VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Fond finansira za dijabetičare i najnoviji insulin

    Fond finansira za dijabetičare i najnoviji insulin

    Godišnji trošak Fonda zdravstvenog osiguranja samo za lijekove i potrošni materijal iznosi oko 31 milion КM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i drugo.

    • Obavezno zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj finansira širok spektar prava lica oboljelih od dijabetesa koja su u potpunosti oslobođena plaćanja participacije za osnovnu bolest i sve njene komplikacije, a proteklih godina uvedeni su i insulini najnovije generacije koje ne finansiraju ni razvijenije zemlje regiona, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

    To znači da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za oboljele od dijabetesa u potpunosti finansira insulin, trakice, lancete, špriceve, igle, aparate za brzo određivanje glukoze u krvi, potrošni materijal za insulinske pumpe, kao i insulinske pumpe /25 na godišnjem nivou/ i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, navodi se u saopštenju povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa.

    Godišnji trošak Fonda zdravstvenog osiguranja samo za lijekove i potrošni materijal iznosi oko 31 milion КM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i drugo.

    Nedavno je Fond uveo još jednu olakšicu za oboljele od dijabetesa – umjesto mjesečnog propisivanja potrošnog materijala koji se izdaju na recept, omogućeno je tromjesečno propisivanje.

    To znači da Fond u kontinuitetu i u skladu sa raspoloživim sredstvima nastoji da proširuje paket prava osiguranih lica, a kada su u pitanju oboljeli od dijabetesa u proteklih nekoliko godina za ovu kategoriju osiguranika se konstantno uvode nove terapije, odnosno, novi insulini i slično, i to u skladu sa svjetskim terapijskim smjernicama.

    “Svjesni smo da potrebe osiguranika rastu iz dana u dan, kao i savremena medicina, ali Fond sa ograničenim finansijskim mogućnostima nastoji da sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ravnomjerno rasporedi i da u skladu sa načelima zdravstvenog osiguranja – solidarnosti, jednakosti i uzajamnosti, sve kategorije osiguranih lica uzme u obzir i nikoga ne zapostavi”, navodi se u saopštenju.

    Fond zdravstvenog osiguranja Srpske je među prvima u BiH pokrenuo inicijativu za uvođenje dodatnih izvora finansiranja od akciza na duvan i alkohol kako bi zdravstvo dobilo više sredstava koja bi bila usmjerena na povećanje prava, dodaje se u saopštenju.

    Iz Fonda pozivaju udruženja oboljelih od dijabetesa da podrže ovaj fond u nastojanju da zdravstvenom sistemu obezbijedi dodatne izvore.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja podsjećaju da su neke zemlje uvele i porez na slatka pića za koja smatraju da su uzročnici dijabetesa, a sve radi povećanja sredstava za prevenciju, ali i liječenje oboljelih ove kategorije osiguranih lica.

    “Dodatni izvori nisu samo cilj Fonda, nego svih korisnika zdravstvenih usluga, ali i cjelokupnog zdravstvenog sistema, jer sa više novca stvara se i veći prostor za povećanje prava. Čini se da cjelokupna javnost nije ni svjesna značaja dodatnih izvora za zdravstvo, pa većinom letargično posmatraju borbu Fonda koja je usmjerena ka obezbjeđenju dodatnih izvora finansiranja”, naglašava se u saopštenju.

    Iz Fonda navode da oboljeli od dijabetesa imaju i druge potrebe, poput senzora, ističući da senzori koje traže udruženja dijabetičara nisu registrovana na tržištu BiH.

    “Ovo je prilika da svi zajedno apelujemo na proizvođače da se registruju na našem tržištu, ali i da zajedničkim djelovanjem utičemo na pojednostavljenje procedura koja se odnose na registraciju medicinskih sredstava i lijekova na tržištu BiH, a koja nisu u nadležnosti Republike Srpske, niti naše institucije”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se napominje da Fond zdravstvenog osiguranja može da finansira samo ona medicinska sredstva koja su registrovana na tržištu BiH, a primjer toga je i finansiranje procesora za korisnike kohlearnih implantata koji su nedavno registrovani na tržištu BiH i Fond ih je u skladu sa finansijskim mogućnostima relativno brzo uvrstio na listu medicinskih sredstava.

