VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Gujon: Srbi da zaštite svoju imovinu u Federaciji BiH

    Gujon: Srbi da zaštite svoju imovinu u Federaciji BiH

    Direktor Uprave Vlade Srbije za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon pozvao je Srbe porijeklom iz Federacije BiH /FBiH/ da se jave u kancelarije za pravnu pomoć Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove da bi zaštitili svoju imovinu u FBiH.

    “U toku je proces usklađivanja zemljišnjih knjiga i katastra u cijeloj FBiH i tokom tog procesa vlasnici imovine, nosioci prava mogu da izgube sve što imaju, a da o tome ne budu čak ni obaviješteni. Ako se jave na vreme sve to može da bude sačuvano veoma lako i brzo, a takođe može da bude komplikovano i ide sudskim procesom ako se propusti prilika”, rekao je Gujon novinarima na Palama.

    On je pojasnio da nije sporno usklađivanje nego način kako se to vrši, a da nema obavještavanja ljudi, jer niko ne dobija lično pismo u kojem piše “vrši se usklađivanje vaše imovine – javite se”.

    “To je uradila Republika Srpska koja je poslala pismo svakom čoveku, bilo da je Srbin, Hrvat, Bošnjak ako je nosilac prava u Republici Srpskoj. Očekujem od drugih da rade isto tako”, istakao je Gujon.

    On je dodao da su više od 400.000 Srba porijeklom iz FBiH nosioci prava u Federaciji, a, nažalost, ne mogu tamo da žive i nisu obaviješteni o tom procesu.

    Kancelarija za pravnu pomoć postoji u Banjaluci, Bijeljini, Mrkonjić Gradu, Nevesinju, Istočnom Sarajevu i Zvorniku, a građani se mogu javiti u bilo koju području jedinicu Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove i ostaviti svoje podatke, nakon čega će ih kontaktirati pravnici.

    Zainteresovani građani mogu da se jave na telefon 00387 55 490 940 i imejl pravnapomoc.banjaluka@grurs.rs .

    Djeca su budućnost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji

    Budućnost srpskog naroda na Kosovu i Metohiji su djeca koja se rađaju, rekao je direktor Uprave Vlade Srbije za saradnju sa Srbima u regionu i dijaspori Arno Gujon, autor knjige “Svi moji putevi vode ka Srbiji”, koja je večeras predstavljena na Palama.

    Gujon je ukazao na težak položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, a posebno Srba u enklavama, ističući da svijetlu budućnost jedino predstavljaju srpske porodice sa mnogo djece.

    “Na Kosovu i Metohiji retko možete naći jednu porodicu sa jednim ili dvoje dece, ali porodica sa troje, četvoro, petero dece ima dosta i to pokazuje ljubav, veru tih ljudi da imaju budućnost tu i da su spremni da se hrabro bore da ostanu da žive tamo gdje su im preci živeli vekovima. Zato mi moramo da budemo uz njih, jer oni uprkos svemu neodustaju”, rekao je Gujon novinarima.

    Gujon je istakao da je knjiga ispovijest mladog Francuza koja svjedoči o drami srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i opisuje Srbiju onakvu kakvom je vidi stranac koji je sopstvenu sudbinu povezao sa sudbinom Srba, tako što se iz ljubavi prema ovoj zemlji, nastanio u Beogradu.

    “Tu knjigu sam napisao kako bih svedočio o tome šta sam video tada, zašto sam se odlučio da nastavim da učim srpski jezik, da dođem da živim u Srbiji među Srbima, da razvijam svoju humanitarsku organizaciju koja nakon 17 godina i dalje funkcioniše, da objasnim srpskoj publici, kojoj je sve to bilo nepoznato do tada, kako u Francuskoj i zapadnim zemljima šta se dešava i dešavalo na Kosovu i Metohiji iz istinskog ugla, bez politike”, naveo je Gujon.

    On je dodao da je želio da prikaže kako žive monasi u Visokom Dečanima, djeca u Osojanu i Goraždevcu, kako bake izolovane po novobrdskim krajevima preživljavaju teška vremena u tišini i bez brige zapadne Evrope.

    “To je bila naša poruka u to vreme da pokažemo na delu da ti ljudi nisu sami, nego da mogu da računaju na nas”, rekao je Gujon i naglasio da je položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji bio izuzetno težak i da nije očekivao, uprkos ratu, da će djeca ostati bez osnovnih stvari.

    Gujon je istakao da su srpske svetinje na Kosovu i Metohiji među najljepšim svetinjama i dodao da su one značajne, ne samo za Srbe i Srbiju, već za cijelu Evropu i hrišćanstvo.

