VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Klime kupuju umjesto ogreva

    Klime kupuju umjesto ogreva

    Boravak u klimatizovanim prostorijama često je jedini spas tokom vrelih ljetnjih dana, a trgovci kažu da je povećana potražnja za klima-uređajima, ističući da se građani Srpske najčešće odlučuju za one koje se mogu koristiti i zimi.

    Iako je ljeto u punom jeku, brojni stanovnici Srpske već sada prave planove za zimu, pa strahujući od novih poskupljenja energenata spas vide u uređajima za klimatizaciju koje mogu koristiti tokom cijele godine.

    U banjalučkom preduzeću “Elektromont” kazali su za “Glas Srpske” da je povećana potražnja, te dodali da ljudi u 80 odsto slučajeva kupuju takozvanu klimu “dvanaesticu”.

    • Građani najviše kupuju klime koje mogu da griju i da hlade, a najčešći iznos do kojeg su klijenti spremni da idu je 1.200 KM – rekli su u “Elektromontu”, dodajući da najnoviji i najskuplji modeli klima za kućne varijante idu i do 6.000 KM. Objasnili su da ljudi tokom ljetne sezone generalno više kupuju klime, ali ove godine je primjetno da strahuju od zime i poskupljenja.
    • Ove godine je zaista pomama za klimama koje se mogu koristiti ljeti, ali i zimi, jer se ljudi usljed ove energetske krize boje da će ostati bez energenata, drveta i peleta, koji su znatno poskupjeli. Onda se odlučuju za grijanje na klime, koje je znatno jeftinije u odnosu na sve ostale energente – rekli su u ovoj radnji.

    U banjalučkom “Trimontu”, gdje se bave montažom i ugradnjom klima, kažu da svaki dan imaju oko dvadesetak poziva.

    • Posla ima kao i prošle godine u ovo doba, jer su ljudi zbog ovih velikih vrućina primorani na ugradnju, pa ne pitaju za cijenu – kazali su u “Trimontu”. Objasnili su da su u odnosu na prošlu godinu poskupjele klime, ali i materijal.
    • Neke su skuplje i za 300 KM po komadu, pa smo zbog cjelokupne situacije i mi morali korigovati cijene. Montiranje klime košta od 200 do 250 maraka za “dvanaesticu”, a za one veće je skuplje – poručili su iz “Trimonta”, dodajući da se najjeftiniji klima-uređaj može pronaći za oko 600 maraka.

    Serviser Bojan Golemović iz Banjaluke kaže da ljudi više postavljaju klime nego lani.

    • Uglavnom se odlučuju na neke jeftinije opcije, iako im savjetujemo da su bolje one srednjeg kvaliteta. U ponudi moramo imati sve, jer su interesovanja različita – rekao je Golemović. Usluge običnog servisa ove godine se, kako kaže, ne rade za manje od 50 maraka, dok je dubinski servis oko 80 maraka.
    • Cijene su skočile u odnosu na prošlu godinu, jer ni cijene goriva, materijala, ali ni radne snage nisu iste kao lani – kazao je Golemović. Na pitanje da li je teško pronaći radnike, Golemović odgovara da on ima dobre radnike, ali da ih je generalno teško pronaći.
    • Pronaći nekog da ga platite i da sve sam završi, te da poslije njega ne morate popravljati, gotovo je pa nemoguće – rekao je Golemović.

    Banjalučanka Ljilja Pavlović kaže da je nedavno kupila klimu, ali da je majstora za montažu čekala sedam dana, jer su svi prebukirani.

    • Vrućine su od juna nesnosne, pa sam morala da kupim klimu. Birala sam veću klimu, koja može da rashladi i sobe, ali sam tražila onu koja i grije – rekla je Pavlovićeva.

    Potrošači
    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da je su poskupljenja dovela do toga da građani moraju tražiti alternativu za sve, pa i za grijanje.

    • Kupuju klime da bi mogli da premoste zimu, jer su cijene kubnog metra znatno skočile, pa su previsoke za naše građane – kazala je Marićeva.
  • Srpskoj se smiješi odlična turistička sezona

    Srpskoj se smiješi odlična turistička sezona

    Na ulicima svih gradova i opština širom Srpske primjetan je veliki broj turista, kako domaćih, tako i stranih iz svih zemalja svijeta.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj turista koji su u prvoj polovini tekuće godine posjetili Srpsku je 193.677, te tom prilikom ostvarili 473.153 noćenja.