    “Prema tome, kada su u pitanju senzori na kojima insistiraju roditelji djece oboljele od dijabetesa, prvi korak je da se ti senzori registruju u BiH da bi Fond uopšte mogao da razmatra mogućnost finansiranja ovih medicinskih sredstava”, zaključuje se u saopštenju.

  • Dječak iz Alabame srušio rekord za najranije rođenu bebu koja je uspjela preživjeti

    Dječak iz Alabame, koji je rođen nakon 21 sedmice, postavio je svjetski rekord kao najranije rođena beba koja je uspjela preživjeti. Iz Guinnessove knjiga rekorda objavili su da je Curtis Means pri rođenju težio 419,5 grama i da je postavio novi svjetski rekord.

    Rođen je 132 dana prije vremena 5. jula 2020. godine, sa blizancem koji nije preživio, međutim, Curtis je sada zdrav i star 16 mjeseci.

    Doktor Brian Sims, koji je bio na porođaju, rekao je da statistika pokazuje da beba rođena tako mlada nema praktički nikakve šanse za preživljavanje, ali je Curtis nadmašio izglede.

    Nakon što je Curtis ojačao, otpušten je poslije 275 dana u bolnici, ali mu je trebala pomoć terapeuta da počne koristiti usta i jesti.

    “Mogućnost da konačno odvedem Curtisa kući i iznenadim svoju stariju djecu sa njihovim mlađim bratom je trenutak koji ću uvijek pamtiti”, rekla je njegova majka Michelle Butler iz Eutawa u Alabami.

    “Bio je to težak put, ali zahvalna sam na timu univerziteta i njihovoj stalnoj podršci. Odvojili su vrijeme da me educiraju i pobrinuli se da znam šta se dešava na svakom koraku. Zaista im je bilo stalo do mog sina i mene”, dodala je.

    Puni termin za fetus je u 40. sedmici trudnoće, a Butler je rodila blizance u pola tog vremena.
    Druga beba je umrla jedan dan nakog poroda, dok je Curtis nakon tri mjeseca skinut sa respiratora i dobio je 24-satnu njegu sve dok nije pušten u aprilu.

    Curtisu je potrebna sonda za hranjenje i dodatni kisik, ali doktor Sims kaže da je dobrog zdravlja.

    “Ne znamo kakva će budućnost biti za Curtisa jer ne postoji niko drugi kao on”, rekao je Sims.

    Guinnessova knjiga svjetskih rekorda navodi da je Curtis za jedan dan pobijedio prethodni rekord, koji je postavljen samo mjesec dana prije kada je Richard Hutchinson iz Wisconsina rođen nakon 21 sedmice i 2 dana.

  • Postignut sporazum u Glazgovu, Zemlja dobila plan koji će odrediti njenu budućnost

    Nakon maratonskih i višednevnih pregovora, najveći klimatski samit COP26 koji se održava u Glazgovu konačno je iznjedrio rezultate – potpisan je dokument koji će u budućnosti biti poznat kao Klimatski pakt iz Glazgova.https://ab80b92c04d9ede984fe3a1e3d7bc546.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

    Uprkos tome što bi dokument u narednom periodu trebao definisati klimatsku politiku u većini zemalja na svijetu, prvobitna verzija sporazuma i želje s kojima su državnici stigli na samit u Glazgovu, razlikuju se znatno u odnosu na potpisani dokument.

    Rasprave o klimatskim politikama prije svega se odnose na pitanja postupnog ukidanja fosilnih goriva, smanjenja emisije gasova kao i pomoći u razvoju klimatskih politika slabije razvijenim državama.

    Rasprava oko svakog slova

    “Za Boga miloga, nemojte ubijati ovaj važan trenutak tako što ćete tražiti izmijenjene verzije sporazuma. Preklinjem vas, prihvatite ovaj tekst kako bismo mogli pružiti nadu našoj djeci i unucima. Neće nam oprostiti ako ih danas iznevjerimo”, rekao je potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans uoči konačnog usvajanja dokumenta.

    Rasprave oko korištenja uglja i emisije gasova potencirali su prije svega predstavnici Kine, Indije i Irana.