    On je naveo da se samo od početka ove godine desilo se 100 napada na Srbe na Kosovu i Metohiji, da je najmlađa žrtva imala 13 godina, a najstarija više od 80, što znači da niko nije pošteđen.

    Prema njegovim riječima, krađe se stalno dešavaju i to je jedan vid pritiska na Srbe koje žive u enklavama.

    “Videli smo, takođe, zveckanje oružja na severu Kosova, ali, pored tog nasilja koje, nažalost, ima razne oblike i koje se dešava stalno, postoje pretnje, napadi, osjećaj nesigurnosti koji vas dovodi u situaciju da ne smete da govite na svom maternjem jeziku, na srpskom jeziku ni u Đakovici, Dečanima niti u nekim delovima Prištine”, dodao je Gujon.

    Predsjednik Odbora za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji Milorad Arlov rekao je da ga sa Gujonom veže mnogo toga u radu na pomoći Srbima na Kosovu i Metohiji, te naglasio da je Republika Srpska braći na Kosovu i Metohiji pružila mnogo finansijske, ali i emotivne i patriotske podrške.

    “Mi sa ove strane podržavamo srpski narod na Kosovu i Metohiji koliko možemo i u ovim teškim vremenima koja traju više od dvije decenije i želimo im da istraju i opstanu, jer svaka porodica, svako dijete, svaki živi Srbin na Kosovu i Metohiji jeste kao prava svetinja”, smatra Arlov.

    Predsjednik Upravnog odbora Mreže nevladinih organizacije Republike Srpske i domaćin večerašnje promocije Milenko Dačević rekao je da je Gujon kao Francuz po rođenju, kao Srbin po osjećanju prikazao svijetu svu golgotu, stradanje, patnju Srba na Kosovu i Metohiju.

    “Da je to uradio jedan Srbin to bi bilo predstavljeno kao vrsta pristarsnosti, a na ovaj način on je uspio da predstavi Kosovo kao simbol srpske slave i stradanja, srpski narod kao narod koji poslednji pruža otpor globalizmu i nadam se da smo večeras sa Pala poslali slobodarsku poruku”, dodao je Dačević.

    Načelnik opštine Pale Boško Jugović rekao je da za Pale i Paljane predstavlja čast da budu domaćini humanitarcima srpskog naroda poput Arnoa Gujona i Milorada Arlova, te zahvalio organizatorima za organizaciju ovog događaja.

    “Gujon, koji ima takav senzibilitet i toliko je naklonjen srpskom narodu, zaslužio je da bude gost u Palama, ne samo večeras, nego kad god poželi. Od njega ćemo moći da saznamo mnogo toga”, naveo je Jugović.

    Knjiga je promovisana u okviru programa Regionalne konferencije “Saradnja institucija i OCD”, čiji je cilj jačanje demokratske kulture dijaloga i saradnje institucija vlasti i organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj, podsticanje razvoja civilnog društva i dobre uprave.

    Regionalna konferencija biće održana sutra na Ekonomskom fakultetu na Palama u 10.30 časova.

  • Njemačka štampa: Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi

    Njemačka štampa: Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi

    Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima zapadnom Balkanu mora doći kraj, piše, između ostalog, njemačka štampa nakon samita EU – zapadni Balkan održanom u Sloveniji.

    List Velt piše da je “i na ovom samitu država EU i šest država zapadnog Balkana bilo isto kao i uvijek – sporilo se u vezi s tim da li bi te zemlje trebalo da računaju sa ‘evropskom perspektivom’ ili ‘obećanjem daljeg proširenja’. Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih riječi: ‘Držite kurs, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima’, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. I još: ‘Mi smo evropska porodica'”, piše DW.

    Autor teksta se, međutim, postavlja pitanje: “Po kom osnovu Gruzija i Ukrajina nisu dio te porodice” i “ko određuje šta spada u ‘evropsku porodicu’: geografija, istorija ili političke kalkulacije?”

    “Evropljani su temeljito zeznuli proširenje”
    U tekstu se takođe podsjeća na 2003. i samit u Solunu kada je EU dala “euforična obećanja” o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Sjeverna Makedonija “čeznu da otpočnu” pregovore. “A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi – Republika Srpska sa dominantnim ruskim uticajem – već dugo sanjaju o kandidatskom statusu.”

    “Ono što je sigurno jeste da su Evropljani temeljito zeznuli proširenje EU na zapadni Balkan”, ocjenjuje Velt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Brisel, već i zemlje kandidati.

    U tekstu se postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu zapadnog Balkana. “Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebalo da čvršće veže region za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokratije: godišnji samit, Savjet pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor forumi građanskog društva. Tako bi trebalo da izgledaju savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijumima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni”, piše Velt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u taj region.

