VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Informacioni sistem “e-beba” na UKC-u

    Informacioni sistem “e-beba” na UKC-u

    Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srđan Rajčević učestvovaće danas na konferenciji za novinare povodom zvaničnog početka primjene projekta “e-beba” u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske.

    Na konferenciji, koja će biti održana u holu zgrade Maternitea, novinarima će se obratiti i generalni direktor UKC-a Vlado Đajić.

    Konferencija je predviđena u 11.00 časova, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Projekat “e-beba” Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo omogućuje roditeljima u Srpskoj da cjelokupan proces prijave djeteta pokrenu i završe u porodilištu, nakon čega na adresu prebivališta dobijaju besplatno prve dokumente za svoje dijete, i to – izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, potvrdu o prebivalištu i prijavu na zdravstveno osiguranje.

    Za realizaciju ovog projekta izdvojeno je 683.760 KM bez PDV-a, odnosno 800.000 KM sa PDV-om, a Informacioni sistem “e-beba” je u vlasništvu Republike Srpske.

  • Trivićeva čestitala početak školske godine: Nastojimo smanjiti težinu đačke torbe

    Trivićeva čestitala početak školske godine: Nastojimo smanjiti težinu đačke torbe

    Povodom početka školske 2021/22. godine, ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić uputila je čestitku svim učenicima, roditeljima, nastavnicima, rukovodstvu škola i vannastavnom osoblju.Pred nama je još jedna školska godina koju dočekujemo u uslovima pandemije korona virusa. Nastavu započinjemo u školskim klupama uz trajanje časova od 45 minuta i bez dijeljenja odjeljenja što je, sigurna sam, na radost svih učenika, roditelja i nastavnika. Istovremeno nam to nameće dodatnu odgovornost u pogledu poštivanja svih epidemioloških mjera kako bismo zaštitili sebe i druge. Zbog toga je važna i imunizacija prosvjetnih radnika jer veći postotak vakcinisanih je i veći garant da će školska godina početi i završiti u školskim klupama – navodi se u čestitci.

    Trivićeva podsjeća da se u novoj školskoj godini počinje primjenjivati novi nastavni plan i program u osnovnim školama. U drugom razredu uvodi se novi predmet Digitalni svijet koji će pomoći najmlađim učenicima da spoznaju sve prednosti i štetne uticaje digitalnih uređaja.

    Uvedeno je i više časova fizičkog vaspitanja kako bi se adekvatno odgovorilo na potrebe osnovaca za fizičkom aktivnošću. Digitalizovani su sadržaji udžbenika za prvu trijadu, kao i sadržaji iz istorije i geografije u višim razredima, adaptirani su štampani udžbenici, što će znatno olakšati školske torbe.

    – Ministarstvo nastoji da doprinese smanjenju težine đačkih torbi osnovaca radi očuvanja zdravlja i smanjenja deformiteta kod učenika zbog čega apelujemo na nastavnike da ne zahtijevaju od učenika sveske debelih korica i suvišan pribor, te da im sugerišu nošenje u školu samo neophodnih udžbenika, u skladu sa rasporedom časova – naglašava Trivićeva, ističući zadovoljstvo što u srednjim stručnim školama već dvije generacije rade po novim nastavnim programima.

    Podsjeća da su obezbjeđene stipednije za učenike koji su upisali deficitarna zanimanja, te opremljene, u okviru projekta TABLA, 50 srednjih škola Stim (STEAM) laboratorijama, što će osavremeniti nastavu i donijeti bolje ishode učenja srednjoškolcima.

    – I dalje ćemo nastojati da nastavu učinimo zanimljivijom i prilagodimo je savremenim tokovima i razvojnim potrebama i interesovanjima učenika te potrebama tržišta rada, uz neizostavno stručno usavršavanje nastavnika. U nadi da će epidemiloška situacija biti zadovoljavajuća, svima želim uspješnu školsku godinu i dobro zdravlje – poručila je ministarka Natalija Trivić.

  • Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Jagma za med iako kilogram košta 20 KM

    Iako je godinama unazad u ljetnim mjesecima vladala mala potražnja za medom i pčelinjim proizvodima, ovog puta, i pored veće cijene, traži se tegla više.

    Kako je rekao Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjaluci i dugogodišnji pčelar, ranijih godina u ljetnim mjesecima jako malo se tražio med, dok je ove godine situacija totalno drugačija.

    “I pored toga što sam u prethodnom periodu morao da korigujem cijenu meda s 15 na 20 KM po kilogramu, jako je velika potražnja, a posebno naših ljudih iz dijaspore”, kazao je Mirjanić.

    Što se tiče ovogodišnjih prinosa, ističe da je ovo jedna od lošijih godina te da se samo u nekim područjima pčelari mogu pohvaliti dobrim prinosima.

    “Odmah se to odrazilo na poskupljenje meda, jer dosad je koštao od 15 do 20 KM, dok sada to prelazi 20 KM s tendencijom rasta”, ističe Mirjanić za “Nezavisne novine”.