    Predstavnik Irana na COP26 samitu izjavio je kako Iran nije zadovoljan dijelom sporazuma koji se odnosi na postepeno ukidanje subvencija za ugalj i fosilna goriva.

    “Moramo koristiti fosilna goriva za ekonomski razvoj. Tražimo od vas da izmijenite ovaj dio”, rekao je predstavnik ove države.

    Predstavnici Kine takođe su izrazili nezadovoljstvo određenim dijelovima sporazuma te su tražili balans između nekoliko verzija sporazuma o klimatskim politikama.

    “Trebali bismo se naći na pola puta. Kina je spremna da radi s partnerima na pružanju konstruktivnih prijedloga i dijaloga”, naveli su predstavnici Kine na samitu COP26.

    Ipak, najveće probleme pri usvajanju konačnog dokumenta izazvala je rasprava oko toga da li će u dijelu koji se bavi korištenje uglja stajati fraza “postepeno ukidanje” ili “postepeno smanjenje”.

    “Pozivamo zemlje da ubrzaju razvoj tehnologija i usvajanje politika koje će dovesti do smanjenja emisija gasova uključujući i povećanu primjenu čiste energije i mjera energetske efikasnosti”, navodi se u tekstu dokumenta.

    Dio, odnosno fraza, koja je izazvala najveće rasprave na kraju je u dokument uvrštena na sljedeći način.

    “Potrebno je osigurati ubrzane napore ka postepenom smanjenju energije uglja i neefikasnih subvencija za fosilna goriva. Ujedno, potrebno je prepoznati potrebu za podrškom u pravednoj tranziciji”, ističe se u dokumentu.

    Posljednja izmjena, inicirana prije svega zahtjevima Indije i Kine, izazvala je veliko negodovanje zvaničnika ostalih zemalja koje učestvuju na samitu.

    “Ne želimo da postepeno smanjimo upotrebu uglja već da ga postepeno izbacimo iz upotrebe”, rekli su predstavnici Švajcarske kojim su se pridružili i predstavnici Meksika, Lihtenštajna i brojnih drugih zemalja.

    Povodom izmjena u tekstu, oglasio se i predsjednik samita Alok Šarma.

    “Razumijem vaše razočaranje, ali je od vitalnog značaja da zaštitimo ovaj dokument”, rekao je predsjednik samita.

    Kako izgleda konačna verzija sporazuma?

    S obzirom na brojne nesuglasice između zemalja, konačna verzija sporazuma mijenjana je u posljednjim trenucima, a izmjene se prije svega tiču korištenja uglja.

    Najvažniji dijelovi konačne verzije sporazuma koja bi se trebala usvojiti odnosi se na ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa.

    “Globalno zagrijavanje ograničit će se na 1,5 stepeni Celzijusa kako bi se izbjegle najgore posljedice globalnog zagrijavanja.”, navodi se.

    Takođe, navodi se kako će utjecaj globalnog zagrijavanja biti znatno manji ukoliko se ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa umjesto na 2 stepena.

    “Uticaj na klimu će biti znatno manji na zagrijavanju od 1,5 stepeni u odnosu na 2 stepena. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni zahtijeva brzu, duboku i kontinuiranu redukciju emisije gasova uključujući smanjenje globalne emisije CO2 za 45 posto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2010. godine”, ističe se u sporazumu.

    Finansiranje projekata

    S obzirom na ambiciozne planove zemalja svijeta koji se tiču smanjenja emisije gasova, sporazum obuhvata i dio u kojem se govori o finansiranju projekata kao i tehnologiji s kojom se planiraju ostvariti najvažniji dijelovi sporazuma.

    “Naglašava se potreba da se mobilizuju sva sredstva za klimu, uključujući i značajno povećanje podrške za zemlje u razvoju u iznosu od 100 milijardi američkih dolara godišnje. Pozivaju se razvijene zemlje potpisnice da hitno u potpunosti ispune cilj podrške projektima u iznosu od 100 milijardi dolara do 2025. godine te da naglase važnost transparentnosti u implementaciji projekata”, ističe se u sporazumu.

    Gorak ukus nakon potpisivanja sporazuma

    Uprkos potpisivanju dokumenta koji bi su mnogi nazvali kao posljednji apel za spas planete Zemlje, aktivisti i drugi zvaničnici nisu zadovoljni dinamikom pregovora kao ni činjenicom da se odustalo od nekih segmenata prvobitnog dokumenta.

