VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Željeznice Srpske postaju holding

    Željeznice Srpske postaju holding

    “Željeznice Republike Srpske” ubuduće će da posluju kao holding sa tri nezavisna preduzeća, potvrdio je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    On je ovo rekao povodom tek usvojenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama.

    – Glavni razlog za donošenje zakona je u tome da je u postupku restrukturisanja “Željeznica Republike Srpske” donesena odluka da ovo privredno društvo ubuduće posluje kao holding sa tri zavisna preduzeća – rekao je Ćorić.

    Dodaje da se zakonom produžava rok za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina.

    – Treća stvar je usklađivanje sa regulativom Evropske Unije o pitanju prevoza putnika. Javni prevoz putnika je definisan i u skladu sa obavezama koje imamo prema transportnoj zajednici, gdje će se lokalne zajednice ubuduće morati uključivati u javni prevoz putnika u željezničkom saobraćaju – rekao je Ćorić.

    Tokom rasprave u Narodnoj skupštini RS oko ovog zakona, koji je usvojen u srijedu, poslanik Ujedinjene Srpske Marinko Dragišić rekao je da je veoma malo urađeno na uređenju putnih prelaza, te da namjerava da uputi apel nadležnima da se trenutno stanje popravi.

    Poslanik SDS Tomica Stojanović smatra da je produženje rokova za uređenje putnih prelaza sa pet na 10 godina veoma loše rješenje.

    Ministar Ćorić je poručio da ne postoji nijedan putni prelaz preko pruge koji nije adekvatno obilježen i u skladu sa prometom saobraćaja na toj dionici, kao i da se nastavlja rad na uređenju putnih prelaza.

    Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznicama Srpske usvojen je po hitnom postupku.

  • Upozorenje iz SZO

    Upozorenje iz SZO

    Epidemije endemskih bolesti poput majmunskih boginja i lasa groznice postaju sve upornije i češće, upozorio je danas Majk Rajan, direktor za hitne situacije u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).
    On je ukazao da klimatske promjene doprinose brzim promjenama vremenskih uslova, pa životinje i čovjek mijenjaju svoje ponašanje u potrazi za hranom, a rezultat je da sve više ljudi oboljeva od bolesti koje su tipične za životinje, prenosi Rojters.

    “Nažalost, ta sposobnost da se određena bolest intenzivira i nastavi da se širi i u našoj, ljudskoj populaciji, sve je veći faktor rizika i zato su takva oboljenja sve češća među ljudima”, predočio je Rajan.

  • Bebe zaražene bakterijom klebsijelom dobrog opšteg stanja

    Bebe zaražene bakterijom klebsijelom dobrog opšteg stanja

    Novorođenčad zaražena bakterijom klebsijela, koja su u Univerzitetski klinički centar (UKC) Republike Srpske primljena iz Opšte bolnice Gradiška, danas su dobrog opšteg stanja i dobijaju na tjelesnoj težini, rekla je Srni pedijatar neonatolog Klinike za dječije bolesti u Banjaluci Ljilja Solomun.

    Ona je dodala da je žensko novorođenče primljeno 16. maja u 12. danu života zbog hiperbilirubinemie, a muško novorođenče 18. maja u četvrtom danu života, te da dobro reaguju na antibiotsku terapiju.

    Iz UKC-a objašnjavaju da se bakterija klebsijela može naći u crijevima ljudi koji su primali mnogo antibiotika i dugo boravili u bolnicama, te često prošli invazivno liječenje, kao i da se može lako proširiti u bolničkoj sredini i izazvati različite infekcije, posebno kod imunološko oslabljenih ljudi.

    “Put prenošenja su uglavnom prljave ruke i dodir sa kontaminiranim površinama. Važno je napomenuti da su novorođenčad, pogotovo prematurna, imunokompromitovana tako da je vrlo lako prenijeti infekciju na njih, te su ova dva slučaja nešto što nije strano i što se događa u svim bolničkim okruženjima pogotovo na intenzivnim i poluintenzivnim njegama”, rekla je Solomunova.

    Direktor bolnice u Gradišci Rajko Dodik izjavio je ranije da su dezinfikovali i sterilisali odjeljenje gdje se vrši porod i da nakon toga ništa nije pokazivalo za prisustvo te bakterije.

  • Počelo testiranje eksperimentalne vakcine koja ubija ćelije raka

    Počelo testiranje eksperimentalne vakcine koja ubija ćelije raka

    Eksperimentalni virus koji ubija ćelije raka u okviru kliničkog ispitivanja prvi put je primenjen na čovjeku, sa nadom da će se konačno otkriti nov način uspješne borbe protiv malignih tumora.

