Kategorija: Banja Luka

Javni poziv za finansiranje/sufinansiranje projekata i manifestacija koje doprinose promociji i unapređenju turizma na području grada na Vrbasu otvoren je do petka, a Turistička organizacija grada Banjaluka je za ovaj poziv izdvojila 88.500 KM.

Naime, kako navode iz TOBL, već drugi put izlaze sa ovakvim pozivom, ali, kako kažu, ovaj put sa značajnim sredstvima kojima će sufinansirati projekte ili manifestacije u svrhu promocije i unapređenja turizma u gradu.

Dragana Vukliš, direktorica Turističke organizacije grada Banjaluka, kazala je za “Nezavisne” da je glavni cilj ovog projekta promocija turizma u gradu na Vrbasu.

“Mi smo jasno definisali. Cilj ovog javnog poziva je obogaćivanje turističke ponude grada i stvaranje prepoznatljivosti imidža Banjaluke kao turističke destinacije. Iskreno se nadamo da će podnosioci prijava ozbiljno pristupiti kreiranju i izradi projekata i da ćemo svi zajedno na ovaj način doprinijeti još boljoj i kvalitetnijoj promociji našeg grada kroz kvalitetne projekte i manifestacije”, kazala je Vukliševa.

Naime, na javni poziv za finansiranje ili sufinansiranje iz budžeta TOBL mogu se prijaviti udruženja građana, pravna lica ili preduzetnici koji su registrovani kod nadležnog organa za obavljanje djelatnosti turizma ili sa turizmom neposredno povezanih djelatnosti koji imaju sjedište ili registrovanu organizacionu jedinicu na području grada Banjaluka. Na javni poziv podnosilac prijave može prijaviti jednu aktivnost (projekat ili manifestaciju).

Projekat se odnosi na obogaćivanje i razvoj turističke ponude grada kroz napredne i moderne tehnologije, kreiranje i promociju atraktivnih mikrolokacija, te kreiranje i promociju novih proizvoda, a manifestacija se odnosi na obogaćivanje zimske turističke ponude koja može biti jednodnevna ili višednevna, a može biti sportska, kulturna, zabavna, umjetnička, tradicionalna ili gastronomska.

Kako navode, period realizacije je za projekte do 31. maja naredne godine, dok je za manifestacije do 29. februara 2024. godine te je iste potrebno realizovati na području grada Banjaluka.

Naime, iznos sredstava koji se može dodijeliti putem javnog poziva, nakon ocjenjivanja i bodovanja same manifestacije ili projekta je po projektu do 10.000 KM, a za manifestaciju do 7.000 KM.

Republički inspektorat obustavio je izgradnju kružne raskrsnice kod “Ekvatora” zbog toga što grad Banjaluka kao investitor nije imao građevinsku dozvolu za izgradnju iste, a republički inspektor je zbog toga naložio uklanjanje izvedenih radova, kazali su iz “Inspektorata RS”, za “Nezavisne novine”.

Naime, kako kažu republički urbanističko-građevinski inspektor je Rješenjem od 18.10.2023. godine zabranio investitoru, gradu Banjaluka svako dalje izvođenje radova na izgradnji saobraćajnice u zoni u ulica Bulevar Cara Dušana, Kralja Petra I Karađorđevića, Zdravka Čelara i Teodora Kolokotronisa, koji su izvedeni bez prethodno pribavljene građevinske dozvole i naložio uklanjanje izvedenih radova.

“Investitor se u postupku inspekcijskog nadora izjasnio da smatra da se izvedeni radovi mogu definisati kao sanacija, odnosno rehabilitacija postojećih saobraćajnih površina, u svrhu izmjene režima koncepta odvijanja saobraćaj, za koje prema Zakona o uređenju prostora i građenju nije potrebno pribaviti građevinsku dozvolu, niti lokacijske uslove”, navode oni, a kako dodaju u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju radovima sanacije se smatra izvođenje građevinskih i drugih radova na oštećenom objektu (ako je oštećenje nastalo kao posljedica starosti objekta ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa) kojima se objekat dovodi u stanje prije oštećenja, što konkretno nije slučaj.