    “Jasno je da neki svjetski lideri misle da ne žive na istoj planeti kao mi. Čini se da ih nikakva količina požara, porasta nivoa mora ili suše neće opametiti da prestanu s povećavanjem emisija gasova na štetu čovječanstva”, rekla je Gabriela Buher, direktorica organizacije “Oxfam International”.

    Dženifer Morgan, direktorica “Greenpeace International” kompanija, rekla je kako sporazum šalje signal da se era uglja završava, ali da su neki njegovi segmenti suviše “slabi”.

    “Linija postepenog ukidanja subvencija za ugalj i fosilna goriva ovim dokumentom je ugrožena, ali samo njeno postojanje je ipak značajan pomak. Poziv za smanjenjem emisija gasova za 45 posto do kraja ove decenije u skladu je s onim što trebamo uraditi kako bismo zadržali globalno zagrijavanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa”, rekla je Morgan.

    Iako su države usvojili dokument koji bi mogao odrediti budućnost planete na kojoj živimo, mnogi su mišljenja kako će on predstavljati “mrtvo slovo na papiru” te da se država, zbog brojnih opravdanih i neopravdanih okolnosti, neće pridržavati sporazuma.

    U svakom slučaju, sa samita u Glazgovu su poslane poruke kako sat planete Zemlje od danas otkucava brže, a njena budućnost ovisit će isključivo od politika i ponašanja država

  • Aćimović: Prioritet što brža vakcinacija protiv sezonskog gripa

    Epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Jela Aćimović izjavila je Srni da je prioritet što brža vakcinacija protiv sezonskog gripa, kako bi bio postignut željen efekat.
    “Vidjeli smo već iz izvještaja Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske da su potvrđeni slučajevi gripa. Očekivali smo da je grip već tu, jer je i u okolnim zemljama potvrđivan još od avgusta, tako da nećemo biti sreće ove godine da prođemo bez gripa kao prošle i zbog tog je veoma bitno da tu vakcinaciju sprovedemo što prije da bi bila pravovremena”, kaže Aćimovićeva.

    Ona je pojasnila da je, nakon vakcinisanja protiv gripa, potrebno desetak do 15 dana da vakcina ostvari svoj efekat u organizmu, tako da stanovništvo koje se vakciniše bude spremno za sezonu gripa koja će se sigurno “zahuktati” u narednom periodu.

    “Vakcinacija se vrši u domovima zdravlja za kategorije stanovništva koje imaju pravo na besplatnu vakcinu. Dio tih vakcina je već stigao, a dio očekujemo početkom naredne sedmice kada će biti još aktivniji taj proces u domovima zdravlja”, rekla je Aćimović.

    Ona je dodala da je vakcinacija za kategorije stanovništva koje nemaju pravo na besplatnu vakcinu počela 10. novembra u Institutu za javno zdravstvo, te da je zainteresovanost prilično velika.

    “Svi koji žele da se vakcinišu, a još nisu došli u Institut, treba da to urade što prije jer postoji mogućnost da će vakcine nestati”, kaže Aćimovićeva.

    Ona je rekla da se vakcinacija protiv gripa provodi u Institutu od 10.00 do 15.00 časova i da je cijena vakcine 28 KM.

    “Riječ je o četvorovalentnoj vakcini protiv četiri tipa virusa influence za koja očekujemo da će najviše kružiti u ovoj sezoni”, navela je Aćimovićeva.

  • U Portugalu je od sada ilegalno da šef zaposlenicima šalje poruke nakon posla

    U želji da u građanima pomognu da lakše balansiraju posao i privatni život, kao i da u zemlju privuku digitalne nomade, portugalski parlament usvojio je novi zakon o radu. Naime, od sada je ilegalno da poslodavci zovu radnike nakon završene smjene.

    Ukoliko poslodavci prekrše ovaj zakon, mogli bi se suočiti s kaznama. Naprimjer, bit će prisiljeni plaćati povećane troškove kao rezultat rada od kuće.

