoj glas na izborima dati putem „tač-skrin“ uređaja ili će glasati putem papirnog glasačkog listića. Glasački uređaji se ne postavljaju na biračka mjesta koja imaju manje od 300 birača, mjesta za mobilno glasanje, na biračkim mjestima u medicinskim ustanovama, domovima za starije osobe, na biračkim mjestima na brodovima pod bugarskom zastavom i na biračkim mjestima van države.

-Memorijski stik svakog uređaja dostavlja se državnoj kompaniji „Information Services“, koja ima osoblje u svakoj izbornoj komisiji, radi obrade rezultata, a zatim se vraća izbornoj administraciji. Nadzor nad provođenjem elektronskog glasanja je odgovornost Centralne izborne komisije, kao i Državne agencije za elektronsku upravu, Instituta za standardizaciju i Instituta za metrologiju, koji su odgovorni za certifikaciju i provjeru glasačkih uređaja. CIK je provela tendersku proceduru za nabavku oko 9.600 glasačkih uređaja i opsežnu prateću podršku. Za dobavljača odabrana je privatna firma, koja će biti odgovorna i za servisiranje uređaja i obuku izbornih zvaničnika o načinu njihovog korištenja. Troškovi za nabavku uređaja za glasanje su procijenjeni na 18,4 miliona evra – navodi se u ovom istraživanju.

Estonija: Ušteda 11.000 radnih dana
Estonija je jedina država koja svim svojim glasačima od 2005. nudi opciju glasanja putem interneta. Ovaj oblik glasanja se naziva „i-glasanje“ kako bi se razlikovao od šireg pojma elektronskog odnosno „e-glasanja“. Glasači u Estoniji i dalje imaju mogućnost tradicionalnog načina glasanja putem glasačkih listića u svojoj izbornoj jedinici. Međutim, s obzirom na visok nivo povjerenja u institucije i informacijsku sigurnost Estonije, broj građana koji se odlučuju da glasaju putem interneta raste iz godine u godinu.

To proističe i iz široko rasprostranjene upotrebe digitalnog identiteta za elektronsko bankarstvo i digitalne ugovore. Takođe, Estonija je možda i jedina država u svijetu u kojoj je 99 odsto javnih usluga dostupno stalno onlajn, izuzev „e-usluga“ za vjenčanja, razvode i promet nekretnina. Uvođenje internetskog glasanja nije uticalo na izlaznost birača u zemlji, ali je uticalo na izlaznost birača koji glasaju iz inostranstva.

Prema podacima estonske Vlade, primjenom „i-glasanja“ kumulativna ušteda vremena na posljednjim izborima je čak 11.000 radnih dana!

Brazil – sličnost sa BiH
Izvan Evrope, navodi se primjer Brazila, države koja je prva u svijetu u potpunosti provela izbore, 2000. godine, elektronskim putem. Od samog uvođenja elektronskog glasanja, 1996. godine, Brazil neprestano radi na njegovom unapređenju, posebno u smislu bezbjednosti, kako bi postigao pouzdan elektronski sistem glasanja. Međutim, međunarodne organizacije koje prate izbore ipak pozivaju Brazil, između ostalog, i na veću transparentnost, sigurnosti nadzor izbornog procesa od strane organizacija civilnog društva.

Cilj uvođenja elektronskog glasanja u Brazilu je identičan onom u BiH – smanjenje prevara u procesu prebrojavanja listića. Naime, zbog velikog broja glasača i kandidata prebrojavanje glasova je trajalo i po nekoliko sedmica, pa su šanse za manipulaciju brojanjem glasova bile velike, bez obzira na prisutnost izbornih posmatrača i predstavnika političkih stranaka.

FOTO: FERNANDO BIZERRA/EPAFOTO: FERNANDO BIZERRA/EPA
Kako glasanje izgleda u praksi? Elektronski uređaj za glasanje je specijalni mikroračunar, malih dimenzija, lagan, energetski nezavisan (koristi bateriju u slučaju nestanka električne energije), jednostavan za čuvanje i transport. Uređaj ima dva terminala – jedan kod člana biračkog odbora, drugi je terminal glasača. Na terminalu člana biračkog odbora glasač se identifikuje otiskom prsta, a na tastaturi ovog terminala član biračkog odbora upisuje broj registracije glasača. Ako glasač pripada toj izbornoj jedinici i ako može glasati, na ekranu se pojavi ime glasača te mu se dopušta glasanje. Time se sprečava mogućnost da glasač glasa u nečije drugo ime.

