Kategorija: Društvo

Trend masovnog odlaska ljudi iz Srpske i BiH ne jenjava dok su, kad je riječ o odlivu visokokvalifikovane radne snage, u inostranstvu najtraženiji naši medicinari, pedagozi i IT stručnjaci.

Kako kažu u agencijama koje posreduju pri zapošljavanju naših ljudi u Njemačkoj, u pogledu srednje stručne spreme najveća je potražnja za medicinskim sestrama i tehničarima, te njegovateljima.

– U grupi zanatskih zanimanja najtraženiji su električari, građevinski radnici svih oblasti , vozači, instalateri grijanja. U prošloj godini povećan je odlazak cijelih porodica, te visokokvalifikovanih stručnjaka – ističe za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz Agencije VBM Agentur, Minhen.

I u agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“ Banjaluka naglašavaju da je zadržan trend odlaska stručne radne snage, zanatlija svih profila, medicinskog personala, IT stručnjaka, inženjera.

– Kako je posljednjih godina struktura radnih mjesta pojednostavljena, mnogo naših ljudi odlazi da radi na jednostavnim poslovima. Riječ je o radnim mjestima u proizvodnji, a tu su i razni pomoćni i polukvalifikovani poslovi u skladištima, građevinarstvu, ugostiteljstvu, poljoprivredi, kućnim poslovima. Za te poslove nije potrebno prethodno iskustvo da biste se kvalifikovali i počeli s radom – objašnjava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

Dodaje da je odlazak ljudi sa ovih prostora vidljiv na svakom koraku.

– Nikada nismo imali tako veliki interes za poslove i rad u inostranstvu, odnosno smanjeno interesovanje za domaće konkurse – poručuje Vukajlović.

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od sutra, 15. januara finansira još deset novih lijekova koji se izdaju na recept, saopšteno je iz FZO RS.

“Proširene su i indikacije za određene lijekove, poput ‘progesterona'( ‘utrogestan’) i ‘didrogesterona’, a sve u cilju da i ženama koje su u postupku vantjelesne oplodnje ovi lijekovi budu dostupni na recept. Takođe, izmjenom Liste lijekova koji se izdaju na recept i koja stupa na snagu sutra, poboljšana je dostupnost lijeka za oboljele od cistične fibroze (‘dornaza alfa rastvor za raspršivanje’), jer će se ovaj lijek isporučivati u apoteke u mjestu prebivališta, za razliku od sada kada je on bio dostupan samo u Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske. Na ovaj način, osiguranici, najčešće djeca, više neće morati da odlaze u UKC RS samo da bi primili ovaj lijek, nego će im biti dostupan u apoteci, u mjestu gdje žive”, navodi se u saopštenju.

Podsjećamo da će se od 15. januara na Listi lijekova koji se izdaju na recept nalaziti više novih lijekova, poput lijekova za osteoporozu, ulcerozni kolitis, epilepsiju, arterijsku hipertenziju, dijetetski preparat za bebe i drugi.

“To znači da će pacijenti izdvajati značajno manje novca za ove lijekove, odnosno za lijekove sa Liste A plaćaće samo participaciju ukoliko nisu oslobođeni plaćanja ove obaveze, dok će za lijekove sa Liste B, umjesto da plaćaju punu cijenu, učestvovati u troškovima u iznosu od 50 odsto cijene lijeka. Pored toga što će pacijenti izdvajati manje novca, uvođenjem savremenih terapija ne samo da se obezbjeđuje efikasnije liječenje oboljelih, već se i racionalizuju ukupni troškovi liječenja, budući da nove terapije doprinose smanjenju hospitalizacija, pregleda, bolovanja i sl”, dodaje se u saopštenju.

Fond zdravstvenog osiguranja Republika Srpske je saopštio da će se na Listi A od sutra naći četiri nova lijeka, poput lijeka ”mesalazin rektalna suspenzija” koji se propisuje osiguranicima koji su u akutnoj fazi ulzeroznog kolitisa.