    Potencijalni lijek, nazvan CF33-hNIS (ili Vaksinija), je u stvari ono što se zove onkolitički virus, genetski modifikovani virus dizajniran da selektivno inficira i ubija ćelije raka, a poštedi zdrave.

    U slučaju CF33-hNIS, modifikovani virus boginja djeluje tako što ulazi u ćelije i umnožava se. Na kraju, zaražena ćelija puca, oslobađajući hiljade novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulišući imuni sistem da napadne obližnje ćelije raka.

    Prethodna istraživanja na životinjama pokazala su da lijek može da iskoristi imuni sistem na ovaj način da lovi i uništi ćelije raka, ali do sada nije rađeno testiranje na ljudima.

    Centar za borbu protiv raka i istraživački centar „Grad nade“ (“Citi of Hope”) u Los Anđelesu i biotehnološka kompanija „Imugena“ sa sedištem u Australiji – sada najavljuju da je prvo kliničko ispitivanje na ljudima u toku.

    – Naše prethodno istraživanje pokazalo je da onkolitički virusi mogu stimulisati imuni sistem da reaguje i ubija ćelije raka, kao i da stimuliše imuni sistem da bolje reaguje na druge imunoterapije – kaže onkolog i glavni istraživač, Daneng Li.

    – Vjerujemo da CF33-hNIS ima potencijal da poboljša ishod bolesti kod naših pacijenata – dodaje Li.

    Otključavanje tog potencijala će prvo zavisiti od toga da li je CF33-hNIS bezbjedan za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja fokusirati na bezbjednost i podnošljivost lijeka.

    Očekuje se da će kliničko istraživanje obuhvatiti ukupno 100 učesnika, od kojih će svaki biti odrasli pacijent sa metastatskim ili uznapredovalim tumorima koji su prethodno prošli najmanje dvije terapije standardnog liječenja.

    Kada budu uključeni u ispitivanje, ove osobe će dobiti niske doze eksperimentalnog tretmana putem direktne injekcije ili intravenozno.

    Ukoliko prvi rezultati budu pozitivni i ustanovi se da je CF33-hNIS bezbjedan za ljude i dobro se podnosi, dodatni testovi će istražiti kako se lek uparuje sa pembrolizumabom, postojećim tretmanom koji se već koristi u imunoterapiji raka.

    Verzija virusa koja se sada klinički testira proizvodi humani natrijum-jodidni simporter (hNIS), protein koji omogućava istraživačima da snime i prate replikaciju virusa, kao i da omogućava dodatni uticaj na ćelije raka dodavanjem radioaktivnog joda.

    Međutim, prije nego što se utvrdi efikasnost, istraživači će prvo tražiti da vide koliko dobro pacijenti podnose lijek, bilježeći učestalost i ozbiljnost bilo kakvih neželjenih posledica, a takođe provjeravaju i koliko dobro učesnici podnose povećavanje doza.

    Sekundarne posledice – uključujući procjenu o tome koliko efikasno CF33-hNIS smanjuje tumor – biće analizirane kasnije, ali s obzirom da se očekuje da će ispitivanje trajati dvije godine na više kliničkih lokacija, vjerovatno će proći neko vreme prije nego što saznamo kompletne rezultate.

    Ipak, neophodno je obuzdati očekivanja, jer obećavajući rezultati u pretkliničkim eksperimentima ne garantuju nužno slične uspješne rezultate u narednim istraživanjima na ljudima.

    Ako se pokaže da je lijek bezbjedan i da se dobro podnosi, medicina bi možda bila na pragu otkrivanja novog moćnog sredstva za borbu protiv tumora, napominje Suzan Varner, onkolog koja je rukovodila timom koji je proučavao efekte CF33 na tumore kod miševa.

    – Naš onkolitički virus trenira imuni sistem tako što cilja određenu ćeliju raka. Što znači da ako slična ćelija raka ikada pokuša da ponovo izraste, imuni sistem će biti spreman i čekati da je isključi – ističe Varnerova.

    Još niko sa sigurnošću ne zna da li će CF33-hNIS učiniti ista čuda kod ljudi, ali ako uspe, biće to tek druga onkolitička virusna terapija odobrena u Sjedinjenim Državama, osim modifikovane verzije virusa herpes simpleks, koji se koristi u imunoterapiji melanoma.

