Kategorija: Banja Luka

Gradonačelnik Draško Stanivuković u skladu sa Poslovnikom Skupštine Grada zakazao je redovnu sjednicu Skupštine za 14. avgust u 9.00 časova, saopšteno je iz Gradske uprave.

-Za održavanje sjednice potpisalo je 11 odbornika i hvala im – rekao je gradonačelnik.

Upitao je druge odbornike da li oni ne žele da bude sjednica, čak i kada su u pitanju odluke koje znače život – rješavanje pitanja vodosnabdijevanja potkozarskih sela, besplatni placevi za mlade bračne parove i dr.

-Nemojte se ovdje ljudima svetiti. Pitam svakog od njih pojedinačno. Poslovnik mi je dao mogućnost da zakažem sjednicu, ako to u određenom roku ne uradi predsjednik Skupštine i pošto su istekli ti rokovi zakazujem sjednicu za 14. avgust. Dragi odbornici svi koji ste potpisali odluku za održavanje sjednice dođite i da ljudi vide koji su to odbornici došli da rješavaju pitanje vode, a koji nisu. Predložili smo brojne tačke, među kojima pitanje vode za potkozarska mjesta, besplatne placeve i izvještaj EBRD-a. Pozivam i one odbornike koji do sada nisu potpisali da dođu na sjednicu i da pokažu imaju li volje da se ova pitanja riješe – zaključio je gradonačelnik.

U razgovoru sa dr Slobodanom Grahovcem, trenerom Vaterpolo kluba “Banjaluka”, Banjaluka je prepoznata kao grad sa bogatom vodenih sportova, ali sa ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju njen dalji napredak. Grahovac ukazuje na nedostatke infrastructure za bavljenje ovim sportovima, posebno bazena “Akvana”, i zagovara formiranje Nacionalnog centra za vodene sportove. Ovaj centar bi, prema njegovim riječima, omogućio mladima u Banjaluci da se kvalitetno bave sportom, ali bi i pozicionirao grad kao ozbiljnog domaćina međunarodnih takmičenja.

VM: Kako bi ste opisali uslove za bavljenje vodenim sportovima u Banjaluci? 

GRAHOVAC: Banjaluka je dominirala vodenim sportovima u BiH već duži niz godina, vaterpolo klub “Banjaluka” je osvajala zadnjih osam prvenstava. Uslovi za rad nisu najbolji, to se mora reći. Sama činjenica da je bazen napravljen na mjestu starog bazenja, dakle na mjesto koje možda i nije prigodno za zatvoren olimpijski bazen. Puno bolja bi opcija bila da je na mjestu današnje “Akvane” napravljen i otvoren i zatvoren bazen i sigurno da bi tako s istim mašinskim parkom, istim ljudma i bazen i bavljenje sportom bilo dostupnije mladim ljudima, samim tim i rezultati bi bili veći.

Prije svega način organizacije JP “Akvana”, jedinog javnog preduzeća koje gazduje bazenima, koliko ja znam u Evropi. Gje su on to vidjeli, ja to stvarno ne mogu nikako da dokučim, s obzirom da svugdje gdje smo išli, Srbija, Hrvatska ili i dalje Mađarska i Italija, svugdje su bazeni javna ustranova, znači lokalne samouprave, odnosno tamo gdje država pravi nacionalne centre za vodene i druge sportove, naravno, zajedno se sa državljom upravlja i grade ti vodeni parkovi i sportski centri.

Znači, konkretno, “Akvana” je u ovom trunutku u jako lošoj situaciji, finansijski je u velikoj dubiozi, tehnički gledano, zimi je vrlo teško nabaviti adekvatnu količinu goriva za grijanje, mokri čvorovi su u jako lošem stanju, ali i uopšte prilaz bazenu i parkinzi su takođe dosta nepristupačni s obzirom da se radi o periferiji grada. Kad se sve uzme u obzir, ipak je bolja opcija bila da je zatvoreni olimpijski bazen bio na mjestu današnje “Akvane”.

VM: Koje bi onda bilo rješenje?

GRAHOVAC: Rješenje je da u perspektivi razmisli o formiranju Nacionalnog centra vodenih sportova, kao što je imamo i Nacionalni teniski centar u parku Mladin Stojanović. Takav objekat se pravi i u Srbiji, a jedan sličan imamo i u Turskoj vrjedan 100 miliona evra.

