VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Službenim autima u privatne svrhe služe se funkcioneri, ali i sekretarice

    Službenim autima u privatne svrhe služe se funkcioneri, ali i sekretarice

    Kupovina i održavanje službenih automobila u BiH košta više od 40 miliona maraka. Vozila iz pratnje, policijskih sa rotacijama, vatrogasnih, te vozila hitne pomoći bilo je oko 11 hiljada prošle godine, podaci su Balkanske istraživačke mreže BiH. Međutim, njima se u privatne svrhe služe svi, od predstavnika najviših javnih funkcija, do vozača i sekretarica.

    Jedna od institucija koja ima najvredniji vozni park, gotovo tri miliona KM, je Predsjedništvo BiH. Revizorski izvještaj pokazuje da ova institucija posjeduje 40-ak automobila, a jedno službeno vozilo košta oko 200 hiljada KM.

    “Revizori su našli niz primjedbi za održavanje službenih automobila gdje se iz godine u godinu izdvaja po 20 hiljada KM za servisiranje i održavanje samo jednog službenog vozila i ta količina novca koju mi izgubimo za nabavku i održavanje se ne mjeri u milionima nego nego u desetinama miliona KM svake godine”, kazao je Semir Mujkić, BIRN BiH.

    Funkcioneri imaju pravo na službeni automobil, ali tokom radnog vremena, službenih putovanja i sl. Međutim, korištenje službenog voznog parka u privatne srhe i stranačke aktivnosti, u najmanju je ruku nedopustivo.

    A osim predsjedničkog trojstva, pravo za 24-časovno bahaćenje službenim četvorotočkašima i poštedu ličnih dali su sebi i šefovi kabineta, generalni sekretar, načelnici, vozači, ali i sekretarice, koji ne moraju da vode evidenciju ni gdje su išli, niti koliko su kilometara prešli.

    Play Video
    Službena vozila pod rotacijama “prst su u oko” građanima koji prekršioce svakodnevno fotografišu širom zemlje, ali i dalje. Pa tako prelaze državnu granicu, u društvu porodice i prijatelja, a osim posjeta moru i planinama službena vozila koriste i za prevoz drva za ogrev, ali i za svatove.

    “Posebno zabrinjava to što prilikom nabavke automobila sve institucije tokom raspisivanja tendera dobijaju na način da unaprijed određuju specifikacije kao i uslove za nadmetanje time ograničavajući konkurenciju i mi u konačnici pored mnogo ovlaštenih dobavljača u državi uvijek imamo po jednog ponuđača na tenderu”, kazao je Damjan Ožegović, Transparency International BiH.

    Nemoguće je nabrojati sve primere zloupotrebe službenih vozila, ali za posljednji u nizu javnost je saznala tokom incidenta na službeni automobil predsjednice Republike Srpske kod Mostara, dok je ona boravila u Novom Sadu. Građane je, međutim, posebno uznemirila fotografija iz prošle godine državne ministrice spoljnih poslova kada je iz jednog tržnog centra, iz kupovine, izašla pod službenom pratnjom. Najgore od svega je što odgovorni ne smatraju da moraju da polažu račune za trošenje novca građana. Načina da se ovakvoj negativnoj praksi stane u kraj ima, ali ne i volje.

    “S obzirom na to da svi oni zajedno to rade, to bi bez neke oštre kontrole, bez rada tužilaštva, policije, inspektorata, unutrašnje interne kontrole i vanjske revizorske službe, to će i dalje nastaviti da košta milione KM svaki mjesec građane ove zemlje”, kazao je Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

    Parlament Federacije usvojio je zaključak prema kojem će sva službena vozila na nivou ovog entiteta biti obilježena. No, osim Nacrta dalje se, izgleda,ne planira ići.

    “Nisam toliko optimističan, da će zakon biti usvojen jer nije prošao proceduru u Domu naroda, ali svakako da ćemo ga podržati. Niismo populisti, nemoguće je da nemamo službena vozila, ali ako ih već imamo ona trebaju da budu neke srednje klase, te obilježena, kako bi građani znali koja su to vozila koja oni plaćaju svojim novcem, kazao je Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu BiH (SDP).