    “U vrzinom kolu”
    O problemu šest balkanskih zemalja list citira i direktorku istraživačkog odjeljenja berlinske Fondacije za nauku i politiku Barbaru Lipert: “One su uhvaćene u vrzino kolo lošeg upravljanja i ekonomske i socijalne bijede”.

    U tekstu se ističe da loša ekonomska situacija dovodi do emigracije i samim tim odgovarajućeg gubitka kvaliteta. “To stvara rastrzana društva s korumpiranim strukturama, kriminalom raširenim do najviših nivoa vlasti i poluautokratskim liderima poput Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Mila Đukanovića (Crna Gora).”

    “Sramota je”, naglašava se u tekstu, “da se EU udvara akterima poput srpskog predsjednika Vučića koji hvali Kinu, s Rusijom održava vojne manevre, ima ministra spoljnih poslova koji gaji velikosrpske fantazije, oštro postupa prema opoziciji u zemlji i zaključuje privredni sporazum sa Evroazijskom unijom kojom dominira Rusija”.

    Takođe se napominje da je jaz između pojedinih balkanskih zemalja i dalje dubok, da je nepovjerenje veliko, a spremnost na saradnju osrednja. “Važno bi bilo da tih šest zemalja konačno uspostave regionalno tržište, umjesto da se u svim problemima oslanjaju na EU.”

    “Proširenje mora generalno da se zaustavi”
    List Velt zato zaključuje: “Proširenje EU mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umjesto da vještački održavaju iluzije o pristupanju, Evropljani bi trebalo da kažu istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizovali region. Jasna poruka mora da bude: neće biti punopravnog članstva. U slučaju zapadanog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodjele sredstava i nastavili da erodiraju ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje zapadnog Balkana moraju da razviju snažnu volju za reformama i pomirenjem, umjesto da se bave himerom budućeg pristupanja”, zaključuje Velt, uz dodatak da je “važno da se region i dalje podržava iznosima koji se mjere milijardama”.

    “Najavljenih 30 milijardi evra za narednih sedam godina su korak u pravom smjeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regionu zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju s Kinom su razočaravajuća”, zaključuje novinar lista Velt, prenosi DW.

    U čekaonici EU
    “Zemlje zapadnog Balkana nisu samo svojom krivicom zaglavljene u čekaonici Evropske unije”, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). “Na kraju krajeva, nisu samo nedostatak reformi i neriješeni konflikti u regionu doveli do zastoja u proširenju Unije. Barem jednako važnu ulogu igra iskustvo iz nedavnih rundi pristupanja EU, što je dovelo do velikog razočaranja u Briselu i drugim evropskim prijestonicama”, piše njemački list podsjećajući na primjere Poljske i Mađarske, ali i Kipra koji je u EU “uvezao teritorijalni konflikt”.

    “Zbog toga je u osnovi ispravno da zemlje poput Francuske insistiraju na tome da se prvo reformiše Evropska unija, prije nego što se prime nove članice. Ne bi bilo mudro balkanskim zemljama reći datum pristupanja, pa makar to bilo tek 2030, jer niko danas ne zna u kakvom će stanju tada biti Evropska unija ili zapadni Balkan”, naglašava se u tekstu.

  • Višestruke posljedice afere “Kiseonik”, građani izgubili povjerenje u javno zdravstvo

    Višestruke posljedice afere “Kiseonik”, građani izgubili povjerenje u javno zdravstvo

    Dok se političari međusobno utrkuju ko će koga više okriviti i oblatiti u aferi „kiseonik“, građani Srpske sve su zabrinutiji šta ih čeka ako se, ne daj bože, teško razbole, pa budu morali na respirator.

    Nije ih umirila ni vijest da je kiseonik koji se koristi u UKC RS i pojedinim bolnicama 99,9 odsto čist, s obzirom na sve glasnije priče da je u liječenju ljudi umjesto medicinskog, korišten tehnički gas.

    U centru ove afere našla se najveća bolnica u Srpskoj, koja se sumnjiči da je na nezakonit način nabavljala kiseonik za pacijente.

    Nije svejedno ni onima koji su nedavno bili hospitalizovani u ovoj zdravstvenoj ustanovi, a kojima je bila neophodna kiseonička podrška.

    Stojan K. iz Banjaluke, koji se prije mjesec dana liječio u UKC RS od korone, kaže da su mu davali kiseonik preko maske.

    – Ne osjećam nikakve smetnje, ali mi nije svejedno kad čujem sve ove priče. Sve češće razmišljam o tome kakvim kiseonikom su liječili i mene i druge pacijente i zašto je kod nas smrtnost od kovida veća nego u okruženju i Evropi – kaže naš sagovornik.

