Kategorija: Društvo

Građanima, ali i privrednim subjektima iz Srpske će u narednom periodu biti zakonski omogućeno da mnogo lakše postanu proizvođači energije za sopstvenu potrošnju, ali će im biti obezbijeđeno i da svoj višak prodaju na tržištu.

Dio je ovo novih zakonskih rješenja iz Nacrta zakona o obnovljivim izvorima energije koji bi, prema riječima nadležnih iz resornog ministarstva, u konačnici trebalo da poveća učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji Republike Srpske. Kako su pojasnili iz Ministarstva energetike i rudarstva Srpske, trenutni sistem podsticaja nije dao zadovoljavajuće rezultate u proteklom periodu, pa se ide sa novim rješenjima koja bi, između ostalog, trebalo i da u jednoj mjeri destimulišu i ograniče gradnju malih hidrocentrala, ali i podstaknu upotrebu solarnih panela.

Tako će oni koji se odluče za gradnju “proizvodnih postrojenja” do 150 kilovata snage, električnu energiju moći prodavati po garantovanim cijenama i dobiće takozvane fid-in tarife.

Za razliku od dosadašnjih pravila igre, planirano je, naime, uvođenje kategorije kupac-proizvođač (prozjumer) i zajednice obnovljive energije. Tako će kupci-proizvođači, kako su pojasnili iz ministarstva, imati pravo da proizvode, skladište i višak električne energije isporuče u mrežu primjenom neto mjerenja, neto obračuna ili standardne šeme snabdijevanja.

• Prema novim zakonskim rješenjima, “prozumjeri” će imati mogućnost učešća i u šemi zajedničke proizvodnje ukoliko su locirani unutar iste zgrade ili stambenog kompleksa – naveli su iz resornog ministarstva u obrazloženju ovog zakona, a koji bi trebalo da dovede do buma u instalaciji solarnih panela i povećanja broja kupaca-proizvođača.

S druge strane, “krupniji igrači”, oni koji budu proizvodili više od 150 kilovata, imaće pravo na premije, i to samo ukoliko budu izabrani kao najpovoljniji na aukcijama, koje će biti sprovođene svake dvije godine. Aukcija podrazumijeva javno nadmetanje u kojem se bira ponuđač koji traži najmanju naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije.

U resornom ministarstvu smatraju kako će reforma sistema podsticaja na ovaj način uticati pozitivno i na ograničenje rasta naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora kao dodatka na cijenu električne energije, a koju plaćaju krajnji kupci, među kojima su i privredni subjekti.

• Takođe, mislimo da će ovako utvrđen sistem podsticaja uticati i na izgradnju većeg broja energetskih objekata koji koriste obnovljive izvore energije, a što će dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta – naveli su iz ovog ministarstva dodajući kako će ovim novim zakonskim rješenjima velikim postrojenjima djelimično umanjiti prava u odnosu na postojeći zakon, jer ona više neće imati pravo na garantovanu otkupnu cijenu.

Male hidroelektrane

Pravo na podsticaje do sada su imale elektrane snage do 10 megavata, a što je do sada uticalo na veliki interes investitora za izgradnju malih HE. Iz resornog ministarstva su naglasili da, s obzirom na sve veći otpor nevladinih organizacija prema ovoj gradnji, planiraju da maksimalno ograniče ovu vrstu podsticaja.

Mnoge je iznenadilo da se ne radi o sedištima u prolazu za izlaz u slučaju nužde sa dodatnim prostorom za noge.

Sandra Kvon je u svom videu na TikToku otkrila koja četiri sedišta su najbolja u avionima ekonomske klase, a do tog zaključka je došla procesom eliminacije.

Kako kaže, najgora mesta su uvek u sredini ekonomske klase, zbog pomoćnih vrata na sredini aviona.

“Ako, ne daj Bože, nešto krene naopako svi će poleleti preko vas da izađu”, kaže ona i dodaje da su s druge strane, pojedina sedišta u zadnjim redovima loša, jer ćete prilikom izlaska čekati i po 15, 20 minuta da izađete.

Dodala je da je najbolje da sedite u zadnjem delu aviona, jer se avion prvo popunjava spreda zbog raspodele težine aviona, što znači da je veća verovatnoća da ćete u zadnjem delu imati prostor samo za sebe.