    Skuplje gorivo pojačalo je potrebu da se “uzme sa strane”, a da sve to finansiraju građani koji sve lošije žive. Posebno zabrinjava to što se, po svemu sudeći, ovoj tradiciji neće stati u kraj.

    Program N1 televizije možete pratiti UŽI

  • UNIBL napredovao za 178 mjesta

    Kako se navodi u najnovijem Vebometriksovom izvještaju, UNIBL je zadržao drugu poziciju na listi visokoškolskih ustanova iz Bosne i Hercegovine, dok se na svjetskom nivou nalazi na 2769 mjestu.
    Vebometriks je svjetski priznata rang-lista univerziteta koju razvija i dva puta godišnje ažurira Sajbermetriks laboratorija Španskog nacionalnog istraživačkog savjeta.

    Na ovoj listi nalazi se 31 000 univerziteta iz cijelog svijeta, a u procesu metodologije rangiranja analiziraju se tri kategorije: vidljivost, otvorenost i izvrsnost.

    Tradicionalno prvu poziciju na Vebometriksu zauzimaju američki univerziteti Harvard i Stanford, a slijedi ih Masačusetski tehnološki institut, saopšteno je iz rektorata univerziteta.

  • Šeranić o demografskom razvoju Srpske

    Šeranić o demografskom razvoju Srpske

    Priča koju svakodnevno recikliraju opozicioni mediji i pojedini demografi o demografskom razvoju Republike Srpske je pucanj u prazno jer se svijet dvije godine od zadnje četiri borio sa pandemijom, a onda sa ekonomskim poremećajima koje je nametnula ukrajinska kriza.

    Izjavio je ovo ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske Alen Šeranić.

    Uprkos svim tim izazovima sa kojima smo se susretali i susretaćemo se još, rekao je Šeranić, Vlada Srpske intervenisala je u svim oblastima – od povećanja plata, penzija, socijalnih davanja, boračkog dodatka, ali isto tako i kad je riječ o podršci porodici, djeci i omladini.

    U tom pogledu radili smo i na izmjenama Zakona o dječijoj zaštiti, povećavanju izdvajanja za dječiji dodatak, porodiljskog 100 odsto bolovanja, kroz novi nacrt Zakona o zdravstvenom osiguranju i 100 odsto plate za čuvanja trudnoće – naglasio je ministar Šeranić.

    Ad
    On je podsjetio i da je po prvi put donesen Zakon o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, realizovana Strategija očuvanja seksualno-reproduktivnog zdravlja i uvedene su vakcine protiv humanog papiloma virusa.

    – Prema tome, priča koju recikliraju je pucanj u prazno i potpuno bez osnova – naglasio je Šeranić, podsjetivši na dio mjera i aktivnosti koje je Vlada preduzela s ciljem pomoći i podrške stanovništvu Srpske.

  • Manjak radnika ugrožava strane investicije teške stotine miliona maraka

    Manjak radnika ugrožava strane investicije teške stotine miliona maraka

    Direktna strana ulaganja u Republiku Srpsku variraju iz godine u godinu, a rekord je zabilježen 2018, kada su iznosila 399,1 milion maraka.

    Skoro svake godine ovakve investicije teške su stotine miliona KM, ali se nameću problemi pa tako, kako ističu upućeni, nedostatak radne snage i te kako može ugroziti ovakve trendove.

    U 2015. ova ulaganja su iznosila 146,5 miliona, a u 2016. 84,5 miliona, dok je 2017. zabilježena cifra od 284 miliona KM.

    Tokom pretpandemijske, 2019. godine ulaganja su iznosila 397,7 miliona, a godinu kasnije, kada je korona potresla i ekonomska kretanja, cifra se spustila na 285,1 milion KM, dok se podaci za 2021. tek očekuju.

    Te informacije je narodni poslanik Jelena Trivić zatražila od resornog ministra te ih je ministarstvo i objelodanilo, pozivajući se na podatke Centralne banke BiH.

