Kategorija: Banja Luka

Bezbjedan pristup Kampusu i pribavljanje sve potrebne dokumentacije prije radova, zahtjevi su Univerziteta u Banjaluci prema Gradu, u vezi sa izgradnjom dva kružna toka neposredno pored univerzitetskog grada.

Navedene zahtjeve ponovio je rektor Univerziteta Radoslav Gajanin, nakon sjednice Senata koja je održana danas. On je dodao da Univerzitet nije protiv radova i građenja kao i da je za saradnju, ali je istakao da se prije toga moraju ispoštovati zakonske odredbe.

Kako je naveo, zakonske procedure nisu ispoštovane prije početka radova na izgradnji kružnog toka kod Audi servisa, zbog čega je još ljetos došlo do obustave.

“U junu su izvođači ušli u Kampus i bez ijednog dolumenta su krenuli sa radovima, i skinuli su ogradu univerzitetskog grada”, istakao je on.

Zbog nepribavljene građevinske dozvole i neriješenih imovinsko pravnih odnosa na ovoj lokaciji se ne radi ni danas.

“Ako hoćete da radite morate imati dokumentaciju. Univerzitet nije protiv radova, protiv bilo čega što bi doprinijelo razvoju Banjaluke, i mi želimo saradnju sa gradom”, poručio je on.

Da je za saradnju ponovio je i kada je riječ o zvaničnom sastanku sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem. Međutim istakao je da zvanični poziv za taj sastanak nikada nije stigao.

“Čim dobijemo zvanični poziv odgovorićemo pozitivno. Inicijativa za sastanak bilo je i ranije ali sa naše strane”, naglasio je Gajanin, demantijući tako Stanivukovićeve tvrdnje o izbjegavanju sastanka i saradnje.

Za razliku od Stanivukovića, Gajanin i predstavnici Univerziteta imali su sastanak sa nadležnim ministrima i vezi sa izgradnjom križnog toga kod Merktarora.

“Zbog inicijative nadležnih ministara uspjeli smo u namjeri da se promjeni idejno rješenje križnog toka kod glavne kapije na ulazu u univerzitetski grad”, naglasio je on.

U Univerzitetu su bili nezadovoljni idejnim rješenjem ovog kružnog toka jer su smatrali da nije bezbjedan ni sa pješake ni za automobile.

“Izmijenjeno rješenje omogućava nesmetan i bezbjedan prilaz kampusu iz svih pravaca”, ponovio je Gajanin.

Moguću ugroženost studenata starim rješenjem kružnog toka ovom prilikom ponovio je i Nikola Šobot, predsjednik Studentskog parlamenta.

“Nemamo ništa protiv gradnje, ali nam je bezbjednost studenata i drugih građana koji dolaze u kampus na prvom mjestu”, naglasio je on.

Na kraju je poručio i da će, ukoliko se ovi zahtjevi ne ispune, studenti biti prisiljeni na “neke radikalnije mjere”.

Rektor Univerziteta u Banjoj Luci je jutros otkazao sastanak uz poruku da ne želi nikakve sastanke sa Gradom, jer mu se ne sviđaju izjave gradonačelnika. Još jedan nevjerovatan primjer privatizacije javne ustanove, lične sujete i neprofesionalizma, rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković, te je upitao – da li rektor ima pravo da ne želi sastanak sa predstavnicima Grada.

-Da li on predstavalja sebe ili Univerzitet? Dragi sugrađani, više od pola godine problem je 100 kvadratnih metara zemlje kod „Audi centra“ zbog koga su zaustavljeni radovi na kružnoj raskrsnici. To nije privatna imovina, nego je imovina javne ustanove u Banjoj Luci. Zar imovina Univerziteta nije imovina svih koji žive u ovom gradu, u Republici Srpskoj? Ili je to imovina rektora koji s njom raspolaže onako kako on želi – rekao je gradonalčelnik, saopšteno je iz Gradske uprave.

