Kategorija: Banja Luka

Iako je izuzetno zahladilo, mnogi građani Banjaluke i danas se smrzavaju.

Naime, u brojnim ulicama opet nema grijanja, a iz toplane ponavljaju krivi su kvarovi.

Bilo kako bilo, mnogi građani su jutros ustali u hladne sobe, a najgore im je za bebe i malu djecu.

– Oblačimo ih kao da izlaze vani, jer se plašimo da će se razboljeti. Bruka i sramota. Vani hladnoća, snijeg, kiša, a mi se šćućurili pored grijalica. Pitamo – dokle tako?! Dosta nam je više priča o nekakvim kvarovima, jer grijanje konstantno plaćamo, a paralelno trošimo struju. Ovo ima samo kod nas! Daleko je Banjaluka od grada – poručuje jedan ogorčeni Banjalučanin, prenosi “Srpskainfo“.

Iz Eko toplana Banjaluka iz dana u dan samo opravdanja…

– Zbog sanacije kvarova na distributivnoj mreži, isporuka toplotne energije obustavljena je u dijelovima ulica: Milice Stojadinović Srpkinje, Jug Bogdana, Srpskih ustanika, Dositeja Obradovića, Voždovačka i Kralja Petra II – saopštili su iz ovog preduzeća, iz kojeg korisnike mole za strpljenje i zahvaljuju im se na razumijevanju?!

Prognoza pokazuje da temperatura u Banjaluci neće preći 3 stepena Celzijusa.

Iz RHMZ su saopštili da će sutra u gradu biti hladno, uz snijeg i porast snježnog pokrivača. Do večeri se očekuje oko 10-15 centimetara snega, a u višim predjelima oko grada oko 20 centimetara. Uveče i naredne noći padavine slabe i prestaju.

Vjetar slab do umjeren sjeverni.

Minimalna temperatura vazduha oko 0, a maksimalna do 1 stepen.

Banjaluka će u okviru velikog plana putne rehabilitacije u Republici Srpskoj dobiti zaobilaznicu, najavljeno je danas, 19. novembra.

Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora “Puteva Srpske”, naveo je da je riječ o lokalnoj saobraćajnici i da je izrađen idejni projekat sa tri trase od mosta u naselju Česma, čime se rasterećuje ulazak u Banjaluku sa istočne strane

On je rekao da je na dosta putnih pravaca planirana rehabilitacija, dok će na sedam dionica biti urađene zaobilaznice.

– Jedna od zaobilaznica je oko Prijedora, druga je oko Banjaluke i velikog mosta u Česmi, gdje smo planirali da taj put u Vrbanji povežemo prema putu za Čelinac, Kotor Varoš i Teslić, te zaobilaznica oko Čelinca – naveo je Janković.

On je pojasnio da u projekte rehabilitacije spadaju putevi Novi Grad-Kostajnica, Novi Grad-Prijedor, Jezero-Mrkonjić Grad, Banjaluka-Kotor Varoš, zatim Šamac-Obudovac, Konjević Polje-Bratunac.

 

Janković je ukazao da za rehabilitaciju puteva ima i dodatnih ulaganja preduzeća “Putevi Srpske” iz vlastitih sredstava te da su planirani projekti raspoređeni ravnomjerno i u skladu sa potrebama.

– Na proljeće kreću radovi. Planirane su rehabilitacije pojedinih dionica puteva – rekao je on te pojasnio da se radi o nekoliko projekata raspoređenih na čitavoj teritoriji Srpske, od Novog Grada do Bijeljine, pa do Trebinja.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da će Srpska naredne godine biti veliko gradilište kada je riječ o putnoj infrastrukturi, te naveo da će projekat, finansiran iz zaduženja kod Svjetske banke, obuhvatati više od 300 kilometara magistralnih i regionalnih puteva.

Minić je rekao da će rok otplate kreditnih sredstava biti 32 godine.