  • Više od 50 odsto obradivih površina u BiH se ne obrađuje

    Više od 50 odsto obradivih površina u BiH se ne obrađuje

    Problem snabdijevanja hranom prisutan je na globalnom nivou, a u narednom periodu bi se mogao dodatno usložniti, rečeno je uoči redovne sesije Kruga 99 održane u online formatu u nedjelju, javlja agencija Anadolija (AA).
    Na konferenciji za medije prije sesije na temu ”Čeka li nas kriza u snabdijevanju i proizvodnji hrane? govorio je profesor emeritus dr. Hamid Čustović s Poljoprivrednog fakulteta Sarajevo.

    Čustović je kazao kako je riječ o veoma važnom pitanju čak i na svjetskom nivou jer je problem snabdijevanja hranom već započeo mnogo ranije, naročito za vrijeme pandemije COVID-19, a onda se zbog transporta i ostalih okolnosti veoma komplikovao da bi se, na sve to, nadovezala kriza, odnosno rat u Ukrajini.

    ”Taj problem se jako usložnjava. On se još nije u tolikoj mjeri usložnio koliko će se usložniti. Treba naglasiti da se tek problemi sa stanovišta snabdijevanja na globalnom nivou očekuju u sljedećih devet do deset sedmica. To je period kad bi trebalo, da kažemo, požnjeti i pripremiti za sljedeću sjetvu. Taj problem nije završen i on će se nastaviti ubuduće“, rekao je Čustović.

    Osvrnuo se i na stanje u Bosni i Hercegovini te kazao kako je poremećaj nastao sa stanovišta obezbjeđenja žitarica, u mnogome hljebnog žita ili pšenice, a s druge strane nedostatka suncokreta što se odražava na stanje i proizvodnju ulja.

    Dodao je kako postoje i problemi uvoza mineralnih đubriva kojih na evropskom i globalnom tržištu nedostaj.

    Istakao je kako su to problemi koji su se odrazili i na tržište BiH što je vidljivo i iz cijena, a problem se komplikuje iz dana u dan.

    ”Inače, to pitanje problema snabdijevanja hrane na globalnom nivou je identificirano od strane Ujedinjenih nacija na svim nivoima kroz sve aktivnosti i konvencije kojima se bave UN. Taj problem snabdjevenosti dovoljnom količinom hrane i obezbjeđenja sigurnosti hrane se postavlja kao pitanje svih pitanja, što ne zaobilazi ni našu zemlju“, rekao je Čustović.

    Smatra kako bismo i mi trebali voditi računa da li stanovništvo snabdijevamo dovoljnim količinama hrane, kojim kvalitetom i po kojim cijenama.

    Smatra kako je ovo što se dogodilo zlokobna posljedica rata, ali i nekih drugih okolnosti koje se nadovezuju na cijeli lanac u proizvodnji hrane.

    “Nije sasvim sigurno koliko trenutno rat između Rusije i Ukrajine doprinosi ovom stanju, ali u svakom slučaju na ovaj problem se nadovezuje pitanje klimatskih promjena, prije svega suše koja zahvata pojedina područja i to u katastrofalnim razmjerama. Drugo, ekonomske posljedice pandemije su jako doprinijele ovom problemu. Transport roba i poskupljenje tih usluga takođe dovodi do povećanja cijena, skok cijena energije i tome slično”, rekao je Čustović.

    Podijelio je podatak UN-ove organizacije za hranu (FAO) da su od februara do marta cijene hrane povećane za 12 odsto, što je najveće povećanje cijena hrane poslije Drugog svjetskog rata za tako kratak vremenski period.

    Dodao je i kako su i druga područja u svijetu zahvaćena ratom, te naveo primjere Avganistana, Somaliji, Keniji…, što je takođe veliki problem te da sredstva treba rasporediti i za druga područja u svijetu.

    ”Ono što je pitanje jeste kako se trebamo ponašati na globalnom i lokalnom nivou i učiniti da se ostvare neki zacrtani ciljevi do 2030. godine“, rekao je Čustović.

    Podsjetio je da je jedan od ciljeva da neće biti gladi 2030. godine, što će, prema prognozama stručnjaka, biti teško ostvariti, s obzirom da postoje i predviđanja da će taj problem biti veoma izražen, a 2030. godine biti najmanje 10 odsto gladnih ljudi.

    “Taj problem će se prema nekim procjenama produžiti i do 2050. godine, kada se očekuje preko 9,3 milijardi ljudi, pri čemu bismo, ako bismo htjeli da postignemo određeni cilj, trebali proizvesti hrane za 50 odsto više nego što je trenutno proizvodimo na globalnom nivou, a na lokalnim nivoima to još uvijek su parametri koje treba izračunati“, rekao je Čustović.