    Banjalučanka Vinka Č. naglašava da nikome nije svejedno kad čuju da se pacijentima u bolnicama daje ono što nikako ne može da bude za ljudsku upotrebu.

    – Plašim se da će ova afera za posljedicu imati to da će građani do posljednjeg momenta čekati da odu u bolnicu što, uostalom kao i neispravan kiseonik, ozbiljno može da ugrozi njihovo zdravlje – poručuje ona.

    I ministar zdravlja Alen Šeranić nedavno je upozorio da je priča o neadekvatnom kiseoniku uznemirila pacijente, njihove porodice, cjelokupnu javnost.

    – Pacijenti koji koriste kiseonik, to sada odbijaju – istakao je Šeranić.

    Ovo su prije par dana potvrdili i u samom UKC RS, naglasivši da im dolaze pacijenti koji su uplašeni i uznemireni, i to ne samo za svoje zdravlje, nego i zbog toga kakav će kiseonik dobiti.

    – Bilo je slučajeva da oni ili njihove porodice odbiju da potpišu prijem na liječenje, kad im kažemo da je pacijentu neophodna kiseonička podrška. To je veoma zabrinjavajuće – naglasili su iz UKC RS.

    Psiholozi objašnjavaju da, u ovom slučaju, strah i nepovjerenje građana nisu ništa neočekivano.

    – Sama pomisao da je ljudima umjesto medicinskog, davan tehnički kiseonik, dovoljna je da se uznemire ne samo oni koji su na liječenju, nego i njihove porodice, odnosno, svi građani koji su potencijalni pacijenti. Svi oni razumiju da ova dva kisonika nikako ne mogu da budu jedno te isto i da ovaj drugi mora da bude štetan po zdravlje – kaže za Srpskainfo psiholog Aleksandar Milić.

    Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, ocjenuje da, nažalost, jedina poruka koju građani mogu da izvuku iz ove afere, jeste da je teško imati povjerenje u bilo koga, pa čak i u one institucije od kojih može da vam zavisi život.

    – Bojim se da je ovo samo još jedan prilog u istoriji devastacije povjerenja u javni zdravstveni sektor, i kako god se završilo, to u svakom slučaju neće biti dobro po odnos građana prema zdravstvu. Šteta je već načinjenja i ona predstavlja nadgradnju na sve prethodne slučajeve koji se nižu godinama, od stanja opreme na UKC do velikog broja samoubistava – komentariše Lučka za Srpskainfo.

    Istovremeno, smatra on, pojedini političari i ne gledaju na aferu „Kiseonik“ kao slučaj u kome su možda dovedeni u pitanje životi građana, nego kao još jedan nastavak svakodnevne politike, izvlačenja i napada. U tom svemu, kaže Lučka, moral je riječ o kojoj se najmanje razmišlja.

  • Konačno ranjiv – Fejsbuk ulazi u novu egzistencijalnu krizu

    Konačno ranjiv – Fejsbuk ulazi u novu egzistencijalnu krizu

    Dok uzbunjivačica Frensis Haugen svedoči pred Kongresom, a kompanija Fejsbuk se oporavlja od tehničkog sloma, Mark Zakerberg možda konačno deluje ranjivo, a Fejsbuk ulazi u novu egzistencijalnu krizu.

    Upoređujući svog bivšeg poslodavca sa duvanskom kompanijom, uzbunjivačica koja je pomogla da se pokrene lavina sumnje na Fejsbuk pozvala je u utorak poslanike da uvedu propise o borbenom gigantu društvenih medija.

    “Kada smo shvatili da duvanske kompanije kriju štetu koju su nanele, vlada je preduzela mere. Kada smo shvatili da su automobili sigurniji sa pojasevima, vlada je preduzela mere”, rekla je Frensis Haugen u svom pismenom obraćanju na ročištu u Senatu u utorak. “Preklinjem vas da učinite isto.”

    Fejsbuk je godinama trpeo kritike zbog toksičnog sadržaja i dezinformacija na platformi, ali poslednja runda, podstaknuta internim dokumentima koje je Haugen dostavila “Vol Strit Žurnalu” za seriju tekstova “Fejsbuk fajlovi” bila je posebno intenzivna. Kompanija insistira da je to sila dobra koju su ponekad pokvarili loši učenici. Međutim, istraga u Žurnalu ostavila je drugačiji utisak – kompanije koja je, kako je Haugen rekla u uvodnoj reči u utorak, dosledno “stavljala svoj ogromni profit ispred ljudi”.

