Kategorija: Društvo

Stacionarni radari, njih 12 koliko ih je postavljeno na putevima koje operativno pokriva Policijska uprava Doboj, iako još nisu pušteni u rad utiču na vozače, jer kada ih ugledaju popuste papučicu gasa u svojim automobilima.

“Ti radari utiču na one koji ne znaju da ne rade i primjetno je da na tim lokacijama većina vozača uspori, što i jeste taj željeni efekat da se smanji brzina, da se prođe tim područjem na bezbjedan način i izbjegnu neželjene posljedice. Radari su u završnoj fazi, u toku je pribavljanje određene dokumentacije kada su u pitanju dozvole za rad i usklađivanje saobraćajne signalizacije. Postojeća saobraćajna signalizacija nije usklađena s tim lokacijama gdje se nalaze radari. Radari su, naravno, postavljeni po ranijoj procjeni po broju saobraćajnih nezgoda i dešavanjima na tim mjestima”, rekao je Predrag Lazić, zamjenik načelnika Policijske uprave Doboj.

Jovica Žigić, načelnik Sektora policije PU Doboj, predstavljajući rezultate rada u julu podsjetio je da je u toku preventivna kampanja MUP-a RS “101 život” koja ima za cilj da smanji broj smrtno stradalih na putevima.

“Nažalost, obistinile su se naše procjene da su juli i avgust svake godine najlošiji po stanju bezbjednosti saobraćaja, tako da smo tokom jula ove godine imali četiri saobraćajne nezgode sa smrtno stradalim licima, isto kao i u julu prošle godine. Nezgode su se dogodile na području Doboja, gdje je smrtno stradao jedan vozač i jedan pješak, te na područjima Modriče i Teslića, gdje je smrtno stradao po jedan vozač”, rekao je Žigić.

Radovi na koridoru 5c, dionica kroz Doboj, utiču na odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M17, a iz policije apeluju na strpljenje.

“Niko ne može uticati na to. Radovi se odvijaju svojom dinamikom i povremeni su zastoji. Često prođem tim putnim pravcem – izvođači radova možda na minut-dva zatvore saobraćaj samo da prođu one mašine s jedne na drugu stranu gradilišta i to već izazove zastoj od kilometar”, kazao je Žigić.

Andrea Dorić imenovana je za člana Upravnog Odbora Agencije za posredničke,
informatičke i finansijske usluge (APIF). Andreino imenovanje došlo je, kako ona
sama navodi, isključivo zahvaljujući podršci Socijalističke Partije, a preko koje je dobila i posao izvršnog direktora u ,,Putevima Republike Srpske” Dorićeva sama navodi da je ona oba posla dobila zahvaljujući intervenciji svoje kako ona kaže ,,političke opcije”. Jasno je da gospođa Dorić svoje političko djelovanje ni na koji način ne vidi kao vid pomoći narodu Republike Srpske, već isključivo kao opciju
koja njoj omogućava da sebe što bolje smjesti na više pozicija. Što naravno nije
nikakvo čudo, budući da je ona svoje ,,političke opcije” mijenjala isključivo zbog
sebe, sa ciljem osiguravanja što bolje funkcije.

Andrea Dorić objasnila kako lako fotelje 😉 🤦‍♀️ pic.twitter.com/mnpNDzpbH6

— Andjelka Markovic (@andjelkam707) August 9, 2022

Andrea Dorić je napustila Socijalističku Petra Đokića nakon što su se socijalisti pocijepali na dvije frakcije, te se priklonila Goranu Selaku kojem je bila vjerna sve dok nije smijenjena sa mjesta vršioca dužnosti direktora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci, a nakon toga se ponovo priklonila nazad Đokiću, vjerovatno iz  duboke vjere u ideale socijalizma, prije svega jednakosti među ljudima i ravnomjernom raspodjelom dobara. Koliko je spremna da bude jednaka sa drugima pokazuje samo broj funkcija koje je uspijela da dograbi, pa je njena trenutna politička opcija” njoj dala da vrši
tri funkcije, za koje će uredno svakog mjeseca da uzima platu, bez obzira na to što je fizički i moralno nemoguće da i jednoj funkciji posveti na adekvatan način.

