VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • BiH decenijama živi u vakuumu

    BiH decenijama živi u vakuumu

    Usljed turbulentnih političkih dešavanja u BiH, kao da smo postali nesvjesni kakvu sliku cijela situacija ostavlja na region.

    Kao podsjetnik poslužio je nedavni Samit šefova država i vlada u Sloveniji, gdje su se mnogi lideri zabrinuli za stanje u BiH.

    Naime, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u Sloveniji je prisustvovao Samitu šefova država i vlada iz redova Evropske narodne partije (EPP) i tom prilikom istakao da je na njega najveći utisak ostavilo ono što je čuo o BiH, jer, kako kaže, razlike između tri naroda nikada nisu bile izraženije.

    – Neću da komentarišem dalje, ali nisam bio naročito srećan onim što sam čuo o BiH i nije mi ulilo nadu da ćemo moći sa sigrunošću da računamo na apsolutno bezbjedno i mirno okruženje, da definišem to u blagoj formi – reklao je Vučić.


    Predsjednik Srbije je istakao da su razlike između tri naroda bile toliko velike, da ih, kaže, do sada nije primjetio u tolikoj ravni.

    Politički analitičar iz Zagreba, Žarko Puhovski, kaže za Srpskainfo da oni koji se brinu o BiH izvan nje dodatno povećavaju razloge za zabrinutost.

    – S druge strane, besmisleno je tvrditi da su razlike među narodima u BiH veće nego ikada. Prije 30 godina su se masovno ubijali ljudi, opravdanjem da se radi o etničkom čišćenju teritorije. To je sigurno bila najveća moguća razlika među skupinama. Šta god bilo danas loše u BiH, a puno toga je loše, neusporedivo je sa tim razdobljem- kaže Puhovski.

    Žarko Puhovski
    On dodaje da su sve spoljne intervencije moguće jer se BiH kao politička zajednica ne bavi sama sobom, ne odlučuje sama o sebi.

    – Nije u stanju postići dogovor sama o sebi i to onda stvara vakuum koji omogućava razne intervencije. Taj vakuum je loš, ali s njime nažalost BiH živi već decenijama i pojedincima izgleda to ne smeta toliko da bi promijenili stanje, na izborima stalno glasaju jednako – kaže Puhovski.

    Sličnog mišeljenja je i politikolog Velizar Antić koji kaže da izjavu predsednika Vučića možemo označiti kao tešku, ali ne i zabrinjavajuću.

    – Razlike koje postoje između tri naroda u BiH u pogledu uređenja države postoje od razbijanja Jugoslavije i one se nisu mijenjale. Te razlike postoje od trenutka kada je razbijena Jugoslavija i kada su tri naroda u BiH na različite načine gledala na način na koji treba da bude država organizovana- kaže Antić za Srpskainfo.

    Problem je, dodaje Antić, što mi u BiH nikada nismo u potpunosti prihvatili Dejtonski sporazum i svaka strana je pokušavala da ga tumači na način koji bi njoj najviše odgovarao i zanemarivala je interese drugih strana.

    – U posljednje vrijeme se priča o promeni Dejtonskog sporazuma i iz tih priča proistekli su potpuno različiti stavovi na koji način treba državu dalje urediti- smatra Antić.

  • Na jednom lijeku u BiH zarade 15 puta više nego u Srbiji

    Na jednom lijeku u BiH zarade 15 puta više nego u Srbiji

    Stanovnici BiH plaćaju najvišu cijenu lijekova u regionu, a da je regulativa koje se odnosi na tržište medikamenata u interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka pokazuje podatak da na lijeku koji košta 1.000 maraka apoteke u Srpskoj i FBiH zarade 200, odnosno 250 maraka, a u Srbiji svega 15,60 KM.

    Podaci su to do kojih je došlo Udruženje građana “Misli dobro”, koje je uz podršku Centra civilnih inicijativa i USAID-a pola godine istraživalo realne cijene lijekova u BiH i regionu. Od 13 posmatranih lijekova iz grupe najprodavanijih, istraživanje je pokazalo da čak devet ima najvišu cijenu u BiH, među kojima su “herceptin”, “panoprazol” te neke vrste lijeka “hidrohlorotiazid”.

