Kategorija: Društvo

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Vlada Republike Srpske nisu pravovremeno definisali upisne politike, zbog čega upisivanje učenika u prve razrede srednjih škola nije efikasno, niti je radna snaga usklađena s tržištem rada.

Ovo se u suštini navodi u reviziji učinka na temu “Usklađenost srednjeg obrazovanja s potrebama tržišta rada”, koju je izradila Glavna služba za reviziju javnog sektora.

“Nalazi su pokazali da objavljeni planovi upisa, posmatrani po strukturi zanimanja i struka, nisu dosljedno izvršavani. Iako je ukupan broj učenika prijavljenih za upis bio znatno manji od planiranog broja, za dio zanimanja odobravan je upis znatno veći od planiranog”, naveli su revizori, ističući da planiranje upisa u prvi razred srednjih škola, a zbog uključenosti velikog broja institucija, zahtijeva jasne upisne politike.

Takođe, revizori su naveli i da realizacija upisa za dio zanimanja potrebnih privredi, prije svega u djelatnosti građevinarstva, poljoprivrede, tekstilne i metalske industrije, koja su proglašena deficitarnim i finansijski podržana kroz stipenije, nije bila na očekivanom nivou i nije rezultirala povećanjem stepena usklađenosti s potrebama tržišta rada.

Na početku školske 2020/2021. godine bile su 93 srednje škole u kojima je upisano 36.406 učenika i gdje je radilo 3.945 zaposlenih nastavnika. Za finansiranje rada srednjih škola u budžetu je obezbijeđen iznos od 89,1 milion KM.

Ono što zabrinjava jeste da je broj učenika u srednjim školama u prethodnih pet godina smanjen za 12 odsto, a najmanji pad ostvaren je kod upisa u srednje stručne škole, a najveći kod gimnazija.

“Osnovni zaključak ove revizije je da kroz postupke pripreme, planiranja i realizacije upisa u srednje stručne škole nije osiguran potrebni nivo efikasnosti sprovedenih aktivnosti ni očekivani nivo usklađenosti upisa s potrebama tržišta rada”, istakli su revizori.

Nastava u svim osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj u prvom polugodištu školske 2021/2022. godine završava u četvrtak, 30. decembra 2021. godine, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete Republike Srpske.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske uvažilo je zahtjev aktiva direktora srednjih škola za odstupanje od školskog kalendara i predviđenog završetka prvog polugodišta u školskoj 2021/2022. godini. Prema Pravilniku o školskom kalendaru, za školsku 2021/2022. godinu za srednje škole, nastava u prvom polugodištu trebalo je da bude završena u petak, 31. decembra 2021. godine.

Razlozi za navedeno odstupanje od školskog kalendara odnose se na nemogućnost prisustva velikog broja učenika putnika nastavi, a s obzirom na to da određen broj prevoznika neće saobraćati u poslijepodnevnim časovima 31. decembra 2021. godine, kao i zbog smještaja učenika u domovima učenika.

Ovaj nastavni dan u svim srednjim školama biće nadoknađen tokom drugog polugodišta školske 2021/2022. godine.

Cijela Republika Srpska obuhvaćena je rehabilitacijom od virusa korona, a rehabilitacija je besplatna, naglasila je pulmolog Snježana Kutlešić Stević, gostujući u našem Јutarnjem programu.

Pojedini pacijenti nakon prebolijevanja virus korone budu u lošoj psihofizičkoj kondiciji, sa narušenom funkcijom pluća i drugih organskih sistema, i suočavaju se sa dugotrajnim posljedicama.

• Kod određenog broja pacijenata, pogotovo onih koji su liječeni uz podršku mehaničke ventilacije ili respiratora, nakon preležane infekcije, zaostanu značajni funkcionalni problemi, kako respiratornog sistema, tako i mišićno-koštanog. Zbog toga je post-kovid rehabilitacija izuzetno značajna za ove pacijente i njihov što brži i potpuniji oporavak, te vraćanje u životne i radne procese – naglašava Kutlešić, gostujući u našem Јutarnjem programu.

Pacijenti bez obzira na vrstu liječenja, imaju određenu vrstu tegoba.