Kako je kazao – Univerzitet odbija da rješava pitanje ove kružne raskrsnice zato što se rektoru ne sviđaju izjave gradonačelnika.-Nažalost, nije ovo prvi put da Banja Luka ima problem jer se nekom od funkcionera ne sviđa to što sam ja gradonačelnik. Kako da nam bude bolje kada se rektor ovako ponaša? Kako da otadžbini bude bolje kada se brani da se javna zemlja koristi za opšte dobro? Opet danas tražimo sastanak sa predstavnicima Univerziteta, kako bi pitanje ove kružne raskrsnice bilo riješeno za opšte dobro, imajući u vidu da je potpuno nevažno šta ko o kome lično misli – rekao je Stanivuković.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske poslalo je obavještenje građanima Banjaluke o vježbama koje će biti održane u noći sa četvrtka na petak.

Kako su naveli iz MUP-a u trajanju od 22,00 do 06,00 časova, na području banjalučkih naselja Kuljana, Barlovaca i Trapista realizovaće se taktička vježba.

“Navedena vježba bi mogla privući pažnju građana koji se nađu u blizini navedene lokacije, pa se u vezi s tim građani obavještavaju da ne postoji nikakva opasnost za slučajne prolaznike i da nema razloga za uznemirenost”, saopšteno je.

U ovoj vježbi učestvovaće pripadnici Centra za obuku i Žandarmerije MUP-a Srpske.

Formiranje većine u Skupštini grada Banjaluka, kao i razgovor i saradnja sa svom parlamentarnim partijama o zajedničkim projektima biće primarne stvari koje će gradonačelnik Draško Stanivuković rješavati nakon što je osvojio drugi mandat na mjestu gradonačelnika.

Stanivuković je na konferenciji za medije naglasio da situacija oko formiranja većine u Skupštini grada neće biti jednostavna.

“Priča SNSD-a da će ići u opoziciju je više kako bi mogli reći da nisu odgovorni za dešavanja u gradu. To ne ide sa tvrdnjom ove partije da su državotvorni, a idu u opoziciju u najvećem gradu Srpske”, istakao je Stanivuković ovom prilikom.

Svjestan je da je zbog izbornog rezultata, po kojem je SNSD osvojio 11 odborničkih mandata, ova partija matematički najbliža da formira većinu u Skupštini.

“Na njima je da li će to napraviti, a na meni je da se borim da grad funkcioniše”, naglasio je on.

Već je uputio poziv predstavnicima svih partija koje su uspjele da pređu cenzus na razgovor. Sa onim partijama koje se odazovu, pored priče o formiranju većine, Stanivuković će razgovarati i o, kako je rekao, “najmanjem zajedničkom sadržiocu”.

“Želim da odmah krenemo sa izgradnjom mosta u Docu, sa izgradnjom javnih garaža i vrtića”, istakao je Stanivuković i dodao da su ovo teme koje su sve partije imale u svojim programima pred izbore.

Istakao je da je spreman da razgovara i podrži i neke programe drugih partija, ali i da od njih očekuje podršku za programe koje je on inicirao.

“Prije svega spreman sam za razgovor sa onim strankama koje su tokom zadnje četiri godine pokazale minimum želje da Banjaluka ide naprijed”, dodao on.

Na kraju je poželio da grad dobije što prije skupštinsku većinu, koja bi bila programska i konstruktivna.

Prošlo je gotovo mjesec od odluke Ustavnog suda Republike Srpske, kojom je neustavnom proglasio odluku o poskupljenju parkinga u Banjaluci. Objavom ove odluke u Službenom glasniku, na snagu bi trebalo da bude vraćen stari pravilnik i dvostruko niže cijene parkiranja, koje su bile na snazi prije oktobra prošle godine. Međutim, to se još nije dogodilo.

Plaćati parking po višim cijenama ili ne? Ova dilemu imaju mnogi stanovnici Banjaluke, nakon odluke Ustavnog suda Republike Srpske. Iako smatraju da ranije poskupljenje parkinga nije bilo opravdano, parkiranje plaćaju iz straha da ne budu kažnjeni.

