Kategorija: Društvo

Cijene brojnih polovnih stanova širom BiH, koje su vlasnici ili agencije oglasili na internetu, napokon su počele padati, a to bi se iduće godine, prema riječima upućenih, trebalo dogoditi i sa stanovima u novogradnji.

Vlasnik stana u banjalučkom naselju Obilićevo, koji je krajem avgusta postavio cijenu od 130.000 maraka, odjednom ju je korigovao na 140.000 KM, a onda je, sredinom oktobra, apetite smanjio na 131.000 maraka, dok danas košta 128.000.

Drugi, koji stan prodaje u naselju Starčevica u najvećem gradu u Republici Srpskoj, umjesto 132.000 maraka, koliko je tražio u julu, smanjio je apetite na sadašnjih 129.000 KM. Treći, koji stan prodaje u banjalučkom naselju Petrićevac, u oktobru je tražio 135.000 maraka, a sad mu je dovoljno i 115.000.

Mnogo sličnih primjera ima i u drugim gradovima, pa je tako, recimo, stan u Bijeljini, sa 180.000, koliko je koštao u avgustu, spušten na 159.000 KM, a komforan stan u Tuzli, umjesto 192.000, košta 174.000 maraka.

Ovakvim trendom nije iznenađena Senka Gatarić Vasilić, vlasnica banjalučke agencije “Euro-agent”, koja je u ovom poslu čak 33 godine i koja ističe da su neki prodavci zaista postavili nerealne cijene stanova, a sada ih koriguju.

“Očigledno pokušavaju prodati po nerealnim cijenama, a kada im to ne uspije, onda ih spuštaju. U oglasima su neke cijene više kao želja, nego kao realnost”, naglašava Gatarić Vasilićeva za “Nezavisne novine”.

Ona ističe da je kompletan radni vijek posvetila poslu s nekretninama, te da je sličan scenario zabilježen i 2008. godine.

“Tada su cijene rasle, a onda je došlo do zastoja. Jedno vrijeme je bila stagnacija, a onda je možda došlo i do blagog pada. Šta će se sada desiti? Zavisi od puno faktora. Ali, neki građevinski materijali su pojeftinili, a dobro je i to što pada i cijena nafte. Unazad dvije-tri godine cijene stanova su podivljale, ali i to vjerovatno ima svoj vrhunac. Ništa ne može beskonačno rasti”, naglašava Gatarić Vasilićeva.

Sličnog je mišljenja i Abdulah Kapić, suvlasnik tuzlanske agencije TK Nekretnine, koji kaže da je smanjena potražnja za većim stanovima, odnosno onim starije gradnje, a to utiče i na smanjenje cijene.

“Manji stanovi su i dalje traženi, pa se taj trend ne osjeća kod njih. Ali, pošto su tu zaista nerealne cijene, mislim da je sljedeći korak taj da će i tu doći do pada”, rekao je Kapić za “Nezavisne novine”.

On takođe podsjeća da padaju i cijene građevinskog materijala, ali se, ističe, investitori u novogradnji služe argumentima kao što su visoke cijene zemljišta, rast cijena radne snage i njen nedostatak. Ipak…

“Sve što se desi na zapadu u oblasti prodaje nekretnina, to se dešava i u BiH, ali s nekim zaostatkom od šest mjeseci. Mislim da će najkasnije u drugoj polovini iduće godine doći do pada cijena stanova u novogradnji, možda za nekih pet do deset odsto”, tvrdi Kapić.

Složio se i Leonard Samardžija, vlasnik agencije za nekretnine “VHS trejd” Prijedor, da se može očekivati pad cijena stanova.

“To ne zavisi od nas, ali prosto ove cijene nemaju smisla u odnosu na naše plate”, rekao je Samardžija za “Nezavisne novine”.

Darko Milošević, vlasnik agencije “Astra nekretnine” Bijeljina, kaže da je u ovom periodu u Bijeljini došlo do stagnacije kada je u pitanju prodaja nekretnina.

“Tako je u našoj agenciji, a pretpostavljamo da je i svugdje. Da li će to uticati na sniženje cijena nekretnina? Mi očekujemo i nadamo se da bi to bilo u korist potrošača”, rekao je Milošević.

Ekonomista Igor Gavran kaže da su cijene nekretnina već duže vrijeme nerealno, a često i bukvalno nerazumno, visoke.

