VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Ogorčeni građani pozivaju na proteste

    Ogorčeni građani pozivaju na proteste

    Već nekoliko dana na Fejsbuku građani iz cijele Bosne i Hercegovine dogovaraju organizaciju protesta koji bi trebali biti održani danas širom države.

    Građani su ogorčeni velikim talas poskupljenja svih životnih namirnica i usluga dok plate stagniraju što je dovelo stanovnike BiH u još težu finansijsku situaciju. Od vlasti će danas, napominju na miran način, tražiti brze i efikasne mjere i programe pomoći.

    Grupa na Fejsbuku “50.000 građana za proteste protiv vlasti u BiH” trenutno broji skoro 25 000 članova, dok dodatno više od 30 000 ljudi prati stranicu.

    Protesti u Sarajevu, Banjaluci, Mostaru, Tuzli
    Okupljanje u Sarajevu je zakazano u 15:30 na platou Skenderije, a protesti bi trebali biti održani ispred državnog parlamenta s početkom u 16:30.

    U 19 časova protesti su zakazani i na Trgu Krajine u Banjaluci, a organizator je Udruženje Restart RS pod satiričnim sloganom “Nećemo plate, hoćemo obećanja”.

    Pored ova dva grada, oko 17 časova protesti su najavljeni i u Mostaru, Tuzli, Zenici, Bijeljini, Bihaću, Istočnom Sarajevu, Prijedoru, Goraždu, Travniku, Gradačcu, Visokom, Cazinu, Trebinju, Vitezu i drugim gradovima BIH.

    Organizatori navode da građani u svojim gradovima trebaju tražiti: suspenziju akciza za gorivo dok se prosječna cijena u maloprodaji ne vrati na 2.20 KM, obračun PDV na cijenu goriva od 2 KM, uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.

    Još neki od zahtjeva građana su povećanje penzija i invalidnina za minimalno iznos godišnje inflacije, te povećanje minimalne plate i dječijeg doplatka

    Izmjenu Zakona o platama – razdvojiti parlamentarce, ministre i ostale čija primanja su veća od 2,5 puta od prosječne neto plate. Linearno povećanje plata svima kojima je plata manja od 2,5 puta od prosječne neto plate za minimalno iznos godišnje inflacije. Linearno povećanje penzija i invalidnina za minimalno iznos godišnje inflacije, povećanje dječijeg doplatka u BiH na minimalni iznos od 100 KM, piše Dnevni Avaz.

    Podsjetimo, prošle subote grupa građana u Sarajevu je protestnom vožnjom iskazala nezadovoljstvo zbog nekontrolisanog rasta cijena goriva.

  • Stižu još veći toplotni talasi i tropske oluje

    Stižu još veći toplotni talasi i tropske oluje

    Ekstremni vremenski uslovi, od toplotnih talasa do neuobičajeno jakih pljuskova, prouzrokovali su veliki zemljotrese širom svijeta ove godine, sa hiljadama ljudi koji su poginuli i milionima koji su raseljeni.

    U posljednja tri mjeseca, monsunske kiše su izazvale katastrofalne poplave u Bangladešu, a brutalni toplinski talasi spržili su dijelove južne Azije i Evrope. U međuvremenu, dugotrajna suša u istočnoj Africi je ostavila milione ljudi na ivici gladi.

    Većina toga, kažu naučnici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.

    U utorak je tim klimatologa objavio studiju u časopisu Environmental Research: Climate. Istraživači su pomno proučili ulogu koju su klimatske promjene imale u pojedinim vremenskim pojavama u posljednje dvije decenije. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno zagrijavanje promijeniti naš sijvet – i takođe jasno pokazuju koje informacije nedostaju.

    Klimatske promjene utiču na toplotne talase i ekstremne kiše
    U svom osvrtu, naučnici su se oslonili na stotine studija ili istraživanja koja imaju za cilj da izračunaju kako su klimatske promjene uticale na neki ekstremni događaj koristeći računarske simulacije i posmatranja vremena.