Ustavni sud Republike Srpske, 25. septembra ove godine, neustavnom je proglasio odluku o poskupljenju parkinga u Banjaluci. Milko Grmuša i Boran Bosančić, koji su pokrenuli inicijativu pred Ustavnim sudom, smatraju da nakon odluke suda, građani ne bi trebali plaćati parking po skupljim cijenama. Ukoliko za to dobiju prekršajni nalog, pojašnjavaju, mogu ga oboriti na sudu.

– Procedura je vrlo jasna, svako odlučuje da li će platiti parking, ako platite nema kazne, ako ne platite, možete, a i ne morate dobiti prekršajni nalog. Prekršajni nalog se mora potpisati, ako ga ne potpišete idete na sud, ja govorim kako bih ja uradio, na tom sudu bih pokazao odluku Ustavnog suda – rekao je Milko Grmuša.

Predsjednik banjalučkog Gradskog odbora DEMOS-a Boran Bosančić, misli da građani ne bi trebali platiti parking.

– Trenutno građani ne bi trebalo da plaćaju parking po ovim cijenama, jer taj Pravilnik o povećanju cijena je stavljen van snage. Oni bi trebalo da plaćaju parking po starim cijenama – rekao je Bosančić.

Јoš se ne zna hoće li i kada doći do vraćanja starih cijena parkiranja. Iz banjalučke Gradske uprave nisu odgovorili na naše upite.

Odluka Ustavnog suda objavljena je 4. oktobra u Službenom glasniku Republike Srpske i od tada bi trebalo da se primjenjuje, kažu u Udruženju građana “Reakcija”.

– Nažalost, naplata parkinga u Banjaluci i dalje traje, telekom operateri i dalje vrše uslugu elektronske naplate parkinga, grad ne reaguje. Imamo na djelu potpuno nezakonje. Ne postoji ni jedan osnov po kome bi građani plaćali parking. Mi samo želimo da se poštuje zakon, pravo naših građana i da se poštuje pravo svih naših potrošača – poručio je Dragan Јošić z Udruženja građana “Reakcija”.

Građani pitaju i ko će im refundirati novac, jer već godinu dana plaćaju parking u Banjaluci po cjenovniku koji nije u skladu sa zakonom i Ustavom.

Svih 35 kandidata sa liste SNSD-a potpisali su izjave u kojima svoj mandat odbornika u banjalučkoj skupštini daju na raspolaganje rukovodstvu stranke. Dosadašnji predsjednik skupštine grada Ljubo Ninković kaže da ovo pokazuje jedinstvo stranke.

“Naravno da sam vratio mandat, to pokazuje samo stranačku disciplinu i dogovor nakon sastanka sa predsjednikom Republike. Koliko sam informisan, mislim da su sve kolege, ne samo ovi što su prošli, nego svih 35 kandidata sa liste vratili svoje mandate”, rekao je Ljubo Ninković, kandidat za odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka.

Među njima je i Bogoljub Zeljković, jedno od novih lica na listi. Iako je obezbijedio siguran ulazak u gradsku skupštinu, bez problema je potpisao izjavu o vraćanju mandata.

“Naravno da se slažem sa odlukom predsjednika stranke i rukovodstvom, i smatram da je normalno da mi stavimo na raspolaganje našoj stranci. Nijednog trenutka ne sumnjam da će odluka koju će predsjednik Dodik i organi stranke donijeti biti na dobrobit razvoja grada Banjaluke i njenih građana”, kaže Bogoljub Zeljković.

Marinko Umičević kaže da se čak jedno vrijeme dvoumio da li da preda mandat, iako je ovo već peti put kako je odbornik. Međutim, kaže da je svjestan pritisaka i političke kombinatorike.

“Ja sam dao svoj mandat na raspolaganje predsjedniku, pa nek izvoli, nek on odluči, on zna šta je najbolje za stranku u ova teška vremena kad je udarila i kurta i murta, tako da imam apsolutno povjerenje u predsjednika”, rekao je Umičević.

