Kategorija: Banja Luka

  • Iz Gradske uprave ponavljaju: Posjedujemo sve potrebne dokumente da je Sokolski dom upisan kao svojina Grada

    Iz Gradske uprave ponavljaju: Posjedujemo sve potrebne dokumente da je Sokolski dom upisan kao svojina Grada

    Nakon dugog pravnog postupka, Grad Banja Luka je uspio da se upiše kao vlasnik Sokolskog doma i posjedujemo rješenje kojim je ovaj objekat sa dvorištem upisan kao svojina Grada – poručila je savjetnica gradonačelnika za pravna pitanja Vedrana Prole, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Ovim je, kako je istakla – gradska administracija odbranila i sačuvala gradsku imovinu, nešto što pripada našem gradu.

     

     

    -Sokolski dom je još jedna dobijena pravna borba. Na tom putu uspješno smo savladali više prepreka i izazova. Konkretno, u slučaju Sokolskog doma Grad Banja Luka podnio je tužbu radi predaje Sokolskog doma u posjed, kao i tužbu za naknadu štete, ali i krivične prijave protiv odgovornih lica u ovom slučaju – navela je savjetnica Prole.

    Naime, kako je nedavno i gradonačelnik Draško Stanivuković naglasio – gradska administracija je uspjela da završi jedan od najvažnijih projekata za Banju Luku, ali i za cijelu Republiku Srpsku i sačuvala vrijednu gradsku imovinu, te da će u objektu Sokolskog doma biti prva Sportska gimnazija.

     

     

     

  • Zbog visokih temperatura poziv na oprez i poštovanje preporuka stručnjaka

    Zbog visokih temperatura poziv na oprez i poštovanje preporuka stručnjaka

    Usljed visokih temperatura koje se očekuju i u narednim danima iz Odsjeka za poslove civilne zaštite pozivaju građane na dodatni oprez, poštovanje preporuka i suzdržavanje od paljenja vatre na otvorenom prostoru, saopšteno je iz Gradske upave.

    -Izuzetno visoke temperature mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi, te apelujemo na građane da izbjegavaju dug i nepotreban boravak na suncu, kako bi se zaštitili od sunčanice i toplotnog udara- naveli su iz Civilne zaštite.

     

    Kako su kazali visoke temperature pogoduju i izbijanju požara, te su apelovali da se ne pali vatra na otvorenom i da se poštuju mjere opreza, kako bismo zaštitili i sebe i svoju okolinu.

    majući u vidu da izuzetno visoke temperature predstavljaju ozbiljnu prijetnju po zdravlje, u skladu sa preporukama Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske potrebno je pridržavati se sljedećih preporuka:

    Pijte dovoljno tekućine i rashladite tijelo.
    Pijte redovno negaziranu vodu, te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju.
    Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u periodu od 10-17 časova, posebno djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici sa hroničnim bolestima.
    Ne ostavljajte djecu, niti životinje u parkiranom vozilu.
    Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmarati, skloniti u hlad i piti dosta vode.
    Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala.
    Nastojte rashladiti prostor u kojem boravite.
    Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom.
    Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
    Izbjegavajte naporan fizički rad, a ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro ozmeđu 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
    Potražite hlad – sjenu.
    Preporučuje se maksimalna zaštita od UV zračenja.
    Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju.
    Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
    Ako imate zdravstvene probleme:

    Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
    Savjetujte se sa ljekarom u slučaju tegoba.
    Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske najavili su nastavak toplotnog talasa i u narednim danima.

     

    Maksimalne temperature u narednom periodu su:

    –petak i subota, 15. i 16. avgust – očekuju se temperature od 32°S do 38°S, u višim predjelima od 27°S,

    –nedjelja 17. avgusta – očekuje se tempratura od 29°S do 36°C, u višim predjelima od 31°S.

    -U nedjelju se očekuju prolazni pljuskovi sa grmljavinom, a u ponedjeljak i utorak, odnosno 18. i 19. avgusta doći će do blagog pada temperature. I dalje će biti toplo, ali vez vrućina – navedeno je u biltenu.