    Za toplotne talase i ekstremne kiše, “smatramo da mnogo bolje razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Luk Harington, klimatolog sa Univerziteta Viktorija u Velingtonu.

    Međutim, manje se razumije kako klimatske promjene utiču na šumske požare i sušu. Takođe, postoje velike praznine u podacima za mnoge zemlje sa niskim i srednjim prihodima, što otežava razumijevanje onoga što se događa u tim regijama, rekla je koautorka Friderike Oto, jedna od klimatološkinja koja vodi međunarodnu istraživačku saradnju “World Weather Attribution” (WWA).

    Klimatske promjene doprinijele toplotnom talasu u Indiji
    Uz toplotne talase veoma je vjerovatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari.

    “Gotovo svi toplotni talasi širom svijeta postali su intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Ben Klark, naučnik sa Univerziteta u Oksfordu.

    Uopšteno, toplotni udar, za koji je prije bila vjerovatnoća prema 10, sada je gotovo tri puta vjerovatnija i dostiže vrhunac na temperaturama višim za oko jedan stepen nego što bi bilo bez klimatskih promjena. Aprilski toplotni talas gde se živa pela iznad 50 stepeni Celzijusovih u Indiji i Pakistanu, na primjer, bio je 30 puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena, navodi WWA.

    Toplotni talasi širom sjeverne hemisfere u junu – od Evrope do Sjedinjenih Država – naglašavaju “tačno ono što naš rad pokazuje: učestalost toplotnih talasa značajno je porasla”, rekao je Oto.

    Smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu
    Nedavno je Kina doživjela opsežne poplave nakon obilnih kiša. U isto vrijeme, Bangladeš su pogodile poplave prouzrokovane poplavom. Uopšteno, epizode obilnih padavina postaju sve češće i intenzivnije. To je zato što topliji vazduh zadržava više vlage, pa su olujni oblaci “teži” prije nego što se eventualno razbiju. Ipak, uticaj se razlikuje od regije do regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji.

    Naučnicima je teže da dokuče kako klimatske promjene utiču na sušu. Neke regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD-a, na primjer, brže tope snežni pokrivač i podstiču isparavanje, navodi se u studiji.

    I dok istočnoafričke suše tek treba direktno povezati sa klimatskim promjenama, naučnici kažu da je smanjenje proljećne kišne sezone povezano sa toplijim vodama u Indijskom okeanu. To uzrokuje da kiša pada brzo preko okeana prije nego što stigne do Afričkog roga.

    Jača rizik od požara i tropskih oluja na kopnu
    Toplotni talasi i suše takođe pogoršavaju šumske požare, posebno megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Požar je bjesnio američkom saveznom državom Novi Meksiko u aprilu, nakon što je izmakao kontroli, prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo 341.000 hektara.

    Porasla je i učestalost oluja na globalnom nivou. Međutim, cikloni su sada češći u središnjem Pacifiku i na sjevernom Atlantiku, a manje u Bengalskom zalivu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom okeanu, navodi se u studiji.

    Intenzivnije postaju i tropske oluje te se češće zaustavljaju na kopnu gdje mogu da donesu više kiše na jednom području. Dakle, iako klimatske promjene možda nisu učinile vjerovatnijim stvaranje ciklona Batsirai koji je u februaru pogodio Madagaskar, vjerovatno su ga učinile intenzivnijim i sposobnim da uništi više od 120.000 domova.

  • Postignut dogovor: Prevoznici prekidaju protest

    Postignut dogovor: Prevoznici prekidaju protest

    Već sutra će biti formirana radna grupa koja će prikupiti relevantne informacije i tražiti najbolji način da se pomogne prevoznicima, rekao je Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS.

    Grbić je nakon sastanka sa Nedeljkom Ćorićem, ministrom saobraća i veza RS, rekao da su dogovorili da će prevoznici prekinuti bojkot, te da će se tražiti modaliteti kako da se prevoznicima pomogne.