    U poslovnoj zajednici ističu da interesovanje za ulaganje u Srpsku postoji, te navode primjer jedne njemačke kompanije koja je nedavno na našim prostorima zatražila proizvođača paleta. Ova kompanija, navodi se, spremna je i podržati ovdašnjeg partnera svojim znanjem i iskustvom.

    Međutim, kada strane kompanije planiraju da svoj novac investiraju u Srpskoj nailaze i na neke prepreke.

    “Važno je da vidimo kako možemo odgovoriti zahtjevima stranih kompanija. Ozbiljan veliki investitor želi riješenu infrastrukturu. Dio naših lokalnih zajednica ima poslovne ili industrijske zone, ali više samo na papiru. I dalje su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nije riješena putna ili komunalna infrastruktura itd”, pojašnjava Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.

    Pritom, tu je još jedan izazov, koji se odnosi na to da velika investicija podrazumijeva i zapošljavanje velikog broja radnika.

    “Nažalost, mi u ovom momentu imamo problem da podmirimo i zahtjeve domaće privrede jer više nema privredne grane kojoj ne nedostaje adekvatna radna snaga, a kamoli da odgovorimo na potrebu zapošljavanja nekoliko hiljada novih radnika koji imaju adekvatna znanja i dolaze iz iste branše”, rekao je za “Nezavisne novine” Blagojević te dodao da je jako važno i da obrazovni sistem bude prilagođen novijim tehnologijama i da prati trendove u privredi.

    Da problemi koji se odnose na nedostatak radne snage zaista postoje slaže se i Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, koji naglašava da je to prisutno unazad nekoliko godina.

    “Mislim da će dolazak novih kompanija donijeti još jedan problem po pitanju radne snage jer postojeća radna snaga, koja radi za male plate, možda će preći u te kompanije pa će onda doći do gušenja manjih proizvodnih pogona”, rekao je Tepavčević za “Nezavisne novine”.

    Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva RS, kaže da Srpska ima značajne potencijale za investicije polazeći od toga da se nalazi na povoljnoj geo-strateškoj lokaciji, na samoj granice s EU, a završetkom nove putne infrastrukture i mosta u Gradišci ova komunikacija, kako ističe, biće dodatno olakšana.

    “Važno je istaći da privreda Srpske trenutno ima najkonkurentniju cijenu električne energije u regionu, što je mnogo povoljnije u odnosu na Federaciju BiH, ali i zemlje regiona: Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku”, naveo je Petričević.

    Među prednostima za ulaganje su, dodaje, i konkurentni troškovi poslovanja.

    “Imamo stimulativnu poresku politiku, odnosno nemamo porez za dividendu. Parafiskalna davanja u kontinuitetu se umanjuju ili ukidaju, a privreda se rasterećuje kroz smanjenje zbirne stope doprinosa i povećanja neoporezivog dijela plate itd”, rekao je Petričević.

    I on se osvrnuo na problem koji se odnosi na radnu snagu.

    “Što se tiče problema radne snage, treba imati u vidu da su ti trendovi prisutni ne samo kod nas, nego i u većini zemalja u bližem i daljem okruženju i mi te procese ne možemo zaustaviti, ali ih možemo ublažiti. Ministarstvo upravo kroz svoje aktivnosti, podsticaje na povećanje plata, nastoji da zadrži radnike, odnosno da omogući poslodavcima da uvećaju platu svojim radnicima”, naglasio je Petričević za “Nezavisne novine”.

  • Javni prihodi Srpske povećani 12 odsto

    Javni prihodi Srpske povećani 12 odsto

    Poreska uprava Republike Srpske je u sedam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 1,788 milijardi maraka, što je za 195,1 miliona КM ili 12 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pri čemu je naplata doprinosa već premašila milijardu maraka.

