VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Samo u ovoj godini iz BiH u Sloveniju otišlo više od 16.000 radnika

    Samo u ovoj godini iz BiH u Sloveniju otišlo više od 16.000 radnika

    U deset mjeseci 2021. godine u Sloveniji je izdato 16.198 radnih dozvola za radnike iz Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    To je za 48,7 posto više nego prethodne godine kada su mnogi radnici iz BiH zbog pandemije covid-19 bili bez posla ili su poslati kućama da čekaju kraj pandemije. Također, to je i za 0,66 posto više od ukupnog posredovanja u 2018. godini, koja je do sada bila godina s najviše ostvarenih posredovanja u zapošljavanju.

    “Razlozi za ove brojeve su nastavak ekonomskog rasta, koji je bio prekinut početkom pandemije i zatvaranjem država (lockdown). Slovenija danas ima 10.830 (13,98 posto) nezaposlenih osoba manje nego na početku pandemije.

    Međutim, početkom ove godine situacija nije bila obećavajuća jer je Slovenija imala 14.015 (18,09 posto) nezaposlenih osoba više nego na početku pandemije i najoptimističnije procjene nisu uključivale ovakav trend zapošljavanja strane radne snage”, saopštili su iz Agencije.

    Analiza dobijenih oglasa i traženih radnih mjesta pokazala je da su najtraženija zanimanja za strane radnike u Sloveniji zanimanja varioca, vozača, zidara, elektroinstalatera, tesara, pomoćnog građevinskog radnika, radnika u proizvodnji, bravara, električara, fasadera i slično.

    Generalno trend odlaska građana iz BiH radi zaposlenja je sve izraženiji. Pandemija je usporila taj proces, ali se u posljednje vrijeme taj trend nastavio. Zbog toga se sve više i u našoj zemlji osjeti nedostatak radne snage, naročito kada je riječ o određenim zanatskim zanimanjima.

  • Rok do kraja godine: Jednostavna procedura za promjenu doktora u Srpskoj

    Rok do kraja godine: Jednostavna procedura za promjenu doktora u Srpskoj

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS podsjećaju građane da do kraja decembra imaju mogućnost da na jednostavan način promijene svog porodičnog doktora, pedijatra ili ginekologa.

    Svake godine u takozvanom redovnom periodu oktobar decembar građani imaju mogućnost da izaberu, odnosno promijene ljekara, bez navođenja razloga promjene.

    – Ukoliko neko iz bilo kojeg razloga želi da promijeni izabrane doktore najbolje bi bilo da to uradi sada, odnosno do kraja godine, jer je procedura mnogo jednostavnija. Naime, potrebno je samo da popune odgovarajuće obrasce kod novoizabranog doktora i da ih ovjere u Fondu, pri tome nisu obavezni da navode razloge promjene porodičnog doktora, pedijatra ili ginekologa – pojašnjavaju iz FZO.

    Izuzetno je značajno, poručuju, da se izbor ili promjena doktora obavi do kraja godine, odnosno prije potpisivanja ugovora između Fonda i domova zdravlja za narednu godinu, jer od broja registrovanih zavisi i koliko će koji dom zdravlja dobiti sredstava.

    Takođe, kod novoizabranog doktora osiguranici mogu da odlaze od početka naredne godine, izuzev ukoliko novi doktor radi u istoj zdravstvenoj ustanovi kao i prethodni, tada nije potrebno čekati narednu godinu.

    Inače, doktora je moguće promijeniti i mimo za to predviđenog perioda, ali samo u određenim okolnostima i tada je procedura komplikovanija, odnosno neophodno je navesti opravdan razlog promjene u skladu sa pravilnikom koji reguliše ovu oblast, kao na primjer, usljed promjene mjesta prebivališta, odsustva izabranog doktora u dužem periodu i drugo.

    Lani je u Srpskoj porodičnog doktora promijenilo ukupno 26.524 ljudi.

    – Podsjećamo da građani mogu da izaberu porodičnog doktora, ginekologa ili pedijatra u onim zdravstvenim ustanovama (javnim i privatnim) koje sa Fondom imaju potpisan ugovor, dok mjesto prebivališta već odavno nije uslov za izbor porodičnog doktora – napominju iz FZO.

    Spisak svih zdravstvenih ustanova koje sa Fondom imaju potpisan ugovor dostupan je na zvaničnoj internet stranici, a građani se dodatno mogu informisati u poslovnicama FZO, kao i kod zaštitnika prava osiguranih lica Fonda zdravstvenog osiguranja RS.

  • Vijagra postaje lijek za čestu bolest?