Terminal glasača numerički evidentira samo da je glasač glasao, ali ne i informaciju za koga je glasao. Zahvaljujući unutrašnjem miješanju i drugim bezbjednosnim mehanizmima, ne postoji mogućnost provjere za koga je glasač dao svoj glas, što je u skladu sa Ustavom, koji garantuje tajnost glasanja.

Terminal glasača, takođe, ima numeričku tastaturu i ekran na kojem su snimljene poruke koje vode glasača kroz proces glasanja. Početni troškovi ovakvog sistema bili su milijadu američkih dolara, plus 500 miliona dolara za svake izbore, za 100 miliona glasača. Međutim, sada su troškovi glasanja smanjeni na tri dolara po glasaču.

-Tokom pandemije kovid 19, u SAD je ponovo razmatrana opcija glasanja putem interneta za predsjedničke izbore 2020. godine. Međutim, stručnjaci Američkog udruženja za unapređenje nauke, Centar za naučne dokaze o javnim pitanjima, uputili su pismo guvernerima, državnim sekretarima i državnim izbornim direktorima u kojem su iskazali ozbiljnu zabrinutost zbog sigurnosti glasanja putem interneta ili mobilnih aplikacija. Po njihovom mišljenju, dvije decenije naučnih i tehničkih analiza pokazuju da bezbjedni sistemi glasanja putem interneta u SAD nisu mogući ni sada, niti će biti u doglednoj budućnosti. Smatraju da je prilikom glasanja putem interneta i dalje moguća manipulacija glasovima koja bi mogla biti neotkrivena, a umjesto glasanja putem interneta preporučuju razmatranje mogućnosti većeg pristupa glasanju putem pošte i prijevremenom glasanju – navodi se u istraživanju.

Budući srednjoškolci koji u junskom roku nisu zadovoljili uslove konkursa, od 5. do 16. jula imaće priliku da se upišu u srednje škole u kojima je ostalo slobodnih mjesta.

Kako kažu direktori ovih obrazovnih ustanova, mjesta ima čak i u gimnazijama u nekim opštinama, dok su medicinske škole zatrpane prijavama.

Planom upisa u prve razrede srednjih škola za narednu školsku godinu predviđena su 10.953 mjesta, a učenici koji se upišu na deficitarna zanimanja imaće stipendije u iznosu od 100 KM.

Mirko Jović, direktor Medicinske škole iz Banjaluke, kazao je da je novoj školskoj godini upis bio odobren za 192 učenika te da su prvog dana upisa ispunili upisnu kvotu.

“Međutim Ministarstvo prosvjete i kulture RS odobrilo je proširenu listu, za svako odjeljenja po četiri učenika, tako da su upisana još 32 učenika”, kazao je Jović.

Dodaje da godinama unazad vlada veliko interesovanje učenika za ovu školu, u prilog tome ide i činjenica da je ove godine ostalo još 50 učenika neupisano, a predali su dokumente za upis.

“Dok su medicinske škole zatrpane prijavama i imaju višak prijavljenih đaka, u Poljoprivrednoj školi u Banjaluci je tek poneki upisan učenik”, kaže Bojan Bakal, direktor ove škole.

Iako je, kako kaže, završen junski upisni rok, u ovu školu upisano je samo 77 učenika.

“Kod nas je stanje katastrofalno, popunili smo samo smjer veterinarski tehničar, dok su ostali smjerovi na ivici da uopšte budu formirana odjeljenja”, kazao je Bakal.

Kako kaže, najveći problem sa manjkom učenika im predstavlja i to što se u pojedinim školama dozvoljava proširenje kapaciteta broja upis učenika.

“Škole, kao što su Medicinska i Elektrotehnička, nisu imale problema sa upisom, ali one su isforsirane i proširile su listu”, kazao je Bakal.