    Prema ovim pokazateljima, naplata javnih prihoda je u ovoj godini nastavila stabilan rast u apsolutno svim segmentima, pa je naplata direktnih poreza veća za 36 odsto, doprinosa za osam odsto, a ostalih javnih prihoda za dva odsto – saopšteno je iz Poreske uprave RS.Doprinosi su u prvih sedam mjeseci ove godine iznose 1,094 milijardi maraka, što je za 79,6 miliona КM više nego u istom periodu 2021. godine, iako je došlo do smanjenja stope doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja sa 12 na 10,2 odsto.

    Direktni porezi su u periodu januar-jul ove godine naplaćeni u iznosu od oko 413,6 miliona КM, što je za 108,9 miliona maraka više nego u istom periodu prehodne godine.

    Ad
    – Najveći rast se i dalje bilježi kod poreza na dobit koji je naplaćen u iznosu od 239,7 miliona maraka, što je za 85,4 miliona КM ili 55 odsto više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. Pored toga, rast naplate kod direktnih poreza bilježi i porez na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 146,5 miliona maraka, što je za 18 odsto više u odnosu na period januar-jul prethodne godine. Takođe, veća naplata je ostvarena i kod poreza na nepokretnosti i poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, i to za tri, odnosno osam odsto – navode u Poreskoj upravi.

    Кod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 279,6 miliona maraka, što je za 6,6 miliona КM više u odnosu na prvih sedam mjeseci prethodne godine, uz rast naplate prihoda od kazni i naknada za priređivanje igara na sreću od 23, odnosno 37 procenata, dok je nešto manja naplata zabilježena kod taksi i naknada upravo zbog toga što je došlo do umanjenja ili ukidanja naplate određenih taksi.

    Što se tiče samo jula ove godine, naplata je iznosila 247,3 miliona КM, što je za 8,8 miliona maraka više nego u istom mjesecu prošle godine, te je takođe zabilježen značajan rast naplate i kod direktnih poreza i doprinosa.

  • Građevinci dovode Turke, ugostitelji nemaju koga

    Građevinci dovode Turke, ugostitelji nemaju koga

    Na gradilištima se sve češće čuje turski jezik. U prodavnicama i marketima morate da se okrećete oko sebe da biste dozvali radnika, ako trebate pomoć. Ugostitelji su na mukama jer konobara nema. Naši radnici, iz koje god branše da su, traže petama vjetra u potrazi za boljim platama i uslovima, a radne dozvole izdajemo strancima.

    Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, od 1. januara do 30. juna, u Filijali Banjaluka važeće su bile 333 radne dozvole strancima, najčešće izdate državljanima Turske, Srbije, Albanije i daleke Kine. Od tog broja, 167 građevinaca imalo je dozvolu da radi u Banjaluci.

    Sve se nagomilalo
    Izgleda da nema naselja u kojima na gradilištima nećete čuti strani jezik. Na jednom od njih, u naselju Nova Varoš, već neko vrijeme angažovani su Turci. Radi se o muškarcima srednjih godinama, ima i mlađih. Kako pričaju mještani, građevinci stižu rano ujutro, dovoze ih kombijem, vrlo su vrijedni, pa rade i kada sunce najjače prži.

    – Kada imaju pauzu, posjedaju pod drveće. Često čujemo kako se smiju, ali ne razumijemo o čemu pričaju – kaže jedna mještanka Nove Varoši.

    Odlazak domaćih radnika iz zemlje godinama je neminovnost, a taj trend vjerovatno će još dugo trajati. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i komunalnih djelatnosti RS, kaže da bi najavljeno sklapanje sporazuma između BiH i Slovenije, koje podrazumijeva određene pogodnosti za radnike, samo dodatno povećalo odliv radne snage. Smatra da je zemlja na velikom gubitku, jer ovdje su vrijedni ljudi, dobri i kvalifikovani radnici.

    – U početku su ljudi odlazili zbog malih plata, ali sada je tu više razloga. Opšti uslovi, zaštita na radu, odnos poslodavaca prema radnicima, koji je katastrofalan. Imamo informacije da se ljudima nude bolje plate, ali oni to više ne žele, odlaze. Sada se nagomilalo sve – kaže ona za Srpskainfo.