Takođe, izvedeni radovi se ne mogu tretirati ni kao rehabilitacija objekta, jer po zakonu rehabilitacija predstavlja vraćanje oštećenog ili uništenog kulturnog dobra u stanje u kojem je to dobro bilo prije njegovog oštećenja ili uništenja.

“S obzirom na to da se izvedenim radovima mijenja izgled postojeće saobraćajnice, te da rekonstruisana saobraćajnica izlazi iz postojećih gabarita, sa izvođenjem nove instalacije, izvedeni radovi se ne mogu podvesti ni pod sanaciju objekta. Uvidom na licu mjesta utvrđeno je da izvedeni radovi predstavljaju rekonstrukciju i dogradnju predmetnih saobraćajnica, a da investitor prije početka građevinskih radova nije pribavio građevinsku dozvolu. Kontrolom izvršenja Rješenja utvrđeno je da investitor nije ispoštovao naložene mjere i nije obustavio dalje izvođenje radova, zbog čega je izvršeno i službeno obilježavanje izrečne mjere zabrane, a o čemu je investitor blagovremeno obaviješten pisanim putem”, navode oni.

“U petak, 27.10.2023. godine u popodnevnim časovima kod ovog organa zaprimljena je Žalba investitora na Rješenje republičke urbanističko-građevinske inspekcije, koja će u zakonom propisanom roku biti dostavljena nadležnom Ministarstvu kao drugostepenom organu na razmatranje. S obzirom da Žalba ne odlaže izvršenje Rješenja, investotor je ovom organu takođe u petak dostavio Zahtjev za odgodu izvršenja rješenja do okončanja drugostepenog postupka. U ovom trenutku mjere naložene prvostepenim Rješenjem inspektora su i dalje na snazi, a o zahtjevu za odgodu će se odlučivati u narednim danima”, navode oni.

Banjalučani nisu upućeni u samu svrhu javnog skloništa “Pećina” koje se nalazi u parku “Mladen Stojanović” i u kojim slučajevima bi se trebao koristiti ovaj objekat od 722,5 kvadratnih metara, koji je nepokretna imovina grada Banjaluka i trenutno se ne koristi ni u kakve svrhe.

Sklonište “Pećina” se nalazi na gradskom zemljištu te grad Banjaluka njime raspolaže, potvrdili su ovo iz Gradske uprave za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o održavanju pomenutog prostora, potrebno je naglasiti da se održava kvartalno.

“Ovaj objekat se održava po potrebi jer je riječ o prostoru koji nije u aktivnoj upotrebi”, kazali su oni.

Svrha objekta je, kako kažu, javno sklonište i u druge svrhe se ne koristi.

“Prostor je u adekvatnom stanju za namjene za koje služi i higijenski se održava po potrebi”, naveli su oni.

Kada je riječ o adaptaciji i ulaganju u sam objekat, oni kažu da je njegovo adaptiranje izvjesno.

“Kada se bude usvajao budžet grada Banjaluke za 2024. godinu, Odsjek za upravljanje nepokretnom imovinom će tražiti povećanje stavki sredstava za održavanje nekretnina kojima grad raspolaže”, pojasnili su oni.

Kako su ranije potvrdili, javna skloništa se nalaze na raznim lokalitetima te raspolažu sa, osim JS “Pećina”, i skloništima Borik, Nova varoš, Sime Matavulja I, Sime Matavulja II, Lazarevo II, Centar I i javno sklonište u sklopu SD “Obilićevo”.

“Raspoloživost korisnog prostora je 722,5 metara kvadratnih”, kazali su oni te dodali da je to nekretnina u vlasništvu grada Banjaluka.

Prema riječima Banjalučana, građani su slabo upućeni u samu svrhu ovih prostorija.