“Mislim da pad cijena određenog broja polovnih nekretnina jeste očekivan zbog toga što dio prodavaca zbog povećanih troškova života ili prezaduženosti dolazi pod sve veći pritisak da ih unovči, ali ne očekujem masovnije promjene, pogotovo ne kod novih objekata. Jer, obim nove gradnje je i dalje relativno mali, a tražnja kupaca većeg budžeta i dalje visoka”, naveo je Gavran.

Ipak, dugoročno, očekuje da će se i to dogoditi.

“Dugoročno do pada mora doći jer je stanje tržišta dugoročno neodrživo, ali neizvjesno je koliko brzo”, zaključio je Gavran za “Nezavisne novine”.

Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

Uzemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

Ad
Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

Potrebno zaštititi potrošače
Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

– Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić.

Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.

– Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, samim time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize – kazao je Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

– Ja sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove – rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

– Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto – kazao je.

Smanjiti PDV
Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

– Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – smatra Pašić.

Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

– Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu – kazao je Pašić.

Vlasti u Republici Srpskoj, bar prema izjavama koje plasiraju u javnosti, svjesne su poteškoća s kojima se suočavaju građani kada su u pitanju poskupljenja osnovnih životnih namirnica, a za “Nezavisne novine” poručuju da Srpskoj ne prijeti nestašica hrane, niti drugi poremećaju na prehrambenom tržištu.

Takođe, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske poručuju i da, ukoliko dođe do određenih problema, Vlada ima spremne mehanizme da ih riješi, te da nepostojanje robnih rezervi ni u kom slučaju ne može ugroziti građane, jer je to pitanje regulisano hitnim interventnim nabavkama.

Dok se čeka na formiranje izvršne vlasti u Republici Srpskoj, jedinstveni zaključak tokom pregovora kod mandatara Radovana Viškovića je da će buduća vlada uložiti neophodne kapacitete da pomogne ugroženim građanima, prije svega kada su u pitanju nabavke osnovnih životnih namirnica.

Zbog činjenice da je od 1. decembra hljeb u Srpskoj skuplji za 10 feninga, te bojazni da će se to prenijeti i na druge proizvode, nadležni obećavaju reakciju.

“Nova vlada imaće zadatak da izuči sve modalitete zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica. Ali, u tom slučaju, budžet će morati imati sredstva za subvencionisanje eventualnog povećanja troškova proizvodnje”, naveo je nedavno predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

On je dodao i da će s pekarima razgovarati i da se ograniči cijena hljeba, uz uslov iste ili slične cijene struje za privrednike koji se bave ovom proizvodnjom.

Ako izađemo nakratko iz okvira Republike Srpske, pa se preselimo do Mađarske, vidjećemo da je i tamošnja vlada propisala ograničenje cijena najvažnijih životnih namirnica u nastojanju da obuzda inflaciju. Ali, stručnjaci u Mađarskoj, uprkos činjenici da je ovo donijelo uštede u budžetima građana, kažu da je ovo donijelo probleme na tržištu hrane. Ide se do toga da oni čak predviđaju da će, ukoliko ova mjera ostane na snazi duže vrijeme, vlada morati propisati maksimalne količine proizvoda koje jedan potrošač može da kupi.

“U protivnom, postoji mogućnost ozbiljnog manjka osnovnih životnih artikala”, upozorava tamošnja struka.

S druge strane, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO) poručuje da su globalne cijene prehrambenih proizvoda ostale uglavnom stabilne u novembru, i to čak s padom cijena žitarica, mesa i mliječnih proizvoda.

U Republici Srpskoj se, bar u ovom trenutku, ne razmišlja o mogućem scenariju nestašice hrane ili eventualnom ograničenju na kupljenu količinu proizvoda.

“Trenutno nema poremećaja u snabdjevenosti tržišta i lancima snabdijevanja tržišta Republike Srpske”, kažu za “Nezavisne” iz Ministarstva trgovine i turizma.

Naglašavaju da je krajem novembra usvojen Plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava za 2023. godinu, te da nikakva mjera ne smije biti donesena dok se prvo ne analizira da li bi ona dovela do vještačkih nestašica na tržištu.

Iz Ministarstva podsjećaju da su od novembra 2021. godine na snazi uredbe o ograničavanju marži u prometu robe.

“S ciljem obezbjeđenja zaliha za slučaj da dođe do poremećaja u snabdijevanju, Vlada RS donijela je početkom marta 2022. zaključke o pokretanju interventnih nabavki osnovnih životnih namirnica ukupne vrijednosti veće od 16 miliona KM.