    Zemlja staraca
    Prema njenim riječima, dosadašnje brojke govore da najveći broj građevinaca odavde odlazi za Sloveniju.

    Situacija je jako loša. Ne odlazi samo jedan član porodice, već svi. Odlaze djeca, koja će tamo ostati. Ostaćemo zemlja staraca, a niko o tome ne vodi računa i ne razmišlja o tome – upozorava ona.

    Banjaluka danas ima problem i s nedostatkom radne snage u ugostiteljstvu. Posebno je to izraženo ljeti, jer su mnogi otišli na sezonski rad. Radnici, što je i normalno, više ne pristaju na male plate i rad bez prijave. Na društvenim mrežama neki lokali uporno traže ljude, uz napomenu da nude odlične uslove.

    – Prije neki dan smo sjedili u jednom lokalu u centru Banjaluke. Našalili smo se s konobaricom da ćemo morati da peremo suđe, ako karticom ne može da se plati, jer keša nismo imali. Ona nam je, s osmijehom, ali vrlo ozbiljno rekla: ‘Ajte, molim vas, nemamo radnika – priča Banjalučanka Sanja P.

    Rad za sitnu paru
    Manjak radne snage primjetan je i u trgovini. Neki marketi stalno traže ljude za ad.

    Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i turizma RS ističe da je nedostatak radne snage u trgovini akutni problem. Prema njegovim riječima, ono što je primjetno je da sada zapošljavaju radnike od 40 godina, pa na više, dok prije trgovci nisu htjeli ni da čuju da zaposle nekoga ko nema 20-ak godina.

    – Prije je bila manija da to budu mladi koji su završili srednju školu godinu, dvije ranije. Sada djeca neće da rade u trgovini za tu sitnu paru, odlaze u inostranstvo i biraju šta će da rade. I dalje fali radne snage. Na primjer, kada čovjek uđe u trgovinu, mora da se okreće oko sebe da vidi trgovca, da mu nešto objasni, pokaže, da nađe šta mu treba. Po sistematizaciji, do 80 odsto je popunjenosti radnicima u trgovini – kaže Savanović za Srpskainfo.

  • Znaju li vozači romobila koja saobraćajna pravila vrijede za njih?

    Znaju li vozači romobila koja saobraćajna pravila vrijede za njih?

    Vožnja električnih romobila sve je popularnija u Bosni i Hercegovini. Međutim, komplikovano uređenje u BiH reflektuje se i na ovu oblast koja definiše kuda, kako i pod kojim uslovima se voze električni romobili. Republika Srpska i Kanton Sarajevo imaju svoje propise, državni nivo čeka da nadležna Komisija predloži izmjene zakona.

    Tomislav Bojić, načelnik jedinice sigurnosti prometa u federalnom ministarstvu prometa i komunikacija kaže da se treba prvo pristupiti izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama što tek treba biti učinjeno.

    “To je samo jedna od stvari koje treba mijenjati u Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama. Tu su i druge stvari kao što je Hrvatska nedavno uradila, hitni koridori i ostale stvari koje su manjkave”, pojasnio je Bojić.

    Izvor : N1 (Gosti u studiju N1 u emisiji Novi dan)
    Osman Lindov, inženjer saobraćaja, redovni profesor Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu kaže da je rascjpekanost i različita zakonska rješenja itekako loša.

    “Nažalost, ako mi krenemo u ovu fazu kao što je krenuo Kanton Sarajevo da će svaki kanton ili entitet uređivati svoju saobraćajnu oblast, mislim da to neće na dobro biti jer smo tu fazu davno prošli”, naveo je Lindov.

    U Republici Srpskoj su postojeća zakonska rješenja prilagodili električnim vozilima odnosno romobilima, što je pojasnio Dragan Stanimirović pomoćnik ministra za drumski saobraćaj RS.

    “Mi smo definisali zakonska rješenja normalno uz poštivanje Zakona o osnovama sigurnosti na putevima BiH i naš Zakon o bezbjednosti saobraćaja je donešen još 2011. godine, a određene su izmjene i dopune napravljene još prošle godine”, istakao je Stanimirović.