Znači, idealno bi bilo da se na mjestu “Akvane”, poruši postojeća infrastruktura jer niko i ne koristi one tobogane i šteta ne bi bila velika, vodeni parkovi trebaju da budu u privatnom vlasništvu kao zabavište, ali država  ukoliko želi da ima zdrave mlade generacije i ukoliko želi da se što više mladih kvalitetno bavi sportom, i ne samo sportom već i zbog zdravlja i rekreativno, onda mora imati veće vodene površene i te pravilne vodenje površene, a ne nepravilne.

Na mjestu “Akvane” trebalo bi izgraditi Nacionalni centar za vodene sportove, sa dva ili tri otvorena bazena, jednim velikim zatvorenim bazenom s velikim tribinama, ispod kojih bi se nalazili jeftiniji hoteli za sportiste na pripremama. Ima mnogo ideja koje možemo preuzeti iz okoline. Ne treba izmišljati toplu vodu, dovoljno je angažovati dobre arhitekte i izvođače i to se može napraviti kako bi ostalo budućim generacijama.

Banjaluka, kao grad mladih, studenata i srednjoškolaca, mora omogućiti mladima da nauče plivati. Možemo napraviti programe kroz koje će veliki broj mladih proći kroz bazene, naučiti plivati i baviti se sportom. Plivanje je sport koji ne zahtjeva puno novca, ne uči mlade ljde da mogu živjeti od toga, već naprotiv usmjerava ih prema školovanju i završavanju dobrih škola i fakulteta, a u međuvremenu ih navikava na redovno bavljenje sportom.

To bi bilo korisno i za starije generacije, kao oblik rekreativnog bavljenja sportom. Sve je moguće ako se hoće. Danas imamo tehničke mogućnosti poput solarne energije i solarnih panela, ali nemamo mogućnost održavanja optimalne temperature vode. Korištenjem iste mašinske opreme i osoblja, topla voda i toplotna energija mogli bi se prebacivati iz jednog bazena u drugi, što bi olakšalo održavanje. Moramo biti pametniji, logičniji, racionalniji, te više uključivati struku i vidjeti kako to drugi rade. Ovo bi trebao biti Nacionalni centar za vodene sportove, koji bi koristio svima, budućim generacijama, bez da se neko okoristi na račun ovog projekta.

Naravno, takav centar mora biti pod teretom lokalne samouprave i države uopšte. Privatnici nikada neće izgraditi centar za vodene sportove jer to nije isplativo. Privatnik će radije napraviti benzinsku pumpu, ali nikad bazen. Bazen je teško održavati, skup i neprofitabilan.

Bazen nije profitabilan, ali predstavlja zdravstveni i opšti standard stanovanja i življenja. Banjaluka, kao univerzitetski grad koji pretenduje da postane uspješan srednjoevropski grad, mora imati jedan takav centar.

VM: Kolko je realno da se Akvana pretvori u Nacionalni centar, s obziromn na sve što ste naveli?

GRAHOVAC: Javna ustanova, to vam je kao sportska dvorana Borik. Nije profitabilna, ali koristi društvu. Svaki grad ima i otvoreni i zatvoreni bazen u kompleksu. Lokalna samouprava može finansirati racionalnom raspodjelom sredstava i radne snage. Naravno, društvena korist nije u financijskoj koristi, već u razvoju djece. Djeca koja imaju problem s tjelesnom težinom moraju ući u vodu, gdje gube dvije trećine svoje težine, što im omogućava da se lakše bave sportom i budu zdraviji i samim tim ne bi ni društvo i zdravstveni sistem kasnije opterećivali bolestima. Mnogi naši uspješni sportisti su imali zdravstvene probleme ali su izrasli u vrhunske sportiste koji su osvajali trofeje i medalje.

VM: Taj Nacionalni centar bi trebao da ima mogućnost da organizuje međunarodna takmičenja?

GRAHOVAC: Naravno. Taj nacionalni centar bi bio sposoban da organizuje najveća evropska takmičenja, a za to su potrebna dva bazenja. Znači mi trenutno na Gradskom olimpijskom bazenu ne možemo organizovati ozbiljna takmičenja jer nemamo otvoreni bazen.