“Ovaj lijek utiče na smanjenje akutnih napada, a samim tim i ljekarskih pregleda i hospitalizacija, te smanjuje potrebu za primjenom biološke terapije. Jedna od značajnih novina odnosi se dijetetski preparat, odnosno hrana za posebne medicinske namjene (‘Neocate’) i koja je potrebna bebi do navršenih 12 mjeseci života i koji su alergični na proteine kravljeg mlijeka i imaju višestruku intoleranciju na proteine hrane”, ističe Fond zdravstvenog osiguranja RS.

Upravo zbog čestih zahtjeva za refundaciju, a radi unapređenja dostupnosti, na prijedlog pedijatra ovu hranu biće moguće ubuduće dobiti na recept, bez plaćanja, što jasno ukazuje da Fond prati potrebe osiguranika i nastoji da obaveznim zdravstvenim osiguranjem obuhvati što više lijekova, kako bi osiguranici što manje novca izdvajali za ove namjene.

“Pored za odojčad, ovaj dijetetski preparat na recept će biti dostupan i za oboljele od Netertonovog sindroma. Takođe, kod enteralne hrane (Nutrini, Nutrini drink, Infantrini) koju koriste oboljeli od pojedinih rijetkih oboljenja, proširena je indikacija, te će se ovi preparati od polovine januara moći propisivati i oboljelima od mukopolisaharidoze tip 2 (Hanterov sindrom)”, ističe se u saopštenju.

Kada je u pitanju Lista B, uvršteno je šest novih lijekova, a između ostalih, uvršten je lijek ”mesalazin gastrorezistentne granule” za liječenje akutnih epizoda i održavanje remisije ulceroznog kolitisa. Na ovu listu uvršteni su i lijekovi koji se koriste u liječenju arterijske hipertenzije, i to ”enalapril, lerkanidipin”, ”amlodipin, valsartan” i ”amlodipin, hidrohlorotiazid, valsartan”.

“U pitanju su lijekovi koji predstavljaju savremenu i efikasnu terapiju jer su komforniji za pacijente budući da jedna tableta u sebi sadrži dva, odnosno tri lijeka. Upravo iz tog razloga i Fond će imati manje troškove za farmaceutske usluge izdavanja lijeka. Pored toga, ovi lijekovi doprinose i smanjenju neželjenih efekata”, dodaje se u saopštenju.

Uvođenjem novih lijekova, Fond je nastavio dugogodišnju praksu da početkom svake godine proširuje listu, a sa ciljem da osiguranicima na raspolaganju bude više lijekova u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja.

U skladu sa tim, za narednu godinu FZO RS je planirao oko milion KM više za lijekove na recept, odnosno ukupno je planirano 61,5 miliona KM.

“Na ovaj način nastavljamo kontinuitet unapređenja dostupnosti lijekova, a samim tim i zdravstvene zaštite građana”, rekli su iz Fonda za zdravstveno osiguranje RS.

Bosna i Hercegovina se lani suočila sa odlaskom rekordnog broja ljudi koji su, nerijetko sa cijelim porodicama, napuštali svoja ognjišta i bolji život potražili u nekoj od evropskih zemalja.

Analize nevladinog sektora pokazuju da je u 2021. iz BiH otišlo čak 170.000 stanovnika, dok smo od 2013. do kraja prošle godine na migracijama izgubili oko 485.000 građana, podaci su Unije za održivi povratak i integracije u BiH.

Kad se tome doda negativan prirodni priraštaj, koji nas tišti već pune dvije decenije, sve ukazuje na to da, kako upozoravaju demografi, ulazimo u klasični ”demografski slom”.

Nema perspektive
Mirhunisa Zukić, predsjednica pomenute unije, ističe da ljudi ne odlaze samo zbog materijalnih razloga, nego zato što ovdje, jednostavno, ne vide perspektivu.