• Pacijenti koji su prebolili kovid u bolnicima imaju pravo na rehabilitaciju. Pacijenti imaju dvije mogućnosti liječenja. Pulmološka rehabilitacija na dva načina – jedan je dnevna bolnica za pacijente koji i dalje imaju tegobe disanja, kratak dah, nadražajni kašalj, a drugi za pacijente koji su liječeni u bolnicama i ona traje 28 dana – objašljava dr Snježana Kutlešić Stević, pulmolog.

Cilj rehabilitacije je postignut ako tegobe koje su prethodno navedene smanjimo i ako pacijentu poboljšamo kvalitet života i svakodnevice.

• Sretna sam da smo svim tim pacijentima omogućili rehabilitaciju, a samim tim i vraćanje u normalan životni tok – dodala je Kutlešić-Stević.

Osiguranicima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od 15. januara naredne godine na recept će biti dostupno više novih lijekova, poput onih za osteoporozu, ulcerozni kolitis, epilepsiju, arterijsku hipertenziju, dijetetski preparati za bebe.

Iz Fonda su pojasnili da to znači da će pacijenti izdvajati znatno manje novca za ove lijekove, odnosno za lijekove sa “Liste A” plaćaće samo participaciju ukoliko nisu oslobođeni plaćanja ove obaveze, a za one sa “Liste B” umjesto pune plaćaće pola cijene.

Upravni odbor Fonda je na prijedlog Komisije za lijekove usvojio odluku da se na “Listu A” uvrste četiri nova lijeka, a šest na “Listu B”.

“Tako će osiguranicima koji imaju akutnu fazu ulceroznog kolitisa na recept biti dostupan lijek ‘mesalazin rektalna suspenzija’, koji je uvršten na ‘Listu A'”, navodi se u saopštenju i dodaje da ovaj lijek utiče na smanjenje akutnih napada, a samim tim i ljekarskih pregleda i hospitalizacija, te smanjuje potrebu za primjenom biološke terapije.

I lijek “teriparatid, rastvor za injekciju”, koji se koristi u liječenju teških formi osteoporoze, uvršten je na “Listu A”, a pravovremenim tretmanom utiče se na smanjenje broja hospitalizacija oboljelih, bolovanja zbog invalidnosti, ljekarskih pregleda.

Osiguranicima će u narednoj godini na “Listi A” biti dostupan i lijek “levetiracetam, oralni rastvor”, koji se koristi u liječenju epilepsije, a njegovim uviđenjem biće omogućena primjena terapije i za djecu jer već postoji na listi ali u obliku tablete i koriste ga odrasli pacijenti.

Na “Listu A” uvršten je i dijetetski preparat, odnosno hrana za posebne medicinske namjene (“Neokat”), što je, smatraju u Fondu, značajna olakšica za roditelje beba do navršenih 12 mjeseci života koje imaju alergiju na proteine kravljeg mlijeka i višestruku intoleranciju na proteine hrane.

Iz Fonda dodaju da će zbog čestih zahtjeva za refundaciju, radi unapređenja dostupnosti, na prijedlog pedijatra ovu hranu biti moguće ubuduće dobiti na recept, bez plaćanja.

Ovaj dijetetski preparat na recept će biti dostupan i za oboljele od Netertonovog sindroma.

Takođe, kod enteralne hrane “Nutrini”, “Nutrini drink”, “Infantrini” koju koriste oboljeli od pojedinih rijetkih oboljenja, proširena je indikacija, te će se ovi preparati od polovine januara moći propisivati i oboljelima od mukopolisaharidoze tip dva (Hanterov sindrom).

Kada je u pitanju “Lista B”, uvršten je lijek “mesalazin gastrorezistentne granule” za liječenje akutnih epizoda i održavanje remisije ulceroznog kolitisa.

Na ovu listu uvršteni su i lijekovi koji se koriste u liječenju arterijske hipertenzije, i to “enalapril”, “lerkanidipin”, “amlodipin”, valsartan” i “amlodipin”, “hidrohlorotiazid”, “valsartan”.

“U pitanju su lijekovi koji predstavljaju savremenu i efikasnu terapiju jer su komforniji za pacijente budući da jedna tableta u sebi sadrži dva, odnosno tri lijeka. Upravo iz tog razloga i Fond će imati manje troškove za farmaceutske usluge izdavanja lijeka”, pojasnili su iz Fonda, te dodali da ovi lijekovi doprinose i smanjenju neželjenih efekata”, navode iz Fonda.