Skoro sva plivačka takmičenja održavaju se ljeti, kada se koriste oba bazena – zagrijavanje u zatvorenom, a takmičenja na otvorenom bazenu. Trenutno Banjaluka ne može organizovati ozbiljna evropska takmičenja u plivačkim sportovima, a u vaterpolu pogotovo. Možemo organizovati prijateljska takmičenja, ali ne i velika evropska takmičenja. Ako se situacija ne promjeni, bazen će se sam urušiti. Nažalost, propašće objekat od 18 miliona maraka.

Mi smo ranije organizovali kvalifikacioni turnir 2016. godine u vaterpolu, kad je bazen bio u puno boljem stanju nego danas. A tad su semafori radili i njih je održavao čovjek koji je iz Rijeke dolazio da ih održava.  Ako uzmemo u obzir da je bazen otvoren 2009. godine, znači više od petnaest godina kasnije niko još nije obučen da pokrene semafor za vaterpolo takmičenja. Mi bi smo opet mogli biti domaćini tih turnira ali nemamo tehničke mogućnosti. Trebinje ima te tehničke mogućnosti., ali bi bilo jako teško koordinisati.

VM: Postoji li volja za pravljenjem jednog takvog centra od strane vlasti?

GRAHOVAC: Mislim da ne postoji volja. Možda će postojati nakon izbora. Tranutno si sazivi skupštine nisu bili na pravom putu rješavanja “Akvane”, koja kao sportski objekat ne može biti javno preduzeće. A to pitanje može veoma brzo da se rješi, u suprotnom će se bazen sam od sebe urušiti, nažalost. Puno je takvih primjera,  jedno vrijeme je bazen u Novom Beogradu bio čak i pretvoren u teniski poligon.

VM: Specijalista ste ginekologije i akušerstva. Koje aktivnosti vršite na polju obrazovanja stanovništva kad je u pitanju zdravlje ženske populacije?

GRAHOVAC: Ovo što je sad interesno, to je da su odobrene dvije stvari. Znači, prenatalni testovi za diagnostiku genetskih anomalija pod trudnica, prije rođenja tako da se sad trudnoća, ukolko je neophodno, može i prekenuti. A druga stvar koja je isto tako važna, koja je, na žalost, jako zapostavljenaa, je vakcinacija vakcinama protiv HPV virusa.

To je vakcina koja su 2007. godine počela je sa masovnom upotrebom u Australiji, gdje je procenat vakcinacije blizu 100%, i ona je jako dobra ne samo za divojčice od 7. do 13. već i za dječake, s obzirom da ne tretira samo karcinome ženskih organa već i mnoge druge karcinome koje izaziva HPV virus.

Znači, to je jedna vrlo korisna vakcina, lako dostupna i jednostavna za davanje, prema tome, roditeljima savetujem da obavezno vakcinišu djevojčice ali i dječake.

VM: Kakvo je stabnje svijesti kad je u pitanju zdravstvena zaštita ženske populacije?

GRAHOVAC: Stanje svijesti i uopšteno zdravstvena zaštita nis una visokom nivou. Naravno u svijetu se to veoma drugačije gleda. Vi ukoliko ne idete na redovne preglede na koje ste pozvani i ne vodite računa o svom zdravlju. Ukoliko se ne odazovete na pregled iz opravdanih razloga, a obolite od nečeg što je trebalo biti kontrolisano, onda će te vi snostiti dobar dio troškova lječenja, s obzirom da je zdravstvena njega veoma skupa i to čak ni Zapadne zemlje ne mogu da redovno finansiraju iako vode više računa o zdravlju nego mi, bolje se hrane više su aktivni, manje je onih koji konzumiraju alcohol i cigare.

Treba voditi redovnu brigu o zdravlju, treba se edukativno kroz školski sistem ljudi naučiti da idu na redovne sistematske preglede, redovan sistematski pregled mora biti obavezan kao za automobil.

U Banjaluci u Pilanskoj ulici izbio je požar na poslovnom objektu.

Kako RTRS nezvanično saznaje, požar je izbio jutros u 4.10 časova u pogonu preduzeća Maksmara.

Na fotografijama koje im je poslao čitalac, vidljivo je da je požar uništio cijeli pogon.

 

Ove godine 3.157 Banjalučana i posjetilaca vozilo se “Banj busom”, potvrdili su ovo iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Kako su istakli za “Nezavisne“, u 2023. godini je bilo 6.543 putnika, a do 4. avgusta 2024. godine je bilo 3.157 putnika u “Banj busu”.