    U Udruženju “Misli dobro” navode da za ovakvo stanje odgovornost snose svi nivoi vlasti, prije svega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Naglasili su da je BiH sve do 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova i upozorili da posebno zabrinjava to što nadzor nad tržištem lijekova u BiH, vrijednim više od 700 miliona maraka, praktično ne postoji, jer nadzorno tijelo imenovano tek u decembru 2018. zbog problema sa naknadama ni danas ne zasjeda.

    Član Udruženja “Misli dobro” Uroš Vukić rekao je da Pravilnik o načinu kontrole, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH najviše ide na štetu građana.

    • Maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH je osam odsto, dok je u Srbiji i Crnoj Gori šest odsto – rekao je Vukić. Dodao je da ništa bolja situacija nije ni kada su u pitanju maloprodajne marže, koje su definisala nadležna ministarstva zdravlja Srpske i FBiH, koje su fiksne i iznose 20, odnosno 25 odsto, dok su u Crnoj Gori 18 odsto, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane na način da što je lijek skuplji marža je manja.
    • Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1.000 maraka, apoteka u Republici Srpskoj može zaraditi 200 maraka, u FBiH 250, u Crnoj Gori 180, u Hrvatskoj 100, a u Srbiji svega 15,60 KM – pojasnio je Vukić.

    Istraživanje pokazuje da apotekama na ruku ide i “farmaceutska usluga” koja ne postoji u svim zemljama regiona. Naime, Fond zdravstvenog osiguranja RS za svaki lijek koji se izdaje na recept apoteci plaća 1,43 KM, dok u FBiH ona zavisi od kantona do kantona te dostiže i do 1,95 KM.

    Da su razlike u cijenama lijekova istog proizvođača i istog pakovanja mjere i hiljadama maraka potvrdila je i sekretar Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” Verica Tadić.

    • Primjera radi jedan lijek kod nas košta 6.000 KM, a u Srbiji 4.400 KM. Oboljele žene koje kupe lijek čekaju na refundaciju – rekla je Tadićeva.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da su dali nekoliko preporuka, među kojima je smanjenje veleprodajne marže sa dosadašnjih osam na šest odsto.

    • Potrebno je izmijeniti član 9. Pravilnika na način da se nakon izračunate komparativne cijene lijeka cijena množi sa 0,9, a ne sa jedan, kao što je sada slučaj i time bi dobili nižu cijenu. Potrebno je izmijeniti i dio pravilnika tako da referentne zemlje za formiranje cijena ne budu Hrvatska ili Slovenija, koja ima pet puta veći BDP od BiH, već recimo Bugarska i Sjeverna Makedonija – pojasnio je Stevanović.

    U preporukama je navedeno i da treba utvrditi odgovornost direktora Agencije za lijekove i Savjeta ministara BiH zbog nepostojanja nadzora nad primjenom pravilnika, te u organ za nadzor uključiti i predstavnike udruženja potrošača, kao i udruženja oboljelih. Istaknuto je da bi trebalo izmijeniti i način finansiranja agencije, jer finansiranje putem budžeta narušava koncept nezavisnosti i samostalnosti u radu. Između ostalog navedeno je i da treba ukinuti “farmaceutske usluge” i uvesti diferencirane maloprodajne marže, s tim da za lijekove na recept maloprodajna marža može biti najviše deset ili, kao u Srbiji, 12 odsto. Zatraženo je i da stopa PDV-a na lijekove bude smanjena na pet odsto.

    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da već nekoliko godina upozoravaju na preskupe lijekove.

    • Svi koji imaju ikakvu mogućnost odlaze u Srbiju da bi kupili lijekove, jer su tamošnje cijene daleko niže nego kod nas. Da to nije unosan posao ne bismo apoteke imali na svakom ćošku – upozorila je Marićeva.
  • Kojić: Istoriju ne smiju pisati sudske presude

    Kojić: Istoriju ne smiju pisati sudske presude

    Formiranje nezavisnih međunarodnih komisija za istraživanje događaja u Srebrenici i Sarajevu tokom proteklog rata u BiH bio je jedini mogući put da se svjetskoj javnosti na objektivan i nepristrasan način predoči dio onoga što se od 1992. do 1995. godine dešavalo na ovom području, ocijenio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

    Kojić je napomenuo da u sistemu tranzicijske pravde postoje mehanizmi vansudskog utvrđivanja činjenica, što je u svijetu priznata metoda, te da to niko ne može da ospori, saopšteno je iz Republičkog centra.