    Bude li se nastavio trend loših klimatskih prilika, koje direktno utiču na prinos meda, a indirektno i na prinos ostalih pčelinjih proizvoda, ističe, moraće dodatno povećati cijenu.

    Kako je pojasnio, pčelari bi trebalo da vode računa da cijenu, kada dođe do velike proizvodnje meda, vrate kao što je nekad bila – od 12 do 15 KM po kilogramu.

    Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da dok s jedne strane vlada nestašica, s druge strane vlada nikad veća potražnja za medom i proizvodima od meda, čemu je u velikoj mjeri doprinijela pandemija.

    “Ove godine je potražnja veća nego ikada, iako su pčelari morali povećati cijenu upravo zbog jako loših prinosa”, kazao je Barašin za “Nezavisne novine”. Kako je rekao, potražnja za medom je povećana od pojave virusa korona, koja se nastavila i ove godine.

    “Ranijih godina med i pčelinji proizvodi skoro da se nisu ni prodavali u ljetnim mjesecima, ali sada da je gotova identična potražanja u svim mjesecima”, kazao je Barašin.

    Ove godine česte padavine, a potom visoke temperature dovele su do toga da je količina izvrcanog meda u Bosni i Hercegovini s nekadašnjih 10 do 15 kilograma po košnici, sada spala na jedva pet kilograma.

    Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističe da je ovo još jedna katastofalna godina što se tiče prinosa meda, ali da je ove godine zabilježen porast cijene.

    “Sama potražnja diktira cijenu, pa stoga ne čudi da je cijena meda sada već 20 KM, a može se očekivati da opet dođe do rasta”, kazao je Deljo za “Nezavisne novine”.

    Ističe da su ovogodišnji prinosi samo u tragovima, te da značajne količine bh. pčelari nisu imali.

    “Imali smo tokom proljeća kišne periode i vjetrove, nakon čega je nastao značajan period koji su pčele iskoristile za svoj razvoj. Ipak, nakon toga je došao nagli preobražaj i skok temperatura”, rekao je Deljo.

  • Brane se od požara protokolom od Olimpijade

    Brane se od požara protokolom od Olimpijade

    Iako se posljednjih godina na prostoru Federacije BiH bilježe učestali požari koji naprave i velike materijalne gubitke, u Kantonu Sarajevo protivpožarna zaštita radi po protokolu iz 1984. godine.

    Od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu prošlo je 37 godina, Sarajevo se izgradilo, proširilo, a protokol o protivpožarnoj zaštiti star je i neprimjenjiv.

    Dženan Brkanić, direktor Uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo, za “Nezavisne novine” kaže da je plan protivpožarne zaštite zadnji put na sjednici Vlade Kantona Sarajevo bio 2011. godine.

    “To se zove Plan zaštite od požara i istina je da je to plan iz 1984. godine. On je bio pred Vladom KS 2011. godine i nije usvojen. Od tada se ništa nije preduzelo po tom pitanju. Mi smo revidirali plan. On se svake godine ažurira po potrebi jer svake godine imate nešto novo, grad se mijenja, broj stanovnika, zgrada, novih ulica”, kaže Brkanić.

    Dodaje da je na poziciji direktora četvrti mjesec i da zna važnost jednog takvog plana jer je on krovni dokument koji će dati smjernice nižim nivoima, općinama, privrednim subjektima, upraviteljima zgrada na koji način će preventivno djelovati.

    “Nadam se da ćemo za mjesec ili dva usvojiti taj plan. Već smo pokrenuli proceduru da se izvrši izmjena, odnosno dopuna tog plana. Nadam se da ćemo i taj segment riješiti jer je to bitan dokument za kanton”, kazao je Brkanić.

    Ističe i da nema ni plan zaštite spasavanja.

    “Mora se procijeniti ugroženost kantona, a to su bitni dokumenti za vatrogastvo i zaštitu i spasavanje. Moramo razdvojiti, ovo je podzakonski akt, a mi radimo shodno Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu FBiH, koji je leks specijalis. Imamo dokument koji se zove Zakon o nadležnostima kantona s aspekta zaštite od požara. Imamo zakon, ali nemamo podzakonski akt, a to je plan koji je jako bitan dokument za dalje smjernice i preventivne mjere”, ističe Brkanić.

    Dodaje da kad dođe do požara, kao što se to desilo prošle sedmice u Buća Potoku, ovaj plan daje smjernice na koji način se uzbunjuju sve službe koje treba da djeluju u datom momentu.

    “Imali smo ljetos jedno isticanje opasne hemikalije na Stupu, a tim planom bismo mogli, između ostalog, reći: poziva se Hitna medicinska pomoć, Zavod za javno zdravstvo, vatrogasci, policija… Dakle, on je okviran dokument koji daje sam put pozivanja određenih službi koje treba da sudjeluju u određenom momentu”, rekao je Brkanić, dodavši da bi im taj plan olakšao posao i da insistiraju na tome.