    Novi zakon donosi svojevrsnu zaštitu uposlenicima, njihovi šefovi ih više neće moći nadzirati ni tokom, a ni nakon smjene. No u istom zakonu se navodi kako se moraju sastajati svaka dva mjeseca.

    Vrijedi naglasiti i da prijedlog zakona tzv. “pravo na isključenje” nije izglasan. Da je bio odobren, radnici bi imali pravo ugasiti poslovne uređaje.

    Ministrica rada i socijalne sigurnosti Ana Mendes Godinho rekla je kako je pandemija ubrzala regulisanje pojedinih zakona, kao i da se nada da će usvajanje ovog zakona olakšati život građana i privući digitalne nomade u Portugal.

  • SZO: Neuhranjenost bi mogla odnijeti živote više od milion djece

    SZO: Neuhranjenost bi mogla odnijeti živote više od milion djece

    Očekuje se da će oko 3,2 miliona djece u Avganistanu patiti od akutne neuhranjenosti do kraja ove godine, a oko milion njih je u opasnosti od umiranja zbog pada spoljne temperature, izjavila je danas portparolka Svjetske zdravstvene organizacije.

    Mnoge humanitarne agencije su upozorile na glad u Avganistanu, jer se suša poklopila sa posrtanjem ekonomije koje je uslijedilo nakon povlačenja zapadne finansijske podrške otkako su talibani preuzeli vlasti u avgustu, prenosi agencija Rojters.

    Zdravstveni sektor je posebno pogođen, a mnogi zdravstveni radnici odlaze zbog neisplaćenih plata.

    “Ovo je teška bitka u trenutku kada glad obuzima zemlju. Svijet ne smije i ne može priuštiti da okrene leđa Avganistanu”, izjavila je Margaret Haris, portparolka SZO obraćajući se novinarima iz Kabula.

    Noćne temperature, prema njenim riječima, padaju ispod nula stepeni Celzijusovih, a očekuje se da će sve niže temperature učiniti da stariji i mladi budu podložniji drugim bolestima.

    Haris je navela da su bolnička odjeljenja već puna male djece, uključujući i jednu sedmomjesečnu bebu.

    Broj slučajeva morbila u zemlji raste, a podaci SZO pokazuju da je do sada prijavljeno 24.000 kliničkih slučajeva.

    “Za neuhranjenu djecu, boginje su smrtna kazna. Vidjećemo još mnogo smrtnih slučajeva ako se brzo ne pokrenemo”, poručila je Haris.

  • Tvrdnje pojedinih naučnika: Na Mjesecu ima kiseonika za život osam milijardi ljudi

    Tvrdnje pojedinih naučnika: Na Mjesecu ima kiseonika za život osam milijardi ljudi

    Atmosfera na Mjesecu ne sadrži dovoljno kiseonika za život ljudi, ali ispod njegovog stjenovitog sloja postoji dovoljno kiseonika da omogući život osam milijardi ljudi.

    Istaknuti naučnici predvođeni Džonom Grantom tvrde da Mjesec sadrži mnogo minerala koji su usko povezani s kiseonikom te da bi se ispod površinskog stjenovitog sloja pod nazivom regolit moglo nalaziti dovoljno kiseonika za preživljavanje osam milijardi ljudi u periodu od 100.000 godina.

    Naučni proračuni su bazirani na podatku da je čovjeku potrebno 800 grama kiseonika dnevno kako bi preživio, a regolit je dubok oko 10 metara. Mjesečev regolit je sačinjen 45 odsto od kiseonika, koji je čvrsto vezan za minerale poput silicijuma, aluminijuma te oksida željeza i magnezija.

    Kako bi kiseonik bio dostupan, potreban je proces ekstrakcije koji je jednostavan. Taj sistem troši puno energije, a kako bi bio održiv, morao bi imati podršku solarne energije ili drugih izvora energije dostupne na mjesecu.

    Australijska svemirska agencija i američka svemirska agencija NASA su u oktobru potpisale ugovor o slanju rovera na Mjesec s ciljem prikupljanja mjesečevog kamenja i pokušaja ekstrakcije kisika iz njega.

    Naučnik je govorio i o razvoju eksperimentalnog reaktora s belgijskom kompanijom kako bi se unaprijedio proces stvaranja kisika elektrolizom.