    “Dakle, istoriju ne smiju i ne mogu pisati sudske presude, pogotovo ne presude onih sudova koji su pravdu dijelili na osnovu dvostrukih aršina”, istakao je Kojić u obraćanju video-linkom učesnicima Druge međunarodne konferencije “Ishodi rada nezavisnih međunarodnih komisija: Srpske žrtve u građanskom ratu u Sarajevu 1991-1995. i žrtve svih naroda u regiji Srebrenica 1992-1995”, koja se održava u Moskvi.

    On je ponovio da Vlada Republike Srpske, koja je formirala komisije na osnovu zaključaka republičkog parlamenta, ni u jednom momentu nije imala namjeru da na ovaj način ospori i umanji bilo čije žrtve.

    “Naprotiv, objektivno sagledavanje činjenica jedino je što može doprinijeti jačanju povjerenja, pomirenju i suživotu sadašnjih i budućih generacija. Bili smo spremni da prihvatimo sve ono do čega dođu međunarodni eksperti, bez obzira na to da li će se to nekome sviđati ili ne. Bilo da je riječ o nama u Republici Srpskoj ili nekom drugom”, rekao je Kojić.

    On je podsjetio da su stereotipi o Srbima kao isključivim krivcima za ratove vođene na području bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka, a u tom kontekstu i haške presude, srpske žrtve i zločine koji su počinjeni nad Srbima nepravedno stavili u potpuno drugi plan.

    “Kada se priča o Srebrenici, govori se samo o julu 1995. godine. Šta je sa događajima iz prvih ratnih godina, šta je sa napadima Bošnjaka na srpska sela, sa brutalnim ubistvima, progonima?…Za odgovorne nema kazni, a ni presuda koje mogu biti kakva-takva satisfakcija za sve ono što su prošli Srbi srednjeg Podrinja”, rekao je Kojić.

    On je govorio i o radu Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine, koja je formirana odlukom Vlade Republike Srpske 2003. godine, pod velikim pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika za BiH Pedija Ešdauna.

    “Svojim navodima, ova komisija je omogućila brojne zloupotrebe u interpretaciji kako izvještaja, tako i Radne grupe, čiji je zadatak bio da realizuje njene zaključke. Reći ću samo da je jedna od njih i stavljanje mete na čelo ljudima sa famoznog spiska od 20.000 ljudi koji se, prema njihovim procjenama, mogu dovesti u vezu sa događajima u Srebrenici od 10. do 19. jula 1995. godine”, naveo je Kojić i podsjetio da je izvještaj ove komisije Vlada Srpske stavila van snage 2018. godine.

    S druge strane, dodao je on, bez obzira na to što je još 2004. godine odlukom nekadašnjeg Doma za ljudska prava naloženo da se formira komisija koja će se baviti stradanjem Srba u Sarajevu, a koja je, kompromisno, formirana kao Komisija za utvrđivanje stradanja Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu, epilog cijele priče bio je totalni fijasko.

    “Nije bilo volje da se bilo šta uradi kada je riječ o suočavanju sa zločinima koji su, nesporno, počinjeni i nad Srbima u nesrećnom građanskom ratu u BiH”, naglasio je Kojić.

    On je, između ostalog, govorio i o “zakonu o zabrani negiranja genocida”, koji je nametnuo bivši visoki predstavnik za BiH Valentin Incko pred kraj svog mandata, te napomenuo da je riječ o “anticivilizacijskom i antiustavnom zakonu koji je stavio pečat na dugogodišnju hajku protiv Srba, verifikovanu u Hagu i pred pravosuđem na nivou BiH”.

    “Posljedice su se mogle vidjeti kroz produbljivanje podjela, kako u izjavama bošnjačkih političara, tako i kroz komentare na društvenim mrežama”, rekao je Kojić.

    “Svima, pa i Centru, onemogućeno je problematizovanje tema kao što su sudske presude. Ratom u BiH, a posebno događajima u Srebrenici, jedino su se, dakle, smjeli baviti sudovi, a u budućnosti se tom temom ne smiju baviti ni istoričari. To je apsurd nad apsurdima”, smatra Kojić.

    Prema njegovim riječima, Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica će nastaviti da radi svoj posao.

    Konferenciju u Moskvi organizovali su Katedra za uporedne političke nauke Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose Ministarstva spoljnih poslova Rusije i Međunarodni institut za razvoj naučne saradnje, uz koordinaciju Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Ruskog doma u Beogradu.