    Treba se povesti računa da se potencira korištenje električnih romobila, da građani što više pješače a sve s ciljem da se manje koriste motorna vozila, pojasnio je profesor Lindov.

    “Ono što bi bilo najbolje za BiH na državnom nivou svakako da uredi mogućnost poboljšanja ako to mogu entiteti da poboljšaju. U RS-u su napravil ida se to plaća i registruje. Mi pješačke trotoare ne smijemo uzimati na račun biciklista i romobila”, kazao je Lindov.

    U RS-u na pješačkim stazama električni romobili mogu ići šest kilometara na sat, dok na biciklističkim stazama ta brzina je 25 kilometara na sat, kazao je Stanimirović i dodao:

    “Sve ono što važi za bicikliste važi i za električne trotinete”, naveo je Stanimirović.

    Stanimirović ali i Bojić kažu da kažnjavanje je nepotrebno, već da treba raditi na prevenciji.

    “Same kazne ne znače ništa. Ja sam sinoć imao primjer u Vilsonovom šetalištu gdje je biciklista sa slušalicama u ušima na oba uha se vozi pješačkom stazom, par metara mu se nalazi biciklistička staza i ne vdiim da se samo radi na kažnjavanju već upoznavanju svih sudionika sa važećim prometnim pravilima, a da nam kazne budu zadnja stvar”, naveo je Bojić.

    Za profesora Lindova nevjerovatna činjenica je da niti jedan grad nema adekvatnu biciklističku infrastrukturu na kojoj trebaju voziti i električni romobili.

    “Pogledajte po našim ulicama koje se ulice grade i kako se grade, minimalni se standardi ispoštuju”, naveo je Lindov.

    Lindov je još i rekao da RS i KS svojim rješenjima umjesto popularizacije vrše odvraćanje građana da koriste električne romobile i da bi BiH u cjelosti trebala preuzeti zakonsku regulativu iz Hrvatske o ovome pitanju.

  • Smanjuje se broj nezaposlenih, mnogi posao ne pronalaze u BiH

    Smanjuje se broj nezaposlenih, mnogi posao ne pronalaze u BiH

    U posljednjih pet godina na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje BiH broj prijavljenih nezaposlenih osoba smanjen je za oko 90.000, ali zvanični podaci govore da u istom periodu gotovo polovina njih nije našla zaposlenje u BiH.

    Prema podacima dostupnim na sajtu Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaključno sa 30. junom ove godine, bilo je prijavljeno 359.607 nezaposlenih, dok je na kraju juna 2018. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 448.071. Samo od početka ove godine, sa evidencije nezaposlenih skinuto je oko 18.000.

    Međutim, sudeći po podacima nadležnih službi, od 90.000 odjavljenih sa zavoda za zapošljavanje u prethodnih pet godina, više od 38.000 nije prijavilo zaposlenje u BiH.

    Naime, dostupni podaci govore da je junu 2018. godine u BiH bio zaposlen 806.031 građanin, dok je u maju ove godine (podaci za jun još nisu dostupni) broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 844.792.

    Ekonomista Milenko Stanić za “Nezavisne novine” kaže da je ovo trend koji traje već duži niz godina i da je nesporno da većina onih koji se odjave sa zvaničnih zavoda za zapošljavanje ne nalazi posao u BiH.

    “Nije otvoren prostor za nova zapošljavanja. Ti radnici ili su otišli u inostranstvo na stalne poslove ili su otišli na privremeni rad”, smatra Stanić.

    Ipak, on pojašnjava da su se u Republici Srpskoj ranijih godina mnogi radnici prijavljivali na Zavod za zapošljavanje samo po osnovu potrebe za neka socijalna davanja.

    “S obzirom na to da je ovo sada prebačeno na FZO RS, nakon toga došlo je do značajnog smanjena broja radnika na Zavodu za zapošljavanje. To je osnovni faktor koji se ogleda u smanjenju broja prijavljenih na Zavod za zapošljavanje”, ističe Stanić.