– Neprijatno nam je saopštavati brojke o onima koji odlaze, jer ovde nije riječ samo o statistikama, nego o sudbinama ljudi. Nema grada iz kojeg ljudi ne odlaze, a do podataka dolazimo preko mjesnih zajednica i lokalnih udruženja, te naših projekata. Razočarani smo odlaskom kompletnih porodica, te mladih do 40 godina. Oni uglavnom idu u Njemačku – objašnjava za Srpskainfo Zukićeva.

Milovan K, električar iz Banjaluke koji je prije dvije godine otišao u Njemačku, nada se da će mu se uskoro pridružiti supruga i dvoje djece.

– Pandemija je sve malo usporila, ali smo odlučni u tome da svi odemo. Godinama sam se nadao da će biti bolje, ali to nisam dočekao. Plate svakih par godina neznatno odu gore, a cijene samo rastu, tako da većina ljudi u RS i BiH bukvalno jedva preživljava. S druge strane, priča o nekim potencijalnim sukobima ne prestaje. Zaista ne želim svojoj djeci takav život. Takođe, sve više ljudi koje poznajem odlučuje se na odlazak, što je znak da ovaj sistem malo kome odgovara. Čini mi se da je ove prostore najviše naših građana napustilo lani – poručuje naš sagovornik.

I iz agencija koje posreduju pri zaposlenju naših građana u inostranstvu ističu da je sasvim izvjesno da će 2021. biti jedna od rekordnih godina u pogledu broja onih koji su otišli iz BiH.

Motivi

Kako kažu u Agenciji VBM Agentur, Minhen, koja posreduje pri zapošljavanju naših radnika u Njemačkoj, i u narednom periodu možemo da očekujemo povećano interesovanje građana za napuštanje BiH.

– Kako raste politička tenzija u BiH, paralelno s padom životnog standarda, ljudi su sve odlučniji u namjeri da bolji život potraže u inostranstvu. A u 2021. se bilježi rast odlaska cijelih porodica, te visokokvalifikovanih stručnjaka – kaže za Srpskainfo Vlastimir Vidić iz VBM Agentur.

Prema njegovim riječima, osnovni motiv odlaska je ekonomske prirode.

– Ljudi žele bolju platu za svoj rad. Drugi, veoma bitan motiv, jeste i taj psihološki, u smislu da građani BiH ne žele više da trpe stalnu političku turbulenciju, neizvjesnost, ali i ponižavanje od strane svojih političkih elita. Veoma važan motiv u konačnoj odluci da se ide u inostranstvo jeste i želja da se djeci obezbijede bolji uslovi školovanja, onda i zapošljavanja, gdje neće biti primarni stranačka pripadnost i klasno stanje – objašnjava Vidić. Naglašava da je primjetno da se posljednje vrijeme za odlazak u inostranstvo odlučuje i sve više ljudi u pedesetim godinama.

– Svjesni su da od penzije koju bi dobili u BIH neće imati sigurnost ni za najosnovniji biološki opstanak – poručuje Vidić.

Uvoz radnika

U Agenciji „Spektar“ Banjaluka ističu da je odlazak ljudi u inostranstvo primjetan na svakom koraku.

– Nikada nismo imali tako veliki interes za poslove i rad u inostranstvu s jedne strane, odnosno smanjeno interesovanje za domaće konkurse, s druge strane. Čak su krenule inicijative od strane poslovne zajednice za popunom radnih mjesta dovođenjem strane radne snage na naše tržište rada – naglašava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović. Upozorava da naše tržište rada sve više liči na brod bez kormilara.

– Za očekivati je nastavak trenda odlaska radne snage u inostranstvo. Ljude na odlazak motivišu prilika za boljom zaradom, te veća sigurnost kako za njih, tako i za njihove porodice. Naime, sve manje ljudi želi da planira budućnost za sebe i porodicu u nesigurnom okruženju, gdje se stalno ponavlja priča o mogućim sukobima – objašnjava Vukajlović. Posljednje istraživanje Instituta za razvoj mladih „Kult“, u kojem su učestvovala 3.132 ispitanika iz cijele BiH, pokazalo je da polovina među njima razmišlja o odlasku.

