VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Medicinska sestra podigla buru! Fond poručio UKC-u: Sproveli smo sve procedure i trebalo bi da imate lijekova

    Medicinska sestra podigla buru! Fond poručio UKC-u: Sproveli smo sve procedure i trebalo bi da imate lijekova

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske odbacio je tvrdnje iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske iz kojih proizilazi da je na njima odgovornost zbog nedostatka pojedinih lijekova u toj zdravstvenoj ustanovi.
    Buru u javnosti je podigla Vanja Subašić, viša medicinska sestra u UKC RS koja je prije dva dana u video poruci na društvenim mrežama optužila rukovodstvo da nema lijekova za onkološke pacijente, a nakon čega je njena teško bolesna prijateljica Aleksandra Gotkovski preminula u UKC-u.

    ,,Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske na vrijeme je sproveo proceduru javne nabavke za lijekove sa Osnovne bolničke liste, što znači da bi ovi lijekovi trebalo da budu dostupni u bolnicama”, potvrdili su za BL portal iz Fonda nakon što smo zatražili odgovor o problemima u nabavci tri lijeka (ampule Glucosae 500 , Hartman Sol 500 ml i Controloc 40 mg) koja su po riječima Subašićeve nedostajali za normalno liječenje njene prijateljice.

    Dodaju da ih ni dobavljači koji isporučuju ugovorene lijekove bolnicama nisu obavijestili da postoji bilo kakav problem u snabdjevenošću tim lijekovima.

    Iz UKC-a su juče poručili da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske provodi zajedničku javnu nabavku lijekova za potrebe svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, pa tako i za UKC Republike Srpske.

    “Činjenica je da nekad dođe do zastoja u redovnom snabdijevanju, ali su to procesi kojima UKC Republike Srpske ne upravlja, a nedostatak pojedinih lijekova se rješava na dnevnom nivou”, istakli su iz najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja danas podvlače da su ugovorili tačnu količinu lijekova prema iskazanim potrebama zdravstvenih ustanova i da zdravstvene ustanove, nakon sprovedenog postupka nabavke, naručuju mjesečne potrebe lijekove od samih dobavljača.

    ,,Fond je postupak javne nabavke sproveo na vrijeme, dok dinamika isporuke zavisi od samih zdravstvenih ustanova i njihovih potreba za ovim lijekovima. Što se tiče konkretnih lijekova koje navodite, ne postoji problem u isporuci od strane dobavljača i zdravstvene ustanove bi trebalo da ih imaju u svojim bolničkim apotekama. Takođe, osiguranica lica koja boluju od malignih bolesti su oslobođeni plaćanja participacije za osnovnu bolest i sve njene komplikacije, pa prema tome i lijekovi sa Osnovne bolničke liste su im dostupni o trošku Fonda. Dakle, ne plaćaju ništa za ove lijekove ukoliko su im preporučeni i potrebni”, ističu iz Fonda.

  • Učenicima u Srpskoj dozvoljene mature i ekskurzije

    Učenicima u Srpskoj dozvoljene mature i ekskurzije

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske saopštilo je da je obavijestilo sve osnovne i srednje škole u Srpskoj da u narednom periodu mogu planirati sve aktivnosti koje se odnose na organizaciju škole u prirodi, izleta, ekskurzija te proslava maturskih večeri, a na osnovu mišljenja Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    “Ovakvo mišljenje Instituta zasnovano je na trenutno poboljšanoj epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, uz napomenu da je prilikom organizacije ovih aktivnosti potrebno primjenjivati sve preporučene higijensko-epidemiološke mjere, radi smanjivanja mogućnosti zaražavanja učenika i nastavnog osoblja prilikom njihove realizacije”, naveli su iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

    Ujedno, kako su dodali, škole trebaju da imaju plan i utvrđene mjere koje je potrebno preduzeti u slučaju da se kod učenika ili nastavnika utvrdi prisustvo virusa korona tokom realizacije ovih aktivnosti.