Već sama Dodikova najava o mandatima uzburkala je javnost. Mnogi su smatrali da se mandati ne mogu vraćati prije objavljivanja konačnih rezultata. U Republičkoj izbornoj komisiji podsjećaju da svaki pojedinac sa svojim mandatom može da radi šta hoće.

“Ovo nije ni protiv zakona ni protiv pravila, ostavka kovertirana može se ponuditi i prije a i poslije dobijenog mandata”, kaže Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije.

Bez obzira na to ko od SNSD-ovaca uđe u skupštinu, najzanimljiviji dio tek slijedi. Šanse da PDP formira većinu sve su manje, jer su se stranke vladajuće koalicije redom izjasnile da u Banjaluci ipak žele da ostanu sa SNSD-om, dok su stranke Jelene Trivić i Nebojše Vukanovića jasnog stava da ne žele sa Draškom. Tako da Stanivuković jedino može da pregovara sa Igorom Radojičićem, ukoliko među odbornicima drugih stranaka ne bude nepredviđenih poteza.

Volonteri azila na Manjači već tri subote organizuju okupljanja kod “megafona” u centru Banjaluke kako bi skrenuli pažnju na alarmantne probleme sa kojima se suočavaju, poput nedostatka hrane i kućica za pse.

Ističu da ovaj problem postaje sve veći sa dolaskom hladnih dana, a broj pasa premašuje kapacitete azila. Uz sve to, kako naglašavaju volonteri, nadležni ne reaguju na njihov vapaj za pomoć pa su prepušteni sami sebi, prenosi “Glas Srpske”.

Jedna od volonterki ovog azila Mila Šarić istakla je kako volonteri trenutno sve rade u azilu, dok Gradska uprava, na čiju inicijativu je i otvoren, ne daje nikakva finansijska sredstva pomoći.

“Oni se ponašaju kao da mi ne postojimo i izgleda da su digli ruke od nas. Iz tog razloga se okupljamo kod “megafona”, izaći ćemo i ove subote kako bismo pokušali da ih dozovemo i skrenemo pažnju na pretešku situaciju. Ovdje psi umiru od gladi, bez veterinara i liječenja”, kazala je Šarićeva.

Dodala je da su volonteri tek “flaster” na problemu, jer se svim silama trude da pomognu ugroženim životinjama.

“Pomogao nam je Centar za razvoj poljoprivrede i sela, dali su nam slamu i stare kućice koje su imali. Često nam izađu u susret za alat i slične potrepštine”, kaže ona i dodaje da je, ipak, sav posao na plećima volontera.

Prema riječima Šarićeve, Gradska uprava je tek nedavno raspisala tender kako bi zaposlili jednog veterinara, što će, kako ističe, uz svu papirologiju vjerovatno biti kroz dva mjeseca.

“Skupljamo i sredstva za veterinarske ambulante, gdje smo ostavili brojeve njihovih računa da im se direktno uplaćuje novac za liječenje pasa iz azila. Ne želimo da se dovodi u pitanje gdje završe donacije koju dođu u naše ruke, već sve radimo na ovaj način”, pojasnila je Šarićeva i dodala da veterinarske usluge volonteri plaćaju i iz svojih džepova.

Ističe kako se već četiri godine sastaju sa nadležnima i dobijaju razna obećanja, da bi ih na kraju opet ostavili na cjedilu.

“Volonteri od svog novca moraju graditi infrastrukturu azila kako bi psi bar malo živjeli normalnim životom. Trenutno tamo gradimo ispust za pse kako bi iz objekta mogli izaći napolje”, kazala je ona.

Ova humanitarka naglašava da je trenutna situacija alarmantna.

“Neizvjesno je da li će jadne životinje preživjeti do proljeća”, kazala je.

Prema riječima Šarićeve, trenutno u azilu boravi 130 pasa, a mnogo je veća ulaznost pasa od broja onih udomljenih, te volonteri najčešće pse vode kućama.

Od nadležnih iz grada juče nismo uspjeli dobiti odgovor da li planiraju učiniti nešto kako bi poboljšali uslove u azilu i spriječili crni scenario.

