VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Građani popili 19.500 tona kafe

    Građani popili 19.500 tona kafe

    BiH je tokom prošle godine uvezla više od 19.500 tona kafe u vrijednosti većoj od 142 miliona maraka, što potvrđuje da ona i dalje zauzima visoko mjesto na listi toplih napitaka omiljenih među stanovnicima.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, najviše kafe je lani na domaće tržište stiglo iz Brazila, a uvožena je i iz Indije, Italije, Vijetnama, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Gvineje.

    “Tokom januara ove godine BiH je uvezla više od 1,3 miliona kilograma kafe u vrijednosti većoj od 9,3 miliona KM”, pokazuju podaci UIO.

    U tom periodu, kako dodaju, najviše kafe je uvezeno takođe iz Brazila, a pristizala je i iz Indije, Vijetnama, Slovenije, Hrvatske, Etiopije, Ugande, Njemačke, Španije, Portugalije, Indonezije, Kolumbije, Kameruna i SAD.

    Iako je 2021. uvezeno više od 22.000 tona, vrijednost je bila daleko niža, odnosno ukupno je koštala više od 97 miliona maraka.

    Direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške Momčilo Banjac za “Glas Srpske” kaže da su cijene sirove kafe na berzi proteklih dana išle gore i da je pred njima turbulentno vrijeme.

    “Teško je dati neku prognozu šta će se dešavati u narednom periodu, jer u posljednjih 20 dana raste cijena kafe na berzi i sada iznosi oko 4.000 dolara po toni, a kada je bila najveća kriza, bila je oko 5.000 dolara”, rekao je Banjac dodajući da je situacija malo povoljnija jer je pala cijena dolara u odnosu na marku.

    Objasnio je da domaćim pržionicama predstavlja problem često variranje cijene kafe.

    “Mi ne možemo stalno mijenjati cijene i zbog toga smo lani mnogo trpjeli i smatram da su svi pržioničari bili na gubitku. Iako su velike firme korigovale cjenovnike, mi se za opstanak na tržištu borimo nižim cijenama”, rekao je Banjac dodajući da su kafu nekada izvozili u Austriju, a sad su samo usmjereni na domaće tržište.

    Istakao je da je najtraženija domaća kafa, nakon toga espreso, ali i instant brze kafe.

    S druge starne, vlasnik firme “Fabrika coffee” iz Banjaluke Dario Brkić kaže da su orijentisani i na izvoz.

    “Našu kafu izvozimo u Sloveniju, Crnu Goru i Srbiju, a od aprila ćemo biti prisutni i na tržištu Sjeverne Makedonije”, kazao je Brkić.

    Objasnio je da cijene sirove kafe na berzi uvijek oko Nove godine odu gore, istakavši da u aprilu očekuju njihovo smanjenje.

    “Svijest o kafi raste i sve više ljudi traži kvalitetnije vrste kafe poput arabike”, rekao je Brkić dodajući da su oni bazirani na espreso i domaću kafu.

    Na pitanje da li će cijene kafe u prodaji ove godine ići nagore, kaže da je rano za bilo kakve prognoze.

    “Mi nećemo mijenjati cijene radi naših kupaca koji su nam ostali lojalni, bez obzira na navalu stranih brendova, ali ako bude još rasla cijena na berzi, i mi ćemo biti primorani”, rekao je Brkić.

    Izvoz

    Prema podacima UIO, BiH je tokom prošle godine izvezla 97.559 kilograma kafe u vrijednosti većoj od milion maraka, a najviše na tržište Slovenije.

    “Tokom januara ove godine je izvezeno 6.540 kilograma kafe u vrijednosti većoj od 83.130 KM”, podaci su UIO.

  • Vrtići u problemima kada im zatreba radnik

    Vrtići u problemima kada im zatreba radnik

    Problem sa manjkom vaspitača u vrtićima u BiH iz godine u godinu je sve izraženiji te ove ustanove sve teže pronalaze adekvatan kadar koji bi radio sa mališanima.
    Tako je, prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, u prošloj godini postojala potreba za 254 vaspitača u predškolskim ustanovama, te je ovo zanimanje bilo na devetom mjestu po broju najtraženijih.

