Kategorija: Banja Luka

Na narednoj sjednici Skupštine grada Banjaluka koja je zakazana za 17. decembar pred odbornicima će se naći Prijedlog odluke o davanju saglasnosti za zaključenje Ugovora o povjeravanju komunalnih poslova privrednom društvu “City Mall”, na upravljanje javnim prostorom za parkiranje vozila u podzemnoj garaži u centru grada.

Firma „City Mall“, u vlasništvu kompanije MG Mind poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje, u maju je zatražila da joj se povjeri naplata parkiranja na parkiralištu podzemne garaže koju su sami izgradili u sklopu stambeno-poslovnog objekta “Palata”. U pitanju je lokacija između ulica Vase Pelagića, Srpske i Bana dr Todora Lazarevića poznatija kao “rupa”.

Na ovaj način, kako se objašnjava u Prijedlogu odluke, djelimično bi se riješio problem nedostatka parkinga u centru Banjaluke sa nova 203 mjesta za automobile. Kompanija “Mobilitas” je uradila Studiju opravdanosti za uvođenje naplate parkinga u podzemnoj garaži, gdje se navodi da se naplata može vršiti po prvoj tarifnoj zoni u kojoj sat vremena košta dvije konvertibilne marke.

Odjeljenje za saobraćaj i puteve Grada Banjaluka cijeni da postoji javni interes za donošenje ove odluke, jer su, kako navode, svjesni problematike parking prostora na području centra grada.

“Smatramo da postoje apsolutni razlozi za donošenje ovakve Odluke i povjeravanje komunalnih poslova podnosiocu inicijative”, navodi se u obrazloženju Prijedloga odluke.

Rasprave oko imenovanja ulica u Banjaluci uvijek su izazivale burne reakcije, ali se ovom temom Skupština grada nije bavila više od godinu i po dana, iako najmanje dvadesetak ulica još čeka zvanična imena.

Na narednoj redovnoj sjednici, zakazanoj za iduću srijedu, taj dugogodišnji zastoj bi mogao biti okončan. Pred odbornicima će se naći prijedlog da u naselju Starčevica jedna neimenovana ulica, smještena između Ulice Slobodana Župljanina i Ulice Koste Jarića, ponese naziv Prve gardijske motorizovane brigade Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

Ovaj prijedlog ujedno otvara mogućnost da se prvi put u aktuelnom sazivu sastane Komisija za nazive ulica i trgova.

Jovo Savanović, odbornik PDP, koji je iz razgovora s novinarkom Srpskainfo saznao da predsjedava tom komisijom, kaže da do sastanka nije dolazilo jer Skupština gotovo da nije održavala redovne sjednice.

„Očekujem da ćemo uskoro zasjedati i odlučiti da li će prijedlog biti upućen Skupštini. Mislim da hoće“, rekao je Savanović.

I ova komisija, kao i ona koju imenuje gradonačelnik Draško Stanivuković, nije zasjedala od februara prošle godine.

Skupština je posljednji put razmatrala imenovanje ulica u maju prethodne godine, kada su nazive dobili Julija Pejnović, Dragan Cigan i ulica Žrtava Jadovna i Paga.

Nekoliko mjeseci ranije, ulice su dobili i političar Živko Radišić, po kome je jedna ulica na Paprikovcu nazvana, te Đorđe Mihajlović, čuvar srpskog groblja „Zejtinlik“ u Solunu.

Nakon toga, zbog predizborne kampanje i lokalnih izbora, teme vezane za nazive ulica potpuno su nestale s dnevnog reda. Po završetku izbora 2024. uslijedilo je više blokada rada i niz vanrednih sjednica, pa su do sada održane samo četiri redovne.

U prethodnom sazivu, najintenzivnije aktivnosti po ovom pitanju zabilježene su u ljeto 2023. godine, kada je na jednoj sjednici imenovano čak 30 ulica u Dragočaju i Ramićima.

Danas Banjaluka ima oko 730 ulica sa vrlo raznolikim i maštovitim nazivima. Na njenim plavim tablama smjenjuju se ratni komandanti, prirodni motivi, historijski datumi i simbolična imena. Tako se mogu pronaći Cvjetna, Duboka ili Čarobna ulica, Ulica dječjeg osmijeha, pa čak i Banjalučka ulica – u samoj Banjaluci.