Fond zdravstvenog osiguranja ne vrednuje osiguranike po visini izdvajanja za zdravstvenu zaštitu, kao ni zdravstvene ustanove po kvalitetu pruženih usluga.

Ovo je samo jedna od primjedbi učesnika stručne rasprave o Nacrtu zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, koja je održana juče u Narodnoj skupštini RS u organizaciji Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku.

Nacrt zakona obrazložio je predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, a prijedloge i sugestije na predloženo zakonsko rješenje iznijeli su predstavnici Fonda zdravstvenog osiguranja, UKC RS, Unije udruženja poslodavaca, domova zdravlja, Saveza sindikata, Strukovnog sindikata doktora medicine, Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova Republike Srpske, Privredne komore, Veterana Srpske i mnogi drugi.

U stručnoj raspravi, koju je u ime Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku vodio predsjednik Odbora, dr Duško Ivić, učestvovalo je više od 40 predstavnika zdravstvenih ustanova, institucija i udruženja iz Republike Srpske.

Predstavnik Saveza sindikata predložio je da se u prijedlogu zakona uvede odredba po kojoj otac novorođenčeta ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od 10 dana.

Predstavnici Saveza za rijetke bolesti predložili su oslobađanje plaćanja participacije za ove kategorije stanovništva, a predstavnici Veterana Republike Srpske da se plaćanja participacije oslobode borci Odbrambeno otadžbinskog rata, posebno borci prve i druge kategorije.

Dr Vesna Ećim Zlojutro, načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo, u ime UКC Republike Srpske je rekla da bi predloženi član 37. stav 7. zakona trebalo uskladiti sa zakonima EU i zemalja regiona. Ovim stavom predviđeno je da nakon finansiranja dva neuspjela pokušaja biomedicinski potpomognute oplodnje u Republici Srpskoj, Fond može odobriti finansiranje još jednog pokušaja u zdravstvenoj ustanovi izvan Republike.

– U UKC Republike Srpske upravo se formira Centar za vještačku oplodnju i smatramo da se treći pokušaj biomedicinski potpomognute oplodnje treba odobriti u nekoj drugoj ustanovi Republike Srpske, a ne izvan Republike. Takođe smatramo da troškovi refundacije za vještačku oplodnju izvan Republike, koje izdvaja Fond, ne treba da prelaze troškove koje Fond plaća našim ustanovama – rekla je ona.

Predstavnik osiguravajućih društava tražio je da se iz predloženog zakonskog rješenja briše član koji predviđa da je društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj dužno da Fondu uplaćuje pet odsto od bruto premije osiguranja od odgovornosti na ime naknade štete na licima, koji podrazumijevaju troškove liječenja i druge nužne troškove oštećenog lica koji nastanu kao posljedica upotrebe motornog vozila.

Direktor Fonda zdravstva, Dejan Кusturić, istakao je da je ova zakonska odredba na isti način regulisana u zemljama regiona, kao i u zemljama EU. On se založio za što brže donošenje novog zakona kako bi Fond mogao da primjeni što bolja prava za zdravstvene osiguranike u Srpskoj.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na 22. redovnoj sjednici Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će nakon stručne rasprave biti upućen u dalju skupštinsku proceduru u formi prijedloga.

Predstavnik Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, Milenko Dulić, istakao je da je razlog za donošenje novog zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju potreba za unapređenjem sistema zdravstvenog osiguranja u Republici Srpskoj i usklađivanje sistema zdravstvenog osiguranja sa sistemom zdravstvenog osiguranja u zemljama Evropske unije.