“Doniraj kućicu”
Mila Šarić je istakla da je trenutno primarna hrana za štence, poput manjih granula, kao i kućice za pse.

“Pokrenuli smo akciju “Doniraj kućicu” i do sada smo dobili 15 kućica, a potrebno je najmanje 30. Svi zainteresovani, ukoliko ne mogu sami donijeti, mogu nam se javiti na “Fejsbuk” stranicu, jer smo obezbijedili prevoznika koji će ići na adrese i dovesti kućice na Manjaču”, pojasnila je ona.

Kako dodaje, u subotu u 17 časova će se opet okupiti kod “megafona”, te mole sve dobre ljude da donesu hranu za pse kako bi im obezbijedili opstanak.

“ Svojom donacijom pomoći ćete da ovi gladni psi izdrže i dožive bolje uslove života dok čekaju svoj trajni dom”, kazala je Šarićeva.

Služba hitne medicinske pomoći u Banjaluci intervenisala je 5.264 puta na terenu ove godine.

“U periodu od 1. januara 2024. do 15. oktobra 2024. godine u Službi hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom naše ustanove zabilježena su ukupno 34.953 pregleda pacijenata, od čega je bilo 23.708 odraslih pacijenata, 5.981 dijete i 5.264 intervencije na terenu”, kazali su iz ove službe za “Nezavisne”.

Kako dodaju, u prošloj godini u ovom istom periodu je bilo ukupno 41.069 pregleda pacijenata, od čega 28.123 odraslih pacijenata, 5.776 djece i 7.170 intervencija na terenu.

“Dispečer je za ovaj period u 2024. godini imao ukupno 21.534 evidentirana poziva”, naveli su oni.

Kako dodaju, u prošloj, 2023. godini, bila su ukupno 27.174 poziva zaprimljena od strane dispečera za navedeni period.

“Najčešći zdravstveni problemi zbog kojih građani zovu Službu hitne pomoći su: srčane tegobe, bol u grudima, poremećaji srčanog ritma, teškoće i problemi sa otežanim disanjem, neurološki ispadi, stomačne tegobe razne etiologije, saobraćajne nezgode i ostale povrede, zatim febrilna stanja, alergijske reakcije srednjeg i težeg stepena, poremećaji nivoa glukoze u krvi i kome, oscilacije krvnog pritiska i tako dalje”, istakli su oni.

Dodaju da je od 2019. godine nabavljeno osam novih sanitetskih vozila.

“Vozila imaju svu prateću savremenu medicinsku opremu za rad mobilnih timova u Službi hitne medicinske pomoći i za obavljanje prevoza van Republike Srpske u Odsjeku transporta”, objasnili su iz ove službe.

Prema njihovim riječima, sve je manje lažnih poziva.

“Ove godine je bilo nekoliko lažnih poziva, ali to je uglavnom zanemarljiv broj. Napomenuli bismo da se svi pozivi snimaju, te je lako ustanoviti i prijaviti policiji onog ko lažnim pozivom ugrožava spašavanje nekog drugog kome je potrebna hitna medicinska intervencija”, zaključili su oni.

Izgradnja osnovne konstrukcije mosta u Česmi trebalo bi da bude završena do 25. oktobra ove godine, kazali su ovo iz “Puteva Republike Srpske”.

Dodaju da je rok realizacije projekta izgradnje novog mosta novembar 2025, dok procjene ovog preduzeća govore da će svi radovi na mostu biti završeni na proljeće 2025. godine.

“Rok realizacije projekta izgradnje novog mosta je 36 mjeseci, tačnije novembar 2025. godine, ali ‘Putevi Republike Srpske’ ulažu napore, kako finansijske, tako i tehničke, da radovi budu završeni u što kraćem roku. Prema procjenama, svi radovi na mostu mogli bi biti završeni na proljeće 2025. godine”, objasnili su iz ovog preduzeća.