  • BiH još nije dostigla pretpandemijski broj zaposlenih

    BiH još nije dostigla pretpandemijski broj zaposlenih

    Uprkos optimističnim najavama o oporavku bh. privrede, broj zaposlenih u BiH još nije dostigao cifru iz doba kada naša ekonomija nije bila direktno pogođena korona krizom.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 819.857 zaposlenih, a u februaru 2020. godine, kada virusa korona u BiH nije bilo, posao je imalo 832.200 ljudi.

    Ekonomskom analitičaru Igoru Gavranu ovaj podatak djeluje mnogo realnije od, kako kaže, bajkovitih samohvaljenja domaćih vlasti.

    “Jedino što je sigurno, a što ovi podaci potvrđuju, jeste da je ekonomija doživjela veliku štetu u pandemiji, da je zaposlenost znatno umanjena kao njena posljedica i da smo još jako daleko od oporavka. Ekonomija je bila u lošem stanju i nezaposlenost previsoka i davno prije pandemije”, naveo je Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Činjenica je, prema riječima Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, da vlasti svih nivoa nemaju apsolutno nikakav plan niti strategiju kako izaći iz ove situacije.

    “Izjave koje su bile zapravo su predstavljale bacanje prašine u oči, na šta smo i navikli u proteklom periodu. Generalno, ovih 80.000 ljudi koji su napustili BiH u prvih šest mjeseci, nažalost, neće biti konačna brojka. Strahujemo da će ona biti puno veća kada dobijemo podatke za drugo polugodište. Mislim da je vrijeme ne samo da se promijeni vlast, nego i kompletan odnos, politika, spram ekonomije, životnog standarda i radnika, odnosno građana u BiH”, rekao je Šatorović.

    Priznaju i u poslovnoj zajednici da se bilježi odliv radne snage, odnosno da radnici idu ka Zapadu, prije svega prema Sloveniji, iako je, kako naglašavaju, došlo do povećanja plata u privredi.

    “Sve mjere koje je Privredna komora Republike Srpske predložila Vladi imale su za cilj da se zadrže radnici i sačuvaju preduzeća. Ako gledamo podatke od kraja prošle godine, došlo je čak do blagog rasta broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ipak, situacija izazvana virusom korona iscrpila je znatan broj preduzeća”, ističe Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Kako dodaje, pojedini privrednici već se suočavaju s novim odlascima radnika prema zapadnoevropskim zemljama.

    “Sigurno je da to dodatno otežava poslovanje preduzeća, ali i direktno utiče na broj zaposlenih. S druge strane, privrednici, da bi nadoknadili broj radnika koji im nedostaju i da bi povećali svoju konkurentnost, sve više ulažu u nove tehnologije, koje podrazumijevaju i manju potrebu za radnicima”, rekao je Blagojević za “Nezavisne novine”.

    Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu ove godine imali smo 395.383 nezaposlenih, što je u odnosu na mjesec ranije više za 0,4 odsto (tada je bez posla bilo 393.781). Zanimljivo je da smo u februaru 2020. godine, sudeći prema podacima ove agencije, imali 402.888 nezaposlenih. Ova razlika bi se mogla objasniti i tvrdnjama da su brojni bh. građani u međuvremenu posao pronašli u inostranstvu.

  • Zora Vidović: Srpska da će raditi reorganizaciju javnih preduzeća

    Zora Vidović: Srpska da će raditi reorganizaciju javnih preduzeća

    U Republici Srpskoj radiće se reorganizacija javnih preduzeća s ciljem poboljšanja poslovnih rezultata i ostvarivanja dobiti, izjavila je ministar finansija Zora Vidović.

    “Zato je Vlada Republike Srpske donijela odluku da u okviru kabineta primijera bude formirana stručna radna grupa kojoj će pomagati eksperti Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Već je sačinjen i detaljan plan, a njegovo sprovođenje će početi do kraja ove godine”, rekla je Vidovićeva u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Ona smatra da će restrukturisanje “Željeznica” i “Elektroprivrede Republike Srpske” imati pozitivne efekte.

    Konsolidovani budžetski deficit Srpske
    Vidovićeva je izjavila da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da konsolidovani budžetski deficit Srpske na kraju fiskalne godine ne može biti veći od tri odsto BDP-a u toj godini.

    Obrazlažući Program fiskalne konsolidacije u Narodnoj skupštini, Vidovićeva je rekla da ukupan budžetski deficit Republike Srpske iznosi 620 miliona KM ili 5,7 odsto BDP-a.