Od 15. januara i lijek “ezetimib tablete” nalaziće se na “Listi B”, a on se koristi za sekundarnu prevenciju koronarne bolesti, kao i kod dijabetesa, hronične bubrežne insuficijencije, te kod prisustva implantata i graftova na srcu i krvim sudovima. Lijek će se propisivati po preporuci kardiologa ili endokrinologa.

“Lijek ‘tadalafil film tablete’ moći će se propisivati pod indikacijom benigna hiperplazija prostate i to po preporuci urologa”, dodali su iz Fonda.

Takođe, od polovine januara lijek kojeg koriste oboljeli od cistične fibroze “dornaza alfa rastvor za raspršivanje”, a nabavlja ga Fond, isporučivaće se i apotekama u mjestu prebivališta oboljelih.

“Ovaj lijek je do sada bio dostupan samo u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, a kako roditelji sa oboljelom djecom ne bi morali putovati iz udaljenijih krajeva Srpske, omogućeno je da se ovaj lijek može podići i na recept u apoteci”, naveli su iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

Pored toga što će pacijenti izdvajati manje novca, u Fondu ističu da se uvođenjem savremenih terapija obezbjeđuje efikasnije liječenje oboljelih, ali i racionalizuju ukupni troškovi liječenja, budući da nove terapije doprinose smanjenju hospitalizacija, pregleda, bolovanja i slično.

Uvođenjem novih lijekova, iz Fonda kažu da su nastavili dugogodišnju praksu da se krajem svake godine proširuje lista s ciljem da u narednoj godini osiguranicima na raspolaganju bude više lijekova u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja.

U skladu s tim za narednu godinu FZO je planirao oko milion KM više za lijekove na recept, odnosno ukupno je planirano 61,5 miliona KM, čime se, kako su objasnili, nastavlja kontinuitet unapređenja dostupnosti lijekova, a samim tim i zdravstvene zaštite građana.

Donald Tramp ih je počeo objavljivati, a njegov nasljednik u Bijeloj kući Džozef Bajden u srijedu nastavio.

Ali ni jedan ni drugi nisu objavili sve tajne dokumente o vjerovatno najzloglasnijem atentatu u modernoj istoriji – onom na bivšeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija, prije gotovo 60 godina.

Bajdenova administracija objavila je, naime, samo 1.500 tajnih dokumenata iz Nacionalne arhive koji se odnose na Kenedijevo ubistvo, a procjenjuje se da je više od 10.000 tih dokumenata ostalo ili dijelom cenzurisano ili potpuno tajno.

Novi paket dokumenata, doduše, nudi neke nove detalje, uključujući one o CIA “operaciji tehničkog nadzora” koja je pratila Lija Harveija Osvalda u sedmicama prije ubistva. Li Harvej Osvald je, podsjetimo, čovjek koji je ubio Kenedija u Dalasu 22. novembra 1963, prije nego što je i sam ubijen dva dana kasnije.

No teoretičari zavjera – i ne samo oni – decenijama osporavaju taj rezultat službene istrage, tvrdeći da je on samo “žrtveno jagnje” i da nije mogao ubiti Kenedija ili barem da ga nije mogao ubiti sam, kao što je čuvena istraga Varenove komisije utvrdila 1964.

Iz dokumenata, koje možete i sami pročitati ovdje, tako saznajemo da ni mnogi službenici CIA nisu bili uvjereni da je Osvald, bivši marinac koji je 1959. prebjegao u Sovjetski Savez, da bi se 1962. vratio u SAD s ruskom suprugom i djetetom, bio jedini počinitelj atentata u Dallasu.

Osvald išao u kubansko i sovjetsko konzulat u Meksiku prije atentata
“Iz pregleda dosjea agencije o Liju Harviju Osvaldu, postaje očito da agencija i njene terenske stanice, posebno u Meksiko Stiju i Miamiju, nisu zanemarile mogućnost da Osvald nije djelovao sam”, navodi se u izvještaju bez datuma. Dosjei takođe uključuju brojne dopise o agencijskom nadzoru Osvalda tkom putovanja u Meksiko Siti krajem septembra i početkom oktobra 1963. godine.