    Vijagra postaje lijek za čestu bolest?

    Američki naučnici kažu da korisnici sildenafila – generičkog naziva za vijagru – imaju 69 odsto manje šanse da razviju oblik demencije od onih koji ne koriste.

    Prema američkoj studiji, vijagra bi mogla biti koristan tretman protiv Alchajmerove bolesti.

    Alchajmerova bolest, najčešći oblik demencije povezane sa starenjem, pogađa stotine miliona ljudi širom sveta. Međutim, uprkos rastućem broju slučajeva, trenutno ne postoji efikasan tretman.

    Koristeći veliku mrežu za mapiranje gena, istraživači na Klivlendskoj klinici integrisali su genetske i druge podatke kako bi utvrdili koji od više od 1.600 lekova koje je odobrila Uprava za hranu i lekove može biti efikasan tretman za Alchajmerovu bolest.

    Dali su više ocene lekovima koji ciljaju i na amiloid i na tau – dva obeležja Alchajmerove bolesti – u poređenju sa lekovima koji ciljaju samo jedno ili drugo.

    “Sildenafil, za koji se pokazalo da značajno poboljšava kogniciju i pamćenje u pretkliničkim modelima, predstavljen je kao najbolji kandidat za lek”, rekao je dr Feiksiong Čeng, vođa studije.

    Vijagra je robna marka sildenafila.

    Istraživači su zatim koristili bazu podataka o tvrdnjama više od 7 miliona ljudi u SAD da bi ispitali odnos između sildenafila i ishoda Alchajmerove bolesti upoređujući korisnike sildenafila sa onima koji ne koriste.

    Otkrili su da korisnici sildenafila imaju 69% manje šanse da razviju Alchajmerovu bolest od onih koji ne koriste sildenafil nakon šest godina praćenja.

    Da bi dalje istražili potencijalni efekat leka na Alchajmerovu bolest, istraživači su razvili laboratorijski model koji je pokazao da sildenafil povećava rast moždanih ćelija i cilja tau proteine, nudeći uvid u to kako može da utiče na promene mozga povezane sa bolešću, prenosi Gardijan.

    Čeng je upozorio da studija ne pokazuje uzročnu vezu između sildenafila i Alchajmerove bolesti. Nasumična klinička ispitivanja koja su uključivala oba pola sa placebo kontrolom bila su potrebna da bi se utvrdila efikasnost sildenafila, rekao je on.

    Ističe da je važno to što ovo istraživanje ne dokazuje da je sildenafil odgovoran za smanjenje rizika od demencije, ili da usporava ili zaustavlja bolest.

    “Jedini način da se ovo testira bilo bi kliničko ispitivanje velikih razmera koje bi merilo efekat sildenafila u odnosu na uobičajeni standard nege”, zaključio je on.

  • Preživjeće samo firme sa modernim mašinama

    Preživjeće samo firme sa modernim mašinama

    Vlada Republike Srpske opredijeljena je za pomoć privredi, a subvencijama za nabavku novih tehnologija, za koje je u idućoj godini planirano 15 miliona maraka, povećaće šansu domaćim privrednicima da se izbore za bolje pozicije na evropskim i svjetskim tržištima.

    Da se kroz nabavku novih tehnologija očekuje veća konkurentnost na međunarodnom tržištu smatra i ministarka finansija RS Zora Vidović. Ona je to i istakla nakon posljednje sjednice Vlade RS, na kojoj su utvrđena ključna republička dokumenta za 2022. godinu. Vidovićeva je poručila da očekuje i da bude zadržan nivo rasta izvoza, koji je u ovoj godini 30 odsto, kao i da bude povećana proizvodnja, navodeći da će time biti povećana potrošnja, investicije na domaćem, ali i na međunarodnom planu.

    Da je ulaganje u savremene tehnologije jedini recept za opstanak na tržištu smatra i direktor firme “SHP Celeks” Predrag Zgonjanin.