    Da je manjak ovog kadra, potvrđuju i sagovornici “Nezavisnih”, koji kažu da je najteže pronaći zamjenu kada neko od radnika ode na bolovanje ili trudničko odsustvo.

    Jelena Guslov, iz Kluba za djecu “Zvjezdica” Banjaluka, kaže da trenutno imaju dovoljno vaspitača, ali ističe da im je teško naći zamjenu kad im zatreba.

    “Na birou nema nijednog vaspitača koji je zainteresovan za posao. Mislim da su na njihovoj evidenciji četiri vaspitača, ali oni nisu zainteresovani za posao. Baš smo prošle sedmice pisali Birou za zapošljavanje da nam treba vaspitač, jer nam je jedna radnica otišla na trudničko, međutim, niko nam se nije javio”, rekla je Guslov.

    Kako navodi, nedavno im je jedan vaspitač rekao da se seli u Njemačku, što, kako kaže, nije ništa novo te da se to sve češće dešava u posljednje vrijeme, kao i da je situacija sve teže.

    Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, kaže za “Nezavisne” da su svi vrtići obavezni da po jednoj vaspitnoj grupi obezbijede minimalno dva vaspitača.

    “Mi imamo 112 grupa i 224 vaspitača. S obzirom na to da je mlad kolektiv, naše radnice idu na porodiljsko odsustvo i bolovanje i tada se nama javlja problem da nemamo ispunjenu normu, međutim to je bio problem prošle godine, kada nije bio usvojen rebalans budžeta, ali kako smo ga dobili, angažovali smo zamjene do povratka tih radnika”, rekao je Jokanović.

    Prema njegovim riječima, sada imaju zadovoljenu normu sa po dva vaspitača u jednoj grupi, no kaže da u slučaju vanrednog bolovanja, odnosno kada radnici zbog prehlade odsustvuju po dva-tri dana, angažuju stručnog saradnika kako bi popunili taj prostor.

    I Narcisa Fetić, vlasnica Predškolske ustanove “Cvrčak” iz Sarajeva, potvrđuje da je inače deficit ovog kadra i na području kantona Sarajevo.

    “Mi se nekako snalazimo, imamo tu sreću, ali je već duži niz godina potreba za odgajateljima i tako je unazad nekih šest-sedam godina”, rekla je Fetićeva.

    Kako kaže, na samom početku njihovog rada na konkurse se javljalo veliki broj kandidata, no to danas nije slučaj.

    “Recimo, na Birou u Kantonu Sarajevo nemate nijednog profesora predškolskog odgoja. Razgovarali smo i sa profesoricama razredne nastave, jer je to mala razlika predmeta koji treba da polože, ali, nažalost, one to nekako doživljavaju kao degradaciju”, dodala je Fetićeva.

    Prema najnovijem izvještaju Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2021/2022. godini u 427 ustanova na području BiH radilo je 2.889 vaspitača.

  • Nekretnine u Srpskoj uskoro jeftinije?

    Nekretnine u Srpskoj uskoro jeftinije?

    Cijene građevinskog materijala su se, nakon naglog rasta u periodu pandemije virusa korona stabilizovale i snizile, što bi moglo dovesti do nižih cijena nekretnina u Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih”.

    Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori RS, podsjetio je da je poskupljenje građevinskog materijala krenulo početkom pandemije virusa korona.