    Nova tehnologija bi mogla biti poslata na Mjesec do 2025. godine u sklopu misije Evropske svemirske agencije bazirane na korištenje resursa, piše Klix.

  • Korak dalje: Naučnici paralizovanim miševima ubrizgali gel u kičmu – prohodali su

    Naučnici su paralizovanim miševima na povrijeđeno područje leđne moždine ubrizgali regenerišući gel te su oni nakon četiri sedmice počeli ponovno hodati.

    Radi se o gelu koji daje signale koji potiču regeneraciju živaca te oponaša strukturu koja se nalazi oko stanica, stvarajući neku vrstu skele koja pomaže stanicama pri rastu.

    Hemičar Samuel Stupp sa Univerziteta Northwestern u Čikagu i njegovi kolege napravili su ovaj gel od proteinskih jedinica, monomera, koje se same sastavljaju u duge lance zvane supramolekularni fibrili. Kada se spomenuti fibrili ubrizgaju u leđnu moždinu paralizovanih miševa, formiraju gel na mjestu povrede, piše New Scientist.

    Gel pomogao kod regeneracije

    Naučnici su 76 paralizovanih miševa dan nakon povrede ubrizgali ili fibrile ili lažni tretman. Pokazalo se da su miševi koji su primili gel prohodali četiri sedmice nakon primanja injekcije, dok su oni koji su dobili placebo ostali u većoj mjeri paralizovani.

    Naime, gel je pomogao u regeneraciji otkinutih krajeva neurona i smanjio nivo oštećenog tkiva na mjestu povrede, što obično predstavlja prepreku regeneraciji. Gel je takođe potaknuo rast krvnih žila, koje su onda stanicama leđne moždine prenosile više hranjivih tvari.

    Dva načina ocjenjivanja oporavka

    Stručnjaci su ocjenjivali oporavak miševa na dva načina. Prvo su im dali ukupnu ocjenu koja se odnosila na njihov pokret članka, stabilnost tijela, položaj šapa i korake. Miševi koji su primili gel imali su tri puta bolju ocjenu od onih koji su dobili placebo.

    Zatim su procjenjivali njihovu sposobnost hodanja tako što su umočili njihove zadnje noge u boje i pustili ih da hodaju preko uske trake bijelog papira. Ovaj test je pokazao da su miševi koji su dobili gel imali bolju širinu i daljinu koraka.

    “Veća duljina i širina koraka trebale bi biti u korelaciji s više izraslih aksona (živčanih vlakana)”, rekao je Stupp.

    Istraživanje naziva Bioactive scaffolds with enhanced supramolecular motion promote recovery from spinal cord injury objavljeno je u časopisu Science, piše Index.hr.

  • U Prijedoru će se proizvoditi vagoni za vozove

    Poslovna slika Prijedora uskoro bi mogla biti promijenjena. Kazao je ovo Žarko Kovačević, zamjenik gradonačelnika Prijedora, nakon sastanka s italijanskim investitorom Giuseppeom Franchijem, vlasnikom firme Bosancar.

    Naime, prilikom Franchijeve posjete Prijedoru potpisan je ugovor o kupoprodaji zemljišta radi investicije koja će biti realizovana u novoj industrijskoj zoni Aerodrom 4.

    “Grad je preuzeo obavezu da u narednih šest mjeseci investira u infrastrukturu. Ovo je prva investicija Bosancara u Prijedor, a nadam se da će ih biti još. Drago mi je da investitori iz Italije imaju poslovnu politiku naklonjenu Bosni i Hercegovini, a nadamo se da će i ostali investitori razmišljati tako, da će doći kod nas, a ne da samo vode naše radnike u druge zemlje”, kazao je Kovačević.

    Franchi je podsjetio kako je prvu investiciju u BiH napravio 2004. godine u Bosanskoj Krupi, gdje imaju pogon površine 17.000 kvadratnih metara i gdje su uložili više od 24 miliona maraka.

    “Zajedničkim snagama se biznis ovog investitora može razviti do neslućenih granica. Njemu je plan da zaposli 300 radnika u narednih četiri-pet godina, a prosjek plata njegovim radnicima u Bosanskoj Krupi je između 1.500 i 2.000 KM. Zaista ne sumnjam da će pred njegovim vratima sutra biti veliki broj radnika koji žele sebi osigurati egzistenciju u Prijedoru”, kazao je Aleksandar Drljača, v. d. direktora Agencije za ekonomski razvoj grada Prijedora Preda – PD.