“U donjem domu postoji nekih 15-20 redova, ako ih brojimo od sredine. Sedišta od 19. do 22. reda u ekonomskoj klasi su najbolja, najsigurnija i prostrana. Brzo dobijate uslugu, blizu ste toaleta i nas ako vam treba nešto. A niste skroz pored toaleta, pa da vam smrdi nešto odande“, kaže Sandra.

Stoga je najbolje da se odaberu sedišta u prolazu na polovini zadnjeg dela aviona dodavši da su na standardnom letu sa 52 sedišta, najbolja 49 C, D, F i G, što su u Srbiji mesta u 19. redu ekonomske glase.

Donošenje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, koji za cilj ima osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva RS, za sobom poteže neophodnu izmjenu odnosno dopunu još pet zakona.

Naime, iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske za “Nezavisne novine” je potvrđeno da je, donošenjem ovog zakona, potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o republičkoj upravi i Zakon o državnim službenicima.

Osim toga, neophodna je i izmjena i dopuna Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske i Zakona o inspekcijama Republike Srpske.

“Donošenje ovog zakona podrazumijeva i dopunu Zakona o republičkoj upravi na način da se predvidi postojanje i nadležnost agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske”, rečeno je za “Nezavisne” iz resornog ministarstva.

Kako dodaju iz Ministarstva, agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske osniva se u cilju obezbjeđivanja sistema lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini, za proizvodnju, ispitivanje i promet lijekova i medicinskih sredstava, sistema nadzora nad lijekovima i medicinskim sredstvima i drugih pitanja značajnih za oblast lijekova i medicinskih sredstava.

Naglašavaju da je zdravstvena zaštita djelatnost od opšteg interesa za Republiku te, u skladu s Ustavom Srpske, Republika uređuje i obezbjeđuje zdravstvo.

Narodna skupština Republike Srpske je, podsjetimo, u srijedu na posebnoj sjednici usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, po kojem će u roku od šest mjeseci nadležnosti za nabavku lijekova biti vraćene na nivo RS osnivanjem agencije.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, podsjetio je tada da je Republika Srpska imala svoju agenciju za lijekove, kao i da prenos nadležnosti, koji se desio ranije, nije dao rezultate.

“Vidjeli ste i posao koji smo obavili – usvojen je novi Zakon o lijekovima RS. Legitimna je reakcija Republike Srpske da vratimo nadležnosti”, naglasio je Dodik.

Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, kao predlagač zakona, rekli su tom prilikom da su pokušali naći mogućnost da s Agencijom za lijekove BiH dogovore način na koji će se medicinski kiseonik dostavljati zdravstvenim ustanovama u RS, ali da to nije bilo moguće, zbog čega su odlučili da se ovo pitanje vrati u izvornu nadležnost RS.

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, najavio je da zbog formiranja agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske razmatra mogućnost podnošenja krivične prijave protiv Šeranića.

Šeranić je poručio da javno zdravlje ne smije biti domen politike i da je zdravstvo ustavna nadležnost Srpske.

“Krivična prijava je postala predmet političkog folklora. Ovo je ušlo u sferu politike. Јavno zdravlje ne smije biti domen politike. Govori se o zdravlju građana”, istakao je Šeranić.

Posebna sjednica početkom novembra
Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da će posebna sjednica NS RS, na kojoj će poslanici raspravljati o vraćanju oduzetih nadležnosti, biti održana početkom novembra.

On je ponovio da Republika Srpske ne želi sukobe niti rat, ali da ne odustaje od svojih prava koja su joj zagarantovana Ustavom. Napomenuo je da se insistira na poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma te da iz tog razloga traži vraćanje nadležnosti i poništavanje 140 donesenih zakona visokog predstavnika.

“To bi moglo biti početkom novembra. Sve ono što u NS RS dođe iz Vlade, mi smo dužni da razmatramo. Desetine odluka Ustavnog suda BiH ne poštuje Federacija u odnosu na Republiku Srpsku, ali to niko ne primjećuje, samo se primjećuje kada Republika Srpska reaguje na nešto. Govorimo samo o poštovanju zakona i o neumanjivanju nadležnosti RS”, rekao je Čubrilović.

Meteor bolid pao je u susjednoj Mađarskoj 100 do 150 kilometara sjeverno od Virovitice.

Već je počeo lov na skupocjene i za nauku neprocjenjive ostatke.

O meteor bolidu je za Dnevnik Nove TV govorio astronom Korado Korlević.