U proteklim mjesecima dio ovih namirnica doniran je javnim kuhinjama, centrima za socijalni rad, te korisnicima Crvenog krsta RS, a u narednim danima javne kuhinje preuzeće količine brašna dovoljne za šestomjesečnu potrebu rada ovih ustanova”, istakli su iz Ministarstva trgovine i turizma RS.

Na naše pitanje da li bi u ovom slučaju pomoglo da Srpska ima robne rezerve, te da hranu skladišti, a ne interventno nabavlja, iz resornog ministarstva odgovaraju da je Zakon o interventnim nabavkama proistekao iz potrebe da se unaprijedi sistem robnih rezervi, te da se eliminišu slabosti prethodnih zakonskih rješenja.

Podsjetimo, Vlada RS je kao ozbiljne poremećaje na tržištu definisala stanja tokom prirodnih nepogoda, tehničko-tehnološke i ekološke katastrofe, ratno stanje i druge vanredne prilike koje dovode do nestašice dobara za potrebe privrede i snabdijevanja stanovništva.

Kompanija Lidl BiH d.o.o. povećala je svoj kapital na skoro 100 miliona KM, tačnije na 98.769.415,00 KM, saznaje Akta.ba.

Ovo je gotovo dvostruko povećanje kapitala njemačkog investitora u BiH, jer je prethodno stanje iznosilo 49.873.665,00 KM. Podsjetimo, prvo povećanje kapitala desilo se u februaru ove godine kada je osnivač Lidla, njemački WE-International Zweite GmbH povećao kapital firme sa 10.757.065 KM na gotovo 50 miliona KM.

Njemačka kompanija Lidl, koja je prošle godine registrovala svoju firmu u BiH, za sada gradi jedan objekat u Bijeljini i skladišno-distribucijski centar u Kiseljaku.

Prema ranijim medijskim najavama, Lidl u Bosni i Hercegovini je planirao otvaranje najmanje šest prodajnih centara.

U FBiH u 2023. godini najviše će trebati, između ostalih, trgovaca, konobara, građevinaca i vozača kamiona, pokazuje anketa koju su među poslodavcima sproveli federalni Zavod i kantonalne službe za zapošljavanje.

Prema rezultatima ove ankete, u FBiH će u 2023. trebati i šivača, bravara, varilaca, kol-centar operatera, kuvara, zidara, CNC operatera, stolara, tesara, krojača, armirača, elektrotehničara i mašinskih tehničara.

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom trećeg stepena i to 62 odsto, slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme četvrtog stepena – 23 odsto, te za radnicima visoke stručne spreme osam odsto, saopšteno je iz federalnog Zavoda za zapošljavanje.

Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca biće iskazana za radnicima iz IT sektora (inženjeri elektrotehnike, sistem inženjeri, programeri), zatim ekonomistima, magistrima farmacije, te mašinskim i građevinskim inženjerima.

Od specifičnih kategorija, većina poslodavaca iskazala je spremnost za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, demobilisanih boraca, nekvalifikovanih radnika i žena iz ruralnih područja, a najmanje su spremni da zaposle migrante kao potencijalnu novu radnu snagu na tržištu rada u FBiH.

U okviru istraživanja tržišta rada 2022/2023, koje na godišnjem nivou sprovode federalni Zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, tokom septembra i oktobra organizovano je anketiranje reprezentativnog uzorka poslodavaca iz FBiH koji imaju pet i više zaposlenih.

Prema obliku vlasništva, istraživanjem je najviše obuhvaćeno subjekata iz privatnog sektora – 94 odsto, a prema veličini, najviše je mikro (45 odsto), zatim malih (37 odsto), srednjih (12 odsto) i velikih firmi (šest odsto), što odgovara privrednoj situaciji u FBiH.

Od ukupno 1.380 anketiranih poslodavaca, njih 790 ili 57,2 odsto iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih radnika u narednoj godini, a njih 5.630, uglavnom zbog očekivanog povećanja obima poslovanja.

Republička komisija za energetiku (RERS) iduće sedmice odlučuje o cijeni struje za domaćinstva u Srpskoj, a za sada je plan da bude uvedena jedinstvena tarifa, odnosno da ne bude više zimskog i ljetnog obračuna potrošnje električne energije, saznaje “Glas Srpske”.
Komisija je prošle sedmice usvojila Prijedlog tarifnog sistema za prodaju električne energije i korišćenje distributivne mreže, koji je u petak objavljen i u “Službenom glasniku” i istog dana stupio je na snagu. Tim dokumentom definisano je da do 500 potrošenih kilovata prilikom obračuna struje domaćinstva plaćaju po jednoj cijeni, odnosno od 501 do 1.500 kilovata po drugoj, a od 1.501 po trećoj. Idući korak je, navode u RERS-u, odlučivanje o mrežarini i cijeni javnog snabdijevanja. Taj dokument, kako saznajemo, trebalo bi da se nađe pred članovima RERS-a 15. decembra. Nakon toga i taj dokument trebalo bi da bude objavljen u “Službenom glasniku” i plan je da bude u primjeni od početka iduće godine.
Pojedini članovi RERS-a navode da je već sada izvjesno da će biti usvojena jedna tarifa na sjednici u četvrtak te da će ona biti na snazi tokom čitave godine.