    Ćorić je rekao da je Vlada RS već imala neka rješenja kao što je ukidanje akciza na gorivo, ali da ovaj prijedlog nije usvojen na nivou BiH.

    “Sutra ćemo formirati radnu grupu koja će da prikupi sve relevantne informacije kako da pomognemo prevoznicima”, rekaoje Ćorić.

    Dodao je da nije uredu da gorivo u RS ima veće cijene nego neke druge države u okruženju.

    Ćorić je dodao da su pokušali apelovati prema nadležnim institucijama i insistirati da se održi hitan sastanak u vezi sa problemimana graničnim prelazima.

  • Sve više ljudi na ivici gladi

    Sve više ljudi na ivici gladi

    “Ako govorimo o katastrofalnom scenariju koji bi podrazumijevao da dođe do globalne nestašice hrane, on nije realan”, rekla je za “N1“u emisiji Global fokus profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov.
    Radmilo Pešić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u penziji, dodaje da kada sa tržišta izađe jedan tako veliki ponuđač kao što je Ukrajina, onda mora doći do cjenovnih problema. Član tima Svjetskog programa za hranu, koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za mir, Nenad Grković, upozorava da se povećava broj ljudi koji je na ivici umiranja od gladi.

    Bogdanov navodi da su u sukobu dvije zemlje koje su najveći izvoznici hljebnih žita, ulja i mineralnih đubriva. Podsjeća da smo već imali prehrambene krize – 2008. kada je počinjala ekonomska kriza, kao i za vrijeme pandemije.

    „U ovom momentu broj zemalja koji ima različite tipove restrikcija uvoza i izvoza nije toliko veliki, ali ono što se prvi put desilo u aprilu, 17 odsto ukupnog izvoza kalorija je pod embargom. To je strašno mnogo. U posljednjih nekoliko nedjelja taj procenat je manji, zemlje relaksiraju politike, ali je i dalje veći nego 2008. i znatno veći kada je bila kovid kriza. Mi smo u trećoj godini prehrambene nestabilnosti, počelo je sa kovidom. Očekivali smo, kako je kriza počela da popušta, da će 2022. biti prilika da zemlje obnove zalihe, da se uspostave nova tržišta“, kaže ona.

    Profesor Pešić naglašava da nije dobro širiti paniku, jer ona utiče na inflatorna očekivanja.

    „Trudimo se da budemo oprezni, ali je činjenica da je jedan veliki učesnik otišao s tržišta, što će uticati na cijene. Postoji opravdani strah da će doći do stagflacije. Kada izađe sa tržišta veliki ponuđač, kao šo je Ukrajina, koja je 42 odsto zejtina nudila 2019, koja je 16 odsto kukuruza izvozila, 9,5 odsto pšenice, kada tako veliki igrač izađe mora doći do cjenovnih problema. Imaćemo šok na strani ponude“, objasnio je.

    Na pitanje koliko klimatske promjene utiču, Pešić kaže – mnogo i dodaje da su to dugoročni problemi. Kako kaže, u Ukrajini se rat nadovezao na problem koji već postoji.

    „Ukrajina ima problema sa nedostatkom vode. Vodostaji glavnih tokova su mali, a količina otpadnih voda čak i raste, što znači da je koncentracija zagađenih materija i prije rata rasla. Ima problem sa zemljištem, nažalost, Ukrajina je imala problema sa kontaminacinjom, erozijama. Na to se nadovezao rat. Sada ćemo imati zagađenje zbog ratnih dejstava, imate pogotke u petrohemijske kapacitete, industrijske kapacitete, curenje toksičnih materija, zagađenje vazduha. Ovo je problem koji će se dugo osjećati. Sada da rat stane, mislim da će problem ostati, jer su resursi ozbiljno ugroženi. Oko 35 odsto obradivih površina je kontaminirano“, rekao je profesor.