Struka pojašnjava da smo u srijedu navečer svjedočili prirodnom fenomenu kada je meteor pao na teritoriju Mađarske i vidio se i iz Hrvatske.

Prema informacijama Hrvatskog astronomskog saveza, meteor je pao u blizini jezera Balaton, 100 do 150 kilometara sjeverno od Virovitice.

Objasnili su pojavu koja nije tako rijetka.

Radi se o kamenu iz svemira koji se zapalio u našoj atmosferi, najvjerovatnije dovoljno velik da je preživio izgaranje i nakon raspada je moguće da su ostali komadići meteorita. Svakodnevno padne oko 40 tona materijala iz svemira, ali većina toga izgori u našoj atmosferi, objašnjava Dorian Božičević iz Hrvatskog astronomskog saveza.

Ovo je već treći pad meteora iznad Hrvatske ove godine, zabilježen je u šibenskom prostoru i kod Rijeke.

Sav materijal koji padne iz svemira na teritorij Republike Hrvatske jest vlasništvo dotične zemlje i trebao bi biti upotrijebljen za nauku, a ne trgovinu, ističe Božičević.

A više informacija o samom meteoru otkrio je za Dnevnik Nove TV ugledni astronom Korado Korlević koji je pojasnio da, iako se u ovo doba godine očekuje meteorski potok Orionida, iznenađujuće da je došao objekt iz asteroidnog pojasa.

Jako je brzo uletio, pitanje je koliko toga uspjelo preživjeti i pitanje je hoće li kolege iz Mađarske to uspjeti naći, kaže Korlević.

Otkrio je da je došao iz područja između Marsa i Jupitera.

Objasnio je i koliko bi velik meteor morao biti da ugrozi čovječanstvo.

Od 100 metara nadalje se smatra da je jako opasno, a oko kilometar je opasan za civilizaciju, otkriva astronom i dodaje da je iz dana u dan mogućnost za pad opasnog meteora na zemlju sve manja.

Kaže i da ostaci meteora koji su pali kod Šibenika i Rijeke nikada nisu pronađeni. Nismo našli. Ovaj zadnji koji smo tražili kod Fužina i Novog Vinodolskog teren je bio neopisivo loš, govori.

Ako se ostaci pronađu, oni će otkriti sve o meteoritu – odakle je došao, kojem tijelu pripada.

Kada je riječ o crnom tržištu, Korlević otkriva da bi meteor koji je pao u Mađarsku mogao vrijediti oko nekoliko hiljada evra, piše Zimo.dnevnik.hr.

Stare automobilske gume se ne smiju odlagati na deponije, a njihovo spaljivanje je zakonom kažnjivo i štetno za životnu sredinu, dok s druge strane u Srpskoj ne postoji nijedna kompanija koja se bavi reciklažom ovog otpada.

Problem odlaganja automobilskih guma najviše muči vulkanizere, koji kažu da mjesečno imaju i više od 100 guma koje moraju negdje odložiti, ali da im nije ponuđeno mnogo mogućnosti, jer odlaganje u prirodu nije opcija, ali ni u cementare, gdje su ranije bile paljene, što je sada zabranjeno zbog negativnih ekoloških efekata.

Da ovo predstavlja veliki problem širom Srpske, potvrdio je za “Nezavisne novine” Velibor Pančić, vulkanizer iz Banjaluke, koji je naveo da deponija u Ramićima, kod Banjaluke, ne prima automobilske gume jer nema reciklažu za gume.

“Nekada je cementara u Tuzli otkupljivala gume i time je pekla cement, ali je to zabranjeno iz ekoloških razloga”, rekao je Pančić, dodajući da vulkanizeri u ovom gradu ne znaju šta da rade, jer niko te gume ne odvozi, a niko ih i ne reciklira. Kako je “Nezavisnim novinama” rekao jedan vulkanizer u Prijedoru, ovo predstavlja problem svih vulkanizera u Srpskoj, ali da on srećom ima dovoljno prostora gdje ih može zadržati.

“Kod mene dođu ljudi i uzmu gume za, na primjer, karting ili paintball. Svako ko dođe kod mene po gume mora se upisati, gdje se tačno navede koliko guma je uzeto i gdje će te gume onda završiti”, kazao je ovaj vulkanizer.