    • Tržište je sada potpuno otvoreno. Roba iz cijelog svijeta prisutna je i kod nas, a kamoli na evropskom tržištu. Da bismo opstali moramo ulagati u nove mašine i opremu. Tako ćemo dobiti i na kvalitetu, boljem proizvodu i produktivnosti – ističe Zgonjanin za “Glas Srpske” i dodaje da firme mogu preživjeti samo kroz ozbiljna ulaganja u nove tehnologije. I direktor derventske fabrike obuće “Sanino” Radovan Pazurević ističe da jedino nove tehnologije daju šansu preduzećima da prate savremene svjetske tokove.
    • Sektor koža, tekstil i obuća se nalazi na jednoj međunarodnoj utakmici, za razliku od nekih drugih privrednih djelatnosti. Konkurenti su nam visokorazvijene zemlje poput Kine, koja prednjači po pitanju svih tehnologija. Tu su i druge mnogoljudne zemlje, u kojima je radna snaga dosta jeftinija nego ovdje. Ako ih ne slijedimo, ne možemo se ni naći na mapi interesantnih destinacija, kada je riječ o proizvodnji obuće – kazao je za “Glas Srpske” Pazurević. Kao jedino rješenje on navodi tehnološko osnaživanje, ako se želi dostići konkurentnost svjetskih proizvođača.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je u ponedeljak prijedlog republičkog budžeta za 2022. godinu i prijedlog programa ekonomskih reformi do 2024. godine, a planirane mjere idu u pravcu povećanja plata, rasterećenja privrede i modernizacije poslovanja.

    Podrška

    Kada je riječ o podršci realizaciji projekata za nabavku savremenih tehnologija i opreme, u ovoj godini izdvojeno je sedam miliona maraka. U Ministarstvu privrede i preduzetništva RS istakli su da je taj projekat naišao na odličan prijem kod privrednih subjekata.

    • Podsticajima za direktna ulaganja podržali smo projekte 207 privrednih subjekata, koji zapošljavaju oko 20.000 radnika – naveli su u ovom ministarstvu.
  • Na istoj sjednici te vrate na posao, pa opet smijene

    Na istoj sjednici te vrate na posao, pa opet smijene

    Dobiješ novčano obeštećenje i presudu protiv Vlade Republike Srpske zbog nezakonite smjene, budeš vraćen na posao, a onda te Vlada ponovo smijeni. Zbog štete koju trpi budžet niko ne odgovara.

    Ova praksa postala je toliko rasprostranjena u Republici Srpskoj da više ne predstavlja izuzetak nego pravilo po kome vlast postupa prema pojedinim kadrovima.

    Uglavnom da bi se napravilo mjesto za druge funkcionere nekih drugih stranaka, u skladu sa koalicionim dogovorom. U namjeri da se što prije oslobodi mjesto, funcionere smjenjuju nepoštujući zakonom propisane procedure i razloge, što za nekoliko mjeseci dolazi na naplatu, a u nekim slučajevima i po nekoliko puta, ako su „žrtve“ smjena uporne u dokazivanju bezakonja.

    Slučaj Nataše Kostić, bivše pomoćnice ministra za drumski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i veza RS, samo je posljednji u nizu.

    Kostićeva je na posao vraćena po presudi Okružnog suda u Banjaluci jer je njena smjena bila nezakonita, ali je Vlada RS istog dana kada je donijela odluku o vraćanju na posao, donijela i novu odluku – o novom otkazu.

    Na njeno mjesto je vraćen Dragan Stanimirović, kadar SNSD iz Bijeljine, koji ju je zamijenio i kada je prvi puta smijenjena u januaru ove godine.

    Nataša Kostić za Srpskainfo nije željela da komentariše svoj slučaj.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS, stranke čiji je kadar Kostićeva, kaže da je očigledno da Vlada Srpske nema namjeru da provede sudske odluke i ne boji se bilo kakve sankcije.

    – Vidjeli smo to i na primjeru gospođe Kostić koja je smijenjena potpuno bespravno. Očigledno da njima tamo trebaju podobni kadrovi, ljudi koji će slijepo izvršavati njihova naređenja i ne boje se odluka suda. To dovoljno govori o stanju u Vladi RS koja se izdigla iznad sudske i zakonodavne vlasti, a govori i o tome da oni nemaju strah da bi sutra mogli odgovarati. To je pitanje i za pravosuđe koje donosi odluke koje vlada suštinski ne provodi: Na koji način sudovi misle da obezbijede provođenje svojih odluka – kaže lider stranke koja je vladajuću koaliciju u RS napustila prije oko godinu dana.

    Na pitanje da li smatra da je Kostićeva smijenjena samo zbog toga što je bila kadar DNS, Nešić odgovara da su „svi kadrovi DNS smijenjeni, bez obzira da li su bili u mandatu i što su uspješni na svojim položajima“.

    -Bitno je bilo da ih je predložio DNS i to je bila osnova da budu smijenjeni. Znam da će mnogi naši čanovi pravdu potražiti pred sudovima i pokušati da zaštite svoj lični i profesionalni integritet – kaže Nešić.

