VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Srpska mora mijenjati još pet zakona zbog agencije za lijekove

    Srpska mora mijenjati još pet zakona zbog agencije za lijekove

    Donošenje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, koji za cilj ima osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva RS, za sobom poteže neophodnu izmjenu odnosno dopunu još pet zakona.

    Naime, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske za “Nezavisne novine” je potvrđeno da je, donošenjem ovog zakona, potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o republičkoj upravi i Zakon o državnim službenicima.

    Osim toga, neophodna je i izmjena i dopuna Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske i Zakona o inspekcijama Republike Srpske.

    “Donošenje ovog zakona podrazumijeva i dopunu Zakona o republičkoj upravi na način da se predvidi postojanje i nadležnost agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske”, rečeno je za “Nezavisne” iz resornog ministarstva.

    Kako dodaju iz Ministarstva, agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske osniva se u cilju obezbjeđivanja sistema lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini, za proizvodnju, ispitivanje i promet lijekova i medicinskih sredstava, sistema nadzora nad lijekovima i medicinskim sredstvima i drugih pitanja značajnih za oblast lijekova i medicinskih sredstava.

    Naglašavaju da je zdravstvena zaštita djelatnost od opšteg interesa za Republiku te, u skladu s Ustavom Srpske, Republika uređuje i obezbjeđuje zdravstvo.

    Narodna skupština Republike Srpske je, podsjetimo, u srijedu na posebnoj sjednici usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, po kojem će u roku od šest mjeseci nadležnosti za nabavku lijekova biti vraćene na nivo RS osnivanjem agencije.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, podsjetio je tada da je Republika Srpska imala svoju agenciju za lijekove, kao i da prenos nadležnosti, koji se desio ranije, nije dao rezultate.

    “Vidjeli ste i posao koji smo obavili – usvojen je novi Zakon o lijekovima RS. Legitimna je reakcija Republike Srpske da vratimo nadležnosti”, naglasio je Dodik.

    Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, kao predlagač zakona, rekli su tom prilikom da su pokušali naći mogućnost da s Agencijom za lijekove BiH dogovore način na koji će se medicinski kiseonik dostavljati zdravstvenim ustanovama u RS, ali da to nije bilo moguće, zbog čega su odlučili da se ovo pitanje vrati u izvornu nadležnost RS.

    Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, najavio je da zbog formiranja agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske razmatra mogućnost podnošenja krivične prijave protiv Šeranića.

    Šeranić je poručio da javno zdravlje ne smije biti domen politike i da je zdravstvo ustavna nadležnost Srpske.

    “Krivična prijava je postala predmet političkog folklora. Ovo je ušlo u sferu politike. Јavno zdravlje ne smije biti domen politike. Govori se o zdravlju građana”, istakao je Šeranić.

    Posebna sjednica početkom novembra
    Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da će posebna sjednica NS RS, na kojoj će poslanici raspravljati o vraćanju oduzetih nadležnosti, biti održana početkom novembra.

    On je ponovio da Republika Srpske ne želi sukobe niti rat, ali da ne odustaje od svojih prava koja su joj zagarantovana Ustavom. Napomenuo je da se insistira na poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma te da iz tog razloga traži vraćanje nadležnosti i poništavanje 140 donesenih zakona visokog predstavnika.

    “To bi moglo biti početkom novembra. Sve ono što u NS RS dođe iz Vlade, mi smo dužni da razmatramo. Desetine odluka Ustavnog suda BiH ne poštuje Federacija u odnosu na Republiku Srpsku, ali to niko ne primjećuje, samo se primjećuje kada Republika Srpska reaguje na nešto. Govorimo samo o poštovanju zakona i o neumanjivanju nadležnosti RS”, rekao je Čubrilović.

  • Počeo “lov” na neprocjenjive ostatke: Astronom otkrio odakle je došao meteor koji je obasjao nebo

    Počeo “lov” na neprocjenjive ostatke: Astronom otkrio odakle je došao meteor koji je obasjao nebo

    Meteor bolid pao je u susjednoj Mađarskoj 100 do 150 kilometara sjeverno od Virovitice.

    Već je počeo lov na skupocjene i za nauku neprocjenjive ostatke.

    O meteor bolidu je za Dnevnik Nove TV govorio astronom Korado Korlević.

    Struka pojašnjava da smo u srijedu navečer svjedočili prirodnom fenomenu kada je meteor pao na teritoriju Mađarske i vidio se i iz Hrvatske.

    Prema informacijama Hrvatskog astronomskog saveza, meteor je pao u blizini jezera Balaton, 100 do 150 kilometara sjeverno od Virovitice.

    Objasnili su pojavu koja nije tako rijetka.