    “Poskupjeli su gotovo svi proizvodi koji učestvuju u procesu gradnje, uz najavu trgovaca da će doći i do novih poskupljenja. U suštini, svi poremećaji na tržištu vezuju se za pojavu pandemije, s tim što se, prema najavama, ovo poskupljenje prelilo i na radnu snagu. Proizvođači građevinskog materijala, takođe, kao jedan od osnovnih razloga navode povećanje troškova proizvodnje na koje utiče povećanje cijena sirovina na tržištu. Kako su rasle cijene sirovina, linearno su rasle i cijene gotovih proizvoda. Dakle, osnovni razlozi za povećanje cijena građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog smanjene proizvodnje, rast cijena nafte, rast energenata koji se koriste u proizvodnji u prvoj mjeri gasa, neplanirani remonti fabrika širom svijeta i zatvaranje zbog pandemije, kao i rast potražnje, zbog povećanog obima gradnje”, objašnjava Petrović.

    Dodaje da je u odnosu na period enormnih poskupljenja i nestašice građevinskog materijala sada situacija da je snabdijevanje stabilno, a da je pojeftinjenje čelika u zadnjih šest mjeseci bilo oko 30 odsto.

    “Nezahvalno je praviti predviđanja za dalja kretanja na tržištu, ali sadašnje trenutne procjene govore da neće biti značajnog poskupljenja građevinskog čelika, ali sasvim sigurno ni pojeftinjenja iz prostog razloga što su poskupjele sirovine – otpadno gvožđe”, kaže Petrović.

    Dragan Milanović, direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, rekao je da se cijene građevinskog materijala vraćaju u normalu.

    “Niže su cijene betone i željeza, ali i drugih komponenti koje su potrebne za gradnju u odnosu na februar ili mart prošle godine. Ono što možemo reći jeste da bi tek u narednom periodu moglo doći do pojeftinjenja nekretnina. Krajem marta, početkom aprila počinje građevinska sezona pa će se tada znati više. Ipak, cijena rada građevinskih radnika je narasla, tako da se ne zna do kolikog će pojeftinjenja doći”, istakao je Milanović.

    Miloš Vidić iz firme “Komerc-mali”, rekao je za “Nezavisne” da su cijene građevinskog materijala na skoro istom nivou kao prije šest mjeseci.

    “Cijene su se ustabilile i na pristojnom su nivou. Nije bilo nikakvih oscilacija i ne očekujemo da ih bude u narednom periodu. Sve je to uzrokovano manjom potražnjom, što se i globalno osjeća, a izazvano je inflacijom. Recesija se osjeća i u razvijenijim zemljama, što se dosta reflektuje u stanogradnji, a sve je to povezano s nama. Mi smo dosta vezani za stanogradnju, jer nema drugih ozbiljnijih projekata”, zaključio je Vidić.

  • Svake godine u Srpskoj 4.800 stanovnika manje

    Svake godine u Srpskoj 4.800 stanovnika manje

    Stručnjaci godinama upozoravaju da su demografski pokazatelji i trendovi u Republici Srpskoj alarmantni, a to je potvrđeno i u dokumentu Omladinska politika Srpske do 2027. godine.

    Kako se navodi u ovom dokumentu, koji je nedavno usvojila Vlada RS, najznačajniji demografski procesi koji karakterišu stanje u Republici Srpskoj su: prirodna depopulacija, starenje stanovništva, koncentracija stanovništva u gradovima i negativan migracioni saldo.

    U Srpskoj je, prema popisu 2013. godine, bilo 1.170.342 stanovnika. Procjena za 2020. godinu iznosi 1.136.274 stanovnika, a to znači da je za sedam godina stanovništva manje za 34.068, ili za 2,9 odsto.

    Na više od 90 odsto prostora dešava se prirodna depopulacija. Od 2.756 naselja samo u 346 (ili 12 odsto) bilježi se povećanje broja stanovnika.

    U Omladinskoj politici do 2027. godine navodi se da su faktori demografskog razvoja Republike Srpske veoma nepovoljni. Broj rođene djece iz godine u godinu se sve više smanjuje u gradovima i opštinama. Tako su 1991. bile 42 opštine sa umjerenom stopom prirodnog priraštaja, a u posljednje dvije godine nijedan grad i opština u Srpskoj nemaju pozitivan prirodni priraštaj.