    Osvrćući se na situaciju u BiH, iznio je podatak da se više od 50 odsto obradivih površina ne obrađuje, a podsjetio je i na probleme napuštanja ruralnih područja, usljed i posljedica rata, ali i ograničenja kad je u pitanju proizvodnja hrane, uključujući pretvaranje poljoprivrednih površina u građevinska zemljišta.

    Dodao je kako Bosna i Hercegovina uopšte ima malo kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, ali što ne znači da postojeća zemljišta ne mogu biti unaprijeđena i dovesti u situaciju u kojoj će obezbjeđivati dovolje količine hrane.

    Kazao je kako na prostoru cijele Bosne i Hercegovine prve tri bonitetne kategorije zauzimaju površinu od svega 14,2 odsto.

    Smatra da je efikasna upotreba i zaštita poljoprivrednog zemljišta jedan od najvažnijih zadataka svih nivoa vlasti.

    Osvrnuo se i na uvoz te kazao kako BiH mnogo hrane uvozi.

    ”Izvoz naše hrane je veoma simboličan, može se reći i pokriva svega 28 odsto onih količina koje se uvoze. To iznosi oko 850 miliona KM, dok uvozimo preko tri milijarde hrane i to različitih proizvoda (vode, različitih bezalkoholnih i alkoholnih pića, žitarica, stočne hrane, mesa…). Mi u mesnoj industriji pokrivamo svega oko 30-ak odsto naših potreba. Ta proizvodnja postaje veoma problematična jer su cijene veoma porasle u posljednjih nekoliko godina“, rekao je Čustović.

    Ipak, kaže kako nije sve crno i postoje načini da se ovo stanje popravi.

    ”U svijetu postoje ljudi zainteresirani za unapređenje i podršku ruralnom razvoju, uopšte podrška razvoju poljoprivrede sa svih aspekata, a nedostatak hrane na globalnom nivou je veoma prisutan tako da sa stanovišta izvoza, ako bismo pratili sve kriterijume, kvalitete i ostale propise tu ne bi bio nikakav problem da se izveze. Pitanje je samo da li su vlasti na nivou naše države zainteresovane| za rješavanje ovih pitanja“, rekao je Čustović.

  • Trivić: Festival “Imperativ” opravdao podršku

    Trivić: Festival “Imperativ” opravdao podršku

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je da regionalni festival književnosti “Imperativ”, koji je večeras otvoren u Banjaluci, u potpunosti opravdava podršku, da su susreti književnika iz Srpske i regiona veoma važni, te da će ova saradnje iznjedriti ono najbolje u književnosti.

    “Ovaj festival ima neku specifičnu notu, a to je da je i više od klasičnog festivala književnosti. On uključuje i druge segmente umjetnosti kao što su muzika i likovna umjetnost, tako da učesnici pokušavaju da dopru do publike na drugačiji način, posebno imajući u vidu mlađe čitaoce i konzumente kulture”, rekla je Trivićeva novinarima u Banjaluci.

    Direktor banjalučke Kancelarije Ambasade SAD u BiH Brijana Pauers rekla je da je ponosna što je ova kancelarija drugu godinu zaredom jedan od sponzora festivala “Imperativ”.

    Ona je naglasila da je jedan od posebnih aspekata festivala i momenat koji se odnosi na američku književnost, ali i to što dovodi pisce, čitaoce, kritičare i izdavače iz cijelog regiona.

    Pauersova je navela da se raduje festivalu i svemu što doprinosi na svoj način slobodi izražavanja, razvoju kritičkog mišljenja kod mladih i kulturi čitanja.

    Portparol festivala Aleksandra Madžar rekla je da ljudi žele da čuju živu riječ i druže se sa autorima, ističući da je za pet godina festivala napravljeno mjesto susreta pisaca, izdavača, pjesnika i distributera.

    Ona je naglasila da je u fokusu ovogodišnjeg festivala muzika, te da će nastupom Kralja Čačka na otvaranju biti zaokružena jedna priča.

    Kantautor, slikar i pjesnik Nenad Marić, poznatiji kao Kralj Čačka, rekao je da je svaki događaj koji nosi bilo šta od kulture, književnosti i umjetnosti generalno potreban ovom podneblju i njegovim ljudima.

    “Pozitivno je ovo što se dešava i moje prisustvo je podrška tome”, naveo je Marić.