  • U toku košenje, orezivanje i uklanjanje suvih stabala

    U toku košenje, orezivanje i uklanjanje suvih stabala

    Aktivnosti košenja i uređenja zelenih površina na području grada odvijaju se u kontinuitetu, saopšteno je iz Odjeljenja za komunalne poslove, saopštno je iz Gradske uprave.

    Trenutno su u toku radovi na košenju zelenih traka uz saobraćajnice na Bulevaru Desanke Maksimović, u Ulici braće Pišteljića, kao i uz saobraćajnicu koja vodi prema Incelovom mostu.

    Pored toga, nadležne ekipe izvode radove na orezivanju živih ograda u ulicama Jovana Dučića i Ulici Ivana Frane Jukića, dok se u Ulici Milana Radmana vrši uklanjanje suvih grana i stabala.

    Iz Odjeljenja napominju da će se ovakve aktivnosti nastaviti u narednom periodu, u skladu sa planom održavanja javnih zelenih površina.

     

     

     

     

  • Sukob oko Sokolskog doma

    Sukob oko Sokolskog doma

    Pokušaj Gradske uprave Banjaluka da jutros započne radove na sanaciji Sokolskog doma pretvorio se u višeminutni verbalni sukob gradonačelnika Draška Stanivukovića i starješine Sokolskog društva, ujedno vlasnika kafane u tom objektu, Nebojše Rodića.

    Radove je trebala otvoriti gradski menadžer Mirna Savić Banjac, međutim, njoj i izvođaču radova ulazak je onemogućen. Savić Banjac je poručila da Grad posjeduje validnu građevinsku dozvolu, sve potrebne saglasnosti i pravosnažna rješenja, te da je imovina upisana na Grad Banjaluku.

    „Danas smo ovdje sa izvođačem koji ima važeći ugovor da pravi sportsku gimnaziju. Pojedinci godinama na crno drže kafanu i teretanu, prave probleme i ne žele da grad uđe u posjed“, rekla je ona, ističući da je ponosna što je, kako navodi, vrijedna gradska imovina vraćena građanima.

    Rodić, s druge strane, tvrdi da se u objektu nalazi od devedesetih godina i da Grad pokušava da ga iseli bez sudske odluke. „Sokolski dom funkcioniše već 33 godine. Čekamo odluku Suda, bez rješenja ne prihvatamo da uđu. Grad je dobio kredit od milion i po i te pare su potrošene, a sada hoće da peru novac preko radova“, rekao je Rodić, dodajući da je imovina, po njegovim riječima, bespravno uknjižena na Grad.

    Stanivuković je uzvratio tvrdnjom da Rodić tri decenije koristi imovinu grada i da je tokom tog vremena sam sebi plaćao režije kroz Sokolsko društvo. „SNSD je dolazio kod njega u ilegalnu kafanu i obećao mu da će ostati ako pobijede. Grad hoće da napravi sportsku gimnaziju, a ovdje se drži birtija i klub gdje se opijala omladina“, rekao je gradonačelnik.

    Prema njegovim riječima, Vrhovni sud je presudio u korist Grada, a planirana je izgradnja sportske gimnazije koja bi radila do večernjih sati, nakon čega bi prostor služio kao teretana. „Pet godina nam brane izgradnju“, dodao je Stanivuković.

    Rodić insistira da se poštuje zakonska procedura i da eventualno iseljenje može sprovesti samo Sudska policija, dok gradske vlasti poručuju da neće dozvoliti da, umjesto škole, u objektu ostane kafana.

  • Banja Luka skuplja od Madrida i Berlina

    Banja Luka skuplja od Madrida i Berlina

    Prema analizi Istraživačkog centra Dojče banke, Banja Luka se našla među evropskim gradovima sa najskupljom korpom osnovnih životnih namirnica. Posebno iznenađuje da je litar mlijeka u ovom gradu skuplji nego u Madridu i Berlinu, i to od dva do 12 feninga. U Parizu, Londonu i Rimu cijena mlijeka se kreće između 1,35 i 1,50 evra.

    Cijene hrane u svijetu dostigle su najviši nivo u posljednje dvije godine, a meso prednjači sa rekordnim vrijednostima otkako Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavljuje podatke.