    Od 2002. do 2020. godine broj novorođenih je manji u odnosu na umrle za 73.791, a to predstavlja više od 6 odsto populacije Republike Srpske. Samo u 2020. godini taj manjak je 7.421.

    Prosječno godišnje smanjenje broja učenika u osnovnoškolskom kontigentu je oko 1.600. To upućuje na procjenu da se svakih šest godina gubi jedna generacija učenika.

    Slične negativne posljedice se ogledaju i kod broja upisanih u srednje škole u Republici Srpskoj. U školskoj 2000/01. bilo je upisano 54.340 učenika, a 20 godina kasnije – 36.405 učenika. Broj upisanih studenata od 2010. do 2020. bilježi pad od 48 odsto!

    Istovremeno, u Srpskoj se bilježi porast mortaliteta. U 2002. godini je umrlo 12.980 stanovnika, a u 2020. godini broj umrlih je 16.582.

    Takođe, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2013. godini iznosio je 17 odsto, a u 2020. godini procijenjen je na 20,8 odsto.

    Prema procjeni za 2020. godinu, mlađi od 14 godina čine 13,3 odsto stanovništva.

    Istovremeno, ekonomske migracije radno sposobnog i fertilnog stanovništva su ubrzane i pojačane.

  • Građani u Srpskoj sve više novca ulažu u igre na sreću

    Građani u Srpskoj sve više novca ulažu u igre na sreću

    Ukupan prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću u 2022. godini iznosi oko 95 miliona KM, što je u odnosu na lani više za 38 odsto, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Republičke uprave za igre na sreću.

    Da građani u Srpskoj sve više novca upravo ostavljaju na igre na sreću potvrđuje i činjenica da su u odnosu na lani prihodi veći za oko 25 miliona KM.

    “Republička uprava za igre na sreću je u 2021. godini prikupila ukupno 68.250.404 KM prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću, dok prihodi za 2022. godinu iznose 94.165.048 KM”, navode iz Republičke uprave za igre na sreću.

    Kako je za “Nezavisne novine” kazao Milenko Stanić, ekonomski analitičar, razlog za povećanje prihoda svakako može biti i ekonomska situacija građana u Srpskoj.

    “Osim ekonomske situacije, jednako utiče i stanje društvenog osjećaja, raspoloženja i svijesti građana. Mislim da su kod nas kladionice postale apoteke za pojedine građane”, rekao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, činjenica je da su ljudi u neimaštini te zbog toga traže izlaz u igrama na sreću.

    “Ljudi se nadaju da će s manje rada ostvariti lakšu i bržu zaradu, te zbog toga dosta stanovništva pokušava putem različitih vrsta igara na sreću da stekne bilo kakvu korist”, rekao je Stanić.

    Kako ističe, pojava bitkoina takođe utiče na svijest građana.

    “Dosta građana učestvuje u vidu jedne takve ekonomske aktivnosti i to svakako nije dobro, odnosno to nije način na koji se rješavaju ključni problemi u domaćinstvu ili porodicama. Mali je broj onih koji mogu ostvariti zaradu putem toga”, rekao je Stanić.

    Prema njegovim riječima, globalno gledajući, većina ljudi koji igraju takve igre gubi svoj novac.

    “To nije način na koji se jedno društvo može privredno podizati i ojačati, to je više izraz nemoći, kako pojedinaca, tako i društva, da se riješe ključna ekonomska pitanja”, rekao je Stanić, dodajući da tamo gdje postoji velika zaposlenost stanovništva, gdje je veći standard, manje su prisutni oblici klađenja i očekivanja da se zaradi novac bez rada i zapošljavanja.

    Podsjećamo, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, za šest mjeseci 2022. godine ostvaren je prihod veći za 13 miliona KM u odnosu na uporedni period prethodne godine.

    U prvoj polovini 2022. godine ostvareni prihodi od igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitke od igara na sreću iznosili su 46.879.919 KM, dok su za prvih šest mjeseci 2021. godine prihodi iznosili 33.863.934 KM.