    Da ne postoji sudska presuda koja će spriječiti Vladu u namjerama, dobro zna i bivši direktor Republičke uprave za igre na sreću, Mladen Simić, takođe kadar DNS. On je čak tri puta smjenjivan sa direktorske funkcije, u korist nasljednika iz DEMOS, nakon što je dobio sudske presude zbog nezakonite smene.

    Slično se desilo i bivšem direktoru Inspektorata RS, Predragu Tomiću. Primjera radi, Vlada RS je u maju 2019. ispoštovala sudsku presudu i Tomića vratila na to mjesto s kojeg ga je nezakonito smijenila godinu prije, a na istoj sjednici je razriješila vršioca dužnosti direktora Inspektorata Danijelu Batar.

    Međutim, samo nekoliko minuta kasnije Vlada na istoj sjednici Tomića ponovo smjenjuje, a Batarevu ponovo imenuje.

    Sadašnji direktor je Milovan Krčo.

    Ovo je samo mali spisak, za koji se u javnosti zna. U svakoj od njih, nezakonito smijenjeni funkcioneri dobijali su presudama i nekoliko desetina hiljada maraka novčane odštete koja pada na teret budžeta, neke tužbe su još u toku, ali nije poznato da je neko u Vladi odgovarao za to.

    Vladu RS 29. novembra pitali smo koliko je bilo ovakvih slučajeva u aktuelnom mandatu, koliko je oštećenima isplaćeno novca i da li Vlada krši sudsku presudu kojom se nalaže vraćanje smijenjenog funkcionera na radno mjesto, ako prvo donese odluku o njegovom vraćanju na posao, a odmah potom novu odluku o razrješenju sa dužnosti.

    Za sada nismo dobili nikakav odgovor, čime Vlada RS nastavlja sa ignorisanjem naših medijskih upita, pretvarajući se u jednu od najzatvorenijih institucija u BiH.

  • Izbori u BiH će biti i bez izmjena Izbornog zakona

    Izbori u BiH će biti i bez izmjena Izbornog zakona

    Iako se posljednjih dana sve više govori da izbora u BiH iduće godine neće biti ako se ne promijeni Izborni zakon, gotovo je sigurno da će oni biti održani, s tim da nije isključena mogućnost njihovog bojkota od strane pojedinih političkih partija.

    Dragan Čović, lider HDZ-a, nakon nekoliko sastanaka u Briselu izjavio je da bi BiH, ne bude li dogovora o izmjeni Izbornog zakona do kraja ove godine, mogla upasti u daleko veću krizu jer ne bi bilo uslova za sprovođenje izbora.

    “Ako nema dogovora, izbora vjerovatno neće biti, iako neki misle da se mogu organizovati. Ja na to kažem da će biti kao u Mostaru, gdje nismo imali izbore 12 godina jer nisu postojali uslovi za to”, rekao je Čović, koji je samo dan kasnije rekao da vjeruje da se uz malo napora i dobre volje može doći do dogovora.

    On je rekao da je Izborni zakon BiH simbolična, ali vrlo bitna stvar u odnosima Hrvata i Bošnjaka, koja se mora završiti već iduće sedmice, kada se očekuje nova posjeta Metjua Palmera, američkog izaslanika za izbornu reformu, i Angeline Ajhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove.

    “Vjerujem da je uz malo napora i dobre volje moguće postići dogovor, stvoriti ambijent da se iduće godine normalno organizuju izbori, a očuva BiH na euroatlantskom putu. Mnogo toga će biti jasnije krajem iduće sedmice, kada će razgovori u ovoj fazi biti definitivno završeni. Ako budemo uspješni, onda je za očekivati da već u prvom ili drugom mjesecu naredne godine ta rješenja usvojimo u parlamentarnoj proceduri”, rekao je Čović.

    Bakir Izetbegović, lider SDA, smatra da su Hrvati frustrirani jer ne mogu izabrati jednog člana Predsjedništva BiH, ali da su spremni tu da pomognu.

    “S druge strane, tražimo da se zaustavi ono što se radi u odnosu na parlamentarnu većinu u FBiH. Ovaj diktat koji rade HNS i HDZ, guranje prsta u oko, to mora prestati”, rekao je Izetbegović.

    I Milorad Dodik, lider SNSD-a, dan ranije, odnosno u ponedjeljak, rekao je da postoji mogućnost da vladajuće partije u Republici Srpskoj bojkotuju izbore ukoliko se u njih budu miješali stranci, što su opozicione partije odbile kao mogućnost.