    “Iz Instituta za javno zdravstvo RS napominju da ukoliko bi došlo do pogoršanja epidemiološke situacije u narednim mjesecima, tokom realizacije navedenih aktivnosti, moguće je ponovno razmatrati rizik njihove realizacije. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske takođe je obavijestilo ustanove kulture Republike Srpske da, prema mišljenju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, mogu organizovati programske aktivnosti uz puni kapacitet publike, a uz pridržavanje ostalih higijensko-epidemioloških mjera”, navodi se u saopštenju.

  • Fond pozvao građane da regulišu zdravstveno osiguranje

    Fond pozvao građane da regulišu zdravstveno osiguranje

    Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) pozivao je građane da iskoriste povoljnu epidemiološku situaciju i regulišu svoj status osiguranja u nadležnim poslovnicama, saopšteno je iz ove ustanove.

    Iz Fonda navode da, bez obzira na povoljniju epidemiološku situaciju, proces prijave na zdravstveno osiguranje sprovodi u skladu sa poštovanjem mjera i bez stvaranja gužvi u poslovnicama.

    “Poziv za prijavu na zdravstveno osiguranje posebno se odnosi na one građane koji su ranije po osnovu nezaposlenosti bili prijavljeni na zdravstveno osiguranje i koji još nisu regulisali svoj status osiguranja”, stoji u saopštenju.

    Iz Fonda napominju da pojedine zemlje u okruženju ukidaju vanrednu situaciju i da će se po ukidanju vanredne situacije u Republici Srpskoj ukinuti i pravo korišćenja zdravstvene zaštite za neosigurane građane, odnosno oni će morati sami plaćati zdravstvene usluge.

    “Ovo je ujedno i prilika da pozovemo osiguranike koji do sada nisu preuzeli svoju elektronsku zdravstvenu karticu da to učine, jer po ukidanju vanredne situacije elekronska kartica biće uslov za korišćenje zdravstvene zaštite. Do sada je elektronsku karticu preuzelo oko 592.000 osiguranih lica, što je nešto više od 50 odsto osiguranih lica”, poručuju iz Fonda.

    U Srpskoj je na snazi još vanredna situacija, dodaju iz Fonda, i zdravstvene knjižice nije potrebno ovjeravati, a Fond od 13. marta 2020. godine, tačnije od proglašenja pandemija virusa korona, finansira zdravstvene usluge za sve građane (osigurane i neosigurane) u javnim ustanovama i po tome smo jedinstveni u regionu.

    “Zato apelujemo na građane koji još nisu reguslisali svoj status osiguranja da to učine i da se prijave na zdravstveno osiguranje na jedan od zakonom predviđenih osnova. Građani za sve detalje mogu da se informišu na info telefon 051 249 171, posebno kada je u pitanju koja dokumentacija im je potrebna za prijavu na osiguranje i sl”, poručuju iz Fonda.

    U saopštenju podsjećaju da je Zakon o zdravstvenom osiguranju Srpske dao širok spektar mogućnosti prijave na osiguranje, a posebno su zaštićene društveno osjetljive kategorije, poput djece do 15 godina, trudnica, porodilja, starijih od 65 godina, oboljelih od malignih bolesti, dijabetesa i drugih težih oboljenja koji se na zdravstveno osiguranje, u slučaju da nemaju nijedan drugi osnov, mogu prijaviti i po osnovu svog zdravstvenog statusa, odnosno godina života, što ranije nije bio slučaj.

    “Takođe, lica koja nemaju prihode, imaju mogućnost da se na osnovu toga prijave na zdravstveno osiguranje”, navodi se u saopštenju.

    Inače, podsjećaju iz ove institucije, Fond je još ranije zahvaljujući saradnji sa Poreskom upravom Republike Srpske ostvario mogućnost da u sistemu Poreske uprave provjeri da li lice ostvaruje prihode ili ne, a sve u cilju da građani više ne moraju da šetaju od jedne do druge institucije.