Važeći Zakon o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske donesen je 1999. godine, nakon čega su donesene njegove brojne izmjene i dopune.

Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređen je širi obim prava osiguranog lica prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu.

Novim zakonskim rješenjima predloženo je, između ostalog, da se za vrijeme privremene spriječenosti za rad osiguranika koji su oboljeli od malignih bolesti naknada plate isplaćuje u iznosu od 100 odsto, plate u punom iznosu, a ista odredbe predložena je i za slučaj održavanja trudnoće.

Takođe, prava su znatno proširena i kada je u pitanju bolnička zdravstvena zaštita djece. Predloženim odredbama Nacrta zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređeno je da se iz sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske obezbjeđuje pratnja roditelja ili staratelja djece na bolničkom liječenju do 15 godina starosti.

Poskupljenje građevinskog materijala u BiH, ali i hronični nedostatak radne snage odrazili su se na to da sve više građana odustaje od gradnje stambenih objekata za svoje potrebe i da kupuje montažne kuće.

Tome u prilog govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji kažu da je samo za godinu dana uvoz montažnih zgrada od drveta porastao skoro dvostruko, a istovremeno vrijednost uvezenog materijala u prvih sedam mjeseci ove godine veća je za gotovo tri puta nego u istom periodu 2021. godine.

“Za period 1. januar – 31. jul 2022. godine u BiH je uvezeno 1.104.370,05 kg robe koja se odnosi na montažne zgrade od drveta, a vrijednost uvezene robe bila je 4.604.757,92 KM.

U periodu 1. januar – 31. jul 2022. godine u BiH je uvezeno 614.013,05 kg iste robe u vrijednosti od 1.672.688,82 KM”, kazali su za “Nezavisne novine” iz UIO BiH.

Ono što se za godinu dana nije promijenilo kada je u pitanju uvoz ovog materijala jeste država iz koje su kupljene najveće količine, a to je Turska. Nakon nje, najviše se cijeni materijal iz Srbije te Hrvatske.

Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista RS (SWOT), kaže da za ovako nešto postoji nekoliko ključnih razloga, a svakako da je glavni porast cijene građevinskog materijala.

“U nekom prošlom vremenu naši građani su tradicionalno bili vezani za čvrstu gradnju i nisu imali pretjerano povjerenje u izgradnju svojih porodičnih objekata ili objekata za odmor u vidu montažnih kuća ili drugih montažnih objekata, ali zbog poskupljenja to se promijenilo. Takođe, ja bih neizostavno rekao da je razlog i hronični nedostatak radne snage, odnosno nemogućnost građevinske operative da uopšte isporuči i gradi dovoljan broj objekata koliko su potrebe tržišta”, ističe Grabovac za “Nezavisne novine”.

Smatra da podaci o uvozu nisu iznenađujući jer je potražnja za ovim materijalom u ogromnom porastu unazad deset godina.

“Taj trend nije došao iznenada, ali možda treba dodati da je u zadnje vrijeme povećana i izgradnja nekih vikendica i odmorišta za iznajmljivanje, tako da i s obzirom na koronu i promjenu nekih navika imamo veliki obim potražnje za tim uslugama iznajmljivanja, a izgradnja montažnih objekata za te potrebe svakako je jeftinija. Upravo u tome i treba tražiti razloge za ovaj trend”, navodi Grabovac.

Ekonomista Slaviša Raković dodaje da i domaći proizvođači montažnih kuća zavise od uvoza.

“Znači, moraju da uvoze dodatni dio materijala za svoje potrebe. Vjerovatno se radi i o tako banalnim stvarima kao što su gipsane ploče, ali i drugim konstruktivnim elementima za proizvodnju kuća poput elemenata za stolariju. Vjerovatno na tom računu uvoza i izvoza, čak i kad imamo dobar izvoz montažnih kuća, moraju postojati mnoge komponente uvoza da bi se poslovalo”, kaže Raković za “Nezavisne novine”.