Jedan dosad tajni rezime, datiran 24. novembra 1963. – dva dana nakon Kenedijeva atentata i dan nakon što je Osvalda ubio Džek Rubi dok ga je policija vodila – govori o tome kako je Osvald “ušao u Meksiko (očito automobilom) u Nuevo Laredo 26. septembra 1963, tvrdeći da je fotograf, živi u Nju Orleansu i putuje za Meksiko Siti”.

Drugi dokumenti govore o nizu Osvaldovih posjeta kubanskom i sovjetskom konzulatu dok je bio u Meksiko Sitiju u kojima je neuspješno pokušao isposlovati vize kako bi odletio u SSSR preko Kube. Prema jednom dopisu CIA, Osvald je nakon toga telefonski razgovarao s agentom KGB-a iz konzulata.

“Prema presretnutom telefonskom pozivu u Meksiko Sitiju, Li Osvald je 23. septembra bio u tamošnjem sovjetskom konzulatu i razgovarao s konzulom Valerijem Vladimirovičem”, stoji u dopisu u kojem se dalje navodi da je Osvald sedam dana kasnije nazvao isti konzulat, govoreći na lošem ruskom.

“Zdravo, ovdje govori Li Osvald. Bio sam kod vas prošle subote i razgovarao s konzulom, a oni su mi rekli da će poslati telegram u Vašington, pa sam htio saznati imate li nešto novo. Ali ne sjećam se imena tog konzula”, rekao je diplomatu SSSR-a koji se javio na telefon.

Razgovarao telefonom s agentom KGB-a
Prema transkriptu poziva, odgovorio mu je Valerij Kostikov, službenik KGB-a: “Kažu da još ništa nisu dobili.”

“Jesu li nešto učinili?” upitao je Osvald.

“Da, kažu da je zahtjev poslan, ali još ništa nije zaprimljeno”, rekao je Kostikov i zatim spustio slušalicu.

Osvald se par sedmica kasnije vratio u SAD i nedugo zatim postavio snajpersku zasjedu na šestom spratu skladišta knjiga iznad ceste kojom je znao da će prolaziti povorka automobila s Kenedijem. Ispalio je tri hica, od kojih su dva pogodila Kenedija i ubila ga, dok je guverner Teksasa Džon Konali ranjen.

Još jedan dopis opisuje metode koje su američki agenti koristili za praćenje Osvalda u Meksiko Sitiju, uključujući telefonsko prisluškivanje, a drugi opisuje šire metode CIA za špijuniranje sovjetskih službenika u toj zemlji. Neki drugi dokumenti uključuju svjedočanstva onih koji su komunicirali s Osvaldom tokom njegovog putovanja.

Neki dokumenti pak pokazuju kako je, nakon atentata, CIA takođe tražila informacije o popisu osoba koje su možda bile povezane s Osvaldom dok je živio u Minsku u Sovjetskom Savezu, današnjoj Bjelorusiji, od ktobra 1959. do juna 1962.

Mnogi dosjei govore o američkim obavještajnim operacijama, i prije i nakon Kenedijeva ubistva, koje su bile usmjerene na kubanski komunistički režim na čelu s Fidelom Kastrom, koji je Osvald otvoreno simpatizirao. Takođe su uključeni dijelovi zatvorenog svjedočenja pred Čurčovim odborom, senatskim vijećem iz 1970-ih koje je istraživalo zloupotrebe ovlasti CIA. U dosjeima je takođe opisana uloga mafijaškog advokata koji je služio kao doušnik CIA.

Istraživači frustrirani što je većina dokumenata ostala tajna
Ipak, istraživači koji se bave Kenedijem, poznatijim po inicijalima JFK, i njegovim tragičnim krajem, koji su se najviše radovali objavi novih dokumenata, sada ne kriju svoju frustraciju i razočaranje objavljenim.

Naime, prema njihovom mišljenju, ovi dokumenti ne otkrivaju nikakve značajne nove informacije ili tragove. Osim toga, u mnogim slučajevima nije riječ samo o dokumentima koji su ranije objavljeni sa zatamnjenim dijelovima nego o kopijama dokumenata koji su već ranije bili objavljeni u potpunosti, piše list Politico.