Stefan Kovačić, bivši vlasnik vulkanizerske radnje i auto-praonice u Bijeljini, u razgovoru za “Nezavisne novine” je kazao da je problem odlaganja starih auto-guma jedan od razloga zašto je svoju vulkanizersku radnju morao zatvoriti. Kako je naveo, kazne za nepropisno odlaganje su visoke, a komunalna preduzeća ne smiju da ih odvoze na deponije.

“Nažalost, bio sam prinuđen da jednom bacim te gume, a drugi put da ih na nepristupačnom mjestu zapalim, i oba puta sam platio rigorozne kazne. Kada sam pitao inspekciju šta da radim sa starim gumama, nisu mogli da mi daju rješenje”, naveo je Kovačić, dodajući da je mjesečno imao i do 100 guma koje komunalna preduzeća nisu odvozila.

Dodao je da je većina vulkanizera i u Bijeljini prinuđena da stare gume odvozi na nepristupačan teren i tamo ih pali, te je istakao da su svjesni da to negativno utiče na prirodu, ali da fali sistemskih rješenja ovog problema.

“Jedan čovjek je otkupljivao te gume, pa bi iz njih vadio žice i gumu sitnio, te bi se onda ta usitnjena guma bacala po vještačkoj travi na zatvorenim fudbalskim terenima, da bi se ublažio pad fubalerima. Ali on uzima jako malu količinu guma, te ni to nije trajno rješenje”, kazao je Kovačić.

Da se na deponiji u Ramićima ne smiju odlagati automobilske gume, za “Nezavisne novine” potvrdio je Novo Grujić, direktor DEP-OT-a, koji je istakao da oni primaju miješani komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad, te da gume ne spadaju u te kategorije.

“Ranije smo preuzimali gume, pa smo ih odvozili u cementare, ali je sada to zabranjeno. Ovaj problem država treba da uredi”, naveo je Grujić.

Dodao je da problem predstavlja što gume nekada završe u velikim kontejnerima od pet kubika, pa kada dođu na deponiju, moraju se razvrstati i izdvojiti od drugog otpada. Naveo je da bi jedno od rješenja ovog problema moglo biti i to da se stare automobilske gume vraćaju ili proizvođačima guma ili uvoznicima.*

Milioni ljudi u Njemačkoj, među njima mnogi državljani BiH, moraju da biraju – ili državljanstvo koje već imaju, ili njemačko. Po svemu sudeći, iduća Vlada bi mogla da omogući dvojno državljanstvo za sve.

“Mladi ljudi od 18 godina ne mogu da razumiju što po pitanju dvojnog državljanstva još imamo pravila koja su relikt prošlog vremena”, rekla je košefica njemačkih Zelenih Analena Berbok u ponedjeljak, piše DW.

Ona je u tom razgovoru potvrdila da će Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali u predstojećim pregovorima o koalicionoj Vladi pokušati da utabaju put za modernizaciju Njemačke. To je novi znak da bi iduća vlast mogla da omogući dvojno državljanstvo, o čemu je i ranije bilo riječi.

U jeku pregovora o takozvanoj semafor koaliciji – nazvanoj prema bojama tri partije – u fokusu su pitanja poreza, povećanja minimalne plate i borbe protiv klimatskih promjena. Ali, kako je pisao Westdeutsche Allgemeine Zeitung, sa tom koalicijom došao bi i niz promjena u društvu. O njima se manje debatuje jer se tu tri stranke u principu slažu oko svega.

“Mladi bi sticali pravo glasa već sa 16 godina, konzumiranje kanabisa bilo bi djelimično legalizovano, a dvojno državljanstvo načelno moguće”, piše list.

U preliminarnom papiru, koji su stranke utanačile u petak, a koji sada treba da bude produbljen koalicionim pregovorima, stoji da se zalažu za “moderni koncept državljanstva”. Osim toga: “Oni koji su dobro integrisani u Njemačkoj i sami se izdržavaju, treba da brže dobijaju pravno sigurni boravišni status.”

Samo za državljane EU i Švicarske

Sada je u Njemačkoj dvojno državljanstvo načelno zabranjeno – osim ukoliko se radi o državljanima neke druge članice EU ili Švajcarcima. U prevodu, može se istovremeno imati njemački i hrvatski pasoš, ali ne može njemački i srpski.

Za milione migranata i njihove djece to znači da, kad ispune uslove za dobijanje njemačkog državljanstva, moraju da odluče da li će postati državljani nove domovine ili zadržati svoje staro državljanstvo.