    Radi se o kamenu iz svemira koji se zapalio u našoj atmosferi, najvjerovatnije dovoljno velik da je preživio izgaranje i nakon raspada je moguće da su ostali komadići meteorita. Svakodnevno padne oko 40 tona materijala iz svemira, ali većina toga izgori u našoj atmosferi, objašnjava Dorian Božičević iz Hrvatskog astronomskog saveza.

    Ovo je već treći pad meteora iznad Hrvatske ove godine, zabilježen je u šibenskom prostoru i kod Rijeke.

    Sav materijal koji padne iz svemira na teritorij Republike Hrvatske jest vlasništvo dotične zemlje i trebao bi biti upotrijebljen za nauku, a ne trgovinu, ističe Božičević.

    A više informacija o samom meteoru otkrio je za Dnevnik Nove TV ugledni astronom Korado Korlević koji je pojasnio da, iako se u ovo doba godine očekuje meteorski potok Orionida, iznenađujuće da je došao objekt iz asteroidnog pojasa.

    Jako je brzo uletio, pitanje je koliko toga uspjelo preživjeti i pitanje je hoće li kolege iz Mađarske to uspjeti naći, kaže Korlević.

    Otkrio je da je došao iz područja između Marsa i Jupitera.

    Objasnio je i koliko bi velik meteor morao biti da ugrozi čovječanstvo.

    Od 100 metara nadalje se smatra da je jako opasno, a oko kilometar je opasan za civilizaciju, otkriva astronom i dodaje da je iz dana u dan mogućnost za pad opasnog meteora na zemlju sve manja.

    Kaže i da ostaci meteora koji su pali kod Šibenika i Rijeke nikada nisu pronađeni. Nismo našli. Ovaj zadnji koji smo tražili kod Fužina i Novog Vinodolskog teren je bio neopisivo loš, govori.

    Ako se ostaci pronađu, oni će otkriti sve o meteoritu – odakle je došao, kojem tijelu pripada.

    Kada je riječ o crnom tržištu, Korlević otkriva da bi meteor koji je pao u Mađarsku mogao vrijediti oko nekoliko hiljada evra, piše Zimo.dnevnik.hr.

  • Mitrović o izgradnji aerodroma u Trebinju: Neće biti problema prilikom potpisivanja memoranduma

    Mitrović o izgradnji aerodroma u Trebinju: Neće biti problema prilikom potpisivanja memoranduma

    Ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara Vojin Mitrović izjavio je da ne očekuje da će biti problema u vezi sa potpisivanjem memoranduma Savjeta ministara i Vlade Srbije o izgradnji aerodroma u Trebinju.

    Mitrović je podsjetio da je sličan memorandum potpisan sa turskom privatnom firmom u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd-Sarajevo, te da ni tada nije bilo problema.
    “Srpska strana nije pravila problem pošto je u pitanju bila Turska, sada imamo obrnut slučaj da Srbija ovdje gradi nešto, tako da moramo imati razumijevanja”, rekao je Mitrović novinarima.

  • U školama Srpske 12 odjeljenja u izolaciji

    U školama Srpske 12 odjeljenja u izolaciji

    Epidemiološka situacija vezana za virus korona u školama u RS od početka školske godine je na istom nivou, a trenutno se 12 odjeljenja osnovnih i srednjih škola nalaze u izolaciji, kazala je Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske.

    “Kako jedni izlaze iz izolacije, tako drugi ulaze u izolaciji. S obzirom na to da se radi o cijeloj Republici Srpskoj i da je riječ o različitim školama koje imaju po jedno odjeljenje zbog tri pozitivna učenika, smatramo da je epidemiološka situacija u sistemu obrazovanja pod kontrolom u smislu primjene i poštovanja svih mjera”, kazala je Trivićeva.

    Dodala je da se i dalje provodi vakcinacija prosvjetnih radnika i da je oko 45 odsto njih vakcinisano.

    “U ovom momentu vakcinacija je jedini model da se u neku ruku zaštitimo od virusa korona u smislu teških simptoma i odlaska u određene zdravstvene ustanove. Trenutna situacija je u potpunosti pod kontrolom i naše škole funkcionišu”, kaže Trivićeva.

    Rade Krecelj, direktor OŠ “Borisav Stanković” u Banjaluci, kazao je da trenutno u ovoj školi imaju tri učenika koji su pozitivni na virus korona.

    “Devet učenika je u izolaciji, a ove sedmice imamo jedno odjeljenje na online nastavi”, rekao je Krecelj.

  • Poskupljenja nam govore da je počelo novo vrijeme: Svakodnevnica više neće biti ista

    Poskupljenja nam govore da je počelo novo vrijeme: Svakodnevnica više neće biti ista

    Čovječanstvo je počelo živjeti u novom vremenu. To se desilo i prije nego što su mnogi mislili. Poskupljenje energenata je jedan od pokazatelja da će svijet biti puno drugačiji.