“Zašto bismo vjerovali da dio ili većina dodatnog, neobjavljenog materijala nije samo (posljedica) gluposti ili pretjerane tajnosti? I što je još važnije, zašto bismo vjerovali da su zadržani iz legitimnih razloga, a ne zato što su na neki način sramotni”, zapitao se Stjuart Veksler, istraživač i autor na temu atentata.

Jedan novoobjavljeni dosje otkriva neobičan poziv američkom konzulatu u Australiji, više od godinu dana prije atentata, o navodnoj zavjeri Sovjetskog Saveza protiv Kenedija.

Čovjek zvao američki konzulat, govorio o sovjetskoj zavjeri protiv Kenedija
Nepoznata osoba koja je nazvala američki konzulat u Kanberi rekla je da bi Sovjeti mogli platiti atentatoru na Kenedija 100 hiljada dolara.

“Poslali smo depešu u Kanberu tražeći sve pojedinosti o telefonskom razgovoru od 23. novembra i pozivu od 15. loktobra 1962. Treba napomenuti da CIA ranije nije znala za telefonski poziv iz 1962”, glasio je dopis Stejt Departmenta iz 1964.

Dva dana nakon atentata, ista osoba je nazvala atašea američke mornarice i navela mogućnost da su Sovjeti finansirali atentat, prema depešama CIA. Muškarac se predstavio kao Poljak i vozač sovjetskog onzulata u Kanberi, prenosi portal Daily Beast. Rekao je i da je od Sovjeta koje je vozio čuo da “pet sovjetskih podmornica koje prevoze 400 do 500 sovjetskih vojnika plovi za Kubu”.

No agenti CIA dodali su da je, “po mišljenju australijskih vlasti, čovjek bio luđak”, a australijska obavještajna služba nije uspjela identifikovati poljskog radnika tamošnjeg ruskog konzulata.

U dokumentima se takođe može vidjeti da su američki agenti ozbiljno istraživali teoriju da je Osvald skovao zavjeru za ubistvo Kenedija s Kubancima i da je zato i posjetio njihov knzulat. Radnik kubanskog konzulata u Meksiko Sitiju kojeg su uhapsile meksičke vlasti rekao je da se Osvald “deklarisao kao komunist i obožavatelj Kastra”.

Čovjek iz Nikaragve rekao pa porekao da je vidio kako Sovjeti plaćaju Osvaldu 65 hiljada dolara
Ipak, od te teorije su odustali kada je muškarac iz Nikaragve priznao da je izmislio da je vidio kako Osvaldu u sovjetskom konzulatu plaćaju 65 hiljada dolara kako bi “uključio Sjedinjene Države na način koji bi rezultirao svrgavanjem Kastra”, prema depeši državnom službeniku.

CIA je takođe spekulisala da je na Osvalda mogao uticati intervju koji je Kastro dao za Associated Press i u kojem je zaprijetio SAD atentatima ako dođe do agresije na Kubu.

Iako je Tramp 2017. godine, uoči objave prvog dijela ovih tajnih dokumenata, požurio preuzeti zasluge za njihovu objavu, ovo je u biti posljedica zakona o prikupljanju dokumenata o atentatu na predsjednika Džona F. Kenedija, donesenog još 1992. godine. Tada je, naime, u jeku ponovnog talasa kontroverzi oko atentata potaknutog kultnim igranim filmom reditelja Olivera Stonea, Kongres izglasao zakone prema kojem se u roku od 25 godina moraju objaviti svi dokumenti, ako predsjednik ne uloži veto.

Tramp je na kraju objavio samo dio tajnih dokumenata 2017. godine, a drugi dio koji je trebao biti objavljen ostavio tajnim na zahtjev FBI-ja i CIA dok se ne sprovede temeljna revizija o mogućim posljedicama objave za nacionalnu bezbjednost.

Iz istih razloga je i Bajden blokirao objavu velikog dijela još uvijek tajnih dosjea, odnosno odgodio je za najmanje još godinu dana – a možda i do daljnjega, ako američke obavještajne službe uvjere njega ili njegove nasljednike da ih treba držati u tajnosti radi zaštite nacionalne sigurnosti. Prije toga je dva puta odgađao objavu, prvi put lani, navodno zbog pandemije, a drugi put u oktobru ove godine.