“Prevoz za Banj brdo ide svaki radni dan, a prvi polazak je u 15 časova, te je dalje svakih sat vremena polazak. Zadnji polazak je u 19 časova od TO ‘Bema'”, kazali su oni.

Dodali su da je s Banj brda prvi polazak u 15.30, te je svakih sat vremena polazak, dok je zadnji u 19.30.

“Vikendom je prvi polazak u devet časova od TO ‘Bema’, a zadnji u 19 časova i polasci su na svakih sat vremena, a s Banj brda prvi polazak je u 9.30, a zadnji u 19.30 i polasci su na svakih sat vremena”, objasnili su iz Odjeljenja.

Cijena karte je, kako kažu, i dalje jedna KM, a djeca do pet godina starosti ne plaćaju kartu za prevoz putnika.“Do početka školske godine ‘Banj bus’ voziće po navedenom redu vožnje, a nakon toga će voziti samo vikendom”, istakli su oni. Što se tiče daljih planova, kako kažu, u narednom periodu će se raditi planovi za 2025. godinu.

Dodali su da panoramski autobus vozi samo po pojedinačnim zahtjevima, jer nije u vlasništvu grada.

“Kada je riječ o panoramskom autobusu, trenutno vozi samo po pojedinačnim zahtjevima. U vlasništvu je preduzeća ‘Lukajić travel & Transport agency'”, zaključili su oni. Prema riječima jedne Banjalučanke, žao joj je što Banjaluka i ove godine nema vožnju panoramskim busom.

“Svaki dan prolazim kroz Lazarevo i vidim da panoramski bus sve vrijeme stoji parkiran ispod nadvožnjaka. Prvo sam mislila da je na ovom mjestu parkiran do početka sezone. I sada, tokom ljeta, ovaj autobus i dalje stoji na istom mjestu”, istakla je ona te dodala da niko od Banjalučana ne zna zašto ovaj autobus ne vozi po trasi od prošle godine, te kome se treba obratiti ukoliko bismo željeli da se vozimo.

“Prošle godine sam se vozila ovim autobusom potpuno besplatno na spratu i osjećaj je bio prelijep”, ispričala je ona.

Počeli su radovi na izgradnji kružnog toka kod Kampusa, te je plan da Banjaluka dobije ovaj kružni tok do kraja avgusta, potvrdio je gradonačelnik Banajluke Draško Stanivuković.

Dodao je da su nakon pripremnih radova stali sa izgradnjom ovog kružnog toka.

“Mi smo imali dozvolu za pripremne radove, ali kada je došao dan da završavamo pripremne radove i da možemo dobiti građevinsku dozvolu, nas su obavijestili da nam treba saglasnost Voda RS i protivpožarna saglasnost”, rekao je on i dodao da su ovaj dokument izmislili kako bi se radovi obustavili.

“Oni su izmislili dva tri dokumenta, samo da ne dobijemo papire na vrijeme. Ne pravimo kružni tok u Veneciji ili na Vrbasu da nam treba saglasnost Voda”, objasnio je on.

Kako dodaje tada je krenula njihova borba za potrebnim izmišljenim papirima.

“Došli smo do potrebne papirologije i sada radovi traju”, istakao je on.

Uvjeren je da će do kraja avgusta ili početkom septembra radovi biti okončani.

“Ideja SNSD-a u Banjaluci jeste da sve u gradu zaustave, oni uspiju u tome, ali na kratko, što je i sada bo slučaj sa izgradnjom ovog kružnog toka”, naveo je Stanivuković.

Banjaluka će, kako dodaje, dobiti još jedan kružni tok, a nedostaje im još jedan papir za kružni tok kod Audi servisa.

Ponovo je, kako ističe, riječ o izmišljenom papiru.

“Ovi papiri nisu traženi kada su prije mene gradili kružne tokove. Sada se samo izmišlja. Međutim, mi se ćutke borimo. Njihov posao je da brane, a mi radimo najbolje što možemo i ostvarujemo rezultate”, zaključio je Stanivuković.

Kočić je iznad nas i toliko veliki za Banju Luku da će Grad pokazati mudrost, smirenost i tražiti kompromisno rješenje. To je suština i nema smisla da budu dva „Kočićeva zbora“, poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković komentarišući odluku Vlade Republike Srpske koja je stavila van snage Zaključak, kojim se Gradu Banjoj Luci daje saglasnost da organizuje Kočićev zbor.