    Ali, kako dodaje za “Nezavisne novine”, nedostatak radne snage u BiH toliko je evidentan da poslodavci već traže radnike iz inostranstva.

    “Polako ostajemo bez kritične radne snage i to direktno ide na štetu države”, naglašava Stanić.

    Da je odliv kvalifikovane radne snage prema inostranstvu, prvenstveno zemljama Evropske unije, kontinuiran i pojačan, potvrđuju i poslodavci. Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je to posebno izraženo nakon popuštanja pandemije virusa korona.

    “Naši podaci ukazuju na to da je negdje oko 260.000 ljudi već do sada dobilo status boravišta, odnosno boravišnu dozvolu u zemljama EU”, navodi Aćić za “Nezavisne novine i poručuju da bi se trend mogao nastaviti i u narednim godinama.

    On naglašava da se odlazak građana iz BiH prema EU direktno odražava na demografske pokazatelje, a što dalje utiče na tržište rada.

    “To u konačnici rezultira i našim zahtjevima za angažovanje stranaca. U suštini, mi u nekom narednom periodu možemo očekivati da će broj onih ljudi koje ćemo angažovati, a da nisu rezidenti BiH, biti sve veći i veći”, zaključuje Aćić.

  • Klime kupuju umjesto ogreva

    Klime kupuju umjesto ogreva

    Boravak u klimatizovanim prostorijama često je jedini spas tokom vrelih ljetnjih dana, a trgovci kažu da je povećana potražnja za klima-uređajima, ističući da se građani Srpske najčešće odlučuju za one koje se mogu koristiti i zimi.

    Iako je ljeto u punom jeku, brojni stanovnici Srpske već sada prave planove za zimu, pa strahujući od novih poskupljenja energenata spas vide u uređajima za klimatizaciju koje mogu koristiti tokom cijele godine.

    U banjalučkom preduzeću “Elektromont” kazali su za “Glas Srpske” da je povećana potražnja, te dodali da ljudi u 80 odsto slučajeva kupuju takozvanu klimu “dvanaesticu”.

    • Građani najviše kupuju klime koje mogu da griju i da hlade, a najčešći iznos do kojeg su klijenti spremni da idu je 1.200 KM – rekli su u “Elektromontu”, dodajući da najnoviji i najskuplji modeli klima za kućne varijante idu i do 6.000 KM. Objasnili su da ljudi tokom ljetne sezone generalno više kupuju klime, ali ove godine je primjetno da strahuju od zime i poskupljenja.
    • Ove godine je zaista pomama za klimama koje se mogu koristiti ljeti, ali i zimi, jer se ljudi usljed ove energetske krize boje da će ostati bez energenata, drveta i peleta, koji su znatno poskupjeli. Onda se odlučuju za grijanje na klime, koje je znatno jeftinije u odnosu na sve ostale energente – rekli su u ovoj radnji.

    U banjalučkom “Trimontu”, gdje se bave montažom i ugradnjom klima, kažu da svaki dan imaju oko dvadesetak poziva.

    • Posla ima kao i prošle godine u ovo doba, jer su ljudi zbog ovih velikih vrućina primorani na ugradnju, pa ne pitaju za cijenu – kazali su u “Trimontu”. Objasnili su da su u odnosu na prošlu godinu poskupjele klime, ali i materijal.
    • Neke su skuplje i za 300 KM po komadu, pa smo zbog cjelokupne situacije i mi morali korigovati cijene. Montiranje klime košta od 200 do 250 maraka za “dvanaesticu”, a za one veće je skuplje – poručili su iz “Trimonta”, dodajući da se najjeftiniji klima-uređaj može pronaći za oko 600 maraka.

    Serviser Bojan Golemović iz Banjaluke kaže da ljudi više postavljaju klime nego lani.