    Dugo je upozoravano da život zasnovan na korištenju fosilnih goriva nije održiv, tj. da znači samouništenje. Pozivalo se na promjene – korištenje obnovljivih izvora energije i pravednu raspodjelu bogatstva. Promjene postoje, ali nisu velike.
    Sve učestalije prirodne katastrofe ili život iz jednog klimatskog ekstrema u drugi klimatski ekstrem su uvjetovali da te promjene budu velike. Prisjetimo se samo Bosne i Hercegovine u prethodnoj deceniji. U 2012. godini palo je više od metar snijega i temperature zraka bile su izrazito niske. Ljeto spomenute godine bilo je iznimno toplo. Dvije godine kasnije desile su se razorne poplave, a tri godine poslije još jedno vrlo toplo ljeto. Ove godine bilo je još jedno ljeto kada su temperature iz dana u dan dosezale 40 stepeni celzija.

    Pandemija koronavirusa, tokom koje nisu izostale ni prirodne katastrofe, je označena kao globalna prekretnica koja će značiti dugo traženu promjenu koja će se odraziti i u svakodnevnom životu. Katastrofe su posljedica hipereksploatacije resursa, a postoje i oni koji sumnjaju da je ovakva eksploatacija uzrokovala pandemiju.

    ZA SPAS PLANETE
    EU klimatskim planom ulazi u novu epohu, u najavi revolucionarna promjena načina života
    Znatno poskupljenje potrepština u cijelom svijetu je potvrda da su velike promjene počele. Visoke cijene nisu samo posljedica velike promjene kroz energetsku tranziciju ka obnovljivim izvorima energije, već i povećanja potražnje za energijom, potrebe da se resursi koriste mnogo racionalnije, kao i same pandemije.

    Cijena energetske tranzicije

    Da će energetska tranzicija značiti poskupljenje energenata ukazao je i profesor na Fakultetu za elektrotehniku u Tuzli Mirza Kušljugić.

    “Sa socijalnog aspekta poseban izazov predstavlja strah od ugroženih kategorija stanovništva i u industriji (posebno u malim i srednjim preduzećima) da će tranzicija izazvati značajan rast (regulisanih) cijena električne energije”, napisao je Kušljugić, koji je i predsjednik Upravnog odbora ReSETa – Centra za održivu energetsku tranziciju, u publikaciji “Energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini: Analiza stanja, prilika i izazova”.

    Energetska tranzicija ne podrazumijeva samo dominantno korištenje obnovljivih izvora energije, već i znatno veće oporezivanje korištenja fosilnih goriva. Sve je više država koje se odlučuju na to, što uzrokuje poskupljenje fosilnih goriva.


    Zbog toga struja, proizvedena iz fosilnih goriva poput uglja i nafte, biva još skuplja. Struja je neizostavna u proizvodnji, pa je i proizvodnja skuplja. Troškovi proizvodnje su utoliko veći ako se fosilno gorivo koristi kao resurs u samoj proizvodnji – primjera radi nafta se koristi za proizvodnju plastike. Pri tome, transport resursa i robe vrši se prijevoznim sredstvima uglavnom pokretanim naftom.

    Shodno prethodno navedenom, neizbježno je poskupljenje robe.

    Ključno će biti da ova tranzicija bude pravedna. Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju je ranije u razgovoru za Klix.ba napomenuo da to znači pomoć onima koji ne mogu platiti višu cijenu struje. Osim toga, profesor Kušljugić je podsjetio na važnost toga da postoje domaćinstva i firme koji će racionalno trošiti energiju.

    “Mjere povećanja energetske efikasnosti u domaćinstvima i malim i srednjim preduzećima mogu amortizovati utjecaj očekivanog rasta cijena električne energije”, istakao je Kušljugić.

    Pravedna tranzicija značit će i zbrinjavanje radnika koji rade u djelatnostima povezanim s fosilnim gorivima, a koji će ostati bez posla zbog same tranzicije. To će se odnositi i na rudare u Bosni i Hercegovini. Međutim, i Kušljugić i Žiško naglasili su da će tranzicija značiti stvaranje novih radnih mjesta.

    Potražnja za resursima sve veća, a njih sve manje

    Cijene su znatno više i zbog toga što je potražnja za prirodnim resursima sve veća, a resursa je sve manje. Primjera radi, u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) ukazali su na veliku potražnju za plinom u Evropi.

    Petina ukupne električne energije proizvedena je korištenjem plina. To je znatno u odnosu na druge resurse koji se koriste za proizvodnju struje, a izuzetak je nafta. Evropska unija uvozi 90 posto plina i to dominantno iz Rusije i Norveške.