Ističe da su ove godine imali i nekoliko novih zanimanja, poput mesara, ali kako kaže, bio je tek pokoji đak koji se prijavio.

Duško Đurić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija, kazao je da je u ovoj regiji planom upisa predviđeno da se u prve razrede upiše oko 900 učenika.

“Poljoprivredna i medicinska škola, oblast zdravstvo, su popunjene, u oblasti poljoprivrede u četvorogodišnjem programu takođe je popunjeno sve, dok u trogodišnjim smjerovima ima još mjesta”, kaže Đurić.

Dodaje da je Ekonomska škola popunila kompletan kapacitet, čak je i oko 70 ostalo ispod crte.

“Gimnazija je u većem obimu ispunila upisu kvotu, ali ima još mjesta”, kazao je Đurić.

Aleksandar Milješić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola prijedorske regije, kazao je da je Elektrotehnička škola ispunila upisnu kvotu, kao i Mašinska.

“Đaka nedostaje u Ekonomskoj školi, kao i Gimnaziji”, rekao je Milješić i istakao da, što se se tiče medicinske struke, imaju čak i 40 učenika koji nisu uspjeli da se upišu.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske apelovalo je na sve poslodavce da, zbog izuzetno visokih temperatura vazduha, izvrše preraspodjelu radnog vremena i tako zaštite zdravlje radnika.

Ministarstvo je uputilo apel s obzirom da u zakonodavstvu Republike Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima, kao što je velika vrućina, a nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uslovima poslodavci trebalo da obustave radove jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika.

Ministarstvo je pozvalo poslodavce u Republici Srpskoj da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika.

“Nesporno je da učestale vrućine utiču na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povređivanja radnika. Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih teperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana”, podsjećaju iz Ministarstva.

Iz Ministarstva apeluju na poslodavce da primijene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena, te da se radnici ne nalaze na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz napomenu da i za rad u zatvorenim prostorijama treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se zaštitilo zdravlje radnika.

Dodaju da su, u skladu sa pomenutim standardom u zavisnosti od utvrđenog toplotnog indeksa koji je mjerodavan za uslove rada na otvorenom, u uslovima visokih temperatura predviđeni načini izvođenja radova i mjere rada za date uslove kao i preporuke za poslodavce i radnike vezano za prevenciju koje će pomoći da se rizik od izloženosti visokim temperaturama na radnom mjestu svedu na najmanju moguću mjeru.

Te mjere su organizacija posla, što obuhvata preraspodjelu radnog vremena, rotacija poslova, izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana (od 11.00 do 15.00 časova,) uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova, osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor i nošenje lagane zaštitne odjeće i obuće.

Iz Ministarstva navode da bi Republička uprava za inspekcijske poslove trebalo češće da bude na terenu i da obilazi poslodavce koji se bave djelatnošću gdje se rad odvija na otvorenom, kontrološući da li se poslodavci pridržavaju preporuka Ministarstva i da li organizuju rad na način da zaštite zdravlje radnika.

Izborom Mate Tadića za novog predsjednika Ustavnog suda BiH, Srbi u BiH ostali su bez ijedne rukovodeće pozicije u pravosuđu na nivou BiH.

Iako Ustavni sud BiH nije dio redovne sudske vlasti i pozicioniran je kao posebna, samostalna i nezavisna vlast, odlaskom Zlatka Kneževića, donedavnog predsjednika ovog suda, i dolaskom Tadića koji se izjašnjava kao Hrvat na njegovo mjesto, pravosuđem BiH upravljaju isključivo kadrovi iz Federacije BiH.

Prvi čovjek Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH trenutno je Bošnjak Halil Lagumdžija, dok Tužilaštvom BiH upravlja Gordana Tadić, glavna tužiteljka ovog tužilaštva, koja se izjašnjava kao Hrvatica, i na čelu Suda BiH je Ranko Debevec iz reda ostalih.