– Oko 40 odsto mladih koje je obuhvatilo ovo istraživanje, izjavilo je kako je u posljednjih sedam godina član njihove uže porodice napustio BiH. Više od 50 odsto ima interes da napusti BiH, dok je njih 12 odsto već preduzelo konkretne korake u tom smjeru – saopštili su ranije iz „Kulta.

IDU CIJELE PORODICE

U pogledu migracija, prošla godina je specifična i po tome što je udeo odlaska kompletnih porodica znatno veći nego proteklih godina.

– To omogućava primjena novog useljeničkog zakona za kvalifikovanu radnu snagu, koji istovremeno omogućava apliciranje jednog od supružnika za radnu i boravišnu vizu, kao i njegove porodice – naglašava Vlastimir Vidić iz Agencije VBM Agentur, Minhen.

Na Birou RS nalazi se više od 70.400 građana, a čak četvrtina prijavljenih – njih 18.702, bez posla je ostalo u prošloj godini.

Ovo su podaci Zavoda za zapošljavanje RS, zaključno sa novembrom 2021. godine.

Za najveći broj ljudi koji je lani ostao bez posla – 7.454, istekao je ugovor na određeno vreme, potom slijede radnici koji su proglašeni tehnološkim viškom – 4.182, dok se na trećem mjestu nalazi 3.652 radnika koji su potpisali sporazumni raskid.

Ostali razlozi prestanka radnog odnosa su: stečaj za 83 osobe, prestanak rada kod poslodavca 690 ljudi, prestanak obavljanja privatne djelatnosti 315 lica, izjava radnika i poslodavca o prekidu radnog odnosa 2.092 lica, te ostali razlozi.

Istovremeno, za 11 meseci prošle godine sa Biroa je zaposleno 29.246 građana Srpske. To je za 5,9 odsto više u odnosu na isti period u 2020. godini, kada je radnu knjižicu dobilo 27.615 građana, precizirali su iz Zavoda.

Poslodavci su najveći interes iskazali za zapošljavanjem diplomiranih ekonomista i pravnika, kojih i najviše ima prijavljenih na Birou, ali tražena su i zanimanja kojih nema toliko prijavljenih na Zavodu, a to su: profesori matematike i fizike, profesor informatike, diplomirani farmaceuti, ljekari, diplomirani inženjeri elektrotehnike i drugi.

– Analize pokazuju da su poslodavci koji traže zapošljavanje diplomiranih ekonomista i diplomiranih pravnika zastupljeni u gotovo svim djelatnostima, što opravdava činjenica da u okviru svake firme imamo potrebu za finansijskim i pravnim kadrom s jedne strane, a s druge strane imamo priliv lica pomenutog zanimanja iz obrazovnog sistema – precizirala je Vedrana Milinković, stručni saradnik za informisanje.

Na Birou Srpske, zaključno sa novembrom, bilo je prijavljeno 70.476 građana, što je za 15,3 odsto ili 12.759 manje u odnosu na isti period u 2020. godini, kada je bilo 83.235 nezaposlenih.

Esejista i novinar Jonathan Malesic je u autorskom tekstu za list Guardian obrazložio zašto misli da živimo u epidemiji sindroma sagorijevanja na poslu.

Kao razlog zašto je ovaj sindrom karakterističan za naše vrijeme istakao je to što postoji jaz između ideala o onome što se radi i stvarnosti na poslu. Ocijenio je da je taj jaz veći nego u prošlosti.

“Ideal koji nas motiviše da radimo do tačke sagorijevanja jeste obećanje da ćemo imati dobar život ako teško radimo. Obećanje o dobrom životu ne podrazumijeva samo materijalni komfor, već i društveni dignitet, osobnost i duhovnost čovjeka”, naglasio je.