Dvojno državljanstvo dobija se i u posebnim slučajevima pa ga tako recimo dobijaju Marokanci jer njima u Maroku prijete teške posljedice ukoliko se odreknu državljanstva. Takođe, djeca rođena u Njemačkoj mogu da imaju privremeno dvojno državljanstvo, ali se, kad navrše 18 godina, i oni moraju odlučiti za jedno.

Njemački pasoš među najjačima na svijetu

Trenutno se u Njemačkoj poslije pet godina kontinuiranog boravka i rada može podnijeti zahtjev za stalnu boravišnu dozvolu, dok je zahtjev za državljanstvo moguć poslije osam godina. Tada se polaže i test poznavanja njemačkog pravnog sistema, kulture i istorije.

Državljanstvo Njemačke donosi njenim (novim) građanima pravo glasa na svim nivoima, praktično doživotnu dozvolu boravka, mogućnost da se zaposle u statusu državnih službenika kao i bezvizna putovanja u 191 državu ili teritoriju na svijetu. To čini njemački pasoš trećim najjačim na svijetu, poslije Japana i Singapura.

Među njemačkim građanima koji imaju još jedan pasoš najviše je Poljaka (344.000). Građana Bosne i Hercegovine tu ima oko 80.000. U Njemačkoj inače živi oko 240.000 bh građana.

Uočiti iznenadne promjene ponašanja kod djece, kao što su nagli gubitak kilograma ili iznenadne promjene raspoloženja i ponašanja, te im na vrijeme pružiti potrebnu pomoć i podršku, cilj je uvođenja referalnog mehanizma podrške djeci u školama u Srpskoj.

Naime, kroz ovaj mehanizam prošle godine je evidentiran 2.121 učenik u osnovnim školama kojem je pružena pomoć i podrška, dok je u srednjim školama evidentirano 728 učenika tokom jedne školske godine.

Kako su u Ministarstvu prosvjete i kulture RS za “Nezavisne novine” kazali, ovi podaci ukazuju na činjenicu da referalni mehanizam, koji se u školama širom Srpske sprovodi od 2018. godine, daje željene rezultate kada je riječ o podršci djeci u školama u RS.

“Referalni mehanizam podrške djeci u školama u RS stvara sigurno i stimulativno okruženje za rast i razvoj djece kroz kreiranje samoodrživog mehanizma podrške djeci i profesionalcima, kao ključnoj karici u realizaciji mehanizama podrške djeci i porodici”, rekli su u nadležnom ministarstvu. Naime, ovaj mehanizam, kako su naveli u ovom ministarstvu, dio je inicijative Republičkog pedagoškog zavoda “Briga o djeci – zajednička odgovornost i obaveza”, a nastao je kao rezultat potrebe da se na jedinstven, sistematičan i funkcionalan način uspostavi mehanizam podrške djeci kroz stvaranje stimulativnog okruženja za njihov rast i razvoj.

Kako je za “Nezavisne novine” rekla Nina Ninković, ispred Republičkog pedagoškog zavoda RS, ovaj program je brzo zaživio u vaspitno-obrazovnom sistemu te je navela da to znači da je efikasan, dobro prihvaćen i da zaposleni u školama, ali i roditelji uočavaju njegove prednosti.

Pojasnila je da su uvođenjem ovog mehanizma u školama napravljeni multisektorski timovi, koje, pored zaposlenih u školama, čine i stručnjaci, kao što su psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i stručnjaci iz lokalne zajednice, domova zdravlja, policijske stanice i slično.

Istakla je da je uvođenjem ovog mehanizma, koji su razvili u saradnji sa Društvom psihologa RS, intenzivirana saradnja nastavnika i članova stručne službe škole, te da je ubzan protok informacija, zbog čega se ne gubi vrijeme na to čija je nadležnost da prepozna da neko dijete ima problem, već da je cilj da se problem što prije uoči i da se djetetu pruži adekvatna pomoć.

“Svi zaposlenici u školi imaju i vaspitnu odgovornost prema svakom učeniku. Škola bi trebalo da bude institucija koja nastoji da uoči svaku promjenu u ponašanju djeteta i da na nju reaguje u smislu da se djetetu pruži blagovremena podrška”, rekla je Ninkovićeva, dodajući da su promjene koje zaposleni u školama, ali i članovi ovog multisektorskog tima treba da uoče uglavnom vidljive te da se na njih ne smiju zatvarati oči.