    Anes Podić, član Eko-udruženja “Eko akcija” Kantona Sarajevo, za “Nezavisne novine” kaže da nije toliko problem ni starost protivpožarnog pravilnika koliko izostanak njegove primjene.

    “U KS je početak i kraj priče nerad inspekcija. Imamo nekakve protivpožarne inspektore, a ko god je ‘ganjao’ protivpožarnu saglasnost nikad nisu došli u objekat. Dobijete neki papir, platite, a stvarne provjere nema. Ljudi ginu, ogromna je materijalna šteta, stvari se ponavljaju iz godine u godinu, a inspekcija, a ni politička elita ne rade svoj posao i cijela priča se završava na tome je li direktor podoban ili nije”, kaže Podić.

    Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo, za “Nezavisne novine” je kratko rekao da bi plan protivpožarne zaštite trebalo da bude do oktobra pred Vladom KS.

    Fali vatrogasaca, potrebna letjelica za gašenje požara
    Dženan Brkanić je skrenuo pažnju i na problem ljudstva u Profesionalnoj vatrogasnoj brigadi KS.

    “Fali nam ljudstva, ali ne može se to stavljati na teret trenutnoj Vladi KS i Upravi jer ta problematika se vuče zadnjih 10-15 godina. Zadnje upošljavanje profesionalnih vatrogasaca bilo je 2016. godine”, kaže Brkanić i dodaje da je oprema poprilično dobra, kao i vatrogasna vozila. Ističe da se treba ići korak naprijed i da je aktuelno gašenje požara iz zraka jer ima dosta nepristupačnih terena oko Sarajeva.

    “Potrebno je nabaviti jedan e-traktor ili helikopter. Bilo bi dobro da Kanton Sarajevo ima helikopter, kad već nema Federacija, ili da se udruže Zeničko-dobojski, Sarajevski i Hercegovačko-neretvanski kanton pa da kupe jedan ili možda tri, koji bi uveliko značili u gašenju požara”, rekao je Brkanić, dodavši da je apsurdno nemati jednu takvu letjelicu jer puno je veća šteta od požara.

  • Trivić: Nastava na klasičan način, uvedene promjene u programu

    Trivić: Nastava na klasičan način, uvedene promjene u programu

    Ministar prosvjete Republike Srpske Natalija Trivić rekla je da je sve spremno da u srijedu, 1. septembra, počne nova školska godina, koju će đaci u osnovnim i srednjim školama pohađati na redovan način, ali po inoviranim nastavnim planovima i programima, kako bi lakše usvajali nova znanja.

    Trivićeva je istakla da je cilj resornog ministarstva da razvija nastavne planove i programe koji će biti u interesu i razvoju obrazovanja u Republici Srpskoj, te da aktivnosti u tom smislu moraju da prate i udžbenici.

    “Cilj nam je bio da sve što je obuhvaćeno nastavnim planom i programom na atraktivan i učenicima pristupačan način uključimo u nastavni proces, kako bi to na zanimljiv način približili našim učenicima i da na taj način bolje, kvalitetnije i sa željom stiču nova znanja”, rekla je Trivićeva.

    Kada je riječ o osnovnom obrazovanju, Trivićeva je navela da je za učenike drugog razreda osnovne škole uveden predmet Digitalni svijet, zatim da je uveden i dodatni čas istorije, dok je predmet Demokratija sa šestog prebačen za deveti razred.

    “Djeca u devetom razredu imaju mnogo više iskustva i znanja, te im je lakše da isprate taj predmet u pojmovnom, ali i sadržinskom smislu”, rekla je Trivićeva.

    Ona je navela da se uvodi i više časova fizičkog vaspitanja za pete i šeste razrede, te istakla da je tom razvojnom periodu ovaj predmet naročito važan, kako bi bilo doprinijeto boljem i kvalitetnijem razvoju učenika.

    “U saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom i Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva radilo se na adaptaciji štampanih udžbenika, ali i na digitalizaciji udžbenika za prvu trijadu osnovnih škola, kao i za predmete istorije i geografije u višim razredima predmetne nastave”, rekla je Trivićeva.

    Trivićeva je pojasnila da će se tako primjena tehnologija u procesu izvođenja nastave u učionici sada raditi na potpuno nov način.

    “Učenici se stavljaju u prvi plan kao interaktivni učesnici u procesu izvođenja nastave, a ne samo kao slušaoci predavanja naših nastavnika, te će imati mogućnost da aktivno učestvuju i istražuju sve teme koje budu obrađivane kroz nastavni plan i program”, rekla je Trivićeva.

    Ona je napomenula da su sve aktivnosti koje su se sprovodile na uvođenju novina u nastavu – pratile i obuke nastavnog kadra.

    Kada je riječ srednjim školama, Trivićeva je rekla da su u toku reforme gimnazije, te da se već dvije godine sprovode inovirani nastavni planovi i programi u tehničkim i stručnim srednjim školama.