    Kako su tada kazali naši sagovornici, izmijenjena zakonska regulativa o načinu organizacije oporezivanja dobiti je jedan od razloga za povećanje prihoda, dok su drugi razlog teški životni uslovi u kojima danas građani žive.

  • Još 10 odsto građana nije preuzelo e-knjižicu

    Još 10 odsto građana nije preuzelo e-knjižicu

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS ponovo su pozvali građane koji još nisu preuzeli svoje elektronske kartice da to urade, jer stare zdravstvene knjižice više ne važe.

    Karticu još nije preuzelo nešto manje od 100.000 građana.

    Od 1. januara 2023. u zdravstvenom sistemu u Srpskoj su u upotrebi samo e-kartice.

    Kako su iz Fonda rekli za K3, od nove godine do danas svoju karticu je preuzelo 30.000 građana i to je ukupno oko 870.000 osiguranika.

    U slučaju da za nekoga još nije izrađena kartica potrebno je da u nadležnoj poslovnici Fonda podnese zahtjev za izradu. Osiguranik će tom prilikom dobiti potvrdu koju može da koristi dok mu ne bude izrađena elektronska zdravstvena kartica.

    E- kartica služi da pacijent bude identifikovan u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS), da se na osnovu nje ostvari pristup zdravstvenom kartonu pacijenta, a na osnovu kartice se provjerava status osiguranog lica. Takođe, za razliku od stare zdravstvene knjižice, ove elektronske kartice se ne ovjeravaju.

    IZIS je implementiran u svim domovima zdravlja, kao i javnim bolnicama, a i većina privatnih ustanova koje imaju ugovor sa Fondom su integrisane u IZIS.

  • BiH najgora u regionu po indeksu percepcije korupcije

    BiH najgora u regionu po indeksu percepcije korupcije

    Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji.
    Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak osam indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju TI izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

    „BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa“, navodi se u istraživanju koje je objavio TI.

    Posebno je naglašeno, navodi se dalje, da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana.

    „Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje rad tužilaštva“, navedeno je u regionalnom saopštenju, prenosi CAPITAL.

    Zbog ovakvog stanja u pravosuđu godinama nije procesuirano niz važnih slučajeva organizovanog kriminala i korupcije uključujući i one u kojima su učestvovali visoki zvaničnici.

    “Samo jedan od posljednjih primjera je suđenje odgovornima za kriminal u Bobar banci težak preko 100 miliona KM koji je nakon dugogodišnje pravosudne farse završio oslobađanjem jedne od prvooptuženih u ovom predmetu, a sličan epilog imale su i brojne druge korupcijske afere“, ističe se u izvještaju.

    Treba istaći, kaže se dalje, i da je provođenje Opštih izbora 2022. godine bilo praćeno nizom afera sa krađom glasova, trgovinom biračkim odborima i zloupotrebe javnih resursa.

    „Ovaj problem nije riješilo ni nametanje izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika koji je svojim djelovanjem samo dodatno produbio političku krizu i nije riješio problem potpune blokade vlasti koja nastavlja da djeluje prvenstveno kao instrument političkih partija za jačanje sopstvene kontrole nad svim procesima u državi“, kaže se u izvještaju.

    Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:

    “Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti”, ocijenio je Blagovčanin.

    Izvještaj TI ove godine naglašava da je korupcija dovela do ozbiljnih posljedica po globalni mir, jer uzrokuje pad demokratije i jačanje autoritarnih vođa, a mir i stabilnost postaju ugroženi u zemljama sa lošijim indeksom.

    Ove tendencije godinama su prisutne i u BiH, a kako se navodi u izvještaju TI, „dodatni razlog za zabrinutost je lider Republike Srpske i njegovo nedavno spominjanje zakona o kriminalizaciji klevete koje bi moglo biti iskorišćeno da se ućutkaju nezavisni kritičari“.

    BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u BiH očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.

    Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa.

    TI BIH je u saradnji sa međunarodnim i domaćim stručnjacima sačinio prijedlog Agende dobrog upravljanja 2025, ponudivši tako inovativan pristup izazovima upravljanja u zemlji, uzrokovanim dominantnim zarobljavanjem države od strane etno-nacionalnih elita. U agendi je predstavljen set mjera za borbu protiv korupcije izvan tipičnih i konvencionalnih, koji bi potencijalno mogao osloboditi ove napore od opstrukcija političkih elita.

    Neke od mjera odnose se na: provođenje sistemskih funkcionalnih javnog sektora u cilju njegove optimizacije, centralizaciju javnih nabavki, unaprjeđenje integriteta izbornog procesa i političkih partija.

  • Hoće li akcize na gorivo biti ukinute

    Hoće li akcize na gorivo biti ukinute

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi da sutra razmatra izvještaj Zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH.
    Ovaj zakonski prijedlog podrazumijeva ukidanje akciza na sve vrste goriva, a maloprodajna cijena dizel goriva bila bi niža za 35 feninga.

    Pred poslanicima bi, u prvom čitanju, trebalo da se nađe i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Šerif Špago.

    Predlagač je u obrazloženju naveo da je Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH utvrđen nesrazmjeran odnos u koeficijentima i platama, od najniže do najviše plate.

    Navedeno je da je Nacrtom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2023. godinu izvršen obračun plata primjenom osnovice od 630 KM, čime bi došlo do većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentom.

    Špago je dodao da ovaj zakonski prijedlog podnosi kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima.

    Na dnevnom redu sjednice su i izvještaji komisije Kolegijuma o nastojanju za postizanje saglasnosti o zahtjevima poslanika Denisa Zvizdića da se izmjene Zakona o zastavi BiH i izmjene Zakona o sportu BiH razmatraju po hitnom postupku.

    Pred poslanicima će se naći i izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2021. godinu i izvještaj o izvršenju budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu, kao i informacija o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve za period od januara do decembra 2021. godine.

    Poslanici bi trebali da se izjasne i o davanju saglasnosti za nekoliko međunarodnih ugovora i sporazuma.

    Sjednica je zakazana za 12.00 časova.

  • Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da je iznos najniže plate u Srpskoj od 700 KM realan.

    Minimalna plata povećana je za 18,6 odsto u odnosu na prvobitno utvrđenu za 2022. godinu i ona je povećana više nego što je rast inflacije u Srpskoj – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je podsjetila da je minimalna plata u januaru 2022. godine u Republici Srpskoj iznosila 590 KM, u junu je povećana na 650 KM, odnosno za 10 odsto, dok je u januaru ove godine povećana za 7,7 odsto u odnosu na 2022. godinu.

    Vidovićeva je rekla da su sindikat i poslodavci u Srpskoj nezadovoljni najnižom platom, a da je Vlada Republike Srpske smatrala da je najbolji kompromis 700 KM i da se na tu osnovnu minimalnu platu računa minuli rad i topli obrok.

    Upoređujući iznos najniže plate u Srpskoj u odnosu na okruženje, Vidovićeva je navela da minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 305 evra, Srbiji 343 evra, Sjevernoj Makedoniji 292 evra, dok je veća samo u Hrvatskoj i Sloveniji.

    Vidovićeva je rekla da prosječna plata u Republici Srpskoj za 2022. godinu iznosila 1.144 KM i nominalno je veća za 13,9 odsto u odnosu na 2021. godinu, a realno za 1,1 odsto.

    Ona je dodala da je prosječna plata u Srpskoj u decembru 2022. godine iznosila je 1.216 KM i bila je za 21,2 odsto veća u odnosu na platu u decembru 2021. godine.

    Vidovićeva je rekla da ima prostora za povećanje plata u realnom sektoru, te da će poslodavci koji žele zadržati radnike to sigurno uraditi ili će u suprotnom ostati bez radnika.