Posebna kurioziteta je srednjovjekovni vlastelin Todor od Stalaća, koji se u gradu pojavljuje dvaput: jedna ulica nosi njegovo puno ime, dok je druga nazvana po njegovom epskom nadimku – Ulica Vojvode Prijezde.

Prva zvanična imena banjalučke ulice su dobile 1895. godine, u doba Austro-Ugarske. Tada se jasno razlikovala „turska“ varoš na desnoj obali Crkvene od „hrišćanske“ na lijevoj, što je odraženo i u nazivima: Ilidža, Kalenderija i Džaferagina mahala na jednoj strani, dok su se na drugoj nalazile ulice poput Carskog druma, Anđeoske i Gizeline.

Kroz decenije su se, smjenom država i ideologija, mijenjali i nazivi ulica. Jedina koja je sve promjene preživjela bez izmjene imena jeste Gajeva ulica, koja i danas nosi naziv dodijeljen krajem 19. vijeka.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je u utorak, 9. decembra, da su izmjene i dopune Zakona o uređenju prostora i građenju sistemske, te da neće biti uvrštene predviđene izmjene koje su podrazumijevale da resorno ministarstvo od lokalnih zajednica preuzima izdavanje građevinskih dozvola za objekte veće od 2.500 metara kvadratnih.

Istakao je da se odustalo i od izmjena da Ministarstvo daje saglasnosti na sve vrste urbanističkih planova, prenijela je Srna.

“Ovo je jedini ispravan i legalan način da se dođe do zajedničkog stave u pogledu svih izmjena svakog zakona, pa i ovoga. Ministarstvo je u ovom procesu postupilo transparentno i svim relevantim učesnicima poslalo nacrt kako bi se išlo sa javnom raspravom, nakon čega će zakon biti upućen u procedure Vlade i Narodne skupštine”, rekao je Vipotnik.

On je nakon sastanka o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju i građenju, kojem su prisustvovali predstavnici Privredne komore, Saveza opština i gradova i Unije udruženja poslodavaca, naglasio da prihodi od izdavanja građevinskih dozvola i dalje ostaju lokalnim zajednicama.

Vipotnik je ocijenio da su najave protesta zbog ovih izmjena i dopuna zakona samo vrsta pritiska pojedinaca.

“Ispravan način je da se konstruktivnom raspravom, prijedlozima i sugestijama dođe do najboljih rješenja”, poručio je ministar.

Reagovao Stanivuković

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je proteklih dana najavljivao okupljanje ispred Narodne skupštine RS s ciljem borbe protiv izmjena Zakona o uređenju prostora i građenju, oglasio se na Facebook-u povodom ove odluke Ministarstva.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

“Ovo je još jedna važna pobjeda!

Od prvog dana govorimo da predložena rješenja nisu dobra, da oduzimanje nadležnosti gradovima ne vodi ničemu dobrom i drago mi je što su u Ministarstvu čuli naša upozorenja, te odustali od svojih štetnih namjera. Ovim su još jednom pokazali da njihova politika ima kraći rok trajanja nego što to ima mlijeko u tetrapaku.

Pozivam Vladu Republike Srpske da prestane da diskriminiše gradove i opštine u Republici, da se zaustave u oduzimanju nadležnosti lokalnim zajednicama i da počnu da rade jednako u interesu svakog grada i opštine u Srpskoj. Pozivam ih da kroz konkretne projekte podrže razvoj svake lokalne zajednice, što danas, nažalost, nije slučaj.

Naša borba će uvijek biti snažna i usmjerena prema građanima, jer ovo i jeste još jedna pobjeda za građane Banjaluke i Republike Srpske.”

Milorad Dodik, predsjednik SNSD, poručio je da podržava zahtjeve građana banjalučkog naselja Rosulje da se ne usvoji prijedlog regulacionog plana “Malta 1” na sjednici Skupštine grada Banjaluka.

“Smatram da regulacioni plan koji nije u interesu građana ne može imati podršku. SNSD će za svaki predloženi regulacioni plan otići u mjesne zajednice da razgovara sa građanima. Ako nema podršku građana, ne može biti usvojen”, napisao je Dodik putem X naloga.