    Prema analizi Istraživačkog centra Dojče banke, Banja Luka se našla među evropskim gradovima sa najskupljom korpom osnovnih životnih namirnica. Posebno iznenađuje da je litar mlijeka u ovom gradu skuplji nego u Madridu i Berlinu, i to od dva do 12 feninga. U Parizu, Londonu i Rimu cijena mlijeka se kreće između 1,35 i 1,50 evra.

    Slična situacija je i s mesom, posebno junetinom, koja u Banjaluci košta oko 12,5 evra po kilogramu, dok je u Londonu 11,88 evra. U Parizu, Berlinu i Rimu cijena varira od 14 do 17 evra. Pileći file najjeftiniji je u Madridu (7,66 evra), a najskuplji u Parizu.

    Najveća cjenovna nelogičnost primjećena je kod riže, koja je u Banjoj Luci skuplja za 90 feninga nego u Madridu i za 20 feninga nego u Londonu, dok je po cijeni gotovo izjednačena s Italijom.

    Jedina stavka kojom se Banja Luka može pohvaliti jesu cijene krompira, koje su u prosjeku niže od pola do marku i po po kilogramu u odnosu na evropske metropole. Najskuplji krompir prodaje se u Parizu (2,27 evra).

    Hrana postaje luksuz

    Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da su u posljednjih 12 mjeseci cijene hrane nastavile da rastu. Junetina je poskupjela za 20 posto, isto kao i suncokretovo ulje, dok je hljeb skuplji za oko šest posto – uz napomenu da je smanjena gramaža pekarskih proizvoda.

    Murisа Marić, izvršni direktor prijedorskog udruženja za zaštitu potrošača “Don”, ocjenjuje da hrana postaje luksuz jer rast cijena ne prati rast plata.

    “Gotovo da nemamo domaću proizvodnju, posebno kada je riječ o mesu koje uvozimo u velikim količinama iz raznih destinacija. Prosječna plata od oko 1.500 KM pokriva tek polovinu potrošačke korpe, a o stvarima poput ljetovanja, restorana ili pozorišta ljudi gotovo i ne razmišljaju”, rekla je Marićeva.

    Razlike u evropskim metropolama

    Među glavnim gradovima pet najvećih evropskih ekonomija, Pariz je najskuplji, a Madrid najjeftiniji po pitanju cijena namirnica. Korpa osnovnih namirnica košta 71 evro u Parizu, dok je u Madridu 46 evra – što francusku prestonicu čini 54 posto skupljom.

  • Rasprava o Centralnom spomen-obilježju

    Rasprava o Centralnom spomen-obilježju

    Zabrinjava netransparentnost gradonačelnika Banjaluke, poručila je banjalučka odbornica SNSD-a Žana Grmuša ispred Odbora za praćenje izgradnje Centralnog spomen-obilježja borcima na konferenciji za novinare kojoj se neočekivano pridružio i gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Članovi Odbora smatraju da upravo Stanivuković i nadležna odjeljenja Gradske uprave neodgovorno postupaju u vezi sa realizacijom ovog veoma značajnog projekta čija vrijednost iznosi skoro 10 miliona KM.

     

     

    “Nije nam dostavljena pravno-tehnička dokumentacija o izgradnji Centralnog spomen obilježja. Uprkos uvredama i neprihvaćanju ovog odbora mi nastavljamo sa radom”, navela je Grmuša.

    Da je dužnost svih da spomenik bude u skladu sa zakonima, napomenuo je i Darko Matijašević iz Pokreta “Odbrana Srpske”.

    “Moram reći da nije. Na manipulativan način Skupština Grada kao i institucije Republike Srpske su dovedene u zabludu jer po svemu sudeći ovo neće biti centralni spomenik nego gradski”, istakao je Matijašević.

    Sastanku Odbora za praćenje izgradnje Centralnog spomen obilježja je prisustvovao i odbornik Goran Selak.