    Natalija Bogdanov je dodala da iako rastu cijene hrane, cijene sirovina padaju.

    „Padaju cijene sirove pšenice, ali, što se tiče cijene hrane, nema povratka na staro zbog energenata i logistike. Države imaju strah, neke su istrošile zalihe za vrijeme kovida. nema države, koliko god bila bogata, sa dobrim ili gorim uslovima za proizvodnju, da svoj stepen samodovoljnosti u hrani poveća“, rekla je.

    Napominje da je u toku žetva u Ukrajini i da se ne zna sa kojih će površina rod biti skinut.

    „Posljednja procjena, očekuje se da će ukrajinski izvoz biti manji za dvije trećine. Ne znamo kakvo je stane u crnomorskim lukama, logistika ima novi izazov, nema vagona za ovoliku količinu da bi transport išao kopnenim putem. Do Konstance postoji nekakav put, ali samo se otvaraju nova pitanja. U Ukrajini je četvrtina najkvalitetnijeg svjetskog poljoprivrednog zemljišta, Ukrajina je „korpa za hljeb Evrope“. Evropa će ući s velikim fondovima u Ukrajinu, ali ključno za zemlju je pitanje hoće li se zemljišne reforme dogoditi ili ne, hoće li prodati to strancima ili ne, šta će biti sa zemljištem“, rekla je Bogdanov.

    Član tima Svjetskog programa za hranu koji je 2020. dobio Nobelovu nagradu za mir, Nenad Grković, upozorio je da se povećava broj ljudi koji je na ivici umiranja od gladi.

    „Prije pandemije na svijetu je bilo 135 miliona ljudi na rubu gladi. Nakon pandemije ta brojka se duplirala, naše procjene su 270 miliona ljudi. Otkada je rat počeo, ako se nešto ne uradi, do kraja godine će biti 345 miliona ljudi na ivici umiranja od gladi. To je efekat koji će zahvatiti najsiromašnije države. Cijene hrane, goriva, đubriva skaču. Tu cijenu će neki moći da plate, ali najsiromašniji neće. U Južnom Sudanu 7,8 miliona ljudi ne zna da li će imati hranu svakog dana. Svjetski program hrane je alarmirao svijet da se nešto mora uraditi, da se raspodjeli hrana i da najsiromašniji ne budu ostavljeni da umru od gladi“, kaže Grković.

    Dodaje da je Svjetski fond ima akciju u kojoj su tražili da se dozvoli izvoz žita, koje je u silosima.

    „Logistika je jako skupa ako bi moralo da ide vozovima do Antverpa pa brodovima do Afrike. Radimo sa donatorima i ekspertima za kupovinu hrane, probaćemo da nadomjestimo nedostatak i zamolićemo donatore da nam daju žito umjesto novca“, rekao je Grković.

  • Restrikcija struje zasad nije opcija za BiH

    Restrikcija struje zasad nije opcija za BiH

    Nezahvalno je prognozirati da li će BiH do kraja ove godine poput pojedinih zemalja Evrope, ali i svijeta, biti prinuđena na uvođenje određenih restrikcija i mjera štednje po pitanju potrošnje energenata, prije svih, električne energije.

    Ovo je mišljenje stručnjaka iz oblasti energetike, koji za “Nezavisne novine” poručuju da se o tome ne bi smjelo ni razmišljati jer, kako kažu, bar kada je u pitanju proizvodnja struje BiH nema nikakvih problema.

    Kalendarsko ljeto najjače evropske ekonomije koriste da se zbog neizvjesne situacije u Ukrajini spreme za zimu, a pojedine nedostatak gasa već pokušavaju nadomjestiti štednjom u potrošnji električne energije. Ide se do toga da se čak šalju poruke stanovništvu da smanje “nepotrebnu” potrošnju struje, poput paljenja klimauređaja ili stvari neophodnih za ličnu higijenu.