    “Potrebna je kongresna akcija”, rekla je Haugen. “Sve dok Fejsbuk posluje u mraku i nikome nije odgovoran, nastaviće da pravi izbore koji su u suprotnosti sa opštim dobrom.

    Otkrića iz serije tekstova, uključujući i to da je kompanija iz sopstvenog internog istraživanja znala kakva je Instagram pretnja za mentalno zdravlje tinejdžerki, već imale uticaja: kompanija je bila primorana da pauzira planirani Instagram Kids, a zakonodavci na oba kraja tražili su da se obuzda moć Marka Zakerberga. Ali priče su takođe, i možda još važnije, pomogle da se promeni percepcija Fejsbuka u javnosti. Često smatrana karikaturalno moćnom, kompanija je više nalikovana imperiji u opadanju, očajnički pokušavajući da zadrži svoj uticaj, kako je u ponedeljak napisao Kevin Ruz za “Njujork Tajms”.

    “Dokumenti … otkrivaju kompaniju zabrinutu da izgubi moć i uticaj, a ne dobija je, sa sopstvenim istraživanjem koje pokazuje da mnogi njeni proizvodi ne uspevaju organski”, napisao je Ruz, pa dodao: “Umesto toga, sve će se više truditi da poboljša svoju toksičnu sliku i spreči korisnike da napuste svoje aplikacije u korist ubedljivijih alternativa”, navodi “Vaniti Fer”.

    Osećaj da je Fejsbuk u mukama egzistencijalne krize podvučen je tek u ponedeljak kada je njegov paket aplikacija pao i to je trajalo satima, uglavnom to vreme bez malo objašnjenja. Deonice kompanije su takođe pale tokom prekida, a Zakerberg je lično izgubio oko šest milijardi dolara za nekoliko sati. Ali to nije bio samo ponedeljak, usred nesreće i nakon Haugenovog intervjua od 60 minuta prethodnog dana. Kako je istakla Sara Fišer iz Akiosa, deonice Fejsbuka klizile su nedeljama od objavljivanja serije “Fejsbuk fajlovi”. Ovo je više od mrlje; ovo je niz složenih pitanja koja zapravo mogu ugroziti dominaciju Fejsbuka.

    Naravno, na kraju će moći da prebrode ovu oluju. Ali napori da to učine do ove tačke činili su se manje efikasnim, a odbrana još napetijom. Njegovi kritičari u međuvremenu možda nikada nisu bili toliko ohrabreni. “Neuspeh Fejsbuka da prizna i postupi čini ga moralno bankrotiranim”, rekao je demokratski senator Ričard Blumental na ročištu u utorak.

    “Fejsbuk je iznova i iznova odbijao reforme koje su odbacili njegovi istraživači”, nastavio je on, dodajući da kompanija nastavlja da nudi samo “nejasne floskule” kao odgovor na pozive na promene.

  • Nije postignuta saglasnost o zakonu o zaštiti ćirilice

    Nije postignuta saglasnost o zakonu o zaštiti ćirilice

    • Delegati Vijeća naroda Republike Srpske nisu danas postigli saglasnost o odlukama o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog i hrvatskog naroda na Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličnog pisma.

    U skladu s postupkom zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predmet je upućen Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata, saopšteno je iz Vijeća naroda Srpske.

  • Ministarstvo će obezbijediti 330.000 KM: Osobama sa invaliditetom omogućiti pristup ustanovama kulture

    Ministarstvo će obezbijediti 330.000 KM: Osobama sa invaliditetom omogućiti pristup ustanovama kulture

    Ministarstvo prosvjete i kulture obezbijediće 330.000 KM za realizaciju četiri strateška projekta koja su obuhvaćena aktuelnom kulturnom politikom ovog ministarstva.

    Ovo je saopšteno nakon današnje sjednice Vlada RS, na kojoj je usvojena informacija o izdvajanju sredstava za sprovođenje aktivnosti utvrđenih Strategijom razvoja kulture RS 2017-2022.

    – Druga faza realizacije projekta „Kultura bez barijera“ podrazumijeva uklanjanje fizičkih barijera, odnosno omogućavanje pristupa ustanovama kulture osobama sa invaliditetom, sa ciljem da se doprinese poboljšanju statusa ovih lica u zadovoljavanju njihovih kulturnih, intelektualnih i kreativnih potreba. Ovom fazom biće obuhvaćeno 16 ustanova kulture iz sljedećih lokalnih samouprava: Srebrenica, Srbac, Brod, Teslić, Trebinje, Šipovo, Bratunac, Novi Grad, Ugljevik, Vlasenica, Zvornik. Za ovaj projekat obezbijeđeno je 200.000 KM, dok će preostala sredstva biti raspoređena na još tri projekta – navodi se u saopštenju.