    “Ovo je najznačajnije emocionalno pitanje za sve porodice poginulih. Imamo informacije da svi spiskovi poginulih nisu uvršteni i zbog toga treba da se omogući uvid u to da ne bi došlo do takve greške. Molim sve aktere da se ne dijelimo. Pozivam sve institucije da pomognu da se ovaj projekat završi”, naveo je Selak.

    Petar Cvjetinović je, kako kaže, došao ispred svojih boraca i jedinice “Garda” da upozori da su na ivici da izađu na ulice.

    “Tražimo da se to već jednom završi, da vidimo svu dokumentaciju. Očekujemo da Grad i Republika Srpska sjednu i razgovaraju. Prema nekim informacijama na spisku nedostaje preko 100 poginulih. Mi ćemo pomrijeti svi dok nam se spomenik završi, pa razmišljamo o protestima”, istakao je Cvjetinović.

    Na samom kraju konferencije pojavio se i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković koji je prisutne upitao da li ih je sramota i do kada ćete da lešinare.

     

    Tokom kraće rasprave pozvao je Odbor za praćenje izgradnje spomenika na samo mjesto gradnje.

    “Moram reći da više nisam imun na priču o lešinarenju. Nemam više strpljenja ni da slušam o palim borcima, nisu pali – dali su živote”, rekao je Stanivuković.

    Gradonačelnik Banjaluke smatra da je neukusno da na današnji dan kada svi trebamo biti jedinstveni, kako kaže, doći u Gradsku upravu i lešinariti.

    “Doslovno Hamas politički dolazi ovdje. Oni ovdje pričaju o kriminalu na spomen obilježju, koji crni kriminal. Puno im što košta osam miliona, pa neki hotel košta više. Ovo je sastanak SNSD-a pa neka drže tamo”, naveo je Stanivuković.

    Ujedno dodaje da se Grad Banjaluka neće nikoga moliti kao i da je novac za završetak spomenika spreman.

    “Bilo bi lijepo da tu piše i Vlada Republike Srpske. Novac imamo jer smo tokom opstrukcija i neusvajanja budžeta uspjeli da za to sačuvamo dva miliona koliko je falilo”, pojasnio je Stanivuković i još jednom pozvao na jedinstvo oko tema koje se tiču očuvanja Republike Srpske.

  • Sve više udesa u Banjaluci

    Sve više udesa u Banjaluci

    Služba hitne medicinske pomoći “Doma zdravlja” Banjaluka u posljednje vrijeme bilježi značajan porast broja pruženih usluga građanima, a posebnu zabrinutost izaziva povećan broj saobraćajnih nezgoda.

    Istakli su ovo iz banjalučkog Doma zdravlja, te dodaju da pored uobičajenih intervencija kod hitnih stanja, njihovi timovi u ljetnim mjesecima imaju povećan broj pacijenata sa alergijskim reakcijama.

    “Kao i građana na čije zdravlje utiču nagle promjene vremena i visoke temperature vazduha, te je povećan i broj osoba sa raznim vrstama povreda. Posebnu zabrinutost izaziva povećan broj saobraćajnih nezgoda, često sa teškim povredama i posljedicama po zdravlje, a nažalost, bilo je i smrtnih slučajeva. Samo u prethodnih mjesec dana, na području grada Banjaluka, dogodilo se 66 saobraćajnih nezgoda, a timovi Službe hitne medicinske pomoći intervenisali su 79 puta”, navode iz DZ Banjaluka.

    Pojašnjavaju da u takvim situacijama na teren izlazi više ekipa, a sanitetska vozila se direktno upućuju na mjesta nesreća, dok medicinski timovi ostaju angažovani duže vrijeme kako bi se sve osobe adekvatno zbrinule.

    “Zbog složenosti i hitnosti ovakvih intervencija, u pojedinim trenucima Služba hitne medicinske pomoći je maksimalno angažovana na terenu, što nekada može redukovati pružanje usluga pacijentima koji nisu životno ugroženi”, dodali su.

    Prema njihovim navodima, u posljednje vrijeme primijećen je i porast saobraćajnih nezgoda u kojima sve češće učestvuju pješaci, motociklisti, biciklisti i korisnici električnih trotineta.