Ni nakon 58 godina svi dokumenti nisu objavljeni
Drugim riječima, ni pet godina nakon krajnjeg roka postavljenog u zakonu svi dokumenti još nisu objavljeni. Mnogi istraživači uvjereni su da CIA, FBI i druge sigurnosne agencije uporno sabotiraju objavu dokumenata o JFK-ovoj smrti iz vlastitih, a ne nacionalnih interesa.

“Uvijek je ‘sljedeći put'”, kaže za CNN Lari Sabato sa Univerziteta Virdžinija, vodeći stručnjak za atentat na JFK-a, koji je nazvao dokumente koji su objavljeni u srijedu “minimalnim i bezvrijednim”.

“Razlog zašto je to toliko važno nije toliko to što ćemo možda pronaći krunski dokaz koji će promijeniti cijelu teoriju o tome ko je ubio Kenedija. Nedostatak transparentnosti i činjenica da je, nakon 58 godina, dobivanje ovih dokumenata (teško) kao da vadite zube – to vam govori zašto imamo toliko teorija zavjere”, dodao je.

Sabato i drugi istraživači upozorili su da će vjerovatno trebati neko vrijeme da se prouči svih 1.500 dokumenata i utvrdi postoje li tu neki novi tragovi oko atentata ili tajnih operacija CIA-e i FBI-ja u 60-ima.

Ali za mnoge političare i aktiviste objavljivanje svih preostalih dokumenata u skladu sa zakonom iz 1992. stvar je, prije svega, vraćanja vjere u funkcionisanje vlade. Ankete još od šezdesetih konzistentno pokazuju da većina Amerikanaca ne vjeruje službenom nalazu Varenove komisije da je Kenedija ubio Osvald ili da je djelovao sam. No za odgovor na to pitanje očito će trebati pričekati da ostali dokumenti budu objavljeni – ako i to bude dovoljno.

U Republici Srpskoj je u proteklih godinu dana broj zaposlenih povećan za više od 9.300 i na kraju septembra ima zvanično 282.702 radnika. Taj broj je rekordan od postanka Srpske.

Uprivredi je najveću potrebu za novim zapošljavanjem iskazala trgovina, koja je u 12 mjeseci povećala broj radnika za 4,8 odsto i prerađivačka industrija u kojoj je dodatno zaposleno 3,3 odsto.

Inače, prerađivačka industrija zapošljava najveći broj radne snage u Srpskoj, nešto više od petine ili gotovo 60.000 zaposlenih.

Potreba za radnicima je i veća, ali trenuntno na tržištu vlada hroničan nedostatak radne snage. Kvalitetan kadar je otišao u inostranstvo.

– Moja firma je u posljednje vrijeme zaposlila radnika onoliko koliko je mogla da nađe na tržištu. Imali smo nekoliko oglasa za posao na lokalnim medijima, ali, nažalost, nismo mogli da nađemo onoliko koliko nam treba. Stalno tražimo nove radnike – kaže za Srpskainfo Radovan Pazurević, direktor firme „Sanino“ Derventa koja proizvodi obuću za inostrane partnere.

On kaže da je potreba za povećanom radnom snagom u oblasti obuće, kože i tekstila posljedica dešavanja na globalnom tržištu.

– Radi se o tome da Azija definitivno više nije destinacija na koju naši partneri sa zapada računaju kao ranijih godina. S druge strane, povećanje cijena troškova prevoza je pet puta otišlo na gore i kod njih se isto tako pojavljuje problem nedostatka ove vrste radne snage. Tako da sada imamo sve veći pritisak od naših poslovnih partnera iz inostranstva za povećanjem kapaciteta i za većom potražnjom radnika – objašnjava Pazurević.

Radovan Pazurević
On tvrdi da u njegovoj firmi kontinuirano povećavaju plate radnicima i da uvode određene stimulativne mjere kako bi zadržali radnike, ali i povećali broj zaposlenih.

– Već sada planiramo da napravimo neku intervenciju pred praznike, a isto tako, u skladu sa preporukama Vlade RS, ići ćemo na povećanje zarada naredne godine. I više od iznosa koliko se Vlada odriče. Imaćemo finansijsku kondiciju da možemo to pratiti bez velikih finansijskih poteškoća – ističe Pazurević.

U fabrici „Sanino“ zaposleno je oko 855 radnika.