    Prema podacima WEF-a, poskupljenje iznosi 500 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo tokom proljeća ove godine poskupljenje je bilo 300 posto. Potražnja je porasla nakon što je završen lockdown ili zatvaranje zbog pandemije.

    Pandemija znači veće troškove za kompanije – veći su troškovi za zdravstveno zbrinjavanje radnika. To su troškovi liječenja onih koji se zaraze koronavirusom i troškovi reorganizacije rada zbog smanjivanja rizika od zaraze. Ti troškovi znače i više cijene usluga i robe.

    “Ovo mijenja sve”

    Energetska tranzicija bit će mnogo dalekosežnija od istaknutog. Bit će ono kako je Naomi Klein nazvala svoju knjigu o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša “Ovo mijenja sve” (This changes everything). Riječ je o promjeni poretka u kojem bi raspodjela bogatstva trebala biti znatno pravednija.

    U oktobru prošle godine predsjednik WEF-a Klaus Schwab pozvao je na preispitivanje kapitalizma.


    “Moramo preispitati našu kolektivnu posvećenost kapitalizmu kakav danas poznajemo. Jasno je da ne smijemo isključiti motore ekonomskog razvoja. Značajan dio društvenog napretka je posljedica poduzetništva i stvaranja bogatstva, a što je podrazumijevalo preuzimanje rizika i inovativno poslovanje. Treba nam tržište u kojem ćemo učinkovito raspodijeliti resurse i u kojem ćemo učinkovito proizvoditi, a to se prvenstveno odnosi na suočavanje s klimatskim promjenama”, obrazložio je Schwab.

    Nedugo kasnije su iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) poručili da države moraju razmotriti oporezivanje bogatih kako bi mogle otplaćivati svoje dugove.

    Šta će se promijeniti

    Promjene će biti nužne u svakodnevnom životu, jer će prirodni resursi biti sve važniji. Koliko su važni i koliko će biti još važniji pokazuje ono što nema novčanu vrijednost – voda. Prema podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu, voda se, između ostalog, troši ovako:

    Da bismo imali kilogram govedine, potroši se 15.415 litara vode;

    Da bismo imali jednu prosječnu šoljicu kafe, potroši se 140 litara vode;

    Da bismo imali jednu čašu soka od narandže, potroši se 190 litara vode;

    Da bismo imali jednu majicu, potroši se 2.720 litara vode;

    Da bismo imali farmerice, potroši se 10.000 litara vode.

    Sve manje vode i drugih resursa primorat će svakog čovjeka da što racionalnije konzumira hranu i piće te da što racionalnije koristi materijalna dobra. Bolje će razmisliti o tome da li baciti višak hrane, odnosno kako je iskoristiti.

    Jednoj osobi nepotrebni predmeti, poput spomenutih majica i farmerica, bit će upotrebljivi drugoj kroz cirkularnu ekonomiju koja je sve izraženija. Second hand trgovine upravo su manifestacija takve ekonomije. Podaci WEF-a kazuju da se prodaja second hand odjeće u Velikoj Britaniji u posljednjih pet godina povećala za 15 posto.

    Novo vrijeme za čovječanstvo podrazumijevat će i promjenu u načinu transporta. U velikom broju država privatni automobili su još okosnica transporta. Ali, automobili su sve skuplji. Troškovi njihove proizvodnje su veliki, gorivo je sve skuplje i njihovo održavanje je sve skuplje. Osim toga, zagađuju okoliš i zauzimaju mnogo prostora, što generiše dodatne troškove. Jedan takav dodatni trošak jeste liječenje zdravstvenih poteškoća koje su posljedica zagađenja zraka.

    Otuda, posebno u razvijenim državama, mnogo novca troši se na razvoj biciklizma, javnog prijevoza i željeznice. Svi su ekološki prihvatljiviji nego prijevoz automobilom.

    Pojedini očekuju da u ne tako dalekoj budućnosti neće biti veliki broj privatnih automobila, već da će dominirati koncept dijeljenja automobila, kao što je to trenutno slučaj s biciklima ili električnim romobilima. Pretpostavlja se da će ovaj koncept biti još više izražen autonomnim, samovozećim automobilima.

    Između ostalog, zbog prethodno navedenog je bitan razvoj 5G mreže. I njome će mijenjati, odnosno već se mijenja način života. Doprinosi mnogo optimalnijem korištenju energije, što je uvijek bio imperativ.