    “Programom smo planirali da u 2021. godini imamo konsolidovani deficit u iznosu 393,4 miliona KM, a već sada smatramo da će on biti i manji zbog evidentnog rasta prihoda u ovoj godini u Republici Srpskoj”, istakla je Vidovićeva.

    Vidovićeva je rekla da je Programom fiskalne konsolidacije predviđeno da se u 2022. godini deficit svede na 34,5 miliona KM, dok će u 2023. godini biti suficit u budžetu od 158,7 miliona KM.

    Ona je podsjetila da Zakon o fiskalnoj odgovornosti definiše pravila kojima se limitira javni dug Republike Srpske tako da na kraju fiskalne godine ne može biti veći od 55 odsto ostvarenog BDP-a u toj godini, te da konsolidovani budžetski deficit ne može biti veći od tri odsto BDP-a.

    Vidovićeva je napomenula da je u prošloj godini 41 lokalna zajednica u Republici Srpskoj imala deficit od 97 miliona KM, dok je 20 lokalnih zajednica imalo suficit od 12 miliona KM.

  • Odbor za obrazovanje Ujedinjene Srpske obilježio Svjetski dan prosvjetnih radnika

    Odbor za obrazovanje Ujedinjene Srpske obilježio Svjetski dan prosvjetnih radnika


    Pod sloganom “Obrazovanje je put, a ne cilj” Odbor za obrazovanje Ujedinjene Srpske danas je na Trgu Krajine u Banja Luci obilježila Svjetski dan prosvjetnih radnika. Ovom aktivnošću želimo još jednom da ukažemo na važnost prosvjetnih radnika u formiranju ličnosti djece, a kasnije i mladih ljudi koji će biti nosioci važnih procesa u samom društvu, istakla je dr Natalija Trivić potpredsjednica Ujedinjene Srpske.

    Prema njenim riječima, društvo duguje veliku zahvalnost prosvjetnim radnicima, posebno u protekle dvije godine opterećene pandemijom virusa korona tokom kojih su uložili dodatne napore da bi učenicima u Republici Srpskoj omogućili redovnu i kvalitetnu nastavu.

  • Bore se za glasove kao da su izbori sutra

    Bore se za glasove kao da su izbori sutra

    Iako nas od predstojećih opštih izbora dijeli još godinu dana, situacija je na terenu, ali i na društvenim mrežama, toliko uzavrela da se stiče utisak kao da će birališta biti otvorena sutra.

    Svakodnevna prepucavanja među političkim akterima, kako u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji BiH, ali i dva protesta u jednom danu – u Banjaluci i Bijeljini, dokaz su, tvrde upućeni, da je borba za glasove uveliko počela. Štaviše, u političkim krugovima već se zbijaju redovi i pažljivo biraju kandidati, čija imena opozicija u Srpskoj još nije objelodanila, a kada je o vladajućima riječ, sasvim sigurno je da će ime lidera SNSD-a Milorada Dodika biti na glasačkim listićima.

    On je, naime, nedavno najavio da će se kandidovati, te naglasio da ne gubi izbore. S druge strane, podsjetimo, i opozicija u Srpskoj je i te kako optimistična, o čemu svjedoče i njihove izjave sa mitinga održanog na Trgu Krajine u Banjaluci, odakle su poručili da u oktobru 2022. idu na pobjedu.

    Pritom, postavlja se pitanje koliko je plodonosno pokušavati uticati na svijest birača 12 mjeseci pred izborni dan. Naime, neki analitičari podsjećaju da građani imaju kratko sjećanje, ali je, istina, dobar dio njih već opredijeljen, bar kad je riječ o onim koji izlaze na izbore. Oni koji ne izlaze na izbore, ističu naši sagovornici, predstavljaju bazen koji bi mogao donijeti određene promjene.

    Tanja Topić, politički analitičar, naglašava da smo, definitivno, već u izbornoj kampanji, te da je većina događaja koje organizuju političke partije, u smislu mobilizacije članstva, ali i motivisanja građana za izbore koji tek predstoje.

    “Taj osjećaj pregrijane, usijane atmosfere govori u prilog tome koliko će svakoj političkoj partiji biti važni izborni rezultati, odnosno ono što će se dešavati za godinu dana”, navela je Topićeva za “Nezavisne novine”.