    Na osnovu ovih podataka registrovano je 59 odsto dolazaka više, odnosno 43 odsto više noćenja za isti period prethodne godine.

    “Od ukupnog broja turista 99.351 su domaći, dok je nešto manji broj stranih, odnosno 94.326” navodi se u podacima Zavoda.

    Kada je riječ o noćenjima, domaći turisti su ostvarili 245.519, dok su stranci ostvarili 227.634 noćenja.

    Za prvih šest mjeseci najveći broj turista u posjetu Srpskoj došao je iz zemalja regiona, ali tu su i turisti širom svijeta.

    “Najviše je turista iz Srbije – 42.882, zatim Hrvatske 13.914, Slovenije 9.364, Crne Gore 3.672, Njemačke 3.204, Turske 2.239 te SAD 1.015.

    “Pored njih, stižu i turisti iz Malte, Irana, Kipra, Irske, Finske, Češke, Kuvajta, Izrela, Japana, Egipta, Brazila i ostalih mnogobrojnih država svijeta”, navode iz Zavoda.

    Kada je riječ o junu tekuće godine, bilježi se veća posjećnost u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    “Broj dolazaka turista u junu tekuće godine u odnosu na isti mjesec prethodne veći je za 40,4 odsto, a broj noćenja veći je za 27,6 odsto”, navodi se u podacima Zavoda.

    Turisti su najviše boravili u banjskim centrima, mnogobrojim planinama te ostalim manjim turističkim mjestima.

    “Kada je riječ o smještaju, i domaći i strani turisti su najviše birali hotelski, ali i manje kuće za kraći odmor, tu su i lječilišta, kao i mjesta za kampovanje”, navode iz Zavoda.

    Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da će ova godina biti veoma posjećena.

    “To je sve zahvaljući turističkim organizacijama gradova i opština u Srpskoj, kao i Vladi Srpske i turističkim radnicima, koji su na najbolji način oporavili turizam poslije pandemije”, rekao je Lončarević.

    Kako je dodao, prethodni vaučeri koje je odobrila Vlada su doprinijeli tome da domaći turisti prepoznaju domaća turistička mjesta.

    “U ovoj godini prosjek zadržavanja je 2,4 dana, što je najviše dosad. Po našim procjenama, ova godina bi trebalo da da dostigne 2019, ako sve bude išlo po planu”, rekao je Lončarević.

  • Odlazak na odmor misaona imenica

    Odlazak na odmor misaona imenica

    S obzirom na velika poskupljenja, mnogi građani Srpske ne mogu sebi da priušte odmor na moru, te spas od vrućina pronalaze u hladovini svojih dvorišta, u koje postavljaju montažne bazene, a to potvrđuju i u tržnim centrima, gdje ističu da su im zalihe pri kraju.

    Trgovci kažu da su cijene bazena u odnosu na prošlu godinu skočile za oko 30 odsto, ali da to nije uticalo na potražnju, jer svake godine u toplim danima nastupa prava pomama za ovom vrstom robe.

    U “Centrumu” su za Glas Srpske potvrdili da za bazenima vlada velika potražnja, te naglasili da se oni traže više nego ranijih godina.

    – Potražnja je velika, zalihe su pri kraju, a prodaju se jednako dobro i manji i veliki bazeni – kazali su u “Centrumu”.

    Kod njih je, kako kažu, aktuelna akcijska ponuda u kojoj imaju popuste na velike bazene, pa tako onaj najskuplji sa najvećim dimenzijama košta 3.199 KM.

    – Sve se više ljudi odlučuje za kupovinu većih bazena i njihovih instalacija u dvorištu, ali ipak se najviše prodaju bazeni srednje vrijednosti, u iznosu od 700 do 800 KM – rekli su u “Centrumu”.

    Ruke zadovoljno trljaju i u FIS, gdje su kazali da svake godine vlada pomama za bazenima.