  • Vulkanizeri u problemu: Stare gume ne mogu ni deponovati ni reciklirati

    Vulkanizeri u problemu: Stare gume ne mogu ni deponovati ni reciklirati

    Stare automobilske gume se ne smiju odlagati na deponije, a njihovo spaljivanje je zakonom kažnjivo i štetno za životnu sredinu, dok s druge strane u Srpskoj ne postoji nijedna kompanija koja se bavi reciklažom ovog otpada.

    Problem odlaganja automobilskih guma najviše muči vulkanizere, koji kažu da mjesečno imaju i više od 100 guma koje moraju negdje odložiti, ali da im nije ponuđeno mnogo mogućnosti, jer odlaganje u prirodu nije opcija, ali ni u cementare, gdje su ranije bile paljene, što je sada zabranjeno zbog negativnih ekoloških efekata.

    Da ovo predstavlja veliki problem širom Srpske, potvrdio je za “Nezavisne novine” Velibor Pančić, vulkanizer iz Banjaluke, koji je naveo da deponija u Ramićima, kod Banjaluke, ne prima automobilske gume jer nema reciklažu za gume.

    “Nekada je cementara u Tuzli otkupljivala gume i time je pekla cement, ali je to zabranjeno iz ekoloških razloga”, rekao je Pančić, dodajući da vulkanizeri u ovom gradu ne znaju šta da rade, jer niko te gume ne odvozi, a niko ih i ne reciklira. Kako je “Nezavisnim novinama” rekao jedan vulkanizer u Prijedoru, ovo predstavlja problem svih vulkanizera u Srpskoj, ali da on srećom ima dovoljno prostora gdje ih može zadržati.

    “Kod mene dođu ljudi i uzmu gume za, na primjer, karting ili paintball. Svako ko dođe kod mene po gume mora se upisati, gdje se tačno navede koliko guma je uzeto i gdje će te gume onda završiti”, kazao je ovaj vulkanizer.

    Stefan Kovačić, bivši vlasnik vulkanizerske radnje i auto-praonice u Bijeljini, u razgovoru za “Nezavisne novine” je kazao da je problem odlaganja starih auto-guma jedan od razloga zašto je svoju vulkanizersku radnju morao zatvoriti. Kako je naveo, kazne za nepropisno odlaganje su visoke, a komunalna preduzeća ne smiju da ih odvoze na deponije.

    “Nažalost, bio sam prinuđen da jednom bacim te gume, a drugi put da ih na nepristupačnom mjestu zapalim, i oba puta sam platio rigorozne kazne. Kada sam pitao inspekciju šta da radim sa starim gumama, nisu mogli da mi daju rješenje”, naveo je Kovačić, dodajući da je mjesečno imao i do 100 guma koje komunalna preduzeća nisu odvozila.

    Dodao je da je većina vulkanizera i u Bijeljini prinuđena da stare gume odvozi na nepristupačan teren i tamo ih pali, te je istakao da su svjesni da to negativno utiče na prirodu, ali da fali sistemskih rješenja ovog problema.

    “Jedan čovjek je otkupljivao te gume, pa bi iz njih vadio žice i gumu sitnio, te bi se onda ta usitnjena guma bacala po vještačkoj travi na zatvorenim fudbalskim terenima, da bi se ublažio pad fubalerima. Ali on uzima jako malu količinu guma, te ni to nije trajno rješenje”, kazao je Kovačić.

    Da se na deponiji u Ramićima ne smiju odlagati automobilske gume, za “Nezavisne novine” potvrdio je Novo Grujić, direktor DEP-OT-a, koji je istakao da oni primaju miješani komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad, te da gume ne spadaju u te kategorije.

    “Ranije smo preuzimali gume, pa smo ih odvozili u cementare, ali je sada to zabranjeno. Ovaj problem država treba da uredi”, naveo je Grujić.

    Dodao je da problem predstavlja što gume nekada završe u velikim kontejnerima od pet kubika, pa kada dođu na deponiju, moraju se razvrstati i izdvojiti od drugog otpada. Naveo je da bi jedno od rješenja ovog problema moglo biti i to da se stare automobilske gume vraćaju ili proizvođačima guma ili uvoznicima.*

  • Dvojno državljanstvo uskoro moguće u Njemačkoj

    Dvojno državljanstvo uskoro moguće u Njemačkoj

    Milioni ljudi u Njemačkoj, među njima mnogi državljani BiH, moraju da biraju – ili državljanstvo koje već imaju, ili njemačko. Po svemu sudeći, iduća Vlada bi mogla da omogući dvojno državljanstvo za sve.

    “Mladi ljudi od 18 godina ne mogu da razumiju što po pitanju dvojnog državljanstva još imamo pravila koja su relikt prošlog vremena”, rekla je košefica njemačkih Zelenih Analena Berbok u ponedjeljak, piše DW.