    Adnan Huskić, politički analitičar, smatra da borba za glasove uopšte nije ni prestajala.

    “Već duže vrijeme imamo kontinuiranu kampanju, što je direktan rezultat nepostojanja bilo čega drugog čega bi se, prevashodno vlast, mogla uhvatiti, odnosno nema uspješnih stvari o kojim bi se moglo pričati. To je jedno. A drugo, nikada nemojte zaboraviti koliko je vrijedan dobitak u ovoj igri. Ovdje odlazak sa vlasti podrazumijeva odlazak iz balončića koji vas čuva od svega i koji sve kontroliše”, rekao je Huskić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, iako je do izbora u BiH ostalo godinu dana, pitanje koje se sve češće postavlja je da li će tih izbora biti s obzirom na to da je izvjesno da budžet za 2022. godinu neće biti usvojen niti će doći do izmjena Izbornog zakona BiH, bez čega, po mišljenju HDZ-a, ne postoje uslovi za organizaciju opštih izbora.

    Istovremeno, u Republici Srpskoj u nezvaničnim krugovima sve više se priča da ona sama treba da sprovede izbore i to za Narodnu skupštinu Republike Srpske i predsjednika Republike Srpske, što joj, kako neki tvrde, omogućava Izborni zakon Republike Srpske.

  • Trivićeva: Nastavićemo raditi na poboljšanju položaja prosvjetara

    Trivićeva: Nastavićemo raditi na poboljšanju položaja prosvjetara

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić čestitala je Svjetski dan prosvjetnih radnika, uz poruku da će nastaviti raditi na poboljšanju položaja prosvjetnih radnika i unapređenju uslova rada u svim školama jer je veoma važno da zaposleni u prosvjeti budu motivisani.

    “Posvećenost prosvjetnih radnika odgovornom pozivu vaspitanja i obrazovanja mladih čini ovaj posao časnim i posebnim. Ovaj dan je prilika da se istakne uloga prosvjetnih radnika u društvu, kao i da se svi podsjetimo na plemenitu misiju koja je sastavni dio njihovog posla”, navedeno je u čestitki.

    Prema njenim riječima, društvo duguje veliku zahvalnost prosvjetnim radnicima, posebno u protekle dvije godine opterećene pandemijom virusa korona tokom kojih su uložili dodatne napore da bi učenicima u Republici Srpskoj omogućili redovnu i kvalitetnu nastavu.

    “Cijeneći vašu potrebu za kontinuiranim usavršavanjem, koje nalažu i reformski procesi i nastojanje Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske da unaprijedi kvalitet obrazovanja, bićemo fokusirani na obezbjeđivanje kvalitetnih stručnih usavršavanja za sve zaposlene u prosvjeti”, navela je Trivićeva.

    Trivićeva je svim prosvjetnim radnicima poželjela dalji uspjeh u radu, kao i da radosno i dostojanstveno obilježe Svjetski dan prosvjetnih radnika, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Na putu ka EU BiH ima samo volju

    Na putu ka EU BiH ima samo volju

    Lideri zapadnog Balkana i članica EU sutra će u Sloveniji otvoriti novu rundu razgovora o proširenju Unije, a u BiH preovladava stav da, osim volje za pridruživanje, u ovom momentu nemamo ništa konkretnije da predočimo evropskim predstavnicima.

    Evropska komisija predočila je domaćim liderima prije gotovo dvije i po godine listu zadataka koje treba da sprovedu u djelo kako bi dobili status kandidata, ali uprkos povremenim optimističnim koracima, nakon što su dogovoreni te sprovedeni izbori u Mostaru, ništa drugo nije do kraja urađeno. Slovenija, koja je domaćin samita, objelodanila je krajem prošle sedmice ideju o brzom priključivanju zemalja ovog regiona u EU, odnosno da proces bude završen do 2030. godine.

    Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Lazar Prodanović ocijenio je za “Glas Srpske” da BiH u ovom momentu nema ničim novim da se pohvali ni kada je riječ o evropskom putu.

    • Određeni zakoni sa liste prioriteta su u parlamentarnoj proceduri, a osim toga možemo samo reći da i dalje imamo volju da budemo dio EU i to je to – rekao je Prodanović i dodao da su poljski zvaničnici juče naglasili u Parlamentu BiH da je ta zemlja spremna da organizuje skup u Varšavi, gdje bi pričali o budućnosti Evrope i zapadnog Balkana.