    – Od 15. jula je krenuo sezonski popust i uvijek se u tom periodu rasprodaju bazeni, ali i sve što je na akciji – kazali su u FIS, dodajući da najveći bazen od devet metara košta nešto malo više od 3.000 KM, a sada mu je cijena snižena na oko 2.700 KM. Podjednako se traže, kažu, i dječji bazeni, samo njih manjka na stanju.

    – Najviše se prodaju bazeni od tri metra, koji koštaju oko 200 maraka i oni nešto malo veći od 4,5 metara – rekli su u FIS.

    U “Vernu” kažu da svake godine bilježe porast potražnje za bazenima. Objasnili su da, bez obzira na to što su cijene ove godine otišle gore za oko 30 odsto, građani ipak kupuju montažne bazene.

    – Lakše se odlučuju za jeftinije varijante i manje bazene kada su velike vrućine, a za one velike od pet do deset metara odlučuju se u svim mjesecima, jer je to ipak investicija koja je malo skuplja, pa se ranije pripreme – kazali su u “Vernu”.

    U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je kupovina bazena dugoročna investicija u kojoj kupci mogu da uživaju tokom cijelog ljeta, jer je za mnoge odlazak na more postao misaona imenica.

    – Ljudi kupuju bazene najčešće zbog djece, ali je ovo pokazatelj i da mnogi ne mogu da odu na more. Većina porodica nema dovoljno novca da porodično ode na neki od gradskih bazena, zbog čega se odlučuju za plastične bazene koji su relativno jeftini i trajni – kazali su u Udruženju za zaštitu potrošača “ToPeeR” iz Doboja.

    Povećana kupovina bazena, kako kažu, nije ništa drugo do odraz ekonomskog stanja.

    Banjalučanka Jelena Stanić kaže da je odlučila ove godine da ostane kod kuće i za novac koji bi izdvojila za ljetovanje kupiće bazen.

    – Kupiću veliki bazen i postaviti u dvorište, tako ću moći umjesto pet dana na moru uživati tokom cijelog ljeta, ali i narednih sezona – kazala je Stanićeva.

    Hercegovina
    Izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje Nedeljka Neška Ilić kaže da Hercegovcima more nije daleko, ali zbog poskupljenja goriva i velikih gužvi na granicama, građani se nerijetko odlučuju da investiraju u bazene.

    – Građani bazene najčešće kupuju zbog male djece, te ih stavljaju ispred kuće, kako bi se mogli rashladiti u miru svog dvorišta – kazala je Ilićeva.

  • Stevandić podjelio emotivnu fotografiju: U Bratuncu se slavi život

    Stevandić podjelio emotivnu fotografiju: U Bratuncu se slavi život

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić na svom Twitter nalogu podjelio je fotografiju sa prvim bratunačkim trojkama, uz poruku da u Bratuncu nije sve komemoracija i tuga, nego da se slavi i život.

    – Ovo su prve Bratunačke trojke, 22.10.2018. UKC. Petar 1030 grama, Đorđe 1500, Ana 2,500. Težak porod, svi prošli inkubator i respirator. Ana i Đorđe brže otišli kući, Petar se borio 2,5 teška mjeseca. Prijateljstvo iskovano na muci – napisao je Stevandić.

  • Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Ko u BiH može da zaposli 2.500 radnika

    Još uvijek nije poznato ko je investitor iz Njemačke koji želi u Bosni i Hercegovini uložiti 30 miliona evra i zaposliti 2.500 radnika. Jedino što je poznato jeste da dolazi iz metalsko-elektro industrije.

    Preko poziva koji je stigao putem Predstavništva njemačke privrede u Bosni i Hercegovini kompanija traži i 20 hiljada kvadrata zemljišta sa poslovnim prostorom za kupovinu ili najam na deset i više godina.

    Rad u tvornici bio bi organizovan u tri smjene, pet dana u sedmici.

    No, kako piše ATV citirajući Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore Republike Srpske, veliki izazov biće obezbijediti radnu snagu i zemljište.

    “Nažalost u prethodnom periodu neke značajne investicije nisu mogle biti ovdje realizovane jer tražite nekoliko hiljada kadrova, s obzirom da u ovom trenutku privredi Republike Srpkse nedostaje značajan broj adekvatne radne snage u svim granama privrede. Ukoliko nije moguće, uslovno rečeno, rasparčati tu proizvodnju onda nažalost investitori ne mogu da realizuju svoju proizvodnju”, dodaje Blagojević.