    Peti regionalni festival književnosti “Imperativ” trajaće do 31. maja u Banskom dvoru u organizaciji Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti “Imperativ”, a pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

    Festival će okupiti više od 30 značajnih domaćih i regionalnih pisaca čiji će rad biti predstavljen kroz sedam programskih sadržaja.

  • Kon objasnio šta mu je čudno

    Kon objasnio šta mu je čudno

    Epidemiolog Predrag Kon izjavio je danas da su “male epidemije” majmunskih boginja bile zabilježene i sedamdesetih godina prošlog vijeka, ali da se, istorijski posmatrano, ta bolest po prvi put ovako brzo širi među ljudima.
    Kon je za televiziju Pink izjavio da je riječ o “bolesti životinja koja se prenosi na ljude, koja je vezana za majmune i to prvenstveno u Centralnoj i Zapadnoj Africi”.

    “To je bila bolest profesionalaca, ljudi koji su boravili u Africi. Pripada familiji gdje pripada i virus variole”, kazao je Kon i dodao da je “neobično i da traži dodatnu pažnju” to što se otkrivaju i slučajevi oboljevanja osoba koje nisu bile na putovanju, ali su bili u kontaktu sa obolelima.

    Istakao je da se majmunske boginje prenose u bliskom kontaktu “koža na kožu”, ali da mogu da se prenesu i kapljično.

    “U trenutnom preseku (oboljelih) dominiraju muškarci, koji su u bliskom kontaktu i odnosu s muškarcima. Bolest jako liči na velike boginje, sa daleko manjim smrtnim ishodom. U Evropi nikada nije bilo smrtnog ishoda”, rekao je Kon.

    Prema njegovim riječima, po pitanju epidemije korona virusa, Srbija je “trenutno u stabilnoj situaciji”.

  • “Jezik i pismo osnova identiteta jednog naroda”

    “Jezik i pismo osnova identiteta jednog naroda”

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je danas da su jezik i pismo osnova identiteta jednog naroda i da ih je potrebno njegovati.
    Trivićeva je na obilježavanju Dana Filološkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci istakla da je potrebno da svi zajednički, kako Univerzitet, tako i resorno ministarstvo, njeguju srpski jezik i pismo i edukuju buduće generacije.

    Ona je u izjavi novinarima istakla da je Dan Filološkog fakulteta dobar povod da se analiziraju i saberu dobri rezultati koje je ostvario ovaj fakultet.

    “Konferencija koja je organizovana u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture Identiteti i nasljeđe je od nemjerljivog značaja kako za stručnu tako i za široku javnost Republike Srpske”, rekla je Trivićeva.

    Ona je navela da je ta konferencija imala značajne odraze u javnosti o pitanju kulturnog nasljeđa, identiteta i zašto je važno da svi njegujemo srpski jezik i pismo.

    “Ministarstvo jednom ili dva puta godišnje organizuje konferencije što se tiče naučnog stepena i uključenja akademske zajednice, a u kontinuitetu provodi kampanju Čitajmo zajedno koja ima potpunu refleksiju na čitalačku publiku u Republici Srpskoj”, rekla je Trivićeva.

    Dekan Folološkog fakulteta Biljana Babić rekla je da se dan Svetih Ćirila i Metodija obilježava i kao Dan Filološkog fakuteta i mnogih drugih obrazovnih ustanova širom slovenskog svijeta, naglasivši da je nacionalna filologija od izuzetnog značaja za svaki narod i svaku državu.

    “Srpski jezik i književnost je imao jednu blagu putanju pada prethodnih godina, međutim od prošle godine krenuli smo uzlaznom putanjom i naših 18 upisanih studenata rječito govori o tome”, rekla je Babićeva.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin rekao je da Filološki fakultet Univerzitet u Banjaluci osnovan 2009. godine, a nastao je izdvajanjem filoloških studijskih programa iz okrilja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

    “Od 2009. godine Filološki fakultet uspešno razvija naučne oblasti za koje je matičan Filološki fakultet. Mi smo posebno zadovoljni sa nastavom i nastavnim procesima na studijskim programima prije svega Srpski jezik i književnost, zatim izučavanje stranih jezika i književnosti”, rekao je Gajanin.

    On je dodao da se izučavaju engleski, njemački, italijanski, francuski i ruski jezik i književnost, a u pripremi je izučavanje kineskog jezika, te da se očekuje upis prvih studenata iz studijskog programa Sinologija u okviru koga će se izučavati kineski jezik.