    Predsjednik Evropskog pokreta u BiH Predrag Praštalo kazao je za “Glas” da ni oni nisu zadovoljni ponašanjem domaćih lidera, ali ni iz Brisela.

    • Sve strane bi trebalo da budu konkretnije, odnosno da pređu sa riječi na djela. Siguran sam da će Slovenija nastaviti da lobira za BiH – istakao je Praštalo.

    Ključni datumi

    • jul 2008.

    Potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)

    • jun 2015.

    SSP stupio na snagu

    • februar 2016.

    BiH podnijela zahtjev za članstvo

    • decembar 2016.

    EK poslala upitnik BiH

    • februar 2018.

    BiH dostavila odgovore na upitnik

    • maj 2019.

    EK objavila mišljenje o zahtjevu za članstvo

    Sociolog i političar Miro Lazović istakao je za federalne medije da bi BiH mogla postati članica EU do 2030. godine te da je trebalo davno da dobije kandidatski status. Očekuje da će ovaj samit EU o zapadnom Balkanu rezultirati konkretnim opredjeljenjem EU, odnosno konkretnim datumima u kojima zemlje zapadnog regiona, pa i BiH, treba da uđu u EU.

    • Dobro je da je Slovenija insistirala da se jasno odredi datum konkretnog ulaska zemalja u evropsku zajednicu do kraja 2030. Ako ne bude žestokih opstrukcija u BiH, očekujem da će se to desiti – kaže Lazović.

    O evropskom putu BiH u vrijeme složene političke situacije nedavno je za “Glas” govorio predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija pred dolazak predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u BiH. Tada je istakao da su napravljene dobre stvari, ali da je sada proces blokiran u Parlamentu BiH, navodeći i da Evropa često postavi zanimljive uslove, a da se BiH zapetlja u njihovom ostvarivanju.

    Evropska komisija je u maju 2019. dala pozitivno mišljenje o zahtjevu BiH za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo, a odluku o davanju statusa kandidata treba da donesu zemlje članice. U mišljenju je dato 14 uslova koji treba da budu sprovedeni u djelo, a posljednjih mjeseci u prvi plan su isticane izmjene zakona o javnim nabavkama, sukobu interesa te Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Na tu listu kasnije su dodate i izmjene Izbornog zakona kako bi bila izbrisana diskriminacija te sprovedene presude Evropskog suda za ljudska prava. Posljednje proširenje EU bilo je 2013. godine, kada je Hrvatska postala dio evropske porodice.

  • SPC u ruskoj enciklopediji “Članak prilično obiman i zauzima 20 stranica, što je značajan prostor za standarde ovog djela”

    Srpska pravoslavna crkva zauzela je značajan prostor u 62. tomu “Pravoslavne enciklopedije” koji je objavljen u Moskvi.

    Članak o SPC, njenoj istoriji, svetiteljima, znamenitim crkvenim piscima i arhijerejima, sve do današnjih dana i izbora 46. poglavara srpske crkve njegove svetosti patrijarha Porfirija nedavno je objavljen u “Pravoslavnoj enciklopediji”.

    – Članak je prilično obiman i zauzima 20 stranica enciklopedije, što je značajan prostor za standarde ovog djela -rekao je jedan od autora odrednice o SPC jeromonah Ignatije Šestakov, sabrat moskovskog Sretenjskog manastira.

    On je za beogradsku Politiku rekao da bi se o SPC moglo “pisati nedogled”, ali da sam format zahtijeva određena ograničenja i da je pokušano da se u zadanom obimu uvrsti sve najvažnije i najznačajnije.

    -Smatram da je od posebne važnosti što smo uspjeli dovoljno detaljno da napišemo o istoriji srpske crkve u 20. i 21. vijeku jer je taj period u ruskoj istoriografiji najmanje proučavan i posvećeno mu je nedovoljno pažnje – rekao je jeromonah Ignatije.

    Prema njegovim riječima, pojava članka u ovoj formi je veoma važna za studente bogoslovije i sve koje zanima istorija SPC.

    Šestakov je naveo da je u 62. tomu “Pravoslavne enciklopedije” i veliki članak pod naslovom “Srbija”, koji takođe sadrži mnogo zanimljivih i važnih stvari o istoriji srpskog naroda.

    – Ova odrednica, takođe sadrži i vjerski apekt i savremenu istoriju – dodao je on.