    U posljednjih dvije-tri godine, zbog pandemije, a sada i zbog krize u Ukrajini, sve je veći interes kompanija da proizvodnju presele sa istoka u srednju Evropu, zbog bržeg i jednostavnijeg transporta.

    Investitor iz Njemačke očekuje da će do kraja sljedeće godine pronaći lokaciju, ali i obezbijediti potrebnu radnu snagu, kako bi pokrenuo proizvodnju. Na potezu su opštine i gradovi koji mogu odgovoriti ovom izazovu.

    (Indikator)

  • Proglašena globalna zdravstvena vanredna situacija zbog majmunskih boginja

    Proglašena globalna zdravstvena vanredna situacija zbog majmunskih boginja

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je epidemiju majmunskih boginja globalnom zdravstvenom vanrednom situacijom.

    Ovo je najveći stepen upozorenja koje SZO može da izda. Odluka je usvojena nakon drugog sastanka komiteta SZO za hitne slučajeve za virus.

    “Do sada je prijavljeno više od 16.000 slučajeva iz 75 zemalja. S obzirom na alate kojima trenutno raspolažemo, možemo držati ovu zarazu pod kontorlom i zaustaviti njeno prenošenje”, rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

    Do sada je prijavljeno 16.000 slučajeva zaraze virusom majmunskih boginja u 75 zemalja, a registrovano je pet smrtnih ishoda. 

    Trenutno postoje još samo dva takva hitna zdravstvena stanja – pandemija virusa korona i kontinuirani napori na iskorenjivanju poliomijelitisa.

    Majmunske boginje su virusna infekcija koja se obično nalazi kod životinja u centralnoj i zapadnoj Africi, iako može izazvati oboljenja i kod ljudi. Slučajevi se sada povremeno otkrivaju u zemljama u kojima virus nije endemičan.

    Virusom su najteže pogođene zemlje, a majmunske boginje registrovane su i u SAD, Kanadi, Australiji, Nigeriji, Izraelu, Brazilu i Meksiku.

  • U BiH crveno upozorenje zbog visoke temperature

    U BiH crveno upozorenje zbog visoke temperature

    U BiH danas je na snazi crveno upozorenje zbog najavljene visoke dnevne temperature vazduha i UV indeksa, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod.

    Dnevna temperatura, prema najavama meteorologa, biće od 34 do 41 stepen Celzijusov, lokalno i koji stepen više.

    Stanovništvu se, u skladu sa preporukama Svjetske meteorološke organizacije, za ovakve vremenske prilike savjetuje da preduzme mjere opreza. Moguće je i ometanje u dnevnim rutinama, zbog čega treba prekinuti aktivnosti na otvorenom.

  • Za građane sa pasošem BiH dostupno 118 država

    Za građane sa pasošem BiH dostupno 118 država

    Građani BiH, prema najnovijem izvještaju koji je objavila britanska kompanija “Henley & Partners”, mogu putovati na 118, od mogućih 227 svjetskih destinacija, što znači da pasoš BiH zauzima 51. mjesto u svijetu, čime smo u ovom trenutku u rangu sa državljanima Mikronezije, dok je u odnosu na region jedino lošiji albanski pasoš.

    Analitičari za “Nezavisne novine” kažu da je diplomatija BiH potpuno bezuspješna i neregulisana te podsjećaju da se BiH u mnogim državama i dalje vodi kao krizno područje.

    Prema izvještaju “Henley & Partnersa”, koji se odnosi na drugi kvartal 2022. godine, najbolji pasoš imaju građani Japana, kojima je omogućeno putovanje na 193 destinacije, a prate ih putne isprave Singapura i Južne Koreje sa brojem 192.

    Na listi najcjenjenijih putnih dokumenata su pasoši Njemačke, Španije, Finske, Italije, Luksemburga, Austrije, Danske, Nizozemske, Švedske, Francuske, Irske, Portugala i Velike Britanije.

    Nažalost, osim svjetske liste, BiH je na začelju i kada su u pitanju države regiona. Pasoš Slovenije ima najveću snagu i omogućava da Slovenci putuju u 181 državu, što ovu zemlju postavlja na 11. mjesto svijeta.