 

– Putna mreža u Republici Srpskoj je prioritet. Srpska već za pojedine dionice ima pripremljenu tehničku dokumentaciju. Od proljeća biti veliko gradilište kada je riječ o magistralnim i regionalnim putevima – naveo je Minić.

On je podsjetio da je u protekla dva mjeseca obišao gradilišta putne mreže, između ostalog, Banjaluka-Prijedor, Vukosavlje-Brčko i Bijeljina-Brčko.

– To su ogromne investicije, kao i ono što će biti sljedeće godine – nastavak dionice između Doboja i Modriče – naveo je Minić.

On je naveo da projekat finansiran iz sredstava Svjetske banke obuhvata i više od 35 kilometara zaobilaznica, kao i da je svaki dio Republike Srpske zastupljen i to je nešto na šta je ponosan.

– Sigurno je da će se naše lokalne zajednice uključiti u ovu priču, a i da napomenem da nas neće iznenaditi snijeg krajem novembra ili u decembru kada je riječ o održavanju puteva – poručio je Minić.

Premijer Srpske je najavio da će na nekoj od narednih sjednica Narodne skupštine biti donesene izmjene i dopune Zakona o građenju kako lokalne zajednice ne bi mogle beskonačno da razvlače izmjenu regulacionih planova i planova parcelacije.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić rekao je da će za projekte putne infrastrukture biti izdvojeno 81,7 miliona evra kreditnih sredstava, a grant sredstva su u iznosu od šest i po miliona evra.

– Drago mi je da je ovaj posao priveden kraju i da je Srpska kredibilan partner kada je riječ o međunarodnim finansijskim institucijama – rekao je Amidžić, te pojasnio da su svi procesi prošli kada je riječ o Savjetu ministara BiH, uključujući i prihvatanje odluke u Narodnoj skupštini i Vijeću naroda.

On je pojasnio da u ukupnom iznosu kredita postoje dvije komponente – finansiranje regionalnih pravaca u iznosu od 40 miliona evra, dok će se preostali iznos koristiti za finansiranje puta Foča-Šćepan Polje, kao najznačajnijeg putnog projekta, prenosi Srna.

 

 

– Nakon idejnog projekta grad Banjaluka mora usvojiti regulacioni plan, nakon čega se radi stručno mišljenje sa planom parcelacije kako bi se dobili lokacijski uslovi i onda slijedi izrada projektne dokumentacije za građevinsku dozvolu – precizirao je Janković.

Tehnička dokumentacija za rekonstrukciju jedne od važnijih gradskih raskrsnica, ukrštanje Bulevara vojvode Stepe Stepanovića i Ulice Majke Jugovića, u potpunosti je izrađena.

Ovo su rekli iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve te dodali da je u toku postupak javne nabavke za izbor izvođača radova, nakon čega bi moglo da započne uređenje ove saobraćajnice.

“Projekat se sastoji od centralnog kružnog dijela rotora i pripadajućih krakova: Ulice Majke Jugovića u pravcu sjever – jug i Bulevara vojvode Stepe Stepanovića u pravcu istok – zapad”, kažu oni.

“Bilo bi značajno bilo šta da se uradi po pitanju ove raskrsnice. U ovom dijelu živi 30.000 ljudi, a svaka kuća sada ima po dva automobila”, rekao je Dragomir Đukić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Starčevica.

On je ovom prilikom dodao da su velike gužve ujutro i u špici.

“Pored rekonstrukcije same raskrsnice, smatram da bi doprinijelo mnogo i pravljenje još jedne trake prema Venecija mostu od raskrsnice do K4, što bi dodatno rasteretilo saobraćaj”, rekao je Đukić.

 

 

S obzirom na ubrzanu gradnju, sada su velika naselja postala Česma, Ada i Debeljaci.

“Sva ta naselja se u jutarnjim časovima, kada se ide na posao, uključuju upravo na ovoj raskrsnici”, dodao je Đukić.