    Teško da je iko mogao predvidjeti da će se svijet od februara suočiti s ukrajinskom krizom, pa se zato ne može predvidjeti ni šta čeka građane BiH do kraja 2022. godine, kaže Edin Berberović, vanredni profesor na Politehničkom i Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici.

    U razgovoru za “Nezavisne novine” prvo na šta Berberović podsjeća jeste da se zemlje Evrope ponovo vraćaju procesu proizvodnje električne energije putem uglja u termoelektranama, a sve kako bi izbjegle dodatne probleme zbog smanjene isporuke ruskog gasa.

    On pojašnjava koliko je gas važan i za BiH.

    “Mi ne znamo kakva nas zima čeka. Mi u Zenici imamo gradsku toplanu koja takođe zavisi od ruskog gasa. Jednim dijelom se spaljuje prirodni gas, drugim dijelom koksni gas iz njihovih tehnoloških postrojenja”, kaže Berberović.

    Ekonomista Zoran Borović poručuje da nadležni u BiH ni u kom slučaju ne bi trebalo da dozvole scenario u kome se građani pozivaju na ekonomičniju potrošnju električne energije ili bilo kog drugog energenta jer je izvoz, prije svega struje, na visokom nivou.

    “Uvijek možemo reći da taj dio koji izvozimo ostavimo našem stanovništvu, bez obzira na to da li je u pitanju grijanje ili nešto drugo. Ne bi trebalo da bude problema jer dok god izvozimo znači da imamo viška iznad onoga koliko se troši”, navodi Borović za “Nezavisne novine”.

    Ipak, Borović kaže da je jedna stvar što nadležni ne bi smjeli dopustiti da se uvedu restrikcije, a sasvim druga da li će tako i postupiti ukoliko dođe do ovog problema…

    “Zavisno od vlasti kako se u tom trenutku postave i odluče, ali oni mogu reći: ‘Mi izvozimo bez obzira na to što će biti problema ovdje na domaćem tržištu’. Oni mogu reći građanima da se ne griju na struju. Vidjećemo šta ćemo dalje”, ističe Borović.

    U sjenci priče o potrošnji za kućne potrebe ne smije ostati pitanje da li građani u Republici Srpskoj i BiH mogu očekivati i poskupljenje struje za domaćinstva do kraja ove godine… Prema riječima naših sagovornika, ni to ne bi trebalo da se desi. Međutim, Berberović ističe da se ne smije zaboraviti da od 1. januara 2023. godine počinje da se primjenjuje mehanizam prilagođavanja karbona na granicama, odnosno CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism), koji podrazumijeva uvođenje taksa na izvoz CO2, koje će se početi naplaćivati od strane svih izvoznika proizvoda i električne energije, odnosno uvoznika u EU.

    “To bi značilo da bismo od 1. januara sljedeće godine mogli da očekujemo da će oni proizvodi i usluge, a time i električna energija koja se dobija iz fosilnih goriva, morati biti dodatno plaćani prilikom izvoza u zemlje EU. Zanima me kako će se tada sve naše elektroprivrede postaviti. Da li će moći biti električna energija jeftina kao što je sada ili neće”, pojašnjava Berberović za “Nezavisne novine” i očekuje da navedeno neće biti u potpunosti u primjeni odmah od sljedeće godine, ali da će biti uvedeno do 2026. godine, do kada je krajnji rok.

  • Evo ko sve ima pravo na 100 KM

    Evo ko sve ima pravo na 100 KM

    Onlajn registracija mladih za jednokratnu novčanu pomoć od 100 maraka počinje sutra, potvrđeno je iz Ministarstva finansija Srpske.

    Naveli su da je cilj dodjele jednokratne novčane pomoći poboljšanje materijalnog položaja mladih u Republici Srpskoj i ublažavanja posljedica djelovanja inflacije.

    – Jednokratnu novčanu pomoć prijavom na aplikaciju inp.vladars.net mogu da ostvare mladi sa prebivalištem u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu sa državljanstvom BiH/Republike Srpske, rođeni od 1. jula 1993. do 1. jula 2006. godine – podvukli su u Ministarstvu finansija RS.