    “Podsjećamo da se građani koji su od posebnog socijalno društvenog značaja, kao i lica bez prihoda, na zdravstveno osiguranje prijavljuju u nadležnoj poslovnici Fonda, dok radnike na zdravstveno osiguranje prijavljuje poslodavac, penzionere Republike Srpske Fond PIO, poljoprivrednici se na osiguranje prijavljuju lično u Poreskoj upravi itd”, zaključuju iz Fonda.

  • “Najveći broj zaposlenih ikada u Srpskoj” Dodik poručuje i da je više radnika u realnom, nego u javnom sektoru

    “Najveći broj zaposlenih ikada u Srpskoj” Dodik poručuje i da je više radnika u realnom, nego u javnom sektoru

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je Republika Srpska ekonomski stabilna, te naveo da u prilog tome ide i podatak da je izvoz prošle godine bio 30 odsto veći nego godinu ranije.

    Dodik je naveo i da je uvoz prošle godine bio 24 odsto veći nego godinu ranije, što govori da se debalans između uvoza i izvoza smanjuje.

    – Ukoliko ovako nastavimo narednih nekoliko godina možemo da očekujemo da ćemo imati potpuno balansiran odnos uvoza i izvoza – rekao je Dodik novinarima nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a u Banjaluci.

    On je istakao i da je pokrivenost uvoza izvozom trenutno 80 odsto, te ocijenio da je ona visoka, imajući u vidu da je SNSD naslijedio pokrivenost tek od 35 odsto.

    – Danas imamo i najveći broj zaposlenih ikada u Republici Srpskoj, a to je više od 282.000, kao i 10.000 manje penzionera nego radnika i smatramo da će taj odnos ići u korist povećanja broja radnika – rekao je Dodik.

    On je izrazio zadovoljstvo, jer su mjere preduzete s ciljem smanjenja zapošljavanja u javnom sektoru dale rezultate, te je zabilježeno da je najveći broj zaposlenih u realnom sektoru, koji sada ima daleko veći broj zaposlenih nego javni sektor.

    Na sjednici Predsjedništva SNSD-a bilo je riječi i o predstojećoj poljoprivrednoj sjetvi, te da su podržane mjere Vlade Srpske koje su donesene u ovoj oblasti.

    – To su tek početne mjere, jer tražimo model u kojem ćemo pokušati da obezbijedimo kvalitetna sjemena za svakog ko želi da na svom imanju i okućnici posije poljoprivredne proizvode – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će narednih dana biti riječi o toj temi, da bi bila pronađena finansijska sredstva za realizaciju ove podsticajne mjere.

  • Zemlje Balkana vodeće po smrtnosti od malignih bolesti

    Zemlje Balkana vodeće po smrtnosti od malignih bolesti

    Direktor Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije Danica Grujičić izjavila je da su zemlje Balkana i okoline vodeće po smrtnosti u Evropi od malignih bolesti, kao i da je ubijeđena da je virus korona vještački stvoren.

    • Srbija, Mađarska i Hrvatska smjenjuju se na prvom mjestu po smrtnosti od onkoloških bolesti. Nešto se desilo na Balkanu što je uzrok ovakve tendencije – rekla je Grujičićeva.

    Grujičićeva je rekla da za nju nema sumnje da se velikim dijelom agresija NATO-a i zagađenje životne sredine može dovesti u vezu sa obolijevanjem i sa umiranjem od zloćudnih bolesti.

    Kada je riječ o virusu korona, Grujičićeva je navela da nema informacije o tome ko je i s kojim razlogom stvorio virus, ali da je poslije dvije godine postojanja ovog virusa ubijeđena da je vještački.

    • Da li je slučajno ili namjerno oslobođen, zaista ne znam, ali čovečanstvo mora dobiti odgovor na ta pitanja – rekla je Grujičićeva za “Politiku”.

    Prema njenim riječima, ako se ne dobiju odgovori o porijeklu virusa, može se desiti da će se na svakih nekoliko godina javljati novi virusi ili novi sojevi postojećih virusa.

  • BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    BiH je bogata pitkom vodom, ali su lani građani popili 25,8 miliona KM vode iz drugih zemalja

    Uvoz vode u BiH iz godine u godinu raste, a tako je bilo i u prošloj godini kada je uvezeno 25,8 miliona KM vrijednih gaziranih i negaziranih voda.