Podsjećamo, na javnom uvidu je Nacrt izmjene dijela regulacionog plana “Malta 1”, koji obuhvata dio naselja Rosulje, i to prostor između ulica Kralja Petra II, Rade Kondića, Živojina Predarovića, Zapadnog tranzita i kompleksa FK “Krajina”.

Kako se navodi na zvaničnoj stanici Gradske uprave Banjaluke, regulacioni plan obuhvata površinu od 4,27 hektara, a predviđena je izgradnja većeg broja višespratnica koje će izmijeniti dosadašnji izgled naselja.

Prema ovo dokumentu trebalo bi da se napravi 16 stambenih zgrada, koje bi trebale da imaju od četiri do šest spratova.

Za vrijeme trajanja javnog uvida, sve do 28. decembra 2025. godine svako fizičko i pravno lice može dati mišljenje, primjedbe i prijedloge na Nacrt, upisom u svesku koja će se nalaziti u prostorijama u kojima će Nacrt biti izložen ili dostaviti u formi dopisa Gradskoj upravi grada Banjaluka, Odjeljenju za prostorno uređenje.

Banjalučki SNSD predložio je poništavanje konkursa za izbor direktora javne ustanove „Banski dvor – Kulturni centar“ i Centra za razvoj poljoprivrede i sela, iako su praktično bile okončane konkursne procedure i preostalo je samo da se obave intervjui sa prijavljenim kandidatima.

S obzirom na to da ne postoje formalno-pravni razlozi za poništavanje konkursa, ovaj potez banjalučkog SNSD-a znači da prave otklon od svog dosadašnjeg predsjednika Vlade Đajića i poništavaju političke dogovore koje je on sklapao sa koalicionim partnerima.

Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković kaže da je predloženo raspisivanje novih konkursa zato što nije pravovremeno okončana konkursna procedura.

„Prošlo je više od mjesec dana od zatvaranja konkursa, a mi nismo dobili imena prvorangiranih kandidata i zato je predloženo poništavanje i raspisivanje novih konkursa“, rekao je Ninković za Capital.

Ovaj prijedlog nije naišao na odobravanje koalicionih partnera, prije svega SPS-a i Demosa čiji kandidati su po dogovoru sa Đajićem trebali da zasjednu na čelo ove dvije gradske ustanove.

Na konkurs za direktora javne ustanove „Banski dvor-Kulturni centar“ bila su prijavljena tri kandidata i to bivši direktor banjalučke Gimnazije Zoran Pejašinović, zatim bivši direktor RTRS-a i donedavni član Upravnog odbora BHRT-a Rajko Radovanović i glumica i kadar SPS-a Danka Ignjatović koja je po političkom dogovoru bila favorit za tu funkciju.

Na konkurs se nije prijavio aktuelni direktor Mladen Matović, iako ima nepodijeljenu podršku odbornika i godinama dobija pohvale za rukovođenje ovom ustanovom. Matović je trenutno u statusu v.d. direktora, jer mu je istekao mandat.

Kada je riječ o Centru za razvoj poljoprivrede i sela, to mjesto je trebalo da pripadne Demosu, a jedan od prijavljenih kandidata bio je i šef banjalučkog Demosa i odbornik u gradskoj skupštini i Boran Bosančić.

Pored njega, na konkurs su se prijavili i bivši direktor Depota i takođe kadar Demosa Željko Savić, kao i njegov stranački kolega i direktor Veterinarske stanice Banjalukla Ratko Mijatović, aktuelni zamjenik direktora IDDEEA Petar Bilčar, bivši v.d. direktora Aquane Velibor Vukajlović i kandidat SNSD-a za odbornika i predstavnik kapitala grada Banjaluka u Depotu Aleksandar Šibarević. Na konkurs se prijavio i Željko Zec, ali njegova prijava je odbačena kao nepotpuna.

Aktuelnom direktoru Centra za razvoj poljoprivrede i sela Drašku Iliću mandat ističe 27. decembra. Posebno interesantno je što v.d. direktora ne imenuje Skupština Grada, već gradonačelnik, tako da bi se moglo desiti da banjalučki SNSD u pravljenju otklona od svog bivšeg predsjednika pogoduje njegovom najljućem političkom protivniku Drašku Stanivukoviću.