    Prilikom podnošenja prijave u aplikaciju je potrebno unijeti lične podatke: ime i prezime, matični broj, broj tekućeg računa, naziv banke u kojoj je račun, te označiti mjesto prebivališta.

    Ko može da dobije ovu pomoć definisano je Odlukom Vlade Republike Srpske o isplati jednokratne novčane pomoći mladima u Republici Srpskoj koja je donesena na sjednici održanoj 23. juna, a objavljena u Službenom glasniku u četvrtak, 30. juna.

    Podaci će biti tretirani u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, te kao takvi neće biti korišteni u druge svrhe.

    Novac za isplatu jednokatne novčane pomoći obezbijeđen je rebalansom budžeta za 2022. godinu, a isplata će početi sukcesivno po zaprimanju prijava.

  • Prevoznici parkirali kamione, bojkotuju točenje goriva i ne idu na utovar robe

    Prevoznici parkirali kamione, bojkotuju točenje goriva i ne idu na utovar robe

    Prevoznici su jutros u znak protesta zbog previsokih cijena goriva odlučili da parkiraju svoje kamione, bojkotuju točenje goriva na benzinskih pumpama, te da ne idu na utovar robe.

    Kazao je ovo za “Nezavisne novine” Nikola Grbić predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS, koji je naveo da su oni ove proteste najavili u proteklih sedam dana.

    “Ovo je jedan vid protesta, ali ovaj put nećemo blokirati puteve ili organizovati protestne vožnje. To smo uradili prije dva mjeseca i nije bilo nikakvog rezultata”, rekao je Grbić.

    Dodao je da ovim žele da neko iz nadležnih institucija shvati da su prevoznici u velikom problemu.

    “Treba da shvate da treba da sjednu sa nama i razgovaraju, da riješimo ovaj naš problem jer nikad do sada, od doba korone pa do danas, nijedna institutcija nije razgovarala sa nama, bez obzira što smo uputili mnogo dopisa”, kazao je Grbić.

    Koliko će ovaj protest trajati prema Grbićevim riječima teško je reći.

    “Svi prevoznici bi bili najsretniji da nas danas pozovu da nađemo neko rješenje koje je prihvatljivo i za nas i za institucije”, rekao je Grbić, dodajući da žele da imaju efekte od svog rada, te da mogu da zadrže radnike.

    “Ako ne bude poziva da se riješe problemi vidjećemo u narednim danima koji su nam koraci, da li nastavljamo dalje protestvovati ili odustati”, naveo je Grbić.

    Istakao je da ako nastave ignorisati utovar robe to može dovesti do nestašice svih roba i dovesti do većih problema.

    “Nadam se da nikome nije stalo do toga, ni institucijama a ni nama, jer gubimo posao. Sa ovom cijenim goriva mi imamo učešće od oko 70 odsto, jednostavno nemamo više od naše realizacije ni nulu, već idemo i ispod nule”, zaključio je Grbić za “Nezavisne”.

  • Egzodus konobara iz BiH na vrhuncu

    Egzodus konobara iz BiH na vrhuncu

    Oglasi u kojima se traže konobarica ili konobar, sa iskustvom ili bez njega, sve su češća pojava u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj i BiH, a takvo stanje traje već mjesecima, tvrde poslodavci, koji kažu da gotovo ne postoji ugostitelj koji nije ostao bez radnika, ali da problem predstavlja i činjenica da radno sposobni u BiH ne žele raditi ove poslove, za šta je, kažu, kriva i država.

    U ovom trenutku, niko od nadležnih u BiH ne može sa sigurnošću odgovoriti na pitanje koliko radnika nedostaje u ugostiteljstvu.

    “Bukvalno od početka marta ljudi odlaze na Hrvatsko primorje. Nema nekog efikasnog rješenja, jedino da zapošljavamo djecu koja sada završavaju srednju školu. Nema nijednog lokala da ne traži konobara”, priča za “Nezavisne novine” Zlatan Tatić, predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma “Horeca RS”.