    Riječ je o sufinansiranju kampanje ,,Čitajmo zajedno“, koju MPiK organizuje s ciljem popularizacije i promocije književnosti i kulture čitanja, uz naročito vođenje brige o srpskom jeziku i književnosti.

    – Konferencija o zaštiti i promociji kulturnog nasljeđa „Nasljeđe i identitet“ biće organizovana s ciljem jačanja kulturnog identiteta i prepoznatljivosti, kako RS, tako i šireg prostora. Otkup knjiga za biblioteke ove godine biće realizovan na dva načina. Pored redovnog otkupa najkvalitetnijih izdanja od domaćih izdavača, dio sredstava biće namijenjen da biblioteke direktno popunjavaju fondove potrebnim publikacijama, posebno kapitalnim izdanjima i izuzetno vrijednim publikacijama poput foto-monografija i sličnih izdanja – navodi se u saopštenju.

  • Benjamin List i David MacMillan ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za hemiju

    Nijemac Benjamin List i Britanac David MacMillan ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za hemiju.

    Nagrađeni su zbog toga što su, kako je navedeno, razvili novi precizan alat za molekularnu konstrukciju – organokatalizu.

    “Mnoga istraživačka područja i industrije zavise od sposobnosti hemičara da konstruišu molekule kojima se mogu stvoriti elastični i dugo upotrebljivi materijali, energija u baterijama ili spriječiti daljnje napredovanje bolesti”, saopćili su iz Kraljevske akademije nauka Švedske.

    Kako je istaknuto, za prethodno navedeno potrebni su katalizatori, tvari koje kontroliraju i ubrzavaju hemijske reakcije.

    “Primjera radi, katalizatori u automobilima otrovne materije iz ispušnih plinova pretvaraju u bezopasne molekule. Naše tijelo sadrži hiljade katalizatora u obliku enzima koji luče molekule potrebne za život”, obrazložili su.

    Ukazali su da su katalizatori osnovni alat za hemičare te da su naučnici dugo vjerovali da postoje samo dvije vrste katalizatora – metali i enzimi.

    “Benjamin List i David MacMillan dobitnici su Nobelove nagrade za hemiju, jer su razvili treći tip katalizatora. On se zove asimetrična organokataliza i nadovezuje se na male organske molekule”, objasnili su u Kraljevskoj akademiji nauka Švedske, prenosi Euronews.

    List je rođen 1968. u Frankfurtu i radi na frankfurtskom Univerzitetu Goethe. MacMillan je rođen 1968. u britanskom Bellshillu, a radi na američkom Univerzitetu Princeton.

  • Vozača u BiH nema ni za lijek, a egzodus tek slijedi

    Vozača u BiH nema ni za lijek, a egzodus tek slijedi

    Iako se u BiH veći duži period bilježi manjak profesionalnih vozača, prevoznici strahuju da će problem tek da eskalira i da će uslijediti egzodus ovih radnika.

    Kako ističu, u Velikoj Britaniji vlada prava pomama za ovim kadrom, tako da zbog boljih uslova rada očekuju odliv ovih radnika.

    Zbog ovakve situacije prevoznici pitaju ko će kod nas u narednom periodu voziti kamione.

    Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS, kazao je da je na bh. tržištu radne snage već došao do izražaja manjak vozača, ali da slijedi još veći odliv ovih radnika nakon što je krenula potražnja za profesionalnim vozačima u Velikoj Britaniji.

    “Vozači u Velikoj Britaniji imaju 5.000 funti platu, što znači da će u narednom periodu i ovo vozača što je ostalo otići iz BiH zbog boljih uslova rada”, kazao je Grbić.

    Kako je rekao, u Banjaluci nema nijednog vozača koji se nalazi na Zavodu za zapošljavanje. Kada bi sada bio raspisan konkurs za prijem profesionalnih vozača, kako ističe Grbić, prije bi se na konkurs javio hirurg nego profesionalni vozač.

    Dodao je da je u protekle dvije godine iz BiH otišlo najmanje 4.500 do 5.000 profesionalnih vozača.

    “Pored vozača, BiH je napustilo i oko 2.000 prevozničkih firmi, koje su preregistrovane u Sloveniji. To nam jasno pokazuje u kakvoj se situaciji nalazimo i šta se dešava s ovom branšom”, kaže Grbić i ističe da vozač kamiona u BiH ne može dobiti veću platu od 1.500 do 2.000 KM. Dodaje da se skoro sve transportne firme suočavaju s problemom da ne mogu naći vozača, pa im leže po dva, tri pa i pet kamiona.