Kako je saopšteno iz Gradske urpave, istakao je da je Vlada Republike Srpske prvo trebalo da razgovara sa Gradom, pa onda da donose odluku, a ne da prvo donese odluku i nakon toga zovu na sastanak.

“Ovdje u Krajini domaćin je svetinja, a domaćina uniziti je najveća uvreda, tako da ova odluka Vlade donesena bez konsultacije sa Gradom nije dobra i nije profesionalna. Od marta radimo na organizaciji Kočićevog zbora i tako radimo četiri godine, od kada sam ja gradonačelnik. I ako je neko imao neke druge namjere, nije sporno samo treba obavijestiti o tome. Ako to radimo uspješno četiri godine, zašto da dalje ne radimo ili zašto to radite nakon pet mjeseci kada smo sve uradili. Ovdje treba smirenje i mudrost, ne brzih reakcija”, kazao je gradonačelnik dodajući da je tek danas dobio poziv iz Vlade Republike Srpske da se razgovara i traži kompromisno rješenje.

“Naša mudrost kaže da treba da tražimo kompromisno rješenje. I do sada su predstavnici Vlade učestvovali u našem organizacionom odboru. Kada je riječ o samoj manifestaciji, završili smo 95 odsto, ostalo je još tih pet odsto aktivnosti na zborištu. Uložili smo 150.000 KM u novo Kočićevo zborište i arenu za bodljavinu bakova, jer smo ranije za iznajmljivanje zemljišta davali dosta novca. To sve ostaje i poslije manifestacije i mogli bi i turisti da posjećuju tokom cijele godine. Takođe, izabrani su nagrađeni, satnice događaja se znaju, ali otvoren sam da čujem sugestije koje ima Vlada. Važno je „Kočićev zbor“ bude najbolji”, rekao je Stanivuković.

Zbog uočenog velikog broja prekršaja, od 1. avgusta 2024. godine odlučeno je da se vrši obrada prekršaja koji su evidentirani nadzornim sistemom koji pokriva PU Banjaluka, istakao je policijski službenik i inspektor za bezbjednost saobraćaja PU Banjaluka Tihomir Tadić.

Nakon preventivnih kampanja koje provodimo, uočeno je da stanje bezbjednosti nije na zadovoljavajučćem nivou, tako da smo u proteklom mjesecu imali šest samostalnih akcija kontrole saobraćaja – kontrola brzine, kretanja motornih vozila, kontrola vozača koji upravljaju pod dejstvom alkohola. Pored svega toga na području grada Banjaluka u proteklom mjesecu dogodilo se 329 saobraćajnih nezgoda, od kojih je jedno lice poginulo, pet je teže povrijeđeno, a 51 lice zadobilo lakše tjelesne povrede – istakao je Tadić.

Tadić je dodao da će prioriteti pri obradi prekršaja biće najteži prekršaji iz obalsti bezbjednosti saobraćaja.

– To su prolazak kroz crveno svjetlo, nasilnička vožnja, preticanje kolone vozila, nepropuštanje pješaka, kao i ostali prekršaji koji budu uočeni prilikom obrade – dodao je Tadić.

MUP apeluje da se poštuju pravila iz bezbjednosti saobraćaja.

 

Apsolutno su netačne insinuacije gospođe Trivić, jer budžet ne samo da nije oštećen, nego su sredstva od 300.000 KM ušteđena i mogu da se namijene za druge projekte, saopšteno je iz kabineta gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića.

Umjesto da Grad daje sredstva, ta sredstva su obezbijedili donatori. Pri tome, svaki donator, svaka porodica, svaki čovjek koji se dobrovoljno odlučio da pokloni parku skulpturu u obliku ćiriličnog slova, imao je priliku da vidi maketu skulpture, da odluči koje slovo će da izabere, da vidi od kog materijala će biti napravljeno, gdje će biti postavljeno i slično, navodi se u saopštenju.

Dakle, kako tvrde, sve na dobrovoljnoj bazi. I to nije prvi put.