    Sa istim problemom suočeni su i sarajevski ugostitelji, iako nude solidne uslove.

    “Nedostaje radne snage, meni su tri konobara i jedan kuvar otišli sezonski. Mi nudimo platu 1.200 KM, pa i 1.500 KM, što je često više od plate u državnoj službi “, kaže za “Nezavisne novine” Amar Trbović, potpredsjednik Udruženja ugostitelja Sarajevo.

    S obzirom na to da je ljetna sezona, egzodus radne snage u sektoru ugostiteljstva je na vrhuncu, a najčešće destinacije su Crna Gora, Hrvatska, Slovenija pa zemlje Evrope. Radnici odlaze zbog bolje zarade, a plata koju konobari imaju, npr. u Hrvatskoj je i do 1.000 evra, što je duplo više od prosjeka u BiH, u kojoj se zarade kreću u prosjeku između 600 i 1.000 KM.

    “Bez obzira na to što je došlo do jednog ozbiljnijeg povećanja plata kod nas u ovom sektoru, ne možemo da kažemo da je to ono što je dovoljno čovjeku da živi. Jer oni koji odu, imaju mogućnost da za dva-tri mjeseca zarade maltene toliko da mogu od toga živjeti godinu dana”, pojašnjava za “Nezavisne novine” Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma Republike Srpske.

    Međutim, osim manjka radnika u ugostiteljstvu, poslodavci tvrde da dodatan problem predstavlja i to što oni koji ostaju u BiH ne žele da rade ove poslove.

    “Dosta njih i država štiti. Mi, kad se javimo na biro, tražimo konobare i kuvare, a biro neće da ih pošalje. Ili oni nam daju listu, mi ih zovemo, a oni neće da rade ili hoće da rade na crno, zato što su na birou i imaju neke benefite”, kategoričan je Trbović. Po njegovom mišljenju, postoji jedno rješenje za ovakve stvari.

    “Mi bismo riješili taj problem kada bi na federalnom nivou bio izglasan zakon koji bi predvidio sljedeće: kad tri puta biro pošalje nekog, ako ne želi da radi, sljeduje mu skidanje sa biroa. I onda, kada ode doktoru, mora da platiti. Vjerujte da bi onda svi radili”, poručio je Trbović.

    Mersiha Ferhatović Beširović, predsjednica Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da nedostatak radnika nije samo karakterističan za BiH.

    “Mislim da čak i susjedna Hrvatska i Crnogorsko primorje vape za radnicima”, kaže Ferhatović Beširovićeva.

    Njene tvrdnje potkrjepljuju se i nedavnom objavom da je dio vlasnika ugostiteljskih objekata u Dubrovniku stavio svoje usluge na čekanje.

    Takođe, iz sindikata su mišljenja da, osim visine primanja, postoje i drugi razlozi sve većeg odliva radne snage iz BiH.

    “Rekla bih da i nedostatak perspektive i politička nestabilnost tjeraju radnike izvan granica ove zemlje, pa čak i ove regije”, kazala je Ferhatović Beširovićeva.

  • BiH u “narandžastom” zbog vrućina, temperature i do 40 sepeni

    BiH u “narandžastom” zbog vrućina, temperature i do 40 sepeni

    Za dijelove BiH za danas i sutra izdato je narandžasto upozorenje zbog visoke dnevne temperature vazduha i vrijednosti UV indeksa.

    Upozorenje se izdaje za period od 12.00 do 17.00 časova, objavljeno je na sajtu Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Dnevna temperatura vazduha biće od 33 do 39, lokalno do 40 stepeni Celzijusovih.