Kada je riječ o rukovodiocima pravosudnih institucija postavlja se i pitanje saglasnosti s Ustavom BiH, koji kaže da funkcioneri imenovani na položaje u institucijama BiH u načelu predstavljaju sastav naroda Bosne i Hercegovine, što sada nije slučaj, barem kada je riječ o institucijama pravosuđa.

“Članom 9, stav 3, Ustava BiH je propisano da funkcioneri imenovani na položaje u institucijama BiH u pravilu odražavaju sastav naroda u BiH. Ovo je ustavni imperativ, koji važi za institucije na nivou BiH, pa stoga nije dobro kada se on ne poštuje u praksi. To, u suštini, znači da se krši ova ustavna norma ako se prilikom imenovanja ona ne primjenjuje”, rekao je za “Nezavisne novine” Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci.

On kaže da, nažalost, u pravosuđu BiH sada imamo situaciju da nemamo Srbina ni na jednoj rukovodećoj funkciji, ne samo u VSTS gdje je konačno bio red da to poslije 15 godina više ne bude Srbin, već ni u Tužilaštvu BiH i Sudu BiH.

“S tom praksom se sada nastavlja i u Ustavnom sudu BiH. Mada, ako se Zlatko Knežević izjašnjava kao Srbin, onda po isteku njegova mandata na toj funkciji nije pravno osnovano da Srbin opet bude predsjednik. Ali, ako se Knežević ne izjašnjava kao Srbin, onda je imenovanjem Mate Tadića povrijeđen nacionalni balans propisan članom 9, stav 3, Ustava BiH”, rekao je Blagojević.

Dušanka Majkić, delegat Srba u Domu naroda parlamenta BiH, kaže da su Srbi protjerani iz rukovodstva pravosuđa te da nije teško zaključiti kako će to izgledati i čime će se sudovi baviti.

“To je i bio cilj Bošnjaka koji cijelo vrijeme nastoje da prigrabe ključne pozicije u pravosuđu i policiji. Tome se teško suprotstaviti i nešto se moglo uraditi dok je na čelu VSTS-a bio Srbin, ali njegovim odlaskom Srbi nemaju nikakvu šansu da dođu na te pozicije i to govori koliko su oni neravnopravni u odnosu na druga dva naroda”, rekla je Majkićeva za “Nezavisne novine”.

Ona ističe da se može očekivati da Bošnjaci na sve načine sruše Gordanu Tadić sa pozicije glavnog tužioca Tužilaštva BiH, a kada to i urade, pravosuđe će biti pod njihovom potpunom kontrolom te da je savršeno jasno šta bi to značilo.

“Nama je od vitalne važnosti da se sredi stanje u pravosuđu, ali sa Bošnjacima i međunarodnom zajednicom koja je blagonaklona prema Bošnjacima teško da ćemo bilo šta uraditi”, zaključila je Majkićeva.

Na nacionalni disbalans kada je riječ o pravosuđu i ranije su se žalili u SDA, najvećoj bošnjačkoj stranci, posebno prilikom imenovanja glavnog tužioca Tužilaštva BiH.

“Ne možemo prihvatiti činjenicu da se na čelne funkcije u pravosudnim institucijama u mandatu trenutnog VSTS-a u pravilu imenuju nebošnjaci. S pravom postavljamo pitanje da li se Bošnjaci uklanjaju sa čelnih pozicija u pravosuđu”, saopštili su tada iz SDA, kada su i naglasili da se na taj način ugrožava nacionalni balans koji je ustavna i zakonska obaveza, te da će se svim dozvoljenim sredstvima suprotstaviti takvoj nedopustivoj praksi.

Čelne pozicije
Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda BiH (Hrvat)

Halil Lagumdžija, predsjednik VSTS BiH (Bošnjak)

Gordana Tadić, glavna tužiteljka Tužilaštva BiH (Hrvatica)

Ranko Debevec, predsjednik Suda BiH (ostali)

Samostalni sindikat radnika BiH traži da u Federaciji BiH minimalac sa 406 poraste na 1.000 maraka, a u tim namjerama ih podržavaju finansijski stručnjaci i političari, dok poslodavci nisu baš oduševljeni ovom idejom.