– Ta tarifa važiće kako za januar i februar, tako i za jun i jul, kao i za sve ostale mjesece u godini. To će sigurno uticati na to da će tokom ljeta domaćinstva imati veće račune, jer je prethodnih godina struja bila jeftinija od aprila do oktobra. Možda bude i nekih promjena, ali čisto sumnjamo. Svi su trenutno za ovu varijantu – navode u RERS-u.

Predsjednik RERS-a Vladislav Vladičić potvrdio je “Glasu” da bi iduće sedmice trebalo da zasjeda komisija, jer je nakon usvajanja blok tarifa potrebno donijeti i odluku o cijena mrežarine i struje.

– Još razmatramo šta i kako. Zanoćimo sa jednim brojem, a ujutru se probudimo sa drugim. Uprkos tom vijećanju neće doći do većih promjena na računima. Pojedini će platiti četiri, pet maraka više, odnosno isto toliko pojedina domaćinstva manje. Oni koji troše više od 1.500 osjetiće najveće promjene na računima – navodi Vladičić i dodaje da do 500 kilovat-sati struje troši nešto više od 70 domaćinstava u RS.

Prema računici iz RERS-a onim domaćinstvima koja potroše 500 kilovata struje računi bi od Nove godine trebalo da budu 67,57 maraka bez PDV-a, a ona domaćinstva koja troše oko 700 kiklovata imaće isti i decembarski i januarski račun. Najveće promjene na računima osjetiće ona domaćinstva koja troše više od 1.500 kilovata struje.

Odustajanje od peleta

Veliki broj građana Srpske je zbog poskupljenja peleta i drveta za ogrev prešao na grijanje na struju i oni bi zbog toga mogli da troše najviše struje i samim tim plaćaju i najveće račune od iduće godine.

U banjalučkoj “Elektrokrajini” ranije su naveli da je od 7.000 stambenih jedinica do oktobra više od 3.500 prešlo na struju, a taj trend biće nastavljen.

Žene u Republici Srpskoj oko 19 godina primaju ličnu penziju iz Fonda PIO, od dana kada ostvare pravo do dana prestanka. Muškarci ovo pravo ostvaruju u prosjeku nešto manje od 17 godina.

Ovo je podatak koji je objavio Zavod za statistiku RS, a koji pokazuje da su penzioneri Republike Srpske na teretu Fonda PIO oko pola svog radnog vijeka. Penziju primaju na osnovu solidarnosti zaposlenih, koji od bruto plata izdvajaju i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Penziju iz sredstava Fonda PIO Republike Srpske trenutno prima 274.955 penzionera, a prosječna penzija iznosi 475,56 KM ili 40 odsto prosječne plate u Srpskoj.

Za puni staž osiguranja prosječna penzija iznosi 703,9 KM, što je oko 60 odsto od prosječne plate u Republici Srpskoj.

Prihod po osnovu doprinosa PIO u oktobru je bio nešto veći od 99 miliona KM koji su uplatili zaposleni u Srpskoj.

Imajući u vidu trendove, odnosno činjenice da se povećava životni vijek građana u Srpskoj, a da su svi ostali demografski pokazatelji u padu, postoji potreba za dodatnom štednjom. Taj problem je prepoznat i u Vladi RS, koja je još ranije stvorila zakonske pretpostavke za formiranje trećeg penzijskog stuba u Republici Srpskoj.

Tako je Vlada RS posredstvom Penzijskog rezervnog fonda zajedno sa partnerima iz EBRD i Triglav pokojninska družba d.d. osnovala Evropski penzijski fond, prvi dobrovoljni fond u Srpskoj.

Upravo je Evropski penzijski fond prošle sedmice obilježio pet godina postojanja i rada, a dobrovoljnu penziju uplaćuje više od 40.000 članova. Oni će ovaj novac moći da koriste kad se penzionišu, a dodatan motiv je to što je svaka pojedinačna uplata do 100 KM oslobođena plaćanja poreza.