    “Neopreznost i ignorisanje saobraćajnih propisa kod ovih učesnika često imaju ozbiljne posljedice, pa apelujemo na sve da budu oprezni i odgovorni kako bismo spriječili teške povrede i tragične ishode”, istakli su, “Nezavisne novine“.

  • Skupa investicija bez jasnog plana – Sudbina teniskog centra nakon “Srpska Open”

    Teniski centar pored parka “Mladen Stojanović” u Banjaluci, izgrađen u neuobičajeno kratkom roku i uz višemilionska ulaganja, danas je više simbol izbjegavanja odgovora nego sportskih dešavanja. Na pitanja o njegovoj cijeni, vlasništvu, upravljanju i načinu korištenja – odgovori izostaju.

    Gradska uprava novinare je uputila na Teniski savez Republike Srpske. Međutim, ni poslije 18 dana od upućenog zahtjeva, iz Saveza nije stigla reakcija. Nisu odgovorili ni na, čini se, jednostavna pitanja: da li se kompleks koristi, u koje svrhe, koji su događaji do sada održani na otvorenim i zatvorenim terenima, te da li je u toku ovog ljeta bio domaćin bilo kakvim manifestacijama.

    Ova pitanja su Savezu prosleđena nakon što je Skupština grada ranije donijela odluku da kompleks, po završetku turnira “Srpska Open”, pređe u gradsko vlasništvo. Na direktno pitanje da li je Grad u međuvremenu organizovao bilo kakve događaje ili ima planove da to učini, iz Gradske uprave su kratko poručili da je to “u nadležnosti Teniskog saveza Republike Srpske”.

    Na dodatno traženje pojašnjenja da li to znači da je objekat u vlasništvu Saveza, odgovor je bio tek da “Savez upravlja pomenutim kompleksom”. Pritom nije jasno da li je riječ o trajnom vlasništvu ili samo o pravu upravljanja.

    Od završetka “Srpska Open” turnira 2023. godine, kompleks je korišćen samo tom prilikom. Nema javno dostupnog rasporeda korištenja, nema najava događaja, niti informacija o zakupu prostora ili mogućnosti korištenja za rekreativce, klubove i škole.

    Spektakl iz proljeća 2023. godine doveo je u Banjaluku najpoznatija imena svjetskog tenisa, uključujući Novaka Đokovića. Tada se govorilo da je sa republičkog nivoa izdvojeno oko 38 miliona maraka, a sa gradskog dodatnih 15 miliona za izgradnju ovog centra. Koliki je stvarni iznos – javnost i dalje ne zna.

  • Banjaluku za pola godine posjetilo više od 61.000 turista

    Banjaluku za pola godine posjetilo više od 61.000 turista

    Banjaluku je za šest mjeseci ove godine posjetilo 10 odsto više turista nego u istom periodu lani, a broj ostvarenih noćenja veći je za 13 odsto, rekli su Srni u gradskoj Turističkoj organizaciji.

    Grad na Vrbasu je za šest mjeseci zabilježio 61.163 dolaska turista koji su ostvarili 93.035 noćenja, naveli su iz Turističke organizacije, uz napomenu da su to samo registrovani turisti koje evidentiraju hoteli, moteli i pansioni.

     

     

    “Iako od 1. januara i vlasnici privatnog smještaja imaju obavezu da dostavljaju podatke, to još ne rade svi. Prema dostupnim podacima, u privatnom smještaju bila su 1.722 dolaska turista koji su ostvarili 3.201 noćenje”, precizirali su iz gradske Turističke organizacije.

    Prema statističkim podacima, Banjaluku je u junu posjetilo 3.152 domaćih i 9.092 stranih turista ili ukupno 12.244 turista, koji su ostvarili ukupno 19.146 noćenja.

    Najveći broj turista je iz susjednih zemalja, odnosno iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, kao i svih prethodnih godina.

    Bilježi se i dolazak posjetilaca iz NJemačke, Austrije, Italije, Crne Gore Sjedinjenih Država, Švajcarske, Kine, Mađarske, Malte, Švedske, Velike Britanije, Poljske, Makedonije, Rusije, Holandije, Češke, Turske i Francuske.