    Ona je u tom razgovoru potvrdila da će Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali u predstojećim pregovorima o koalicionoj Vladi pokušati da utabaju put za modernizaciju Njemačke. To je novi znak da bi iduća vlast mogla da omogući dvojno državljanstvo, o čemu je i ranije bilo riječi.

    U jeku pregovora o takozvanoj semafor koaliciji – nazvanoj prema bojama tri partije – u fokusu su pitanja poreza, povećanja minimalne plate i borbe protiv klimatskih promjena. Ali, kako je pisao Westdeutsche Allgemeine Zeitung, sa tom koalicijom došao bi i niz promjena u društvu. O njima se manje debatuje jer se tu tri stranke u principu slažu oko svega.

    “Mladi bi sticali pravo glasa već sa 16 godina, konzumiranje kanabisa bilo bi djelimično legalizovano, a dvojno državljanstvo načelno moguće”, piše list.

    U preliminarnom papiru, koji su stranke utanačile u petak, a koji sada treba da bude produbljen koalicionim pregovorima, stoji da se zalažu za “moderni koncept državljanstva”. Osim toga: “Oni koji su dobro integrisani u Njemačkoj i sami se izdržavaju, treba da brže dobijaju pravno sigurni boravišni status.”

    Samo za državljane EU i Švicarske

    Sada je u Njemačkoj dvojno državljanstvo načelno zabranjeno – osim ukoliko se radi o državljanima neke druge članice EU ili Švajcarcima. U prevodu, može se istovremeno imati njemački i hrvatski pasoš, ali ne može njemački i srpski.

    Za milione migranata i njihove djece to znači da, kad ispune uslove za dobijanje njemačkog državljanstva, moraju da odluče da li će postati državljani nove domovine ili zadržati svoje staro državljanstvo.

    Dvojno državljanstvo dobija se i u posebnim slučajevima pa ga tako recimo dobijaju Marokanci jer njima u Maroku prijete teške posljedice ukoliko se odreknu državljanstva. Takođe, djeca rođena u Njemačkoj mogu da imaju privremeno dvojno državljanstvo, ali se, kad navrše 18 godina, i oni moraju odlučiti za jedno.

    Njemački pasoš među najjačima na svijetu

    Trenutno se u Njemačkoj poslije pet godina kontinuiranog boravka i rada može podnijeti zahtjev za stalnu boravišnu dozvolu, dok je zahtjev za državljanstvo moguć poslije osam godina. Tada se polaže i test poznavanja njemačkog pravnog sistema, kulture i istorije.

    Državljanstvo Njemačke donosi njenim (novim) građanima pravo glasa na svim nivoima, praktično doživotnu dozvolu boravka, mogućnost da se zaposle u statusu državnih službenika kao i bezvizna putovanja u 191 državu ili teritoriju na svijetu. To čini njemački pasoš trećim najjačim na svijetu, poslije Japana i Singapura.

    Među njemačkim građanima koji imaju još jedan pasoš najviše je Poljaka (344.000). Građana Bosne i Hercegovine tu ima oko 80.000. U Njemačkoj inače živi oko 240.000 bh građana.

  • Referalni mehanizam detektovao promjene kod više od 2.800 đaka u RS

    Referalni mehanizam detektovao promjene kod više od 2.800 đaka u RS

    Uočiti iznenadne promjene ponašanja kod djece, kao što su nagli gubitak kilograma ili iznenadne promjene raspoloženja i ponašanja, te im na vrijeme pružiti potrebnu pomoć i podršku, cilj je uvođenja referalnog mehanizma podrške djeci u školama u Srpskoj.

    Naime, kroz ovaj mehanizam prošle godine je evidentiran 2.121 učenik u osnovnim školama kojem je pružena pomoć i podrška, dok je u srednjim školama evidentirano 728 učenika tokom jedne školske godine.

    Kako su u Ministarstvu prosvjete i kulture RS za “Nezavisne novine” kazali, ovi podaci ukazuju na činjenicu da referalni mehanizam, koji se u školama širom Srpske sprovodi od 2018. godine, daje željene rezultate kada je riječ o podršci djeci u školama u RS.

    “Referalni mehanizam podrške djeci u školama u RS stvara sigurno i stimulativno okruženje za rast i razvoj djece kroz kreiranje samoodrživog mehanizma podrške djeci i profesionalcima, kao ključnoj karici u realizaciji mehanizama podrške djeci i porodici”, rekli su u nadležnom ministarstvu. Naime, ovaj mehanizam, kako su naveli u ovom ministarstvu, dio je inicijative Republičkog pedagoškog zavoda “Briga o djeci – zajednička odgovornost i obaveza”, a nastao je kao rezultat potrebe da se na jedinstven, sistematičan i funkcionalan način uspostavi mehanizam podrške djeci kroz stvaranje stimulativnog okruženja za njihov rast i razvoj.