Iz Grada su rekli da je u toku postupak javne nabavke za izbor izvođača radova, nakon čega bi trebalo da započne uređenje ove saobraćajnice.

“Planirano rješenje predviđa izgradnju dvotračne, četvorokrake kružne raskrsnice u nivou, koja bi trebalo da poboljša protok saobraćaja i poveća bezbjednost učesnika u saobraćaju”, kažu oni.

Projekat, kako su naglasili, posebno daje značaj unapređenju bezbjednosti pješaka i biciklista.

Rekli su ovo iz Grada i dodali da će sva pješačka kretanja biti usmjerena preko trotoara uz kolovozne trake, dok će biciklističke trake biti postavljene paralelno sa pješačkim, u nivou trotoara.

Takođe dodaju da će na  svakom od četiri kraka kružne raskrsnice biti uređeni prelazi za pješake, što će omogućiti sigurnije i funkcionalnije kretanje.

“Radovi na rekonstrukciji započeće kada se steknu svi neophodni uslovi, uključujući povoljne vremenske prilike i završetak postupka izbora izvođača”, rekli su iz Gradske uprave i dodali da će ova investicija znatno povećati protočnost saobraćaja i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju na ovoj važnoj gradskoj lokaciji.

Budžet za zimsko održavanje puteva u Banjaluci značajno je smanjen, ali uprkos tome zimska služba će osigurati prohodnost saobraćajnica i kontinuitet čišćenja, istakli su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Iako je budžetska pozicija za zimsko održavanje puteva umanjena za čak milion KM u odnosu na prijedlog budžeta, iz odjeljenja napominju da će zimska služba biti organizovana u skladu sa zakonom.

 

 

Istakli su da će prioritet imati glavne gradske saobraćajnice, kao i prilazi zdravstvenim ustanovama, školama i javnim institucijama.

– Zimska služba će, kao i svake godine, raditi u skladu sa Planom zimskog održavanja i Zakonom o javnim putevima, koji propisuju obavezu održavanja prohodnosti na svim gradskim i lokalnim saobraćajnicama – poručili su iz odjeljenja za “Glas Srpske”.

Prema njihovim riječima, u slučaju obilnijih padavina ili vanrednih vremenskih uslova, biće angažovane dodatne ekipe i mehanizacija.

– Ako dođe do takvih situacija, sarađivaćemo sa Civilnom zaštitom i drugim nadležnim službama kako bi se obezbijedila bezbjednost učesnika u saobraćaju i normalno funkcionisanje grada – naveli su oni.

 

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj i puteve Valentina Balaban ranije je izjavila da je amandmanskim skidanjem više od polovine planiranih sredstava skupštinska većina ugrozila rad zimske službe.

– Od 15. novembra ulazimo u sezonu održavanja prohodnosti puteva u zimskom periodu, što je naša zakonska obaveza. Za zimsku službu 2019. godine bila su izdvojena dva miliona maraka, što je više nego duplo u odnosu na ovu budžetsku godinu. Kada na to dodamo i inflaciju koja se desila u međuvremenu, dolazimo do zaključka da je ove godine skupštinska većina za zimsku službu predvidjela čak četiri puta manje sredstava nego što je to bilo prije šest godina – rekla je Balabanova.

Ovim umanjenjem sredstava za rad zimske službe, kako kaže Balabanova, dovedeni su pred veliki izazov za koji su primorani iznalaziti rješenja kako građani ne bi trpjeli posljedice.

Građane su vijesti o umanjenju sredstava zimskoj službi posebno zabrinuli, a Banjalučanin Milorad M. rekao je za “Glas” da nije zadovoljan prošlogodišnjim održavanjem, te da se plaši da će situacija biti gora ove zime.