    I danas su u Parlamentarnoj skupštini BiH izbori naredne godine bili tema sastanka predstavnika Naše stranke, SDP-a, Naroda i pravde, SDS-a, PDP-a i DNS-a. Na tom sastanku naglašeno je da je održavanje izbora 2022. godine neupitno te da će ove partije insistirati na transparentnim i poštenim izborima.

    Nakon ovog sastanka saopšteno je da pozivaju sve relevantne domaće i međunarodne institucije da se obezbijedi tehnološka podrška održavanju izbora koja će spriječiti izborne krađe te da prijetnje vladajućih stranaka SNSD-a i HDZ-a o neodržavanju izbora nisu prihvatljive.

    Kao i političari, i analitičari nisu načisto kada je riječ o održavanju izbora, ali i mogućnosti dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Analitičar Vojislav Savić smatra da je nezahvalno govoriti o konkretnim prognozama kada je riječ o Izbornom zakonu, naročito kada je riječ o BiH, ali da treba pratiti kako se razvija situacija u dijalogu između bošnjačkih i hrvatskih partija u FBiH.

    “Zasad nema nikakvih naznaka da je dogovor na vidiku, izjave koje zvaničnici daju su uglavnom šture i bez konkretnih informacija. Najveću žabu u tom slučaju mora da proguta SDA, jer je Hrvatska očigledno izlobirala da se pitanje Izbornog zakona i legitimnog predstavljanja Hrvata u FBiH konačno riješi”, rekao je Savić.

    Što se tiče izbora, Savić smatra da ih u Mostaru nije bilo 12 godina, tako da je sve moguće ako se ne ispune uslovi, te da je siguran da ukoliko bude nekih nametanja da će ih srpska strana odbiti.

    “Unutrašnji koncenzus je neophodan uslov za funkcionisanje političkog sistema BiH u budućnosti, jer nacionalni i entitetski veto sigurno neće stajati u ladici ako bude suprotno od toga”, zaključio je Savić.

    Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da isključuje mogućnost da u BiH ne bude izbora jer tolika degradacija demokratskih institucija neće biti tolerisana niti je BiH u stanju da sebi dopusti tu vrstu luksuza.

    “Poigravanje s građanima i njihovim pravima negdje pak mora dosegnuti crvenu liniju, pitanje je samo koliko su partijske poglavice svesne da je strpljenje glavnih međunarodnih aktera pri kraju”, rekla je Topićeva, dodajući da smatra da do izmjena Izbornog zakona BiH neće doći kompromisom partija već laganim, a možda i jačim zavrtanjem ruku međunarodne zajednice, jer BiH sebi ne može dopustiti da izgubi narednu deceniju.

  • U RS cvjeta prodaja antidepresiva u vrijeme korone

    U RS cvjeta prodaja antidepresiva u vrijeme korone

    Pandemija virusa korona, koja je prisutna već skoro dvije godine, uzrokovala je socijalnu i fizičku distancu, stalan strah, te je uticala i na mentalno zdravlje stanovništva.

    To se najviše izražava u povećanju depresivnosti i anksioznosti, a time je povećana i prodaja antidepresiva, saglasni su psiholozi i psihijatri u Srpskoj.

    Jadranka Stanković, specijalista psihijatrije i sistemski porodični psihoterapeut, kazala je u razgovoru za “Nezavisne novine” da je povećan broj ljudi koji pate od anksioznosti i depresije.

    “Puno ljudi se plaši i samog virusa, strah ih je za zdravlje i život, a takođe i za posao, ali i za mnogo drugih stvari. Anksioznost koja dugo traje sigurno da razvija i određene kliničke momente, što zahtijeva da ljudi zatraže pomoć psihijatra”, kazala je Stankovićeva.

    Ističe da je to uticalo da dođe do povećanja upotrebe antidepresiva.

    “Sigurno je da je došlo do povećane potražnje i upotrebe, jer mi postavljamo sve više dijagnoza gdje moramo uključiti terapiju koja podrazumijeva antidepresive, a sve u cilju da bismo pomogli našim pacijentima”, pojašnjava Stankovićeva.

    Kako je rekla, u posljednje vrijeme sve je više mladih koji se obraćaju psihologu, ali i psihijatru.

    “Povećan je broj mladih koji se javljaju, i to je s jedne strane pozitivno, jer oni nisu u stigmi da smatraju da je bespotrebno potražiti pomoć psihologa i psihijatra. Naime, te mlađe generacije se lakše odlučuju da dođu na pregled, na razgovor, po savjet, da se napravi procjena da li je potrebna terapija ili psihoterapija”, kazala je Stankovićeva.