    Kako je za “Nezavisne novine” rekla Nina Ninković, ispred Republičkog pedagoškog zavoda RS, ovaj program je brzo zaživio u vaspitno-obrazovnom sistemu te je navela da to znači da je efikasan, dobro prihvaćen i da zaposleni u školama, ali i roditelji uočavaju njegove prednosti.

    Pojasnila je da su uvođenjem ovog mehanizma u školama napravljeni multisektorski timovi, koje, pored zaposlenih u školama, čine i stručnjaci, kao što su psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i stručnjaci iz lokalne zajednice, domova zdravlja, policijske stanice i slično.

    Istakla je da je uvođenjem ovog mehanizma, koji su razvili u saradnji sa Društvom psihologa RS, intenzivirana saradnja nastavnika i članova stručne službe škole, te da je ubzan protok informacija, zbog čega se ne gubi vrijeme na to čija je nadležnost da prepozna da neko dijete ima problem, već da je cilj da se problem što prije uoči i da se djetetu pruži adekvatna pomoć.

    “Svi zaposlenici u školi imaju i vaspitnu odgovornost prema svakom učeniku. Škola bi trebalo da bude institucija koja nastoji da uoči svaku promjenu u ponašanju djeteta i da na nju reaguje u smislu da se djetetu pruži blagovremena podrška”, rekla je Ninkovićeva, dodajući da su promjene koje zaposleni u školama, ali i članovi ovog multisektorskog tima treba da uoče uglavnom vidljive te da se na njih ne smiju zatvarati oči.

  • Curi vrijeme za promjenu Izbornog zakona BiH

    Curi vrijeme za promjenu Izbornog zakona BiH

    Ukoliko do kraja mjeseca ne počnu aktivni razgovori na rješavanju pitanja izbornog zakonodavstva, BiH je u opasnosti da u izbornu godinu uđe s postojećim rješenjima, što najvjerovatnije znači da neće biti dovoljno vremena da se ovo pitanje riješi.

    Imajući u vidu 14 preporuka EU iz Mišljenja o kandidaturi, stavove Kancelarije za demokratiju i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), Savjeta Evrope i drugih pravnih akata, BiH bi se mogla naći u ozbiljnoj opasnosti da pobjednici narednih izbora budu delegitimirani u očima međunarodne zajednice. Kako nam je rekao diplomatski izvor, u međunarodnim krugovima se ne razgovara o tome na koji način će postupiti ako ne dođe do izbornih promjena, ali da lično ne isključuje da bi to mogla biti ozbiljna prepreka za BiH.

    U OEBS-u su “Nezavisnim novinama” rekli da je Misija u naporima da se izborni proces što više osnaži pomogla uspostavljanju kontakata između CIK-a i Tužilaštva BiH, a kasnije i kontakata sa drugim tužilaštvima, da bi podstakla razmjenu informacija i aktivnije istrage navoda o izbornim prevarama. ODIHR je nakon proteklih opštih izbora u BiH napravio 22 preporuke s ciljem unapređenja izbornog procesa, a one do sada nisu implementirane.

    Najvažnije odredbe odnose se na prestanak pritiskanja glasača kako će glasati, omogućavanje svim građanima da slobodno biraju po svojoj savjesti, a zanimljivo je i da traže da birački odbori prestanu naglas izgovarati imena ljudi koji dolaze na birališta. Posebno naglašavaju, kao jednu od ključnih preporuka, potrebu da se ograniči pristup glasačkim odborima samo partijama koje se već nalaze u parlamentu, ili da se potpuno odustane od prakse imenovanja predstavnika partija u odbore.

    “Trebalo bi osnažiti regulatorni okvir kako bi se omogućila transparentnost i odgovornost pri finansiranju kampanja. Potrebno bi bilo razmotriti eksplicitnu odredbu u zakonu da se sve finansijske transakcije koje se odnose na kampanju provode preko bankarskih računa”, naglasili su oni.

    Vehid Šehić, predsjednik koalicije građana “Pod lupom” i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, kaže da očekuje da će Vašington, London, Berlin i Brisel ovog puta izvršiti pritisak na domaće političare da se konačno implementiraju odredbe iz 14 prioriteta i preporuke ODIHR-a, kao i odluka “Sejdić i Finci”. On kaže da su SAD u regionu imenovale ili planiraju da imenuju visoko rangirane funkcionere i diplomate koji imaju odlično znanje o regionu, te da nije slučajno da je Metju Palmer imenovan kao specijalni izaslanik za reformu Izbornog zakona BiH.