    Kako su rekli u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, to je za 21,4 odsto više uvezene vode nego u 2020. godini, kada je uvezeno nešto više od 21,2 milion KM.

    Od ukupno 25,8 miliona KM, koliko je uvezeno, 25,7 miliona KM je vrijednost vode i sokova uvezenih iz pet zemalja. Riječ je o Srbiji, odakle smo i najviše uvezli – 12,3 miliona KM, zatim Hrvatska – 7,8 miliona, Slovenija 5,2 miliona, Italija 209 hiljada i Francuska skoro 55 hiljada KM.

    Povećanje vrijednosti uvoza izraženo je za svaku zemlju, te je iz Srbije u 2021. godini uvezeno skoro dva miliona KM više nego godinu ranije. Kada je u pitanju Hrvatska, uvoz je povećan za oko 1,5 miliona KM u 2021. godini, iz Slovenije za preko milion, Italije za više od 126 hiljada, a iz Francuske za oko hiljadu i po KM.

    “Obim razmjene u 2021. godini iznosio je 30,1 milion KM, što je više za 5,3 miliona KM u odnosu na 2020. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila je 20,5 odsto, dok je godinu ranije ona iznosila 21,5 odsto”, kazali su u Spoljnotrgovinskoj komori.

    U prošloj godini rastao je i izvoz voda, ali je on i dalje neznatan u odnosu na količine i vrijednosti koje se uvezu. Tako je u 2021. godini iz BiH izvezeno voda vrijednih 5,3 miliona KM, što je ipak više za 15,5 posto nego u 2020. godini, kada je izvezeno skoro 4,6 miliona KM.

    Pet top izvoznih tržišta za našu zemlju u ovoj oblasti su Hrvatska, gdje smo izvezli skoro 4,4 miliona KM, Crna Gora 328 hiljada, Srbija 288 hiljada, SAD 65 hiljada i Saudijska Arabija gdje smo izvezli skoro 35.000 KM vrijednu vodu. Na ovih pet tržišta otpada skoro sav izvoz, tačnije 5,1 milion, od ukupnih 5,2 miliona KM koje izvezemo.

    Izvoz u Hrvatsku u prošloj godini povećan je za oko 700.000 KM u odnosu na 2020. godinu, u Crnu Goru za oko 133.000, u Srbiju oko 132.000 KM. U Sjedinjene Američke Države i Saudijsku Arabiju smo izvezli nešto manje voda i sokova u prošloj godini, u SAD za oko 25.000 i Saudijsku Arabiju za oko 12.000 KM.

    Iz ovih podataka vidimo da je nastavljen apsurd da se u zemlju, koja je bogata pitkom vodom, uvezu vode iz susjednih i drugih zemalja vrijedne više miliona maraka.

    Već godinama proizvođači, kao i razna udruženja, promovišu vrijednost kupovine domaćih proizvoda, s posebnim akcentom na važnost kupovine domaće vode, za sve one koji radije piju flaširanu vodu. Međutim, ti apeli, izgleda, da nisu urodili plodom, zbog čega i raste količina popijene vode iz uvoza, piše Klix.ba.

  • Građani Srpske višak novca iz banaka preusmjeravaju u nekretnine

    Građani Srpske višak novca iz banaka preusmjeravaju u nekretnine

    Oročena štednja građana u bankama Republike Srpske prošle godine je iznosila oko 1,83 milijardi KM, preliminarni su podaci Agencije za bankarstvo RS.

    Od početka pandemije primjetan je trend smanjenja ove vrste štednje, a rast štednje po viđenju.

    Tako je oročena štednja građana od kraja 2019. godine smanjena za 26,8 miliona KM.

    – Kada se posmatra ukupna štednja (oročena i štednja po viđenju) u iznosu od oko 2,6 milijardi KM, u istom periodu (od kraja 2019. do kraja prošle godine) došlo je do rasta od tri odsto, radi prelijevanja dijela oročene štednje u štednju po viđenju pod uticajem pada kamatnih stopa na depozite, što je uticalo na pad oročenja novčanih sredstava kod banaka na duži rok – kažu za Srpskainfo u Agenciji za bankarstvo RS.