 

 

– Bio je kolaps u saobraćaju čim su se pojavile prve pahulje. Posljednjih godina zime su bile blage i bilo je zima i bez snijega. Mislim da su ekipe bile prilično nespremne, putevi su bili klizavi, a kasnije su se pojavljivale nove udarne rupe. Očekujem istu, možda i goru situaciju. Mogu se samo nadati da ne bude padavina – rekao je ovaj Banjalučanin.

Autoputevi RS
Zimska služba Autoputeva Republike Srpske biće u pripravnosti do 15. marta. Prema operativnom programu rada, zimske službe ovog preduzeća održavaju ukupno 111 kilometara autoputeva, podijeljenih u četiri dionice.

Rukovodilac zimske službe Dario Kodić rekao je da je obezbijeđeno 4.500 tona industrijske soli za posipanje kolovoza, kao i 21 kamion, pet poluteretnih vozila, 10 putničkih vozila i dvije cisterne.

Na dan praznika Republike u petak, 21. novembra, ne rade republički organi i organizacije, organi jedinice lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije i lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti

Iz Gradske uprave su naveli da na dan republičkog praznika 21. novembra, u Banjaluci mogu da rade samo sljedeći subjekti:

– u vremenu od nula do 24 časa pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva, svježe tjestenine i kolača i prodaje istih;

– trgovinski objekti tipa “dragstor”;

– trgovinski objekti u autobuskoj i željezničkoj stanici i na benzinskim pumpnim stanicama;

– u vremenu od osam do 21 čas trgovine na malo pogrebnom opremom.

Sva politika gradonačelnika Draška Stanivukovića na kraju ide po džepu građana Banjaluke, rekao je predsjednik skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković za RTRS.

– Ispaštaće najviše građani Banjaluke, jer zbog 2.000-3.000 besplatnih priključaka na vodovodnu mrežu doveo je u pitanje snabdijevanje ispravnom i pitkom vodom 200.000 Banjalučana. U ozbiljnom smo problemu kada je u pitanju preduzeće Vodovod. Sva politika koju vodi gradonačelnik i njegovi ljudi idu po džepu građana, da li poskupljenjem komunalija ili kreditnim zaduženjem, sasvim svejedno – kaže Ninković.

Gotovo identična situacija je i sa gradnjom mosta u Česmi.

– Vlada finansira izgradnju mosta u Česmi u iznosu nešto više od šest miliona KM, a grad treba da riješi pristupne puteve. To nisu kilometri, to je 200-300 metara. Problem su imovinski odnosi, i to treba da riješi Grad. Dva miliona koja su bila namjenjena za pristupne puteve su nažalost već potrošena, a gotovo ništa nije urađeno. Kao i ovaj most, tako mnogi projekti nisu završeni, jer novac se troši ne namjenski – dodao je Ninković.

On ističe da je brojnim megalomanskim najavama gradonačelnik ušao u novu kampanju.

– Stanivuković priča o tramvaju, a nije uspio završiti pristupne puteve za most u Česmi, priča o panoramskom točku, a mnogi građani nemaju redovno snabdijevanje vode. Sve je to predizborna priča gradonačelnika, koji takve stvari priča i kada nije kampanja, a pogotovo sada. Tu treba ubrojati i pet vrtića koja se finansiraju iz kabineta predsjednika Republike Srpske. Kako da gradite vrtiće kada Grad nije uradio ništa, kada su u pitanju dozvole, komunalije, i sve što ide uz to da bi se krenulo u projekat. Pa ne očekujete valjda da predsjednik rješava priključak struje na vrtiću – zaljkučio je Ninković.

 

Grad na Vrbasu u periodu od januara do septembra ove godine postao je bogatiji za 2.508 beba, a među njima su i Golub i Sirena, čija su se imena našla na listi najrjeđih.

To pokazuju podaci Odjeljenja za opštu upravu Gradske uprave Banjaluka za tri tromjesečja ove godine, a za “Nezavisne novine” su otkrili koja imena roditelji daju najčešće, a koja su najrjeđa.