    “Nastavnici su prošli obuke za izvođenje nastave u STEM laboratorijama, odnosno opremljenim kabinetima za predmete prirodnih nauka”, rekla je Trivićeva.

    Trivićeva je istakla značaj i stipendija za deficitarna zanimanja, kako bi učenici bili podstaknuti da upisuju zanimanja koja su potrebna na tržištu rada, a koja su različita u različitim lokalnim zajednicama.

    “U prethodnoj godini od ukupnog broja deficitarnih zanimanja imali smo oko 80 odsto zainteresovanost učenika da izaberu baš ta zanimanja. I ove godine je sličan broj, ali tačan broj učenika koji su upisali ova zanimanja znaćemo kada počne školska godina”, rekla je Trivićeva.

    Ona je navela da se u prve razrede osnovnih škola u Srpskoj upisuju 9.122 đaka, dok prve razrede srednjih škola upisuje 9.604 učenika.

    “Evidentno je da ove godine, kada je riječ o srednjim školama, imamo za oko 160 učenika manje. Jedan od razloga je taj što mnogi naši učenici koji na pograničnim dijelovima na istoku Srpske završavaju osnovnu, često upisuju srednju školu u susjednoj Srbiji”, rekla je Trivićeva.

    Govoreći o načinu odvijanja nastave u novoj školskoj godini, resorni ministar je rekla da je Vlada Srpske, na prijedlog Ministarstva, a uz prethodne konsultacije sa Institutom za javno zdravstvo Srpske, donijela odluku da se nastava održava na klasičan način, to jeste da časovi traju 45 minuta, a trajanje odmora kao što je to bilo prije pandemije virusa korona.

    “Opredijelili smo se za ovaj način odvijanja nastave, imajući u vidu značaj direktnog kontakta između nastavnika i učenika u procesu nastave, kao i međusobni kontakt učenika, kako iz ugla sticanja znanja, ali i zbog psihosocijalnog razvoja učenika”, rekla je Trivićeva.

    Ona je napomenula i da je preporuka da se nastava što je više moguće odvija na otvorenom, kao i da se za djecu koja imaju potvrdu od ljekara da imaju određeno oboljenje obezbijedi onlajn nastava, u kojoj su obavezni da budu uključeni i nastavnici.

    Trivićeva je naglasila da je opredjeljenje Ministarstva da se nastava odvija u školskim klupama, ali uz sve predostrožnosti i uvažavanja preporuka za ponašanje u školama, kako se ne bi ponovo dogodila situacija da se mora obustaviti izvođenje nastave u učionicama.

    Ona očekuje i da će do početka školske godine biti vakcinisano oko 42 odsto zaposlenih u obrazovnom sistemu, kojih ukupno u Srpskoj ima oko 17.000.

    “Vakcinacija je u toku, te pozivam sve koji rade u obrazovnom sistemu da se vakcinišu jer ćemo tako omogućiti bolju zaštitu od širenja virusa korona u školama, ali samim tim omogućiti i da se nastava odvija u učionicama”, rekla je Trivićeva.

  • Statistika pokazala: Za četiri mjeseca broj nezaposlenih u BiH smanjio se za 17.000 osoba

    Statistika pokazala: Za četiri mjeseca broj nezaposlenih u BiH smanjio se za 17.000 osoba

    Od februara 2021. godine broj nezaposlenih osoba u BiH počeo je padati.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem maja 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 817.067, a od toga je 353.665 žena. U junu 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 820.979.

    Od februara 2021. godine broj nezaposlenih osoba u BiH počeo je padati. Broj nezaposlenih krajem februara bio je 410.776, a samo nekoliko mjeseci kasnije krajem juna u BiH taj broj smanjen za 16.995 osoba.

    Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH 30.juna 2021. u Bosni i Hercegovini je bilo 393.781 osoba na evidencijama Službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.

    U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 2.218 osoba ili 0,56 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 226.132 ili 57,43 posto su žene.

    U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 27.519 osoba ili 6,53 posto. U odnosu na početak pandemije Covida, nezaposlenost se smanjila za 9.107 osoba ili 2,26 posto.

    Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 363 osobe, u Republici Srpskoj za 1.774 i u Brčko distriktu BiH za 81 osobu.

    U junu je obrisano 17.475 osoba sa evidencija službi zapošljavanja, od čega je 8.459 žena. Od ovog broja zaposleno je 12.086 osoba, od čega 6.104 žene.

    Istovremeno je za 8.194 osobe prestao radni odnos, od čega 3.931 žena. Poslodavci su u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 4.754 nova radnika, prenosi Avaz.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, krajem maja 2021. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 817.067, a od toga je 353.665 žena. U junu 2021. godine broj zaposlenih osoba je bilo 820.979.