Tako Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BiH koji djeluje na području Federacije BiH, za “Nezavisne novine” kaže da je zahtjev da minimalna plata bude 1.000 KM sasvim realan i opravdan.

“Sindikalna potrošačka korpa u FBiH je više od 2.000 KM. Smatramo da je konačno vrijeme da rad bude valoriziran i da poslodavci koji se najbrže bogate u Evropi jedan dio svog kolača daju onima koji su od njih napravili tajkune i bogataše, da se odreknu svog ekstra profita i da ga podijele sa radnicima i to uz pomoć vlasti, koja bi smanjila poreze na doprinose na osnovu rada”, kaže Šatorović. Po njegovom mišljenju, vrijeme je da radnici iz realnog sektora prestanu finansirati ogromnu i neefikasnu administraciju.

“FBiH je jedini dio države na svijetu u kome je porez na dobit jednak porezu na dohodak. Vi imate situaciju da radnik koji danas prima 400 KM plaća 10 odsto poreza, taman onoliko koliko plaća poslodavac na godišnju dobit veću od 90 miliona KM”, rekao je Šatorović.

Najavio je proteste za četvrtak uz objašnjenje da će zbog epidemiološke situacije na protestima učestvovati 100 članova ovog sindikata, ali da je interesovanje veliko i da bi u normalnim okolnostima taj broj bio sigurno oko 10.000.

Da minimalac treba da bude 1.000 KM, slaže se i Mirsad Isaković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici i finansijski stručnjak, koji za “Nezavisne novine” kaže da postoji realan osnov da se životni standard građana poveća.

“A to što sindikati traže je svega 50 odsto od potrošačke korpe četveročlane porodice. S ekonomskog stanovišta ovim bi pojačali potrošnju stanovništva, a znamo da potrošnja dovodi do većeg priliva u državnu kasu”, kazao je Isaković.

Dodaje kako je Njemačka u prvoj krizi koja se pojavila 2008. godine povećala plate kako bi država izašla iz troškova, te da je to uradila i sada u vrijeme pandemije.

“Moramo povećati troškove ako hoćemo da izađemo iz krize, te 1.000 KM minimalno nije problem ni za poslodavce ukoliko FBiH smanji doprinos na plate, koji je sad oko 42 odsto na 35 odsto”, kaže Isaković.

S druge strane, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za “Nezavisne novine” tvrdi da je to “samoprozvani sindikat” i da su oni duboko u pregovorima sa “normalnim” sindikatima.

“Razgovaramo. Potpisali smo jednu platformu prije nekih 10 dana i bilo je priče o minimalnoj plati”, kazao je Smailbegović, ali na pitanje “Nezavisnih novina” je li utvrđeno koji bi to iznos bio, rekao je da nije bilo govora o tome. Po njegovom mišljenju, protesti su zakasnjeli i nelegitimni, te da je to čisto politikantstvo.

“Što se tiče najniže plate, tu se treba naći mjera, jer preniska plata neće zadovoljiti potrebe uposlenika, a maksimalna, odnosno veća plata može dovesti do otpuštanja radnika, do povećanja crnog tržišta, sive ekonomije, tako da treba pokušati naći dobar balans koji će biti u interesu i jedne i druge strane”, kazao je Smailbegović. Ističe da poslodavcima nije problem povećati plate radnicima, ali žele da to povećanje ide radnicima, odnosno da se smanje nameti na doprinose.

Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da je ekonomsko stanje u FBiH alarmantno i da su potrebne hitne reforme koje će “vratiti dostojanstvo” radnicima.

Žuljević je istakao da 260.000 radnika u FBiH živi s manje od 1.000 KM mjesečno, dok je potrošačka korpa 2.000 KM. Kaže da su podaci koje je dobio od Porezne uprave poražavajući, te da 44 odsto zaposlenih prima platu do 700 KM, a 17 odsto do 1.000 KM, što znači da 61 odsto građana živi mjesečno sa prihodima koji su polovina sindikalne potrošačke korpe.

Članovi Sindikata za sutra su najavili protestnu šetnju u Sarajevu, koja će krenuti od prostorija Udruženja poslodavaca FBiH i završiti ispred zgrade Vlade FBiH.