    Kako je rekao, više je razloga za odlazak vozača u inostranstvo, među kojima su uslovi na terminalima, dugo čekanje, nema dovoljno posla, male plate.

    “Svaki mladi vozač koji jednom pređe granični prelaz i ode na carinski terminal i vidi koliko čeka i kolika mu je na kraju mjeseca plata, sljedeći mjesec da otkaz i ode u zemlje Evropske unije”, kazao je Grbić.

    Dodao je da trenutno nema prevozničke firme u RS ili BiH da joj ne fali po nekoliko vozača.

    “Ovo sve pogoršava situaciju u prevozu i pitanje je ko će uopšte upravljati kamionima ovdje i ko će da nam doveze robu, lijekove, brašno ili repomaterijal”, naglasio je Grbić.

    Sa druge strane, Zijad Sinanović, sekretar Udruženja međunarodnih cestovnih prevoznika tereta Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da ne stahuje da će naši vozači da se upute prema Velikoj Britaniji, jer, kako kaže, tamo se traže privremeni radnici, ali ističe da BiH ima problem sa nedostatkom vozača.

    “Generalno, problem nedostatka ovog kadra je postao aktuelan i kod nas, iako je u Evropskoj uniji prisutan već dugi niz godina, a sada je na red došla i BiH”, kazao je Sinanović.

    Ističe da ovaj posao više nije toliko aktuelan za mlade ljude. Kako kaže, manje se ljudi odlučuje za taj posao upravo zato što je postao previše stresan.

  • BiH decenijama živi u vakuumu

    BiH decenijama živi u vakuumu

    Usljed turbulentnih političkih dešavanja u BiH, kao da smo postali nesvjesni kakvu sliku cijela situacija ostavlja na region.

    Kao podsjetnik poslužio je nedavni Samit šefova država i vlada u Sloveniji, gdje su se mnogi lideri zabrinuli za stanje u BiH.

    Naime, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u Sloveniji je prisustvovao Samitu šefova država i vlada iz redova Evropske narodne partije (EPP) i tom prilikom istakao da je na njega najveći utisak ostavilo ono što je čuo o BiH, jer, kako kaže, razlike između tri naroda nikada nisu bile izraženije.

    – Neću da komentarišem dalje, ali nisam bio naročito srećan onim što sam čuo o BiH i nije mi ulilo nadu da ćemo moći sa sigrunošću da računamo na apsolutno bezbjedno i mirno okruženje, da definišem to u blagoj formi – reklao je Vučić.


    Predsjednik Srbije je istakao da su razlike između tri naroda bile toliko velike, da ih, kaže, do sada nije primjetio u tolikoj ravni.

    Politički analitičar iz Zagreba, Žarko Puhovski, kaže za Srpskainfo da oni koji se brinu o BiH izvan nje dodatno povećavaju razloge za zabrinutost.

    – S druge strane, besmisleno je tvrditi da su razlike među narodima u BiH veće nego ikada. Prije 30 godina su se masovno ubijali ljudi, opravdanjem da se radi o etničkom čišćenju teritorije. To je sigurno bila najveća moguća razlika među skupinama. Šta god bilo danas loše u BiH, a puno toga je loše, neusporedivo je sa tim razdobljem- kaže Puhovski.

    Žarko Puhovski
    On dodaje da su sve spoljne intervencije moguće jer se BiH kao politička zajednica ne bavi sama sobom, ne odlučuje sama o sebi.

    – Nije u stanju postići dogovor sama o sebi i to onda stvara vakuum koji omogućava razne intervencije. Taj vakuum je loš, ali s njime nažalost BiH živi već decenijama i pojedincima izgleda to ne smeta toliko da bi promijenili stanje, na izborima stalno glasaju jednako – kaže Puhovski.

    Sličnog mišeljenja je i politikolog Velizar Antić koji kaže da izjavu predsednika Vučića možemo označiti kao tešku, ali ne i zabrinjavajuću.

    – Razlike koje postoje između tri naroda u BiH u pogledu uređenja države postoje od razbijanja Jugoslavije i one se nisu mijenjale. Te razlike postoje od trenutka kada je razbijena Jugoslavija i kada su tri naroda u BiH na različite načine gledala na način na koji treba da bude država organizovana- kaže Antić za Srpskainfo.

    Problem je, dodaje Antić, što mi u BiH nikada nismo u potpunosti prihvatili Dejtonski sporazum i svaka strana je pokušavala da ga tumači na način koji bi njoj najviše odgovarao i zanemarivala je interese drugih strana.

    – U posljednje vrijeme se priča o promeni Dejtonskog sporazuma i iz tih priča proistekli su potpuno različiti stavovi na koji način treba državu dalje urediti- smatra Antić.