Premijer RS Radovan Višković i ministarska finansija RS Zora Vidović apelovali su da privatni poslodavci povećaju plate radnicima bar za isti iznos koliko će im biti plate povećane zahvaljujući odricanju dijela prihoda u budžet po osnovu poreskog rastrećenja.

Zbog toga će januarska plata svakom zaposlenom biti veća od 14 do 20 maraka.

Taj iznos je nedovoljan da pokrije troškove rasta života, odnosno inflacije koja će, po prognozama stručnjaka, naredne godine biti nastavljena.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić za Srpskainfo tvrdi da njegova firma konstantno povećava plate zaposlenima.

– Mi ne idemo sa korekcijama svima odjednom, već po sektorima i ovaj mjesec smo imali povećanja u jednom sektoru – navodi Trivić.

U njegovoj firmi je zaposleno više od 600 radnika i takođe ima potrebu za još radnika, ali ih ne može naći na tržištu rada.

Trivić tvrdi da sigurno neće moći opstati oni poslodavci, odnosno firme, koje ne budu povećale plate zaposlenima.

Naši građevinci i do sada su prolazili dobro radeći po zemljama Evropske unije. Zidajući po Njemačkoj, Austriji, ili Engleskoj, zarađivali su i po 3.000 evra mjesečno, a novi planovi EU sada bi mogli da budu prava meka za srpske majstore.

Namjera EU je da vlasnici nekretnine koji iznajmljuju svoju imovinu, istu i renoviraju, i to u cilju bolje energetske efikasnost i izolacije. Praktično, prema prijedlogu EU, sve javne i nenaseljene zgrade treba da budu obnovljene do 2027. godine, a stanovi i kuće do 2030. godine, prenosi Blic.

Iz ugla tamošnje stručne javnosti to bi bila skupa “igračka”: s jedne strane renoviranje koje nije jeftino, podiglo bi cijenu rentiranja, a s druge je ocjena da će eksplodirati cijena izgradnje. Iz ugla naših građana koji zarađuju po EU, to bi značilo, i više posla, i veću platu.

– Pravo je da se podižu građevinski standardi za nekretnine kako bi se zaštitila klima. Međutim, predlog EU je nemudar i uznemiravajući jer se govori o obnovi milion kuća u narednim godinama. Ovaj posao već danas nema ko da radi što govori da će cene izgradnje eksplodirati – rekao je rekao je za BILD Aksel Gedaško, predsjednik Saveznog udruženja njemačkih stambenih kompanija i kompanija za nekretnine (GDV).

– Istovremeno, postoji opasnost od povećanja cijena zakupa jer će troškovi izgradnje značajno porasti a već su veći u međunarodnom poređenju, dodao je on.

Lukas Sibenkoten iz Njemačkog udruženja stanara upozorava na „značajne troškove“ za stanodavce.

– Zakupnine će rasti. Postoje zakonski propisi i limit koji ograničava rast zakupnina. Oni se moraju dosljedno posmatrati i primjenjivat – kaže Sibenkoten.

Ipak, on upozorava na posledice: „Političari sa svoje strane moraju da obezbede novac kako gazde, a samim tim i zakupci ne bi morali sami da se nose sa visokim ulaganjima.

Zidarima najviše
Plate građevisnki radnika po evropskim zemljama vrlo su slične u njemačkoj, Austriji, velikoj Britaniji… Traženi su i zidari i keramičari, moleri, izolateri…, a plate idu i do 3.000 evra. Često je to i više, imajući u vidu da naši građani u inostranstvu često rade i prekovremeno, što poslodavac dodatno plaća.

Zidar 2.900 evra

Tesar 2.700 evra

Keramičar 2.660 evra

Moler 2.350 evra

Mnogim zemljama već sada nedostaju građevinski radnici.

Njemačkoj godišnje treba 400.000 doseljenika kako bi održala konstantan broj zaposlenih na tržištu rada, saopštio je u utorak Institut za istraživanje tržište rada (IAB).

– Zbog demografskih promjena, broj zaposlenih je u konstantnom padu uprkos merama poput pojačanog uključivanja žena u tržište rada i kasnijeg odlaska u penziju. Broj zaposlenih će do 2035. sa sadašnjih 47 pasti na 44 miliona, stoji u saopštenju.