  • Istraživači predlažu radikalnu metodu za suzbijanje efekata klimatskih promjena

    Istraživači predlažu radikalnu metodu za suzbijanje efekata klimatskih promjena

    Tim istraživača sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) istražuje radikalnu metodu za suzbijanje efekata klimatskih promjena. Kako su naveli u saopštenju za medije, predlažu da se koristi flota “svemirskih mjehurića”, površine Brazila, koja će iz svemira da odbija sunčevu svjetlost od Zemlje.

    Dok neki naučnici upozoravaju da je geoinženjering opasno skretanje pažnje sa pravih rješenja potrebnih za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, drugi tvrde kako moramo da uzmemo u obzir sve opcije. Tu dolaze svemirski mjehurići tima sa MIT-a.

    “Svemirski mjehurići” su sigurniji oblik solarnog geoinženjeringa
    Metoda tima sa MIT-a je novi oblik solarnog geoinženjeringa, koji je projektovan tako da se sunčeva svjetlost odbija iz svemira, kako bi se Zemlja ohladila i kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena. Najšire proučavana tehnika solarnog geoinženjeringa uključuje ubrizgavanje reflektujućih čestica aerosola u gornju atmosferu. Međutim, potencijalni negativan uticaj takve metode još nije u potpunosti shvaćen, što znači da je daleko od toga da se na to računa kao održivu opciju.

    Pristup naučnika sa MIT-a bio bi malo drugačiji. Umjesto ubrizgavanja čestica u zemljinu atmosferu, njihova pristup bi odbijao sunčevu toplotu iz svemira, daleko od naše atmosfere.

    Istraživači proučavaju mogućnost pozicioniranja štita napravljenog od “svemirskih mjehurića” u Lagranžovoj tački 1, koja je relativno stabilna orbitalna tačka u svemiru, gdje se gravitaciono privlačenje Zemlje i Sunca izjednačava. Svemirski teleskop Džejms Veb, na primer, nalazi se u Lagranžovoj tački 1.

    Najveća prepreka za ovu metodu je bez sumnje u logistici. Naučnici sa MIT-a vjeruju da bi štit od mjehurića morao biti otprilike veličine Brazila. Međutim, oni vjeruju da bi mjehurići mogli biti proizvedeni u svemiru, smanjujući sve troškove lansiranja. Trenutno eksperimentišu u laboratoriji sa “svemirskim mjehurićima” napravljenim od silicijuma.

    U saopštenju za javnost, oni su objasnili kako su u “preliminarnim eksperimentima uspjeli da naduvamo mjehur od tankog filma na pritisku od 0,0028 atmosfera i da ga održimo na oko -50° Celzijusa (da bismo aproksimirali svemirske uslove nultog pritiska i blizu nule) temperatura.”

    Da li bi solarni geoinženjering mogao da posluži kao splav za spasavanje čovječanstva?
    Ono što je najvažnije, istraživači sa MIT-a su takođe napisali da bi njihovo solarno geoinženjering rješenje bilo “potpuno reverzibilno”, što vjerovatno znači da bi mjehurići mogli brzo da puknu ako otkrijemo da imaju neželjeni efekat na našu planetu.

    Ovo je veoma važno, jer tek treba da u potpunosti shvatimo svu složenost samih klimatskih promjena, a kamoli metoda geoinženjeringa.

    U intervjuu za Diskaveri magazin, Linda Šnajder, međunarodna stručnjakinja za klimatsku politiku, upozorava da “Čak i naše razumijevanje klimatskih promjena koje trenutno izazivamo nenamjerno, još uvijek ima ograničenja, posebno kada su u pitanju uticaji u budućnosti. Naše razumijevanje šta bi se desilo ako bismo namjerno manipulisali klimom na globalnom nivou je još manje”.

    Potrebno je, naravno, više istraživanja, uprkos činjenici da su “svemirski mjehurići” na papiru sigurniji oblik solarnog geoinženjeringa. Međutim, ako najgori efekti klimatskih promjena ipak postanu stvarnost, kao što će vjerovatno postati kako stvari stoje, ovaj prijedlog bi mogao da posluži kao vitalni splav za spasavanje čovječanstva.