    Prema njenim riječima, urodio je plodom rad na promociji mentalnog zdravlja, kao i povećan broj centara za mentalno zdravlje.

    “Mlađi ljudi lakše traže pomoć psihologa, ali i psihijatra”, zaključila je Stankovićeva.

    Da je pandemija koja dugo traje uticala da se pogorša mentalno zdravlja građana, ali i dovela do povećane potrošnje antidepresiva, smatra i Aleksandar Milić, psiholog.

    “I ranije bez vanrednih prilika, ali zbog ubrzane dinamike života, mentalno zdravlja je kod ljudi bilo narušeno, a ako tome dodamo trenutnu situaciju s pandemijom, gdje je veliki strah, ali i nesigurnost kod ljudi, možemo reći da se kod građana sve više razvija anksioznost, što povećava upotrebu antidepresiva”, kazao je Milić.

    Dodao je da stalna strepnja kod krkih osoba, osoba koje su preosjetljive, uslovljava pad i mentalnih snaga, pad vitalnih snaga, među kojima su klonulost, slabost…

    Ističe, kako raste strah, tako građani imaju potrebu za antidepresivima koji umanjuju strah, umanjuju strepnju, ali kako kaže, to opet nije dovoljno bez psihoterapije.

    Ističe da sve više mlađa populacija doživljava panične napade koji su uslovljeni jakim strahovima.

    Iz jedne apoteke u Prnjavoru ističu da je porasla prodaja antidepresiva, te da je sve više ljudi koji posežu za njima.

    “Ono što mi preporučujemo jeste da ljudi ne kupuju na svoju ruku antidepresive, već da se prvo obrate ljekarima, psiholozima, psihijatrima”, kazali su iz ove apoteke.

    Iz jedne apoteke u Banjaluci ističu da je u zadnje dvije godine, otkad je korona, nisu primijetili povećanu tražnju za tabletama za smirenje.

    “Nekako više pacijenti idu na opciju biljnih preparata”, kazali su iz ove apoteke.

    Agencija za lijekove BiH

    U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su da još nemaju podatke o prometu lijekova u ovoj godini, ali da je prošle godine u BiH na antidepresive otišlo više od devet miliona KM.

    “Prošle godine finansijski promet antidepresiva iznosio je oko 9,3 miliona KM, a među njima zabilježena je najveća potrošnja escitaloprama, sertralina i paroksetina”, kazali su iz Agencije i istakli da je u odnosu na 2019. godinu više za 221.398 KM.

  • Ekstremne grupe locirane u četiri krajiška grada

    Ekstremne grupe locirane u četiri krajiška grada

    Pored specifične i izuzetno nasilne ratne istorije, Krajina je poznata i po prisutnosti nekoliko radikalnih vjerskih grupa. To uključuje ekstremne vjerske zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću.

    Doslovno, to je navedeno u Konačnom izvještaju o stepenu implementacije Akcionog plana za sprovođenje Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, a u pitanju je dokument Ministarstva bezbjednosti BiH, koji je u procesu konsultacija.

    U ovom dokumentu ističe se da je činjenica da dvojica istaknutih regrutera, Husein Bilal Bosnić i Husein Erdić, dolaze upravo iz ovog područja.

    “Zbog svoje bliske povezanosti sa ekstremnim vjerskim grupama i zajednicama u Austriji, vjeruje se da je Krajina ulazna tačka za fondove koji se koriste za podršku stvaranju izolovanih ekstremnih sela u BiH (Gornja Maoča, Dubnica i Bosanska Bojna)”, ističe se u izvještaju.

    Kako se dodaje, u ovakvom okruženju porodice su često izložene različitim porukama i uticajima različitih lokalnih i regionalnih aktera, uključujući radikalne grupe.

    Podijeljena su mišljenja analitičara po pitanju ovog bezbjednosnog izazova koji je lociran u Krajini. Recimo, stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić smatra da je riječ o problemu koji je ispravno targetiran.

    “Nije to samo slučaj kada je u pitanju Krajina. Riječ je o metodici koja se zasniva na tome da se biraju porodice koje su slabog materijalnog, socijalnog ili obrazovnog statusa u društvu. Dakle, pripadnicima tih ekstemističkih grupa meta je takva populacija, koja nema ili dovoljno obrazovanja, ili dovoljno finansija za život. Tako ih lakše privlače u svoje redove”, rekao je Jovičić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Osvrćući se na krajiške gradove koji se ovdje spominju, on primjećuje da su, uglavnom, u pitanju nerazvijenija mjesta.