    • Uglavnom se odlučuju na neke jeftinije opcije, iako im savjetujemo da su bolje one srednjeg kvaliteta. U ponudi moramo imati sve, jer su interesovanja različita – rekao je Golemović. Usluge običnog servisa ove godine se, kako kaže, ne rade za manje od 50 maraka, dok je dubinski servis oko 80 maraka.
    • Cijene su skočile u odnosu na prošlu godinu, jer ni cijene goriva, materijala, ali ni radne snage nisu iste kao lani – kazao je Golemović. Na pitanje da li je teško pronaći radnike, Golemović odgovara da on ima dobre radnike, ali da ih je generalno teško pronaći.
    • Pronaći nekog da ga platite i da sve sam završi, te da poslije njega ne morate popravljati, gotovo je pa nemoguće – rekao je Golemović.

    Banjalučanka Ljilja Pavlović kaže da je nedavno kupila klimu, ali da je majstora za montažu čekala sedam dana, jer su svi prebukirani.

    • Vrućine su od juna nesnosne, pa sam morala da kupim klimu. Birala sam veću klimu, koja može da rashladi i sobe, ali sam tražila onu koja i grije – rekla je Pavlovićeva.

    Potrošači
    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da je su poskupljenja dovela do toga da građani moraju tražiti alternativu za sve, pa i za grijanje.

    • Kupuju klime da bi mogli da premoste zimu, jer su cijene kubnog metra znatno skočile, pa su previsoke za naše građane – kazala je Marićeva.
  • Srpskoj se smiješi odlična turistička sezona

    Srpskoj se smiješi odlična turistička sezona

    Na ulicima svih gradova i opština širom Srpske primjetan je veliki broj turista, kako domaćih, tako i stranih iz svih zemalja svijeta.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj turista koji su u prvoj polovini tekuće godine posjetili Srpsku je 193.677, te tom prilikom ostvarili 473.153 noćenja.

    Na osnovu ovih podataka registrovano je 59 odsto dolazaka više, odnosno 43 odsto više noćenja za isti period prethodne godine.

    “Od ukupnog broja turista 99.351 su domaći, dok je nešto manji broj stranih, odnosno 94.326” navodi se u podacima Zavoda.

    Kada je riječ o noćenjima, domaći turisti su ostvarili 245.519, dok su stranci ostvarili 227.634 noćenja.

    Za prvih šest mjeseci najveći broj turista u posjetu Srpskoj došao je iz zemalja regiona, ali tu su i turisti širom svijeta.

    “Najviše je turista iz Srbije – 42.882, zatim Hrvatske 13.914, Slovenije 9.364, Crne Gore 3.672, Njemačke 3.204, Turske 2.239 te SAD 1.015.

    “Pored njih, stižu i turisti iz Malte, Irana, Kipra, Irske, Finske, Češke, Kuvajta, Izrela, Japana, Egipta, Brazila i ostalih mnogobrojnih država svijeta”, navode iz Zavoda.

    Kada je riječ o junu tekuće godine, bilježi se veća posjećnost u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    “Broj dolazaka turista u junu tekuće godine u odnosu na isti mjesec prethodne veći je za 40,4 odsto, a broj noćenja veći je za 27,6 odsto”, navodi se u podacima Zavoda.

    Turisti su najviše boravili u banjskim centrima, mnogobrojim planinama te ostalim manjim turističkim mjestima.

    “Kada je riječ o smještaju, i domaći i strani turisti su najviše birali hotelski, ali i manje kuće za kraći odmor, tu su i lječilišta, kao i mjesta za kampovanje”, navode iz Zavoda.

    Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da će ova godina biti veoma posjećena.

    “To je sve zahvaljući turističkim organizacijama gradova i opština u Srpskoj, kao i Vladi Srpske i turističkim radnicima, koji su na najbolji način oporavili turizam poslije pandemije”, rekao je Lončarević.

    Kako je dodao, prethodni vaučeri koje je odobrila Vlada su doprinijeli tome da domaći turisti prepoznaju domaća turistička mjesta.

    “U ovoj godini prosjek zadržavanja je 2,4 dana, što je najviše dosad. Po našim procjenama, ova godina bi trebalo da da dostigne 2019, ako sve bude išlo po planu”, rekao je Lončarević.