  • Na jednom lijeku u BiH zarade 15 puta više nego u Srbiji

    Na jednom lijeku u BiH zarade 15 puta više nego u Srbiji

    Stanovnici BiH plaćaju najvišu cijenu lijekova u regionu, a da je regulativa koje se odnosi na tržište medikamenata u interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka pokazuje podatak da na lijeku koji košta 1.000 maraka apoteke u Srpskoj i FBiH zarade 200, odnosno 250 maraka, a u Srbiji svega 15,60 KM.

    Podaci su to do kojih je došlo Udruženje građana “Misli dobro”, koje je uz podršku Centra civilnih inicijativa i USAID-a pola godine istraživalo realne cijene lijekova u BiH i regionu. Od 13 posmatranih lijekova iz grupe najprodavanijih, istraživanje je pokazalo da čak devet ima najvišu cijenu u BiH, među kojima su “herceptin”, “panoprazol” te neke vrste lijeka “hidrohlorotiazid”.

    U Udruženju “Misli dobro” navode da za ovakvo stanje odgovornost snose svi nivoi vlasti, prije svega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Naglasili su da je BiH sve do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova i upozorili da posebno zabrinjava to što nadzor nad tržištem lijekova u BiH, vrijednim više od 700 miliona maraka, praktično ne postoji, jer nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. zbog problema sa naknadama ni danas ne zasjeda.

    Član Udruženja “Misli dobro” Uroš Vukić rekao je da Pravilnik o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH najviše ide na štetu građana.

    • Maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH je osam odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori šest odsto – rekao je Vukić. Dodao je da ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju maloprodajne marže, koje su definisala nadležna ministarstva zdravlja Srpske i FBiH, koje su fiksne i iznose 20, odnosno 25 odsto, dok su u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane na način da što je lijek skuplji marža je manja.
    • Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1.000 maraka, apoteka u Republici Srpskoj može zaraditi 200 maraka, u FBiH 250, u Crnoj Gori 180, u Hrvatskoj 100, a u Srbiji svega 15,60 KM – pojasnio je Vukić.

    Istraživanje pokazuje da apotekama na ruku ide i “farmaceutska usluga” koja ne postoji u svim zemljama regiona. Naime, Fond zdravstvenog osiguranja RS za svaki lijek koji se izdaje na recept apoteci plaća 1,43 KM, dok u FBiH ona zavisi od kantona do kantona te dostiže i do 1,95 KM.

    Da su razlike u cijenama lijekova istog proizvođača i istog pakovanja mjere i hiljadama maraka potvrdila je i sekretar Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” Verica Tadić.

    • Primjera radi jedan lijek kod nas košta 6.000 KM, a u Srbiji 4.400 KM. Oboljele žene koje kupe lijek čekaju na refundaciju – rekla je Tadićeva.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da su dali nekoliko preporuka, među kojima je smanjenje veleprodajne marže sa dosadašnjih osam na šest odsto.

    • Potrebno je izmijeniti član 9. Pravilnika na način da se nakon izračunate komparativne cijene lijeka cijena množi sa 0,9, a ne sa jedan, kao što je sada slučaj i time bi dobili nižu cijenu. Potrebno je izmijeniti i dio pravilnika tako da referentne zemlje za formiranje cijena ne budu Hrvatska ili Slovenija, koja ima pet puta veći BDP od BiH, već recimo Bugarska i Sjeverna Makedonija – pojasnio je Stevanović.

    U preporukama je navedeno i da treba utvrditi odgovornost direktora Agencije za lijekove i Savjeta ministara BiH zbog nepostojanja nadzora nad primjenom pravilnika, te u organ za nadzor uključiti i predstavnike udruženja potrošača, kao i udruženja oboljelih. Istaknuto je da bi trebalo izmijeniti i način finansiranja agencije, jer finansiranje putem budžeta narušava koncept nezavisnosti i samostalnosti u radu. Između ostalog navedeno je i da treba ukinuti “farmaceutske usluge” i uvesti diferencirane maloprodajne marže, s tim da za lijekove na recept maloprodajna marža može biti najviše deset ili, kao u Srbiji, 12 odsto. Zatraženo je i da stopa PDV-a na lijekove bude smanjena na pet odsto.

    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da već nekoliko godina upozoravaju na preskupe lijekove.

    • Svi koji imaju ikakvu mogućnost odlaze u Srbiju da bi kupili lijekove, jer su tamošnje cijene daleko niže nego kod nas. Da to nije unosan posao ne bismo apoteke imali na svakom ćošku – upozorila je Marićeva.