    Gajanin je dodao da je Filološki fakultet mjesto gdje se izučavaju i neformalno jezici, u okviru odgovarajućih podorganizacionih jedinica kao što su Centar za ruski jezik i književnost, Centar za grčki jezik i književnost.

    “Od prije nekoliko mjeseci tu se izučava i turski jezik, tako da jednostavno na Filološkom fakultetu otprilike na koji god jezik da pomislimo možemo da izučavamo”, rekao je Gajanin.

    On je naglasio da je Filološki fakultet obezbijedio izučavanje srpskog jezika za strance i dodao da Univerzitet u Banjaluci ima plan da u narednom periodu obezbijedi upis stranih studenata, a da u okviru studiranja na Univerzitetu u Banjaluci, uporedo, Filololški fakultet obezbijedi izučavanje srpskog jezika do nivoa “B jedan”.

    Povodom ovog značajnog datuma za Filološki fakultet svečanu besjedu je održala direktor Instituta za srpski jezik SANU iz Beograda Sofija Miloradović.

    Svečanosti su, pored ministra Natalije Trivić i rektora Gajanina, prisusutvovali i dekani i prodekani fakulteta Banjalučkog univerziteta, nagrađeni profesori i prijatelji Filološkog fakulteta, a dodijeljena su i priznanja najuspješnijim studentima Filološkog fakulteta.

  • Stručnjaci: Neće biti nove pandemije, majmunske boginje nisu zarazne kao korona

    Stručnjaci: Neće biti nove pandemije, majmunske boginje nisu zarazne kao korona

    Majmunske boginje neće uzdrmati svijet kao što se to desilo sa kovidom 19 i neće doći do pandemije, ističu stručnjci.

    Za razliku od virusa korona, majmunske boginje su daleko manje zarazne.

    Svake godine u svijetu se pojavi nekoliko hiljada slučajeva ove zaraze – u najvećem broju slučajeva u Africi.

    Neki društveni mediji su, ipak, prepuni dezinformacija o majmunskim boginjama i predstavljaju ih kao novu pošast, upozoravaju ljekari.

    Za razliku od virusa korona, koji sadrže jednolančane molekule genetskog materijala koji se naziva ribonukleinska kiselina, virus majmunskih boginja ima svoj genetski kod u deoksiribonukleinskoj kiselini.

    Virus majmunskih boginja više miliona puta je veći od onog koji uzrokuje kovid 19, a proizvodi proteine koji remete odbranu u ljudskom imunološkom sistemu.

    Takođe, malo je vjerovatno da su majmuni bili originalni izvor ove zaraze.

    Stujart Isaks, virolog i vanredni profesor na Pen Stejtu – državnom unoverzitetu Pensilvaniji – objašnjava da majmunske boginje prenose i glodavci.

    Ljudi se mogu zaraziti razmjenom tjelesnih tekućina, preko rana na koži, u ustima ili grlu, navodi Svjetska zdravstvena organizacija.

    Zdravstvene vlasti u Velikoj Britaniji kažu da se slučajevi ove zaraze uglavnom pojavljuju kod muškaraca koji stupaju u seksualne odnose sa muškarcima.

    Polni odnos se ne smatra glavnim načinom prenosa, ali teoretski je moguć.

    Virus majmunskih boginja može se širiti i kašljem, ali uglavnom velikim kapljicama koje padnu na tlo u krugu otprilike jednog metra, što je suprotno od laganih čestica aerosola koje ostaju u zraku nekoliko minuta.

    Zato se ovaj virus među ljudima mnogo teže širi od kovida.

    Osoba oboljela od virusa korona vjerovatno će virus prenijeti na druge, pod uslovom da imaju oslabljen imunitet, ali većina ljudi sa majmunskim boginjama virus neće prenijeti nikome, navode naučni časopisi.

  • SZO: Nema dokaza o mutaciji majmunskih boginja

    SZO: Nema dokaza o mutaciji majmunskih boginja

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ne raspolaže dokazima da se dogodila mutacija virusa majmunskih boginja, rekao je danas visoki zvaničnik ove organizacije.

    Rosamund Luis, šef sekretarijata za boginje, napomenuo je da je ova bolest endemska u zapadnoj i centralnoj Africi i da nema tendencije da će se to promijeniti.

    On je rekao na konferenciji za novinare da su mutacije rijetke kod ovog virusa, ali da će sekvencioniranje genoma kod poznatih slučajeva doprinijeti razumijevanju sadašnjeg širenja virusa.