  • Kako je “ujedinjena” i demokratska Evropa postala mjesto sa najviše zidova: Mjesto na kom počinje patnja i završava budućnost

    Kako je “ujedinjena” i demokratska Evropa postala mjesto sa najviše zidova: Mjesto na kom počinje patnja i završava budućnost

    Od Kineskog, preko Berlinskog, do zida na granici između SAD i Meksika, fizičke barijere za sprečavanje najezde i ulaska “drugih”, postavljane su kroz istoriju širom svijeta. Neke od njih danas su turističke atrakcije, ali su i u drevnoj prošlosti, kao i danas, ovakvi zidovi predstavljali mjesto na kom počinje patnja, ali počinje put ka nekoj neizvjesnoj i mračnoj budućnosti.

    Iako su mnogi nakon pada i rušenja Berlinskog zida pomislili da u “ujedinjenoj” i demokratskoj Evropi više nikada neće biti ovakvih ideoloških, fizičkih, ali i mentalnih barijera, posljednjih mjeseci i godina svjedoci smo prave pandemije i širenja virusa svojevrsne “zidomanije”.

    Zidovi poput pečuraka poslije kiše niču u raznim evropskim državama, praveći neke nove podjele, ali i stvarajući uslove za neke nove razdore i sukobe. Litvanija je najavila da će do septembra naredne godine završiti postavljanje zaštitne ograde dugačke 508 kilometara duž svoje granice sa Bjelorusijom, a kako bi zaustavila ilegalni ulazak izbjeglica. Radi se o “projektu” vrijednom oko 152 miliona evra, koja predviđa gradnju tri metra visokog zida prekrivenog bodljikavom žicom. I Poljska će izgraditi ogradu duž svoje granice sa nekadašnjom sovjetskom republikom, ali i grčka planira izgradnju dodatnih četrdesetak kilometara zida na granici sa Turskom. Ni Ankara ne sjedi skrštenih ruku te se dovršava zid dugačak čak 295 km na granici s Iranom, dok su se Mađari, Austrijanci, Makedonci i Bugari već opasali visokom bodljikavom žicom.

    Uzroci i posljedice

    Iako datiraju iz drevnih vremena, ovakve barijere dobile su naročit značaj u posljednjih tridesetak godina, kada je između različitih država svijeta postavljeno čak više od 60 zidova i raznih ograda kako bi se spriječio ulazak ljudi na teritoriju na kojoj je podignut.

    Primjera radi, do kraja Drugog svjetskog rata na svijetu je bilo sedam zidova podignutih u modernoj istoriji. Međutim, do pada Berlinskog zida 1989. godine ovaj broj se popeo na 15, a prema posljednjim podacima ova brojka se u međuvremenu popela na više od 80.

    I dok oni koji se zalažu za njihovo postavljanje i podizanje tvrde da sprečavaju ilegalnu imigraciju, krijumčarenje droge i terorizam, kritičari smatraju da su oni u stvari bezvrijedni, ali i upozoravaju kako jedan ovakav način razmišljanja i ponašanja, te bavljenje posljedicama, a ne uzrocima, stvara i svojevrsne opasne zidove i u glavama ljudi.

    Istoričar Aleksandar Raković objašnjava da se društvo zidovima oduvijek štitilo od nekih najezdi kojih se plašilo.

    • To su mogle biti vojne najezde, to su mogle biti najezde kao sada izbeglica koje sa Bliskog istoka idu ka Evropi, a to mogu biti i ideološke barijere kao što je bio slučaj u Berlinu. Kada se zidovi podižu pruža se jasna poruka da jedno društvo želi da se zaštiti od drugog, ili jedan narod od drugih naroda. Dugo se zidovi nisu podizali i evo sada vidimo eskalaciju podizanja i to širom sveta – navodi Raković

    Prema mišljenju ovog istoričara, generalno gledajući, evropske civilizacije se na ovaj način sve više konzervišu te ćemo, kako kaže, vjerovatno doći u poziciju da se sa sjetom prisjećamo vremena hladnog rata i perioda u kom je ipak došlo do procvata kulture, nauke i međusobnih komunikacija, čak i između dva suprotstavljena bloka.

    • Zamislite samo situaciju iz šezdesetih godina prošlog veka kada su hipici iz Evrope autostopom išli za Indiju, preko Irana, Avganistana, Pakistana. Svuda je bio mir. To je bilo jedno potpuno drugačije društvo. Danas se ono otuđilo i gotovo do kraja konzervisalo. Konzervisala su se muslimanska društva na Bliskom istoku, ali konzerviše se i Evropa. To više nije ono vreme potpunih sloboda, a ovi zidovi baš pružaju pravu vizuelnu sliku fizičkih barijera koje su uspostavljene – istakao je Raković.

    Zidovi u glavi

    Sociolog Vedran Francuz kaže da kada se priča o zidovima, uvijek će Berlinski zid biti poseban simbol, jer predstavlja kraj jedne ideologije, kraj komunizma.

    • On je po svim svojim okvirima bio ideološki zid. Pravo pitanje jeste da li je njegov pad doveo do kraja izgradnje zidova? Nažalost nije. I dalje će se oni graditi – kaže Francuz.

    Prema njegovim riječima, pojam zida predstavlja fizičku ili virtuelnu konstrukciju koja je utemeljena na jednom kulturnom sklopu društva i interesa.