    Firma Bosancar bavi se proizvodnjom kabina za poljoprivredne mašine, kamione, industrijska vozila, a u Prijedoru namjeravaju proizvoditi vagone za vozove.

  • Boračka populacija i političari podijeljeni oko posebne sjednice

    Boračka populacija i političari podijeljeni oko posebne sjednice

    Da li je potrebna posebna sjednica Narodne skupštine RS posvećena statusu i pravima boraca Vojske Republike Srpske ili je riječ o populističkim zahtjevima opozicije i dijela boračke populacije?

    Poslanik SDS Davor Šešić, koji je nedavno ispred ove stranke uputio inicijativu u NSRS za održavanje posebne sjednice posvećene statusu boraca, tvrdi da je tako nešto potrebno jer su boračke kategorije danas na ivici egzistencije.

    Kolegijum NSRS je prekjuče podržao održavanje posebne sjednice, ali je nepoznato da li će ona i kada biti održana. Pozivajući se na Poslovnik, iz NSRS su naveli da Kolegijum ne može da inicira održavanje sjednice, već da ona može da se održi nakon „što se ispuni poslovnička mogućnost“.

    Presipanje iz šupljeg u prazno
    Šešić je ovu odluku Kolegijuma nazvao „presipanjem iz šupljeg u prazno“, navodeći da vlast nema iskrenu želju da se sjednica uopšte održi.

    Šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, Igor Žunić, rekao je da je Kolegijum ostavio mogućnost da bude održana posebna sjednica o pravima boraca ukoliko budu ispunjeni uslovi koji su propisani Poslovnikom o radu. On je zahtjev SDS nazvao populističkim, navodeći da su nedavno u skupštinskoj raspravi o borcima prisustvovala samo tri njihova poslanika.

    U međuvremenu je predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović razgovarao s predstavnicima pojedinih udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, a nakon sastanka je saopšteno da su se „složili da nije potrebna posebna sjednica na kojoj bi se razgovaralo o njihovim pravima“.

    S ovim se, međutim, ne slaže predsjednik Predsjedništva BORS, Aleksandar Savanović, koji kaže za Srpskainfo da je jeste potrebna sjednica NSRS na kojoj bi se govorilo o problemima boračke populacije.

    – Nama jeste potrebna sjednica na kojoj ćemo raspraviti o stanju boračke populacije svih ovih godina. Treba iznalaziti rješenja koja su moguća da bi boračka populacija imala bolji status. Više ljudi više zna i zbog toga je NSRS idealno mjesto da se razgovara o ovoj temi i dođe do konkretnih zaključaka – kaže Savanović.

    Borački dodatak
    Dodaje da je Vlada RS pokazala spremnost da usvoji određene zahtjeve BORS kojim bi se poboljšao status boraca, ali da ima još dosta toga što treba promijeniti.

    Savanović ističe da bi svi borci koji se nalaze na biroima za zapošljavanje trebali da dobiju borački dodatak. Isto tako, kako navodi on, svim borcima koji su napunili 65 godina, bez obzira što nigdje nisu radili, trebalo bi dati minimalnu penziju.

    Savanović kaže da treba raditi i na tome da se povećaju primanja porodica poginulih i RVI, kao i da se zaposle djeca poginulih boraca, kojih ima oko 1.100.

    Predsjednik Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, Aco Prelić, takođe smatra da je posebna sjednica NSRS neophodna.

    – Ukoliko aktuelna vlast ima namjeru da rješava nagomilane boračka pitanja, onda sjednica treba da se održi, ali na toj sjednici ne mogu učestvovati i davati smjernice udruženja koja gledaju svoj lični interes i koji se istinski ne bore za boračku populaciju – upozorava Prelić.

    Ističe da bi se na sjednici trebao usvojiti novi zakon o pravima boraca kojim bi se poboljšao njihov status.

    Prelić najavljuje da će se borci politički angažovati na sljedećim izborima “i u svoje ruke preuzeti dio vlasti koja im pripada”.