Kako kažu, na gradilištu mosta u Česmi izvršena je montaža posljednjih sedam glavnih nosača na središnjem polju rasponske konstrukcije budućeg novog mosta, prenose “Nezavisne novine“.

“Trenutno se izvode radovi na povezivanju istih izradom poprečnih nosača i kolovozne ploče mosta, čime će osnovna konstrukcija mosta biti u potpunosti završena. Prema trenutnim procjenama, izgradnja osnovne konstrukcije mosta trebalo bi da bude završena do 25. oktobra 2024. godine”, istakli su oni te dodali da će se, uporedo sa ovim aktivnostima, izvoditi radovi na izradi hidroizolacije na već izvedenim dijelovima kolovozne ploče mosta, ispod pješačkih staza, a kako bi se omogućilo postavljanje ivičnjaka na mostu i izrada pješačkih staza i ivičnih vijenaca.

“Ograda mosta je u potpunosti izrađena u radionici te je spremna za montažu. Uporedo sa montažom ograde, vršiće se radovi na postavljanju rasvjetnih tijela, instalacija na mostu, slivnika i dilatacija. Nakon završetka svih ovih aktivnosti, pristupiće se izradi hidroizolacije na dijelu kolovoza na mostu i asfaltiranje mosta”, objasnili su oni.

Linker
“Radovi na mostu su započeli krajem januara 2023. godine, kada su vremenski uslovi postali povoljniji. Prema usvojenoj tehnologiji i organizaciji izvođenja radova, prvo su se izvodili radovi na desnoj obali rijeke Vrbas, a u drugoj polovini 2023. godine realizacija radova je prebačena na lijevu obalu”, kazali su oni.

U potpunosti su, kako kažu, izvedeni radovi bušenja i izrada 50 šipova na svim stubnim mjestima, osam temeljnih ploča na svim stubovima, zidova upornjaka, krilnih zidova i konzole pješačkih staza, tijela srednjih stubova, ležišnih greda na srednjim stubovima te je urađena rasponska konstrukcija.

“Na mostu su ugrađena sva pokretna ležišta te je završena izrada i montaža montažnih prednapregnutih armiranobetonskih nosača. Završeni su i radovi na izradi poprečnih nosača i kolovozne ploče, a trenutno se izvode radovi na izdizanju odbrambenog vodoprivrednog nasipa, na desnoj obali rijeke. Vrši se i izgradnja obaloutvrde na lijevoj obali rijeke i na pješačkim stazama mosta.

Dodaju da je važno napomenuti da su ovim ugovorom obuhvaćeni radovi 1. faze predmetnog projekta, koja obuhvata izgradnju samo mosta, bez pristupnih saobraćajnica.

“Napominjemo da 2. faza nije obuhvaćena ovim ugovorom. Druga faza obuhvata izgradnju pristupnih saobraćajnica i pratećih objekata (potporni zidovi) i ona je potpunosti u nadležnosti grada Banjaluka”, naveli su oni.

Oni podsjećaju da se izgradnja mosta u Česmi realizuje na osnovu Sporazuma o zajedničkoj realizaciji projekta Javnog preduzeća “Putevi Republike Srpske” i grada Banjaluka. Vrijednost ugovora za izvođenje radova je 6.616.557,09 KM sa PDV-om, a izvođači radova su “Mrkonjićputevi” d.o.o. Mrkonjić Grad i “Struktura” d.o.o. Jajce, dok nadzor radi firma “Radis” d.o.o. Istočno Sarajevo.

“Dužina novog mosta je 171,70 metara, dok je širina mosta 15,20 metara”, istakli su oni te dodali da je upravljanje izgradnjom i finansiranje kompletne izgradnje mosta obaveza “Puteva Republike Srpske” i sve se obaveze redovno izvršavaju.

Do objavljivanja ovog teksta Gradska uprava nije odgovorila na naš upit o izgradnji mosta u Česmi.

Rade Radonjić, predsjednik Savjeta MZ Česma, istakao je da su mještani zadovoljni radovima na mostu.

“Mi nismo upućeni u to kada će most biti završen”, rekao je on.