    • Jednim dijelom tu se oblikuje i mentalni sklop društva, ali i svakog pojedinca koji čini to društvo. Ti zidovi nisu statični, oni se mogu posmatrati kao proces nekog otvaranja i zatvaranja, jer imamo dosta primjera u prošlosti da su neki rušeni, a neki opstajali – naveo je Francuz.

    Mišljenja je kako je i pitanje kulturnog identiteta veoma važno kada se generalno govori o nicanju tih nekih novih monumentalnih građevina.

    • Posljednjih godina sve više se naglašava taj kontinuitet kulture zidova, da ne želimo da prepustimo našu sudbinu u 21. vijeku jednom globalno nesigurnom svijetu. S druge strane tu su i ozbiljni pravci i grupacije koje promovišu da treba učiniti sve da ti zidovi nestanu i da ako moraju biti da budu što niži i što prohodniji. Ali, kako stvari stoje, svijet ide u sasvim drugom pravcu – naveo je Francuz.

    Istoričar i akademik Ljubodrag Dimić kaže kako podizanje ovih novih kilometarskih betonskih, i u nekim slučajevima, monumentalnih građevina, vodi prije svega ka separaciji Evrope od onih prostora sa kojima je do sada geografski bila vezana te da to nisu samo političke, već i strateške i dugoročno posljedične odluke.

    • Svi smo se nadali da je nakon rušenja Berlinskog zida ta ideja umrla, ali očigledno je da ćemo u budućnosti živeti u nekom čudnom svetu. Ali, gledajući kroz istoriju, pokazalo se da ovi zidovi uglavnom nisu uspešni i da na ispitima istorije padaju. Ako pogledamo ove koji se sada prave širom Evrope, oni neće napraviti samo fizičku blokadu, već i ekonomsku i kulturnu. Ipak, ono što je najopasnije u svemu tome jeste što se prave zidovi i u glavama. Ali pitanje je čije su to glave i šta se sve u njima kuva – kaže Dimić.

    On, međutim, upozorava i kako se “jednog lijepog dana” može desiti, i da nekom u Evropi padne na pamet da i na Drini podigne zid, ali i u Crnoj Gori ili na Kosovu.

    • Srpski narod bi mogao osetiti šta oni znače, a pogotovo jer postoje te neke lažne elite koji insistiraju na toj unutrašnjoj podeljenosti, a koja u konačnici vodi ka stvaranju nekih novih identiteta. Ako neki procene da su Srbi previše digli glavu i postali ekonomski uspešni, onda je samo pitanje vremena kada će taj uspeh biti zaustavljen direktno iz Evrope ili Vašingtona. Taj Damaklov mač nam je stalno nad glavama – istakao je Dimić.

    Desničari i vlast

    Vojni analitičar i urednik internet portala Balkanska bezbjedonosna mreža Aleksandar Radić kaže kako su ovi posljednji zidovi plod sveopšte paranoje te želje pojedinih evropskih zemalja da se “zaštite”. On je, međutim, uvjeren kako kilometarske i megalomanske betonske građevine, za koje pojedine vlade izdvajaju na stotine miliona evra, ne mogu riješiti problem, jer će migranti uvijek naći način da poput vode nađu put i domognu se krajnjeg odredišta.

    Dizanje višemetarskih, betonskih graničnih zidova, prema riječima ovog analitičara, pasivan je pristup problemu.

    • Zid je simbol pasivne odbrane, ali i rezultat straha koji je ušao među ljude te želje da se stvori bar neka prividna slika zaštićenosti. Ipak, jedina moguća realna odbrana je dinamika, odnosno iznalaženje realnih i održivih rešenja, a to je da se vratimo na “izvor” problema, a ne da se samo bavimo posledicama. Sve ovo se dešava posle jednog perioda američke superiornosti i liderstva, ali i mešanja zapadnih sila u demokratske procese širom sveta. Sada polako dolazimo do kraja, kada se taj jedan istorijski ciklus zatvara, a prate ga ovi mnogobrojni zidovi koji se grade od Turske do Litvanije – kaže Radić.

    Upozorava, kako je ova priča mnogo kompleksnija nego što se na prvo pogled čini, navodeći kako su i pojedini autoritativni evropski režimi iskoristili ovu situaciju za međudržavne obračune, kao što je to slučaj između Bjelorusije i Litvanije, ili recimo Poljske.

    Evropske velmože, a pogotovu na istoku, u Bjelorusiji, Poljskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, objašnjava Radić, koriste ovu situaciju da bi učvrstile svoju vlast.