S obzirom na to da gradska skupština 17. decembra tek treba da usvoji odluku o poništavanju starog i raspisivanju novog konkursa, to znači da do 27. decembra neće biti moguće okončati konkursnu proceduru, tako da će omogućiti Stanivukoviću da imenuje v.d. direktora Centra.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, naplatom parkinga, poskupljenjem vode, povećanjem poreza i novim kreditima, direktno opterećuje 200 hiljada građana i koristi regulacione planove za pogodovanje investitorima, dok javna preduzeća zloupotrebljava za stranačke interese, rekao je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninkoviću Jutarnjem programu ATV-a.

Naredna redovna sjednica Skupštine Grada zakazana je za srijedu, 17. decembra, a na dnevnom redu biće 86 tačaka, među kojima su Nacrt budžeta za 2026. godinu, pitanje neradne nedjelje i poskupljenje vode, koje je posljednjih dana izazvalo veliku zabrinutost Banjalučana.

“Otvorila se priča kako Skupština neće da radi, da moramo čekati mnogo do zasjedanja, a negdje se svjesno pokušava da problemi u gradu budu prebačeni na Skupštinu. Iako 86 tačaka zvuči kao da odbornici nisu radili godinu, dvije ili tri, u stvari 25 tačaka se odnosi na regulacione planove, jer građani vide kako gradonačelnik pokušava svako parče zemlje da napravi pogodnim za izgradnju i da pogoduje investitorima. Dvadeset tačaka se odnosi na preduzeća i javne ustanove, a 20 na iznajmljivanje prostora. Pored toga, gradonačelnik traži povećanje stope poreza za 2026. godinu, promjeni stopu poreza na pokretnost, a sve to vodi do dodatnih troškova za građane. Zatim je tu poskupljenje vode i nova kreditna zaduženja od 30 miliona KM koje bi građani morali da otplate”, obrazložio je Ninković, te postavio pitanje da li su ove mjere u interesu građana ili samo u funkciji punjenja budžeta.

Postavlja se pitanje da li je ovo dobro za građane ili samo za punjenje gradskog budžeta, i upravo zbog toga gradonačelnik svaljuje krivicu na Skupštinu i priča kako on hoće da radi”, rekao je Ninković.

Ninković ističe da je poskupljenje vode predstavljeno bez konkretnih brojki.

“Vidio sam saopštenje Vodovoda gdje kažu da im je došlo do povećanja potrošnje za 5,1 milion KM, kao i do povećanja troškova za hemikalije i električnu energiju, ali nisu naveli konkretne iznose. Da vidimo da li je to povećanje struje za 300 hiljada, a hemikalija za 100 hiljada. Takođe, Stanivuković nije iznio da je zaposlio 120 novih radnika, niti da je došlo do smanjenja prihoda koji su raspoređeni na određenu grupu ljudi kako bi glasali za gradonačelnika. Danas je ugroženo 200 hiljada Banjalučana, jer ne znamo kako će biti tretirana voda, a sve to se radi kako bi neki dobili besplatne priključke”, upozorio je Ninković.

O pitanju neradne nedjelje Ninković je dodao: “Ako postoje negativne posljedice, nisam za to. Želim da radimo sve ono što traže od nas građani Banjaluke.”

Prema njegovim riječima, gradonačelnik traži povećanje poreskih stopa za 2026. godinu, kao i promjene poreza na pokretnosti, uz pet novih kredita vrijednih 30 miliona KM.

Sjednica Skupštine grada Banjaluka biće održana 17. decembra, a pred odbornicima će se naći rekordnih 86 tačaka dnevnog reda. Gradonačelnik Draško Stanivuković izjavio je nakon kolegijuma da u posljednjih pet godina nije održana sjednica sa ovako obimnim materijalom. Istakao je da će se na dnevnom redu naći nacrt budžeta, stopa poreza na nepokretnosti i ostale tačke koje prate budžet, kao i da se po prvi put razmatra i uvođenje neradne nedjelje.

Predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković rekao je da su procedure skraćene kako bi se ostavilo više vremena za javnu raspravu o nacrtu budžeta i rebalansu. Očekuje da će, s obzirom na broj predloženih tačaka, sjednica trajati dva ili tri dana. On smatra da će odbornici imati dovoljno vremena da se pripreme za raspravu, jer je dnevni red obiman i zahtjevan.

Nakon višegodišnjih zastoja i političkih blokada, gradske vlasti su ovog puta bez protivljenja prihvatile sve tačke koje je predložio gradonačelnik. Među njima su i osjetljive teme poput zahtjeva za poskupljenje vode i uvođenja visokih gradskih taksi za kladionice i kockarnice u blizini škola. Kolegijum je sve dogovorio za 23 minute, što se desilo ubrzo nakon što je Gradski odbor SNSD-a zauzeo stav da se sjednice moraju održavati bar jednom mjesečno.

Stanivuković je naglasio da je „konačno Kolegijum postao pomoćni tijelo Skupštine, a ne kočnica njenom radu“, što, kako tvrdi, gradska administracija traži već godinama.

Gradonačelnik je takođe poručio da će se Banjaluka boriti da sačuva jedan od najvećih izvora prihoda, nakon što je Vlada Republike Srpske predložila izmjene Zakona o uređenju građevinskog zemljišta kojima bi preuzela izdavanje dozvola za objekte veće od 2.500 kvadrata. Stanivuković najavljuje dolazak pred Narodnu skupštinu Republike Srpske kako bi poslanicima poručio da ne glasaju za taj prijedlog, uz ocjenu da bi centralizacija bila neefikasna i usporila izdavanje dozvola.

U slučaju da zakon ipak bude usvojen, navodi da će se u dogovoru sa drugim načelnicima odlučiti o narednim koracima, uključujući i moguće blokade. Ističe da se Banjaluka ne može odreći prihoda od 25 miliona KM koje bi ove godine ostvarila od ovih nadležnosti.

Govoreći o zahtjevu „Vodovoda“ za poskupljenje vode, Stanivuković smatra da je prijedlog opravdan zbog ukidanja naknade za mjerno mjesto, rasta cijena struje, inflacije i povećanja plata radnicima. Naveo je da je u Laktašima i Čelincu cijena vode 1,6 KM, dok je u Banjaluci manja od jedne marke, te da se cijena samo usklađuje sa okruženjem.

Nakon što su se pojavile najave o velikom poskupljenju vode i kanalizacije, oglasili se iz Vodovodu porukom da će prosječno domaćinstvo ubuduće plaćati 5,85 KM više nego ranije. Tvrde da su procenti koji se pominju “zvučniji od stvarnog iznosa”

U saopštenju podsjećaju da su još u junu tražili da se cijena poveća sa 0,94 na 1,20 KM, kao i da se distributivni trošak podigne sa 1,20 na 5 KM. Ta tadašnja korekcija nije prošla, a nakon što je Ustavni sud RS ukinuo distributivni trošak, sada predlažu cijenu od 1,56 KM bez PDV-a — što je, prema njihovom objašnjenju, otprilike u rangu ranije traženog poskupljenja.

Kao argument navode i uporedne cijene u drugim lokalnim zajednicama: u Laktašima kubik košta 1,36 KM, u Čelincu 1,35, a u Gradišci 1,25 KM, uz znatno veće distributivne troškove od 4 do 5,70 KM.

U Vodovodu ističu da povećanje, kako kažu, nije u cilju ostvarivanja dobiti, već “održavanja finansijske stabilnosti i obezbjeđenja kontinuiranog vodosnabdijevanja”. Dodaju i da njihov sistem pokriva ne samo Banjaluku, već i Laktaše, Čelinac te dijelove Prijedora, Kotor Varoša, Kneževa i Mrkonjić Grada.

Naglašavaju da vodа nije poskupila dvije i po godine, a kanalizacija čak 14. U tom periodu, tvrde, troškovi poslovanja porasli su za 5,1 milion KM — od električne energije, hemikalija za preradu, održavanja mreže i laboratorijskih ispitivanja, do distribucije računa i rasta minimalne plate.

Kako navode, bez korekcije cijene “sistem bi bio doveden u pitanje”, a redukcije bi bile realna mogućnost. Ipak, poručuju da bi, čak i nakon poskupljenja, bili među najjeftinijim vodovodima u okruženju.