“Najčešća imena koja su roditelji davali muškoj djeci su Luka, Nikša, Lazar, Dušan, Pavle, Mihajlo i Aleksa”, navode iz Gradske uprave Banjaluka.

Kada je riječ o djevojčicama, najčešća imena koja su roditelji davali ženskoj djeci su Dunja, Sofija, Marija, Milica, Una, Nađa i Anastasija.

Najrjeđa imena u 2025. godini

S druge strane, bilo je i roditelja koji su za svoju djecu birali rijetka i ne tako uobičajena imena.

“Najrjeđa imena koja su roditelji davali svojoj djeci su Mardarije, Golub, Sirena, Fedor, Daris, Nektarije, Inara…”, istakli su oni za “Nezavisne novine“.

Kako objašnjavaju, prilikom davanja imena djeci poštuje se Zakon o ličnom imenu te nije dozvoljeno davati pogrdna imena djeci.

Najčešća i najrjeđa imena u 2024. godini

Poredeći sa podacima iz 2024. godine, može se vidjeti da su imena poput Dunja, Una i Dušan bila aktuelna i prošle godine.

Lani su u matičnu knjigu rođenih bile upisane i Atanasija, Atenea, Colombiana, Ikonija, Inja, Ilina, Zone, čija su imena bila na listi rijetkih.

Drago Brane, Erik, Isidor i Časlav bila su lani rijetko davana muška imena.

Slovo zakona

Inače, davanje imena regulisano je ranije pomenutim zakonom, a u njemu se navodi da ime djeteta roditelji određuju sporazumno.

“Lično ime djeteta može se odrediti i putem punomoćnika, uz punomoć sačinjenu u pisanoj formi. Dijete može dobiti prezime jednog ili oba roditelja”, navodi se u zakonu.

Kada je riječ o promjeni imena, ime i prezime ili samo jedno od toga punoljetna osoba može promijeniti na lični zahtjev, dok se ime ili prezime maloljetne osobe može promijeniti na zahtjev roditelja.

Novčana podrška majkama prilikom rođenja djeteta

U cilju podsticaja rađanja i stvaranja porodične atmosfere, Gradska uprava Banjaluka daje novčanu pomoć prilikom rođenja djeteta.

Tako se za prvorođeno i drugorođeno dijete dobija pomoć u novčanom iznosu od 500 KM, za trećerođeno dijete u novčanom iznosu od 700 KM, a za četvrtorođeno i svako naredno dijete u iznosu od 2.000 KM.

“Novčana sredstva uplaćuju se najviše u dva dijela: prvi dio u iznosu od 500 KM, a drugi dio povodom prvog rođendana djeteta”, stoji na sajtu gdje je navedeno i šta je potrebno od dokumentacije.

Najčešća imena u 2025. godini

Ulaganja Svjetske plivačke federacije (WA) pokazuju da su, barem za sada, crni dani banjalučkog plivačkog sporta iza nas. Preciznije, riječ je o rezultatima znanja i upornosti domaćih trenera koji su prepoznali potrebe sporta i znali kome se obratiti.

Nasuprot tome, oni koji su godinama dobro plaćeni, a ništa nisu uložili ni u plivanje ni u Gradski olimpijski bazen, ostali su upamćeni samo po političkim igrama zbog kojih je više od 1.000 djece mjesecima bilo spriječeno da trenira na jedinom olimpijskom bazenu u Banjaluci.

Najznačajniji pomak donijela je grupa entuzijasta koja je kroz projektne aplikacije uspjela obezbijediti nove tač panele, bekap uređaje, del plejtove i prateću elektronsku opremu neophodnu za precizno mjerenje vremena na takmičenjima. U svijetu plivanja jasno je kolika je vrijednost ovakve opreme.