    “Ako bi to ostalo na domaćim političarima, nažalost, male su šanse da se išta promijeni jer se kod nas o izbornom zakonodavstvu govori iz ugla političkih partija, a ne prema potrebama građana da slobodno biraju svoje predstavnike”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”. On ističe da je kampanja za naredne izbore već počela i da je očigledna funkcionerska kampanja i borba za “kapilarne glasove” na terenu.

    Šehić ističe da su najpotrebnije izmjene koje se odnose na uvođenje skenera, na način da građani prvo glasaju na papiru, i da se taj glas broji kao i do sada, a da se nakon toga listić provuče kroz skener, kako bi postojala i elektronska kopija listića.

    “Za ovo je potrebna minimalna izmjena Izbornog zakona. Potrebno je dodati samo da se glasa ručnim i elektronskim putem. Time bi bila ispunjena forma”, zaključio je Šehić.

  • Korona zatrpala sudove i tužilaštva predmetima

    Složena epidemiološka situacija usporila je rad pravosudnih institucija u BiH te je prošle godine povećan broj neriješenih predmeta, kako u sudovima, tako i u tužilaštvima.

    To se može zaključiti iz Godišnjeg izvještaja za prošlu godinu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH. Trend smanjenja broja neriješenih predmeta u sudovima bilježen je svake godine, sve od 2012. do prošle, kada dolazi do preokreta. Ili, konkretnije, recimo, 2012. ih je u sudovima bilo čak 457.708, 2015. broj je bio 374.575, 2019. ih je zabilježeno 297.783, a prošle godine 303.069, što znači da su, nakon višegodišnjeg ohrabrujućeg trenda, sudije ponovo počele da se zatrpavaju.

    Iz VSTS-a navode da su sudovi u planovima za rješavanje predmeta za 2020. godinu predvidjeli rješavanje njih 176.669, od čega je tokom 2020. godine riješeno 140.452 predmeta, čime je ostvaren procenat realizacije plana u iznosu od 80 odsto. Broj riješenih predmeta, dodaje se, manji je za 10 odsto u odnosu na 2019. godinu.

    “Na ostvarivanje takvih rezultata svakako je uticalo proglašeno stanje nesreće, odnosno vanredne situacije u BiH, uzrokovano pojavom i širenjem virusa korona, tokom kojeg su sudovi radili u posebnim režimima rada”, naveli su iz VSTS-a.

    Sa druge strane, tužilaštva su, takođe, u proteklim godinama, istina sve do 2019, smanjivala broj neriješenih predmeta, a onda je te, ali i prošle, pandemijske godine, došlo do obrnutog trenda. “Broj neriješenih predmeta 31. decembra 2020. godine bio je 15.608, što je 15 odsto više u odnosu na broj neriješenih predmeta 31. decembra 2019. godine (13.546)”, naveli su iz VSTS BiH. Statistika pokazuje da je rastao i broj starih neriješenih predmeta u tužilaštvima – 2019. godine bilo ih je 4.858, a prošle čak 5.464.

    Zoran Bulatović, glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, ističe da rješavanje starih predmeta predstavlja apsolutni prioritet u radu Tužilaštva, a svi tužioci su u obavezi da posebnu pažnju posvete rješavanju ovih predmeta do kraja godine. Dodao je da ovi predmeti ne predstavljaju problem u radu ovog tužilaštva. “Sa posljednjim danom prošle godine, Okružno javno tužilaštvo Banjaluka imalo je u radu 339 predmeta iz kategorije starih predmeta te 42 predmeta u kojima ne postoji mogućnost okončanja postupka, jer su za osumnjičenim licima raspisane potjernice. Na osnovu statističkih pokazatelja u devet mjeseci ove godine, od spomenutih 339 predmeta, riješeno je ukupno 237 starih predmeta, dok su u radu ostala još 102 predmeta”, rekao je Bulatović u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Bulatović je potvrdio da je na dinamiku rješavanja starih predmeta u prošloj godini uticala pandemija kovida-19, zbog koje je Tužilaštvo više mjeseci radilo u složenim uslovima, sa skraćenim radnim vremenom, redukovanim brojem tužilaca i zaposlenih, a rješavani su prioritetni predmeti.

    Banjalučki advokat Milan Petković rekao je da je jedan od problema i nedovoljan broj sudija u sudovima u BiH te zaposlenih u tužilaštvima. “To je jedan od velikih problema kada je riječ o neriješenim predmetima, te kada govorimo o sporosti u radu ovih institucija. Na drugoj strani, prošle godine se nije radilo nekoliko mjeseci, nakon čega se ušlo u fazu godišnjih odmora te je i to jedan od razloga zašto je povećan broj neriješenih predmeta”, naveo je Petković u izjavi za “Nezavisne novine”.