– Više od 300 projekata radilo se i radi se zajedno sa udruženjima građana, kao i sa privrednicima koji su društveno odgovorni i koji žele da svom gradu doniraju sredstva kroz razne projekte. Tako su napravljeni brojni sportski tereni, dječija igrališta, a da ne govorimo o partnerstvu sa udruženjima građana kroz servis centre za brigu o djeci i licima sa poteškoćama u razvoju – ističe se u saopštenju.

Dodaju kako su „insinuacije gospođe Trivić potpuno neosnovane i neargumentovane, što samo pokazuje da nije upoznata sa stavkama koje su sasvim uobičajene u svim demokratskim lokalnim zajednicama.”

Podsjećamo, Jelena Trivić je podnijela krivičnu prijavu protiv Draška Stanivukovića i njegovog savjetnika Vedrana Francuza, jer su, kako ona kaže, oštetili budžet Banjaluke nabavkom ćirilčnih slova u parku na lokalitetu Kupusište.

 

Banjaluka je dobila Park knjige, predivnu oazu u srcu grada, koju pored neobične hortikulture krasi i spomenik Kulinu banu.

Zajedno sa brojnim sugrađanima, svečanom otvaranju jednog od pet novih parkova i otkrivanju spomenika na kojem je uklesan i tekst Povelje Kulina bana, prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković.

“Kroz sve parkove koje gradimo u gradu ispričaćemo sve ono što mi kao narod jesmo. Park knjige sa spomenikom Kulinu banu u svojim temeljima čuvaće identitet srpskog naroda i našeg jezika”, poručio je gradonačelnik, stoji na sajtu Gradske uprave.

Gradonačelnik je istakao da je, osim istorijskog značaja, kroz izgradnju Parka knjige riješeno i pitanje uličnih prodavaca knjige, koji su na ovom prostoru dobili jedan potpuno drugačiji ambijent, koji će svakako privući i veći broj sugrađana i posjetilaca.

“Ovo je donedavno bila jedna slabo posjećena lokacija, a sa novim uređenjem, ljepšim ambijentom koji krasi neobična i bogata hortikultura uvjeren sam da će to biti drugačije i da će ovo postati omiljeno mjesto ljubitelja knjiga, ali i svih građana”, naglasio je Stanivuković.

On je podsjetio da na ovoj lokaciji Banja Luka dobija i prvi kulturni centar nakon gotovo jednog vijeka, koji će biti smješten u Kući Milanovića, kao i Park oslobođenja koji će biti posvećen Veleizdajničkom procesu.

Književnik Ranko Pavlović istakao je da je ovaj park velika čast knjizi, a samim tim i čitaocu.

“Ovo je čast knjizi, a onda i čitaocu. Ujedno to je čast i lijepoj riječi, a onda i opstanku ljudskom. Ovo je izvanredno mjesto da se u ljetnim mjesecima u poznim časovima uz tihi zvuk violine održavaju književne večeri. Ovo će biti izvanredno mjesto za one koji vole romantiku i koji vole da slušaju lijepu riječ uz muziku u ambijentu gdje knjiga stoluje”, kazao je Pavlović.

Profesor Duško Pevulja rekao je da je ovo veliki dan za Banjaluku, jer gradovi su onoliko gradovi koliko imaju ovakve prostore i ovakvo poštovanje za knjigu.

“Čak i kad se pomislilo da knjiga odlazi u istoriju, svjedoci smo da ona ipak ne odlazi, jer je ona zapravo vrlo žilava, stara tekovina. I Park knjige i spomenik Kulinu banu su od epohalnog značaja za Banju Luku, ali i za srpski narod u Bosni i Hercegovini, jer i Kulin ban i Povelja Kulina bana kao najstariji ćirilični dokument imaju posebno mjesto u srpskoj pismenosti, kulturi i istoriji, čak i u vremenima kada smo dovedeni u situaciju da se odričemo nečeg što je neupitno srpsko”, istakao je Pevulja.

On je iskoristio priliku da se zahvali gradonačelniku na izgradnji jednog ovakvog mjesta, koje će, kako je kazao, biti zaista posebno svim Banjalučanima i postati kulturni biljeg grada.

Podsjećamo pored ovog parka, Banjaluka će dobiti i najveći gradski park kod TC “Delta Planet“, park posvećen kralju Tvrtku I Kotromaniću, kralju Srba, Bosne, primorja i zapadnih strana, Ćirilični park, kao i Park oslobođenja posvećen Velizdajničkom procesu.