Miodrag Čeko, sportski direktor Plivačkog kluba „Olymp“ i predsjednik stručnog odbora Olimpijskog komiteta BiH, podsjetio je da je Gradski olimpijski bazen u prethodnom periodu dobio opremu vrijednu 170.000 američkih dolara. Osim toga, uvedene su nove trake za trening, obnovljen je semafor, a nedavno je postavljena i LED rasvjeta.

„Pisanjem projekata i konkurisanjem preko Plivačkog saveza BiH uspjeli smo da obezbijedimo bolje uslove za naše plivače. Ne tražimo zahvalnost niti pohvale, nama su važna djeca i bolji uslovi za njih“, rekao je Čeko.

On naglašava da ovakve projekte nije moguće realizovati bez visokog nivoa stručnosti, posebno zbog zahtjevnih kriterijuma koje postavlja Svjetska plivačka federacija.

Nova LED rasvjeta omogućiće banjalučkom bazenu da ponovo zasija u skladu s renomeom objekta koji je iznjedrio olimpijce, evropske finaliste, rekodere BiH i najbolje sportiste grada i Republike Srpske.

„Ovim se pokazuje da je sposobnošću ljudi koji žive za sport moguće pronaći dodatna sredstva kako bi naš bazen bio bolji i funkcionalniji. Drugim riječima, u gradsku imovinu dodata je vrijedna oprema, a za šta su bile potrebne stručnost, upornost i istrajnost da bi ona došla na GOB“, zaključio je Čeko.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, najavio je brojne projekte koji će se u narednom periodu realizovati u gradu na Vrbasu, među kojima su i Banjaluka na vodi, tramvaj i panoramski točak.

On je rekao da će najveći park u Banjaluci kod Tržnog centra “Delta” biti centralni park, a da će uz njega biti izgrađena Banjaluka na vodi, kao i s druge strane Vrbasa.

“Želje nam je da se naš univerzitet, koji je isto u sklopu ovog parka, dodatno izgrađuje sa novim fakultetima, objektima, zgradom za vrtiće za naše zaposlene na univerzitetu i sve okolo biće u suštini naselja i ovo će da bude centralni park. U ovom parku gdje se nalazimo, ovdje na 50 metara u samoj sredini, plan nam je da izgradimo veliki panoramski točak visine 70 metara”, rekao je Stanivuković dok je bio u pomenutom parku.

Kako je dodao, kada posjetioci budu na najvišoj tački panoramskog točka moći će vidjeti Banjaluku na vodi.

“I to će od Banjaluke praviti tu vrstu grandioznosti grada, evropskog kova i grada onakav kakav treba da bude”, naveo je Stanivuković.

On je najavio i šetalište uz Vrbas koje će ići sve do centralnog parka do Pravnog fakulteta, pa dalje uz Vrbas.

“Ovdje planiramo dalje da gradimo nove sadržaje. Jedan je staza za bicikle, skejt park i ostalo. Sve ćemo ovdje to da uradimo, taj panoramski točak, sprave za vježbanje, padel i sve drugo što bude dolazilo. Uglavnom ovaj park ćemo mnogo da oplemenimo, a ono što je naša vizija je da ovdje postoji jedan prostor gdje može trideset, pedeset i više hiljada ljudi da bude u dijelu predviđenom za koncerte, u dijelu predviđenom za festivale”, najavio je on.

Takođe, dodao je da grad želi graditi i srednjoškolski centar koji bi bio povezan tramvajskom linijom.

“Mi gledamo Banjaluku kao da je 22. vijek i to ćemo da uradimo tako sa projektima o kojima maštamo”, rekao je on.

Stanivuković je najavio i brojne projekte u Trapistima.

“Radujem se što ćemo u Trapistima da uradimo ono što Trapisti trebaju. U Trapistima radimo Dino park, radimo Adrenalin park, radimo staze, obnovili smo gradski most i pripremamo se za projekat da napravimo od hidrocentrale muzej”, kazao je on i dodao da će se u tom dijelu grada otvoriti novi kafići i restorani.