Malesic je istakao sebe kao osobu koja je željela biti univerzitetski profesor zato što mu se doimalo da njegovi univerzitetski profesori dobro žive. Međutim, kasnije je shvatio da je, kako je naveo, uglavnom laž američko obećanje da će dobro živjeti oni koji rade pravi posao. Prema njegovim riječima, bio je slijep pred tim obećanjem.

“Riječ je o obećanju koje je filozof Platon nazvao ‘plemenita laž’, mit kojim se opravdavaju fundamenti društva”, dodaje.

Primjećuje da je stvoren sistem u kojem poštovanje postoji samo prema krajnje posvećenim radnicima motivirani željom za dobrim životom, ali da to za posljedicu ima anksioznost radnika koja se umiruje još intenzivnijim radom. Prethodno opažanje je objasnio primjerom videoigara – videoigre su tako osmišljenje da ih je teško prestati igrati.

“Lijek je također i otrov. Da bi se anksioznost smanjila pretjerano se radi, a bez da postoji odgovarajuća nagrada za to, bez da se ostvaruje veća autonomija u radnom okruženju, bez pravičnog odnosa, bez ostvarivanja ljudskih odnosa te konfrontiranjem ličnim vrijednostima. Time čovjek postaje iscrpljen i neučinkovit”, upozorava Malesic.

Potcrtao je da je anksioznost uzrokovana radom ugrađena u sam kapitalizam. Kako je naveo, to je ključno obećanje u knjizi Maxa Webera iz 1905. “Protestantska etika i duh kapitalizma” koja savršeno opisuje postavke današnje radne etike.

Ukazao je da postoji veliki broj ljudi koji žele biti prepoznati kao svecima rada, iako su svjesni ni da sami sebi ne mogu to pripisati. No, Malesic u tekstu za Guardian ponovo upozorava da to ima posljedice po psihičko stanje, tj. da dovodi do sagorijevanja ili burnouta.

Za deset mjeseci prošle godine 16.198 građana Bosne i Hercegovine otišlo je da radi u Sloveniji, što je duplo više nego u cijeloj 2020.

Preko Agencije za rad i zapošljavanja BiH u pretprošloj godini dozvolu za rad u ovoj državi dobilo je 7.877 naših radnika, što je najmanje u proteklih pet godina.

Od 2013. do kraja oktobra prošle godine, u Sloveniji se, preko ove agencije, zaposlilo 74.665 ljudi iz BiH.

Poslije 2021, rekordna je bila 2018, sa 16.090 izdatih radnih dozvola.

Od početka januara do kraja oktobra 2021, preko ARZ BiH u Njemačku je otišlo 487 građana Bosne i Hercegovine, što je za pedesetak manje nego godinu ranije.

Kako objašnjavaju u ovoj agenciji, u 2020. u Sloveniji je, zbog kovida 19, izdato 46 odsto dozvola manje nego godinu ranije.

– Veći broj posredovanja i izdatih radnih dozvola u 2021, podrazumijeva da se veliki broj radnika u Sloveniju vraća na radna mjesta koja su zbog pandemije morali da napuste. U dosadašnjem toku realizacije Sporazuma o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji najviše su se tražili vozači, varioci, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi, građevinski radnici – ističu za Srpskainfo u ovoj agenciji.

Podsjećaju da se, preko ARZ, u Njemačkoj zapošljavaju samo osobe sa srednjom medicinskom školom.

– U 2020. je, zbog kovida 19, došlo do smanjenja izdatih radnih dozvola za oko 20 odsto, a lani je taj trend nastavljen – kažu u ARZ BiH.

Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH uredno su odjavljene s biroa nezaposlenih, te imaju prava na radu u navedenim državama kao i njihova radna snaga.

– Za ljude koje odlaze u inostranstvo mimo ARZ, nemamo podatke, jer oni nisu dužne da igdje evidentiraju svoj odlazak – poručuju iz ove agencije.