    Ona je navela da je poslodavcima u prošloj godini na ime povrata poreza i doprinosa za povećanja plata isplaćeno 24 miliona KM, dok je od 2019. godine do sada po tom osnovu isplaćeno 45,5 miliona KM.

    Kada je riječ o inflaciji, Vidovićeva je rekla da je prosječna inflacija u Srpskoj za 2022. godinu iznosila 12,7 odsto, a u decembru 13,6 odsto.

  • Evo koliko ih je iz BiH lani otišlo u Njemačku i Sloveniju

    Evo koliko ih je iz BiH lani otišlo u Njemačku i Sloveniju

    BiH je zemlja iz koje sve veći broj njenih građana želi da ode, a riječ je o trendu koji je teško zaustaviti, jer raste broj onih koji bolje sutra žele i nastoje da potraže negdje u inostranstvu.
    Prema podacima Agencije zarad i zapošljavanje BiH, za 11 mjeseci prošle godine u Njemačku i Sloveniju je otišlo više od 17.700 naših radnika.

    “U ovom periodu, u Sloveniji su izdate 17.154 radne dozvole, uz procjenu da će do kraja godine biti oko 18.000 radnih dozvola. U 2021. godini izdato je 19.575 radnih dozvola u Sloveniji. U Njemačkoj su u 2022. godini zaposlene 553, a godinu ranije 487 osoba iz BiH”, ističu za Srpskainfo u ARZ.

    Činjenica je da je, zbog sve masovnijeg odlaska naših ljudi u inostranstvo, u Srpskoj i BiH sve osjetniji nedostatak radnika.

    U banjalučkoj agenciji “Spektar” kažu da je teško prognozirati da li nas očekuje još veći odliv ljudi sa ovih prostora.

    “Trenutni trend je da više ljudi želi da ode nego da se vrati. Svakodnevne olakšice koje stižu iz zapadnih zemalja, a tiču se olakšavanja pristupa tržištima rada, dodatno će povećati interes naših ljudi na odlazak. Kada imamo jednu takvu situaciju, najodgovorniji za organizaciju i upravljanje moraju uzeti ovu činjenicu i sve potencijalne posljedice u prioritetno razmatranje”, naglašava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

    Upozorava da bi dugoročne posljedice iseljavanja mogle da budu nesagledive po život i opstanak ljudi na ovim prostorima.

    “Za očekivati je da investitori, pogotovo strani i poslovna zajednica nastave pritisak na političare da odobravaju nove, veće kvote za uvoz nedostajuće radne snage, koja će u pravilu raditi za manje novca nego što trenutno rade naši ljudi. To će podstaći dodatno iseljavanje domaćeg stanovništva, a trend rasta ili održavanja postojećih plata će prestati. Dodatno uplašeni i nenaviknuti na komšije koji kulturološki nemaju sličnosti, ljudi će radije birati neku drugu zemlju za svoj i život porodice”, ističe Vukajlović.

    Prema njegovim riječima, potrebne su nove politike i kvalitetna rješenja koja će motivisati ljude da ne pomišljaju na odlazak, već na punu integraciju u društvo u svakom smislu.

    “Kako se godinama nije radilo po ovom pitanju, nagomilane probleme ne možemo riješiti ad hok, kako bi mnogi htjeli. Potrebna su sistemska rješenja koja, na žalost, i kada se dobro pripreme, pozitivne efekte pokazuju kroz duži vremenski period. Ono šta odmah možemo da uradimo, to je da pozovemo sve one koji planiraju da idu ili su nedavno otišli i ponudimo im više u odnosu na ono šta trenutno tamo imaju, odnosno očekuju da će da dobiju. Za tako nešto potrebna nam je kvalitetna komunikacija, ozbiljan rad nadležnih institucija, drugačija rješenja za tržište rada u odnosu na dosadašnja. Naši ljudi su najbolje rješenje za popunu trenutno brojnih upražnjenih radnih mjesta”, poručuje Vukajlović.