    Slijedi je Hrvatska na 17. mjestu, koja svojim državljanima pruža mogućnost da putuju na 173 destinacije.

    Srbija se nalazi na 38. mjestu, a oni koji posjeduju srpski pasoš mogu putovati u 136 država. Od BiH bolje su i Sjeverna Makedonija i Crna Gora, koje su na 45. odnosno na 46. mjestu, dok je jedino lošiji pasoš Albanije, s kojim se može putovati u 115 zemalja.

    Igor Davidović, bivši ambasador BiH pri EU, smatra da su u ovoj situaciji posebno vrijedni podaci koji govore gdje se BiH nalazi u odnosu na region, a koji su, kako kaže, veoma loši. Do bilo kakve promjene, prema njegovim riječima, teško je doći i iz razloga što se ovo područje smatra kriznim.

    “Kada se pominje konfliktno područje ili područje sa eventualnim oružanim konfliktima, BiH je nezaobilazna tačka, koja se redovno spominje. To se dešava naročito u posljednje vrijeme. Međutim, to nije razlog što smo na 51. mjestu, a tu smo isključivo zahvaljujući ranijim višedecenijskim okolnostima”, kaže Davidović za “Nezavisne novine” i podsjeća da je BiH takođe godinama vodila borbu da se izuzme sa viznog režima i zemalja Šengena.

    “Ono što je utješno jeste to što u zemlje EU koje su nam socijalno ili iz nekih drugih razloga bliže, možemo putovati bez viza. Ali za one zemlje koje su tradicionalno i dok je postojala bivša Jugoslavija tražile vize, poput Francuske, Engleske i SAD, nije čudo što je BiH i dalje u ovakvom viznom režimu”, kategoričan je Davidović.

    On nastavlja tvrdnjom da postoji još nekoliko razloga zbog kojih građani BiH nemaju mogućnost da putuju svijetom, a koji su, kako tvrdi, ponovo direktno vezani za stanje u BiH.

    “Uvijek će se, kada se opisuje BiH, naići na visok stepen korupcije, visok rizik kriminala, visok rizik od zloupotreba izdavanja pasoša. To su neke stvari koje nam, čini se, još neko vrijeme neće ići na ruku i koje neće poboljšati mišljenje o BiH”, naglašava Davidović.

    I Draško Aćimović, ekonomista i bivši ambasador BiH u Belgiji, smatra da je diplomatija BiH neuspješna.

    “Jedno od mogućih rješenja popravljanja situacije na polju diplomatije dali su senatori SAD, koji su prije nekoliko mjeseci bili u BiH i koji su poručili da je neophodno napraviti diplomatsku akademiju, koja bi mogla davati profesionalne kadrove. Pod broj dva, BiH treba da napravi zakon o spoljnim poslovima. Mislim da smo jedina zemlja na svijetu koja nema ovaj zakon i to onemogućuje da se napreduje”, kaže Aćimović.

    Treba napomenuti da najlošije ocijenjeni pasoš ima Avganistan, čiji državljani imaju mogućnost putovanja na 27 destinacija. Loše kotiraju i Iran, Sirija, Pakistan, Jemen, Somalija te Sjeverna Koreja.

  • Oglasio se Institut za javno zdravstvo Republike Srpske

    Oglasio se Institut za javno zdravstvo Republike Srpske

    Institut za javno zdravstvo Republike Srpske oglasilo se saopštenjem za javnost, povodom pisanja pojedinih medija da se u njemu vrši bezpotrebno stranačko zapošljavanje. Saopštenje prenosimo u potpunosti:

    “Opšte je poznato da je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske sa stanovišta finansiranja je većinom samofinansirajuća javna ustanova, bez i jednog kreditnog zaduženja, bez dugovanja prema fondovima i prema Poreskoj upravi. Iz godine u godinu posluje sa dobitkom i jedna je od rijetkih ustanova koja ostvaruje dobit i na nju redovno plaća porez. Plate i doprinosi zaposlenih se redovno i bez kašnjenja isplaćuju te je na osnovu ostvarene dobiti u prethodnom višegodišnjem periodu ostvarena i mogućnost za novim zapošljavanjem radi ostvarivanja boljih i efikasnijih rezultata rada.
    Rukovodstvo Instituta se zbog planiranja povećanja obima posla, odlučio da angažuje dodatni kadar prije svega u cilju povećanja kapaciteta za sveobuhvatnije informisanje javnosti ne samo po pitanju aktuelnih epidemija i sl. već i drugih djelatnosti koje Institut obavlja a tiču se javno zdravstvenih politika za koje se procijenilo da ih je potrebno afirmisati i što više približiti javnosti.
    Nadalje, treba imati na umu da Instiut za javno zdravstvo ne radi samo u Banja Luci, već ima i svoje regionalne centre širom Republike Srpske koji isto tako zahtjevaju neprestanu komunikaciju kako sa stanovništvom tako i sa medijima.
    Jedino mjerilo rada Instituta jesu stručni i ekonomski rezultati, koji namjerno ostaju neprimjećeni. Rukovodstvo Instituta se često i iz određenih razloga problematizuje, dok je realnost takva da je upravo rukovodstvo zaslužno za to što u poslednje tri godine Instiut ostvaruje najbolje finansijske rezultate u svojoj istoriji.” stoji u objavi

  • Ratu kredita diže šest banaka u Srpskoj

    Ratu kredita diže šest banaka u Srpskoj

    Od osam banaka koje posluju na tržištu Srpske tri su već obavijestile korisnike kredita sa promjenjivom kamatnom stopom da će doći do rasta rata za juli, a isto toliko priprema informaciju da će biti promijenjen iznos anuiteta.

    Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput rekao je “Glasu Srpske” da tri banke koje pripremaju obavještenja za klijente taj posao će završiti do kraja mjeseca.
    – Preostale dvije banke trenutno ne šalju obavještenja niti se spremaju, što ne znači da neće u narednom periodu to uraditi ako euribor nastavi i dalje da raste – rekao je Šuput.

    Naglasio je da na nivou bankarskog sektora u RS ukupno plasirani krediti sa promjenjivom kamatnom stopom, odnosno sa klauzulom euribor, iznose 1,900 milijardi maraka.

    – Od toga iznosa na privredu se odnosi 950 miliona, a preostalih 940 miliona maraka na stanovništvo – kazao je Šuput.

    On je podvukao da su banke dužne da obavijeste klijente o promjenama po pitanju iznosa anuiteta.

    – Jednostavno banka mora da obavijesti klijenta, osim ako nije drugačije navedeno u ugovoru. Agencija za bankarstvo RS apeluje na banku i klijente da pročitaju svoje ugovore i da strogo poštuju ono što je istim definisano – kazao je Šuput.

    Naglasio je da je rast anuiteta na kredite sa promjenjivom kamatnom stopom neminovno, s obzirom da je došlo do rasta euribora te da su tražili od banaka u Srpskoj da ih o tim promjenama informišu.

    – Banke usklađuju kamatne stope sa euriborom dva puta godišnje. Odnosno banke ga gledaju na 30. ju­n i 31. decembar. Većina kredita sa promjenljivom kamatnom stopom je vezana za šestomjesečni euribor. Mi smo već najavili da će doći do rasta kamatnih stopa na kredite, jer je euribor porastao, odnosno on više nije negativan, ni na nuli, već je sada blago pozitivan – rekao je još prošle sedmice Šuput i dodao da se taj trend dešava svagdje gdje su banke dale kredite sa promjenljivim kamatnim stopama.

    Prema njegovim prognozama, neizvesno je šta će se dalje dešavati po pitanju euribora.

    – S obzirom da su recesija, inflacija i kriza prisutne ne može se očekivati da euribor ostane na ovom nivou već da raste, ali za koliko će to biti, teško je u ovom trenutku prognozirati. Prema nekim projekcijama, do kraja ove godine to neće biti dramatično – podvukao je Šuput.

    Podvukao je i da je došlo do rasta kamatnih stopa i na depozite.

    – Tako da i sa te strane može se očekivati da, ako rastu te kamatne stope, dođe i do blagog rasta kamata na kredite – zaključio je Šuput.

    ECB
    Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je juče da podigne tri ključne kamatne stope te banke za 50 baznih poena. Prema tome, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju biće povećane na 0,50 odsto, 0,75 odsto i 0,00 odsto respektivno od 27. jula ove godine.