    • Njima trebaju vanjski neprijatelji i potencijalne pretnje, protiv kojih će se navodno boriti. I ta priča pali kod naroda. Pogledajte samo Poljsku, državu u kojoj su migrantski problemi na margini margina. Tamo gotovo da ih i nema. Ali, oni su po tom pitanju izuzetni agresivni, jer im je to potrebno kako bi održali nekakvu unutrašnju nacionalnu konsolidaciju. Pokazuju zube, filujući svoju domaću javnost kako su eto oni ti koji će ih spasiti od svih potencijalnih problema, pa i najezde migranata iz arapskih zemalja – istakao je Radić dodajući kako jedan takav totalitaristički i ekstremistički koncept prijeti da čitavu Evropu uvuče u jedan začarani krug netolerancije, ali i sveopšteg bezumlja.

    Kroz istoriju

    Najpoznatiji zid na svijetu, građen je duž istorijskih sjevernih granica Kine radi zaštite kineskog carstva od invazija različitih ratnički nastrojenih nomadskih grupa. Poznati Hadrijanov zid u Engleskoj napravljen je kako bi se rimska Britanija zaštitila od upada varvara. Zidovi su građeni i kako bi odvojili katolike Irce od unionista protestanata, ali Grke i Turke na Kipru. I Izraelci ga imaju i dugačak je čak 700 kilometara. Slične barijere postoje i između Argentine i Paragvaja, Uzbekistana i Avganistana, Južne Afrike i Mozambika, Kuvajta i Iraka, Bocvane i Zimbabvea, Saudijske Arabije i Jemena.

    Licemjerstvo

    Problem s kojim se Evropa susreće posljednjih nekoliko godina, sličan je onom američkom. Prema riječima Radića i jedni i drugi pribojavaju se najezde migranata, a u isto vrijeme i u Evropi i Americi nedostaje radne snage za poslove koji su neprivlačni domaćem stanovništvu.

    • I to je činjenica. I to migranti znaju. Ne idu oni glavom kroz zid i napamet. Tako da je to jedan licemeran odnos, a pogotovo, što pojedine zemlje i kompanije “iza zavesa” prihvataju i zapošljavaju tu jeftinu radnu snagu – istakao je Radić.

  • Komšić, u želji da ismije Dodika, obrukao sebe i BiH: Predsjedavajući Predsjedništva ne prestaje da niže gafove

    Pres konferencija u Sarajevu, koja je prije dva dana održana nakon sastanka članova Predsjedništva BiH sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, neće ostati upamćena po novim projektima koji su dogovoreni, već po blamiranju naših političara, tačnije predsjedavajućeg Željka Komšića.

    Iako je na sastanku sa Erdoganom bilo riječi o ubrzanju izgradnje auto-puta Sarajevo Beograd, povećanju trgovinske razmjene između BiH i Turske, novim projektima i slično, sve to ostalo je u sjenci diplomatskog skandala koji je izazvao Komšić koji je, za vrijeme dok je njegov kolega Milorad Dodik držao govor, prevrtao očima, smijao se i došaptavao s trećim članom Predsjedništva, Šefikom Džaferovićem.

    To da trojica članova Predsjedništva BiH ne dijele iste stavove po brojnim pitanjima odavno je poznato, isto kao što je jasno da se neće složiti i postići kompromis kada su u pitanju mnoge teme.

    Međutim, da li međusobne razmirice trebaju da iznose i pred stranim gostima i da li uopšte priliči bilo kojem diplomati da prevrće očima i smije se dok neko drži govor? Drugim riječima, da li je Komšić prekjuče obrukao i sebe, ali i državu koju predstavlja?

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su članovi Predsjedništva još jednom uvjerili javnost da ne posjeduju državnički format i da se nisu oslobodili malograđanskih i provincijskih cipela.

    Tanja Topić
    – Tako smo vidjeli svu raskoš nediplomatskog ponašanja, prevrtanja očima jednih na druge, predlaganje raspada, doduše mirnog, države koju u tom trenutku predstavljate kao njen najviši funkcioner. Vidjeli smo domunđavanja i šaputanja, dok drugi govore, snishodljivosti i ulizništva stranom državniku, omalovažavajući neke druge. Oni ne mogu više narušiti ugled BiH nego što su to do sada učinili – istakla je Topićeva.

    Ona je podsjetila na slučaj kada je jednom njemačkom zvaničniku ugled u javnosti, a time i rejting počeo padati dok se smijao u vrijeme katastrofalnih poplava koje su zahvatile tu zemlju.

    – Kod nas će vjerovatno rejting “političkim mangupima” među njihovim navijačima porasti jer su, zaboga, “tamo nekome baš pokazali” – zaključuje Topićeva.

    Šefica Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Snježana Novaković Bursać, ističe da Komšićevo ponašanje jeste neprimjereno i bilo bi šokantno i neočekivano da je to uradio neki stvarni diplomata ili političar.

    – Međutim, imajući na umu da je to uradio čovjek koji je prihvatio da, u političkom smislu, radi puno gore stvari, kao što je uzurpacija predstavljanja hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, ovakvo nediplomatsko i šarlatansko ponašanje se moglo od njega i očekivati – kaže Bursaćeva.

    Naravno da, kako dodaje ona, ovakvo ponašanje ruši ugled zemlje koju predstavlja, ali Komšićev izbor za člana Predsjedništva podriva njene temelje, što je suštinski puno gore.