    S druge strane, u periodu od 2019. do 2021. godine došlo je do značajnog porasta stanja na tekućim računima građana; zabilježen je rast od 457,8 miliona КM.

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na dugoročne depozite je u blagom padu sa 1,4 odsto, koliko je iznosila 2019. godine, na 1,35 odsto u 2021. godini i relativno je niska, naročito kada se posmatra u uslovima sve veće inflacije.

    – Kretanje štednje, posebno oročene, i u narednom periodu će dobrim dijelom biti pod uticajem visine kamatnih stopa. Do sada je pad kamatnih stopa na štednju pratio i pad kamata na kredite, a kretanje kamatnih stopa se ne može s dovoljnom tačnošću predvidjeti u inflatornim uslovima. Ono što se pokazalo u prethodnom periodu je da građani u uslovima niskih kamatnih stopa na depozite preusmjeravaju slobodna novčana sredstva u druge investicije, a kod nas prevashodno u nekretnine – preciziraju u Agenciji za bankarstvo RS.

  • Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    Srpskoj povećana naknada za topli obrok

    U Republici Srpskoj će od 22. februara biti povećana naknada za topli obrok – saopštili su danas iz Saveza sindikata RS.

    Kako navode, visina toplog obroka utvrđena je Odlukom Vlade Republike Srpske o utvrđivanju uvećanja plate, visine primanja po osnovu rada i visine pomoći radniku i iznosi 0,75 odsto prosječne bruto plate u RS za prethodnu godinu, za svaki radni dan.

    – Prema tome, od 22. februara ove godine, radnik ima pravo na topli obrok u bruto iznosu od 11,60 KM, odnosno 8 KM u neto iznosu, za svaki dan koji je radnik bio na poslu – preciziraju iz Saveza sindikata RS.

    Pored prava na platu, pravo na topli obrok je osnovno pravo radnika iz radnog odnosa koje proističe iz odredbi Zakona o radu. Zakonska obaveza svih poslodavaca u Republici Srpskoj je da radniku isplaćuju naknadu troška toplog obroka u novcu, ukoliko kod poslodavca nije organizovana ishrana.

    – Na primjer, ukoliko radnik u toku mjeseca ima 22 radna dana, topli obrok mu iznosi 176 KM. Ovo je najmanji iznos toplog obroka, Kolektivnim ugovorom Sindikat i poslodavci mogu utvrditi i veći iznos toplog obroka – izračunali su u Savezu sindikata RS.

    U slučaju obavljanja prekovremenog rada, dužeg od tri časa dnevno, radnik ima pravo na još jedan dodatni topli obrok.

    Ako je poslodavac organizovao ishranu radnika, svi troškovi pripremanja toplog obroka ne bi trebali biti ispod iznosa koji je propisan u slučaju isplate troškova toplog obroka radnicima u novcu, jer je Zakonom o porezu na dohodak Republike Srpske propisano da poslodavac ne plaća porez na dohodak ostvaren po osnovu radnog odnosa na troškove pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenom poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,50 KM dnevno po zaposlenom.

    Ukoliko trošak toplog obroka, isporučen putem keteringa, iznosi manje od 8 KM, poslodavac treba da radniku isplati razliku toplog obroka u novcu.

    Organizovana ishrana od strane poslodavca podrazumjeva pravilnu, zdravu i kvalitetnu ishranu prilagođenu naporima koje zaposleni ulažu u toku rada.

    Radnici ne ostvaruju pravo na topli obrok u slučaju korišćenja godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, privremene spriječenosti za rad i neplaćenog odsustva.

    Radnicima čije se plate finansiraju iz budžeta i fondova (obrazovanje, kultura, policija, pravosuđe, uprava, javne službe i zdravstvo), naknada za topli obrok se ne isplaćuje, već je uračunata u platu u skladu sa zakonima o platama.