“Ja sam rođena Banjalučanka i ne znam nabrojati koliko Banjaluka ima javnih skloništa. Radi se o prostorima koji bi vjerovatno trebalo da posluže kao sklonište građanima usljed nekih opasnosti po njihov život, a mi ne znamo gdje se oni nalaze, a ni ne koriste se, te su zapušteni. Kako onda da se sklonimo tu u vanrednim situacijama?”, zapitala se ona.

Banja Luka je dobila Strategiju demografskog razvoja za period 2023 – 2030. godine i tako postala prvi grad u Republici Srpskoj, ali i šire, koji je usvojio ovaj važan strateški dokument.
Usvajanje ovog dokumenta predstavlja iskorak u pravcu sistematizovanja različitih, do sada međusobno nepovezanih mjera i aktivnosti, koje imaju odgovarajući demografski uticaj, bilo da je riječ o uticajima na prirodno kretanje (natalitet, fertilitet i mortalitet), migracije ili starenje stanovništva.

Takođe, izradom Strategije apostrofiraće se i intenzivirati mjere koje imaju direktan uticaj na demografske tokove i kretanja.

Za sprovođenje Strategije demografskog razvoja grada Banje Luke zaduženo je Odjeljenje za društvene djelatnosti koje će obavljati administrativne i stručne poslove, te koje će uspostaviti Tim za sprovođenje Strategije demografskog razvoja grada Banje Luke.

Važno je napomenuti da se na području grada Banje Luke sprovodi više pronatalitetnih mjera, poput novčane podrške prilikom rođenja djeteta, sufinansiranja boravka djece u privatnim vrtićima i značajne podrške Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, zatim stipendiranje učenika i studenata, jednokratne novačne podrške za poboljšanje uslova stanovanja porodica sa četvoro i više djece, sufinansiranje postupka vantjelesne oplodnje, podrška Udruženju „4+“, besplatan javni prevoz za penzionere, te srednjoškolce i studente iz višečlanih porodica, nabavka udžbenika za osnovce, i dr.

Podsjećamo, na izradi Strategije kao jednog od najvažnijih dokumenata, koji je na protekloj sjednici usvojila Skupština Grada, učestovavao je Tim vrhunskih stručnjaka iz raznih oblasti i institucija u Republici Srpskoj i Srbiji.

Grad Banjaluka započeo je gradnju parkinga sa 200 parking mjesta kod Tržnice mimo predviđenog Regulacionog plana.
Naime, sporni radovi odvijaju se na postojećoj zelenoj površini, čiji je obuhvat tretiran u dva Regulaciona plana i to “Saobraćajno čvorište kod Kastela” i Regulacioni plan dijela centralnog područja Banjaluke.

U oba Regulaciona plana, ovaj dio Banjaluke je planiran na isti način – kao zelena površina, sa pješačkim stazama i drvoredom.

Iz Centra za zaštitu životne sredine su zatražili izvršenje hitnog inspekcijskog nadzora na spornoj lokaciji.

-Ostaje nejasno kako je došlo do ideje za ovakvu intervenciju. Još jednom Gradska uprava sporadično, bez apsolutno ikakve potrebe, bez investitorskog pritiska, kontra svakoj paradigmi kvalitetnog urbanizma i bez pravnog i prostorno-planskog uporišta – uništava jednu zelenu površinu, te nastavlja sagu igranja parkirnih politika. Umjesto planskog rješavanja problematike uvođenjem tzv. Park&Ride sistema na obodima i povezivanju ovih tačaka linijama javnog prevoza i stanicama sistema javnih bicikla/trotineta, Gradska uprava po ko zna koji put srlja sa neodrživim, dugoročno kontra-produktivnim odlukama, i to ni manje ni više nego na uštrb planirane uređene zelene površine – istakli su iz Centra za zaštitu životne sredine.

Podsjećamo, problem sa parking mjestima traje već dugo, a haos u gradu je nastao kada se zatvorio jedan od većih parkinga u samom centru Banjaluke, onaj kod Stare autobuske stanice, piše Srpskainfo.