    – Međutim, ono na šta se mora ukazati i obratiti pažnja je činjenica da neprimjereni neverbalni govor Željka Komšića (koji govori više od riječi) dolazi u momentu kada gospodin Dodik pominje mogućnost dogovaranja u BiH uz pomoć i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, čime je jasno stavio do znanja šta misli o susjednoj zemlji Srbiji, njenom predsjedniku, a i mogućnosti da se demokratskim putem traga za rješenjem stvarnih problema s kojima se suočavamo – zaključuje Novaković Bursaćeva.

    Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, ističe da je Komšićevo ponašanje na pres konferenciji apsolutno neprihvatljivo i ne dolikuje ljudima i sastanku najvišeg formata.

    Aleksandra Pandurević
    Možete i imate pravo, ističe ona, ne slagati se s Miloradom Dodikom, ali to se kaže na pristojan način.

    – Možda se takvo ponašanje dopada Кomšićevim biračima i ono vjerovatno jeste bilo namijenjeno njima, s ciljem da pokaže kako je on ”iznad” Dodika i da mu je neprihvatljiv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na čiji je pomen imena kolutao očima, te da će ”biti kako on kaže”. To je njegov vid neverbalne komunikacije s njegovim biračima u BiH kojima je pokušao poslati poruku da odlučuje on, a ne Dodik, i da se on igra Dodikom – smatra Pandurevićeva.

    Dodaje da takvu neverbalnu komunikaciju možete koristiti na stranačkim skupovima i u kafanama, ali da je ona potpuno neprimjerena tokom susreta visokog diplomatskog ranga.

    Pandurevićeva smatra da Кomšić nije nanio štetu Dodiku, nego državu koju predstavlja.

    – Percepcija spolja i iz diplomatskih krugova biće da je neozbiljan i nedorastao svojoj poziciji, i ko će ga ubuduće od stranih sagovornika ozbiljno shvatati!? I ne samo njega, nego čitavo Predsjedništvo koje je preksinoć zbog toga oslikano kao neozbiljno i nedržavničko – zaključuje Pandurevićeva.

    Podsjećamo, ovo nije prvi diplomatski skandal u Komšićevoj režiji. Džaferović i Komšić su u decembru prošle godine odbili da se u Sarajevu sastanu s ministrom inostranih poslova Ruske Federacije Sergejom Lavrovom. U posljednje tri godine rad Predsjedništva BiH je obilježilo iznošenje ličnih stavova na međunarodnim forumima i sastancima, dijeljenje lekcija stranim državnicima, prije svega onima iz najbližeg komšiluka, te brojni drugi diplomatski gafovi.

  • Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži 400.000 radnika, priznala veliki broj diploma iz Bosne i Hercegovine

    Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste.

    Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet posto više nego u 2019, uprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.

    Priznato 3.600 diploma iz BiH

    Većina kvalifikovanih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja van Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtijeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.

    Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 ljekara. Njemački zvaničnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i vaspitača, kao i nekih 2.500 inženjera.

    Iako broj priznatih zahtijeva raste, njemački statističari takođe primjećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri posto manje nego 2019.

    Njemačka ministarka za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtijeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donijet u martu 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali, piše Avaz.

    Broj radno sposobnog stanovništva opada

    – Od toga obje strane imaju koristi”, kaže ministarka.

    – Stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima. U isto vrijeme, Njemačka dobija hitno potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva – dodaje Karliček.

    Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Šele, koji je ove nedjelje upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.

    – Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima – rekao je Šele pozivajući vladu da interveniše.

  • Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Pojedina pitanja kada je riječ o zaštiti prava potrošača u Republici Srpskoj do sada nisu bila regulisana na odgovarajući način, te je s ciljem da se to riješi Vlada RS-a utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Kako je rečeno iz Vlade RS-a, ovim prijedlogom se na potpuniji i jasniji način uređuje pravo potrošača na izbor načina rješavanja prigovora zbog nedostatka na proizvodu, koje je već bilo uređeno Zakonom u primjeni.

    “Sada se dodatno precizira rok u kojem je trgovac dužan da ispuni zahtjev potrošača u vezi sa popravkom ili zamjenom proizvoda sa nedostatkom, a to je 30 dana, i rok od sedam dana za povrat uplaćenog iznosa za proizvod sa nedostatkom. Novina je da se predloženim rješenjem uređuje odgovornost trgovca i za prodaju polovnih proizvoda”, saopćeno je iz Vlade RS-a.

    Ovim izmjenama i dopunama Zakona, kažu, dodatno se olakšava potrošaču ostvarivanje prava na reklamaciju proizvoda ili usluge tako što se pored kopije računa, kao uslova za ostvarivanje prava na reklamaciju, dokazivanje kupovine proizvoda koji je predmet reklamacije, omogućava i drugim nespornim dokumentima, kao što su ovjerena garancija, priznanica, dostavnica, otpremnica, slip u slučaju plaćanja bankovnom karticom i slično.