    “To su uglavnom neke izolovane sredine, gdje oni nailaze na takvu populaciju koja se lako vrbuje za njihove potrebe. Dakle, sve bezbjednosne agencije, prvenstveno Obavještajno-bezbjednosna agencije (OBA), moraju da prate situaciju i informacije nesebično dijele policiji”, naglasio je Jovičić.

    Osvrćući se na dio navoda u vezi sa finansiranjem, on ističe da vođe ekstremističkih organizacija vjerovatno mijenjaju tačke preko kojih ulazi novac za njihove potrebe.

    “U Sarajevu su postojale nevladine organizacije preko kojih je novac ulazio, a sada vjerovatno zbog manjih kontrola u Cazinskoj Krajini biraju ta područja. Čim se na nekom području pokažu određena interesovanja bezbjednosnih službi, oni mijenjaju lokaciju dok ne bude, da tako kažemo, naznaka da će biti otkriveni, nakon čega opet mijenjaju lokaciju”, naveo je Jovičić.

    S druge strane, Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da mu dio izvještaja koji se odnosi na Krajinu ne izgleda objektivno.

    “Ako su navedene neke vjerske ekstremne zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću, treba navesti koje su to zajednice. Postoje određeni pojedinci, ne treba bježati od toga, ali oni imaju ime i prezime. Kada su u pitanju tokovi novca, u njih je danas lako ući. Dakle, nemam ništa protiv ovih navoda, ali to su meni sve hipoteze. Recimo, Bužim i Velika Kladuša imaju svoje mjesne zajednice, trebalo je navesti o kojima je ovdje riječ”, kaže Kržalić za “Nezavisne novine”.

    Inače, u ovom izvještaju se navodi da Federalna uprava policije, u saradnji sa kantonalnim MUP-ovima kontinuirano radi na identifikaciji objekata koji se koriste za upražnjavanje vjerskih aktivnosti koje po prirodi nisu u okviru vjerskih zajednica (tzv. paradžemati).

  • Izmjenama Zakona o dječijoj zaštiti u Srpskoj korisnicima više od 25 miliona KM

    Izmjenama Zakona o dječijoj zaštiti u Srpskoj korisnicima više od 25 miliona KM

    Brojnim korisnicima biće obezbijeđeno više od 25 miliona KM u skladu sa pripremljenim izmjenama Zakona o dječijoj zaštiti, rekao je vršilac dužnosti pomoćnika ministra za socijalnu, porodičnu i dječiju zaštitu Republike Srpske Vladimir Makarić.

    Makarić je podsjetio da pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju može da ostvari jedan od roditelja djeteta najduže do 30. godine života tog djeteta, te precizirao da je 25.677.210 KM za realizaciju uvećanja prava za majke i djecu u Srpskoj obezbijeđeno putem republičkog Fonda za dječiju zaštitu.

    Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske saopšteno je da je u skladu sa ovim izmjenama zakona planirano da se nova i uvećana prava ostvaruju od početka naredne godine, dodavši da se prvi put uvodi pravo na dodatak za djecu i za prvorođeno dijete u porodici lošijeg materijalnog statusa.

    “Time se daje određeni podstrek rađanju prvog djeteta”, navodi se u saopštenju.

    Iz resornog ministarstva navode da se, istovremeno, višečlanim porodicama na taj način unapređuju uslovi za podizanje djece, jer se povećavaju i prihodi tih porodica.

    Planirano je da visina dodatka za prvo dijete bude ista kao i za drugo, odnosno 97,20 KM, a i uslovi za ostvarivanje prava na dodatak na djecu za prvo dijete biće jednaki kao i za drugo dijete.

    “Osim toga, odlučili smo se i da za 100 odsto uvećamo iznose dodatka na djecu za drugo i četvrto dijete, koji će sada iznositi 97,20 KM, dok su procenti uvećanja nešto manji za treće dijete koje će sada imati 140,40 KM, kao i za osjetljive kategorije djece poput djece sa smetnjama u razvoju i djece korisnika prava na dodatak za tuđu njegu i pomoć koja će primati 172,80 KM”, nadode iz Ministarstva.

    U saopštenju se napominje i da djeci pripada pravo na dodatak do navršene 15. godine života ako se redovno školuju i u skladu sa ostalim uslovima iz Zakona, dok za djecu iz osjetljivih kategorija nije bitan materijalni status, a pravo se ostvaruje najkasnije do 26 godina života.

    Pravo na pomoć za opremu novorođenčeta uvećava se sa dosadašnjih 250 na 500 KM, te će svako novorođeno dijete u Srpskoj od 1. januara naredne godine taj iznos primiti na ime ove pomoći.