    U cilju obezbjeđivanja prava na topli obrok svim radnicima u Republici Srpskoj, Savez sindikata Republike Srpske i granski Sindikati budžetskih i fondovskih korisnika su pokrenuli inicijativu za posebno iskazivanje naknade za topli obrok na postojeće plate radnicima u obrazovanju, kulturi, policiji, pravosuđu, upravi, javnim službama i zdravstvu.

    Savez sindikata Republike Srpske poziva sve radnike – članove Sindikata da prijave, svaku vrstu zloupotreba poslodavaca (neisplaćivanje naknade za topli obrok, isplaćivanje toplog obroka u manjem iznosu) kako bi zaštitili njihova prava putem regionalnih kancelarija Službe za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata Republike Srpske.

  • Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Privlačne ponude iz inostranstva i minimalac u Srpskoj uzroci ove pojave

    Minimalne plate od 590 KM, koje prima većina zaposlenih u industrijskom sektoru na području lijevčanskih i potkozarskih opština, uzrokuju intenzivan odlazak u inostranstvo te manjak radnika u domaćim preduzećima.

    Uposljednjih nekoliko mjeseci, povećan je broj radnika koji su se zaposlili u Italiji, Austriji i Sloveniji.

    Nagovještajem nove turističke sezone, povećana je potražnja radnika sa hrvatskih ostrva. Siniša Kajmaković, rukovodilac Filijale za zapošljavanje u Bijeljini izjavio je u Gradiški, da je odlazak radnika iz Republike Srpske kao i BiH u susjednu Hrvatsku ove godine veoma izražen.

    – Evidentno je pomijeranje radne snage ka zapadu. Radnici iz Hrvatske odlaze u bogatije evropske zemlje, za bolju platu. Kod njih su upražnjena, višestruko bolje plaćena radna mjesta, nego kod nas. Oglašavanje za radnim mjestima u Hrvatskoj je sada intenzivno a interesovanje veliko. Ako uporedimo minimalac od 590 KM u Republici Srpskoj i 1200 eura, uz plaćen stan, hranu i administrativne troškove odlaska i angažovanja za radnike u ugostiteljstvu, zaključak je jasan – izjavio je Kajmaković u Gradiški za Srpskainfo.

    On je takođe rekao, iznoseći konkretnu potvrdu svojih navoda, da “Jadranka turizam”, jedno od vodećih turističko-trgovačkih društava u Hrvatskoj, potrebe za radnicima različitih profila, intenzivno oglašava u većim gradovima Republike Srpske i BiH, među kojima su Banjaluka i Gradiška.

    – Svakodnevno kod nas, predstavnici inostranih preduzeća traže radnike, zvaničnim putem ili po preporuci. Naprimjer, 25. ferbruara, vidljivo je po plakatima, u Banjaluci i Gradišci je jedan od tih masovnih sastanaka sa potencijalnim radnicima u hrvatskom hotelijerstvu a imamo i drugih primjera. To jasno ukazuje na status našeg tržišta radne snage – smatra Kajmaković.

    Podsjećamo, najniža plata u Republici Srpskoj od 1. januara iznosi 590 KM. U poređenju sa prošlom godinom, minimalac je povećan za 50 KM.

    Najniže plate u Republici Srpskoj, u prvih deset mjeseci prošle godine su u građevinarstvu, 720 KM te hotelijerstvu i ugostiteljstvu 721 KM, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku. Prosječna primanja ispod 800 KM, u naznačenom period imali su i radnici u trgovinama, automehaničari, vozači, skladištari, te radnici u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije.

    Platu do 600 KM u Republici Srpskoj prima oko 125.000 radnika, navode u Savezu sindikata Republike Srpske. Stalna poskupljenja jasno ukazuju da je ekonomsko siromašenje sve izraženije a takozvana potrošačka korpa sve skuplja.

    Zato je sasvim jasno da ni radnici za duplo većiom platama od minimalne ne mogu podmiriti obaveze te napuštaju radna mjesta i odlaze u inostranstvo.

  • Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Ratari u RS posrću pod teretom visokih cijena

    Zbog visokih cijena repromaterijala, a posebno mineralnog đubriva, ovo će biti najkomplikovanija godina kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u svim sektorima, rekao je za “Nezavisne” Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

    Kazao je da poljoprivrednicima predstoji nikad skuplja i neizvjesnija sjetva.

    “Ukoliko se nešto ne promijeni prinosi će biti sigurno desetkovani, ali i kvalitet zrna, tako da će to biti totalno neisplativo. Poljoprivrednici su veoma nezadovoljni svime što se dešava i kod nas i u okruženju. Očekujemo reakcije nadležnih, posebno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kada je u pitanju obezbjeđivanje, odnosno subvencionisanje određenih količina mineralnih đubriva. S druge strane, očekujemo i reakciju Savjeta ministara BiH kada je u pitanju zaštita domaće proizvodnje”, naglasio je Marinković.

    Istakao je da je evidentno da su porasle cijene mesa u trgovinama, a da su pale cijene žive mjere stoke.

    “Poljoprivrednici ne mogu plasirati svoju robu. Hrane je izuzetno skupim žitaricama, proizvodnja ide direktno u propast i stočari su u debelom minusu. Jako je diskutabilno i da li će sjetva biti dovoljna za potrebe Republike Srpske. S ovim cijenama repromaterijala jednostavno se ne isplati ništa raditi, a ono što je sigurno jeste da mi nemamo dovoljno količina kada su u pitanju bilo koji proizvodi. Na primjer, voćari se žale da ne mogu prodati svoje jabuke, a one se uvoze u velikim količinama iz Sjeverne Makedonije, Albanije i drugih zemalja. Tako je i kada su u pitanju povrće, mlijeko, meso i ostalo. Ovo nije nikakva kuknjava poljoprivrednika jer svi mogu vidjeti koliko su poskupjeli gorivo, đubrivo i ostali repromaterijali, te sa kakvim se mi teškoćama suočavamo. U velikim smo dilemama da li uopšte sijati”, naveo je Marinković.

    Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, istakao je da će biti zasijano 20 odsto manje površina u odnosu na godinu ranije i da su povrtari u velikoj krizi.

    “Mi treba da krenemo u proizvodnju, sve je poskupjelo, a azotna urea 300 odsto. Došli smo pred zid i razmišljamo šta i kako dalje jer je proizvodnja jako skupa, a đubriva nema, te mnogi povrtari razmišljaju da li uopšte ići u proizvodnju”, kazao je Mastalo.

    Dodao je da je povrtarstvo najviše pogođeno pandemijom virusa korona.

    “I ako se riješi problem nabavke mineralnog đubriva, svakako će biti dosta manje zasađenih površina. Vidjeli smo da su prošle godine zbog nedovoljnih količina povrća krompir, kupus i još neki proizvodi drastično poskupjeli, a bojim se da će i ove jeseni biti tako”, naglasio je Mastalo.

    Zoran Maletić, pomoćnik ministra za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske, istakao je za Srnu da se u skladu sa poskupljenjima na tržištu priprema set mjera kojima će se pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako bi obezbijedili proljećnu sjetvu i prihranu za jesenju sjetvu.

    “Ove mjere će biti predložene na narednoj sjednici Vlade Srpske, koja bi trebalo da bude održana u četvrtak i kada bi one trebalo da budu usvojene. To će biti značajna podrška za poljoprivredne proizvođače”, rekao je Maletić.

    Naveo je da se pored ovih mjera pregovara i sa dobavljačima đubriva iz RS i drugih država da bi se obezbijedile količine vještačkog đubriva po nižim cijenama.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske saopštili su da su isplatili sve podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju iz 2021. godine.

    “Tako je s isplatom 7.633.906 KM isplaćeno svih 75 miliona KM po osnovu podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela za 2021. godinu. Ovo je rekordna isplata podsticaja za jednu godinu, od kada se u Republici Srpskoj primjenjuje isplata subvencija u poljoprivredi”, naveli su iz resornog ministarstva.