     

     

    Samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka Mladen Šukalo kaže da podatke o posjetiocima u odnosu na mjesta prebivališta imaju samo na godišnjem nivou.

    Prema njegovim riječima, Banjaluku je lani posjetilo najviše turista iz Srbije – 30,33 odsto, potom iz Slovenije 19,90 odsto i Hrvatske 12,76 odsto, što zajedno čini 63 odsto dolazaka stranih turista u Banjaluku i blizu je predpandemijskog procenta iz 2019. godine – 59,1 odsto.

    On je dodao da se slična situacija očekuje i u ovoj godini.

    Šukalo kaže da su najatraktivnije lokacije u Banjaluci tvrđava Kastel, Hram Hrista Spasitelja, džamija Ferhadija, Gospodska ulica, kao i Banska uprava i Banski dvor.

     

     

    “Tome treba dodati Muzej Republike Srpske i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske. Ostale ponude u urbanoj zoni su mnogobrojni događaji, ugostiteljski i trgovački objekti i slično”, navodi Šukalo.

    Što se tiče ponude izvan grada, on kaže da su posebno atraktivni termomineralni izvori u Srpskim Toplicama, najistočniji trapistički samostan u Evropi, te Banj brdo – vidikovac i spomenik.

    “Nešto dalje su Etno-selo `LJubačke doline`, Krupa na Vrbasu – slapovi, vodenice, manastir i jezero na Manjači, a u okruženju kraljevski grad Jajce, Nacionalni park Kozara, vinarije, destilerije, banje i slično”, naveo je Šukalo.

  • U Banjaluci nedovoljno taksi vozila

    U Banjaluci nedovoljno taksi vozila

    Banjaluka nema dovoljno taksi vozila. Reći će vam oni koji ovu vrstu prevoza trebaju. U gradu je 265 vozila. Ako i toliko. Jer, neki licencu imaju, a taksi prevozom se ne bave. I ima onih koji godinama na tu licencu čekaju.

    Branislav Čerek, odbornik u Skupštini grada, inicirao je sastanak u Gradskoj upravi i predložio da se poveća broj taksi vozila u gradu. Druga varijanta je apelacija Ustavnom sudu kako bi se znalo da li gradonačelnik ima pravo da odlučuje koji broj taksi vozila će biti u gradu.

    -I tom odlukom se spriječava konkurencija, što je apsurdno. Ja sam im na sastanku iznio neke detalje, a oni meni predložili da ja iniciram donošenje studije o saobraćaju na nivou grada. Rekao sam im da je to njihov posao, da se time bave, a oni su meni rekli da to košta – kaže Čerek za Srpskainfo.Poslao im je i imejl u kojem je predložio da se broj od 265 vozila poveća na 400. Prema njegovim riječima, od 265 registrovanih taksista, bar 50 njih uopšte ne vozi. Mnogi ljudi, kako kaže, još uvek imaju licencu, ali se ne bave ovom delatnošću, što dodatno ograničava tržište, kao i da grad ne zarađuje od taksi stajališta.

    –Lakše je otvoriti apoteku u Banjaluci, nego dobiti licencu za taksi. Ne znam da je neko namjeravao da napravi zgradu ili otvori apoteku, a da je na dozvolu čekao 7 godina, kao što se čeka licenca za taksi – kaže on.

    Čerek, odbornik Narodnog fronta, na sjednici Skupštine grada u junu pitao je gradske vlasti na osnovu kojih parametara je određeno da Banjaluci treba baš 265 taksista i tada najavo da će se obratiti Ustavnom sudu RS da dobiju mišljenje da li je došlo do uskraćivanja prava na rad ljudima ili nije.

    Gradska menadžerka Mirne Savić Banjac, tada mu je odgovorila da taksisti koji sada rade nisu za to da se lista povećava. Rekla je da nemaju pravo da ljude skidaju sa spiska jer ne rade, obzirom da licencu dobijaju od ministarstva.

    -Kada smo počeli da „češljamo“ ovu oblast, našli smo nekoliko ljudi koji su preminuli, neki žive u inostranstvu, jedan je bio u u zatvoru – rekla je tada odborniku Čereku.