    “Tu je, takođe, potrebno napomenuti da to nije uslovljeno materijalnom situacijom i statusom porodice”, navodi se u saopštenju.

    Iz Ministarstva ističu da je naknada za roditelja-njegovatelja sa dosadašnjih 135 KM povećana na iznos od 540 KM, što je značajna podrška porodicama koje ostvaruju ovo pravo, a takvih je oko 520 u Srpskoj.

    “Još jedna novina, kada je u pitanju pravo na naknadu roditelj-njegovatelj, jeste da je uvedena mogućnost da i nezaposleni član porodice koji nije srodnik, može ostvariti ovo pravo, ako brine o djetetu i ako je jedan roditelj zaposlen i ne koristi pravo na rad sa polovinom punog radnog vremena radi njege djeteta sa smetnjama u razvoju”, preciziraju u Ministarstvu.

  • Republika Srpska dobija novu solarnu elektranu, Bileći godišnje pola miliona KM

    Republika Srpska dobija novu solarnu elektranu, Bileći godišnje pola miliona KM

    Kompanije EFT solarna elektrana (SE) Bileća i “Dongfang Electric Corporation” potpisale su ugovor za projektovanje, isporuku i izgradnju solarne elektrane Bileća instalisane snage 60 megavat-pikova. Ugovor je potpisan u četvrtak, saopšteno je iz EFT grupe.

    Početak realizacije ugovora očekuje se u drugom kvartalu 2022. godine, a početak komercijalnog rada SE Bileća, sa godišnjom proizvodnjom električne energije od 100 gigavat-časova sredinom 2023. godine.

    Kako je ranije saopšteno, ova firma, koja radi u okviru EFT grupe, prodavaće struju iz buduće solarne elektrane u opštini Bileća na tržištu, a trebalo bi da ima pravo i da je izvozi.

    Na zvaničnoj stranici ove kompanije navodi se da je koncesija dodijeljena na 50 godina i uključuje perioSolarna elektranad projektovanja i izgradnje od tri godine i period korištenja u trajanju od 47 godina.

    “Period projektovanja i izgradnje označava period za izradu tehničke dokumentacije, pribavljanje neophodnih dozvola, izgradnju, montažu opreme, ispitivanje i probni rad postrojenja do početka komercijalnog rada. Procijenjena ukupna vrijednost projekta je 43,5 miliona, evra dok se početak komercijalnog rada SE Bileća očekuje 2023. godine”, navodi se na njihovoj stanici.

    Veselin Vujović, načelnik opštine Bileća, rekao je za “Nezavisne novine” da će izgradnja velike solarne elektrane Bileći donijeti benefite te da bi od velikog značaja bilo da se novim zakonom reguliše da i mali proizvođači električne energije uđu u sistem plaćanja naknada lokalnim zajednicama.

    “Opština Bileća trebalo bi od solarne elektrane da dobija oko 550.000 KM na godišnjem nivou, što je za nas veliki novac. Značajno je napomenuti da je od ukupno 138 malih solarnih elektrana, koliko ih ima u RS, 61 sa područja Bileće”, naveo je Vujović.

    Podsjećamo, Vlada RS je u aprilu 2020. godine firmi EFT SE Bileća dodijelila koncesiju za izgradnju i korištenje solarne elektrane na području opštine Bileća. Koncesija je dodijeljena na period od 50 godina.

    “Koncesionar će, u periodu trajanja koncesije, proizvedenu električnu energiju prodavati na tržištu, uključujući i pravo izvoza. Koncesionar će, u skladu sa ugovorom, nakon izgradnje solarne elektrane, u budžet Republike Srpske plaćati koncesionu naknadu u iznosu od 0,0055 KM/KWh, od čega će 95 odsto biti usmjereno u budžet opštine Bileća”, rečeno je tada iz Ministarstva energetike i rudarstva RS.

    Dodaju da je koncesionar prije potpisivanja koncesionog ugovora u budžet Republike Srpske uplatio jednokratnu naknadu u iznosu od 700.000 KM.

    EFT je obavezan da plaća 5,5 maraka ili 2,8 evra po megavat-satu proizvedenom u svojoj prvoj solarnoj elektrani.

    Procedura dobijanja koncesije započeta je u januaru prošle godine nakon što je kompanija izrazila interesovanje, pa je Vlada proglasila poseban interes nad dijelom nepokretnosti u svom vlasništvu u toj opštini. Sadašnji koncesionar dobio je bonus u poenima za svoj prijedlog tehničkog i finansijskog rješenja.