Kategorija: Banja Luka

Gradski olimpijski bazen u Banjaluci ponovo od sutra zatvara vrata za posjetioce, jer je, kako navode primorani su da privremeno obustave sve sportsko-rekreativne aktivnosti.

Kako su saopštili, odluka dolazi nakon višemjesečne, a zapravo i višegodišnje borbe s nagomilanim problemima koji iz dana u dan postaju sve veći.

“Ponavlja se, nažalost, isti scenario od prije samo mjesec dana. I dalje se suočavamo sa nedostatkom osnovnih uslova za rad, koji su ključni za sigurnost i funkcionisanje. To uključuje nepostojanje mogućnosti angažovanja spasilačke službe, nemogućnost servisiranja obaveza za snabdijevanje električnom energijom neophodnom za rad svih sistema, te kritičan nedostatak finansija za obezbjeđivanje lož ulja za zagrijavanje vode. Bez ovih elementarnih preduslova, jednostavno ne možemo garantovati bezbijedno i kvalitetno okruženje za naše posjetioce i sportiste. Iz tog razloga, Gradski olimpijski bazen prestaje sa pružanjem sportsko-rekreativnih usluga 22.07.2025”, navode iz “Akvane”.

Kako dodaju, ova teška odluka je direktna posljedica nedovoljne podrške lokalne zajednice.

“Želimo ponovo naglasiti, po ko zna koji put, da objekti poput Gradskog olimpijskog bazena nisu i ne mogu biti rentabilni niti samoodrživi nigdje u svijetu. Svaki sličan objekat, bilo da je riječ o plivalištu ili sportskoj dvorani, zahtijeva značajnu podršku lokalne zajednice kako bi se pokrili visoki operativni troškovi. Naši prihodi, koje generišemo kroz prodaju ulaznica i usluga, jednostavno ne mogu pokriti ogromne rashode za održavanje, energente, hemikalije i plate osoblja. Zato očekujemo da Skupština Grada Banjaluka revidira svoju odluku o ukidanju sredstava namijenjenih za funkcionisanje Gradskog olimpijskog bazena i JP ‘Aquana'”, navode oni.

Kako dodaju, svjesni su da ovo zatvaranje pogađa sve korisnike – rekreativce, sportske klubove, djecu koja uče plivati i profesionalne sportiste.

“Svi oni ostaju uskraćeni za neophodne uslove za trening i rekreaciju. Nastavljamo da ulažemo maksimalne napore kako bismo pronašli rješenja i obezbijedili uslove za ponovno otvaranje bazena. Vaše razumijevanje i strpljenje u ovim teškim trenucima su nam od neprocjenjive važnosti”, zaključuju iz oni u saopštenju.

Roditelji u Banjaluci i ove godine suočeni su s manjkom mjesta u vrtićima, pa je tako na konkurs Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje stiglo je oko 3.000 prijava, a mjesta ima za svega 540 djece.

Kako je rekao, je direktor Centra Petar Jokanović, konkurs  za primijer djece je bio otvoren od 7. do 18. jula, a kako je dodao, ove godine primaju više djece nego lani.

On je kazao, da još nije izvršeno bodovanje prijava, što će uraditi do 15. avgusta, a rezultati će biti objavljeni odmah nakon što komisija završi taj dio posla.

“Većina mjesta za koja smo raspisali konkurs biće oslobođena 15. avgusta jer do tada budući školarci imaju pravo da budu u vrtiću. Roditelji djece koja su prošla mogu da očekuju da budu prozvani u drugoj polovini avgusta ili početkom septembra”, rekao je Jokanović.

Cijene boravka djece u banjalučkim vrtićima i dalje ostaju iste – za prvo dijete roditelji će izdvajati 165 KM, dok porodice sa više djece ostvaruju određene olakšice.

U slučaju da dvoje mališana iz iste porodice pohađa vrtić, drugo dijete plaća 115 KM. Za porodice sa troje i više djece cijena se dodatno umanjuje – prvo dijete plaća 115 KM, drugo 99 KM, dok je treće oslobođeno plaćanja.

Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka trenutno ima 32 vrtićka objekta u svom sastavu.

Kada govorimo o besplatnim legalizacijama prešli smo broj od 8.000 legalizovanih objekata, a pred nama je još oko 5.000 zahtjeva, koji očekujem da ćemo završiti do kraja naredne godine – poručio je ovo ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje Vuk Višekruna, istakavši da se ovaj proces u Banjaluci odvija u kontinuitetu, saopšteno je iz Gradske uprave.

“Zahtjeve rješavamo ustaljeno dobrom dinamikom, a svakako nastavićemo da sprovodimo ovaj proces dok god za tim postoji potreba, odnosno dok god ne riješimo sve zahtjeve naših građana”, rekao je on.

Govoreći o besplatnim građevinskim dozvolama, Višekruna je istakao da je do sada izdato oko 300 dozvola za izgradnju stambenih objekata površine do 200 kvadratnih metara.

“Ovaj proces uglavnom se odvija u kontinuitetu. Početkom ove godine imali smo jedan zastoj zbog neusvajanja Budžeta, ali odmah po usvajanju budžeta izdali smo oko 60 besplatnih građevinskih dozvola našim sugrađanima. Očekujem da će se do kraja ove godine realizacija ove mjere podrške našim građanima odvijati nesmetano, jer smo za ove namjene izdvojili oko 1.800 000 KM”, kazao je Višekruna.

On je naglasio da se značaj ovih mjera ogleda upravo u uštedama koje one donose građanima Banjaluke.

“Kroz besplatne građevinske dozvole za objekte do 200 kvadratnih metara građani ostvaruju uštede u iznosu od 10.000 do 15.000 KM. Ovo je zaista značajna olakšica jer ta sredstva koja su ranije morali izdvajati za pribavljanje dozvole, sada mogu uložiti u samu izgradnju objekta. Kada je riječ o legalizaciji, uštede su još veće jer su i objekti uglavnom veći, a znamo da je moguće legalizovati objekte površine do 400 kvadratnih metara. Kroz ovaj proces građani mogu uštediti od 15.000 do 20.000 KM”, rekao je ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje.

Komentarišući navode pojedinih političara koji besplatnu legalizaciju u Banjaluci nazivaju prevarom, objašnjavajući da je legalizacija besplatna i u drugim opštinama u Republici Srpskoj, Višekruna je istakao da je nesporna činjenica da je legalizacija postala besplatna zahvaljujući inicijativi koju je pokrenuo Grad Banjaluka i gradonačelnik Draško Stanivuković.

Upravo po inicijativi koju je pokrenuo gradonačelnik Stanivuković izmijenjen je zakon koji je omogućio da legalizacija bude besplatna – podsjetio je Višekruna.

Prije više od godinu dana, Skupština grada Banjaluka jednoglasno je usvojila odluku o izgradnji prve Sportske gimnazije.

Odlučeno je da ova gimnazija bude u prostorijama Sokolskog doma, koji bi trebalo rekonstruisati i adaptirati.
Do danas od te odluke nije se dalje odmaklo.

Na prijedlog gradonačelnika Draška Stanivukovića, Skupština grada je u martu prošle godine jednoglasno donijela odluku da Banjaluka dobije prvu Sportsku gimnaziju na lokaciji Sokolskog doma.

Nakon više od godinu dana, rekonstrukcija i adaptacija ovog objekta nije ni započeta iako su izabrani izvođači radova i obezbijeđena sredstva.

– Čekamo dozvolu već mjesecima od nadležnog ministarstva i hoćemo izgraditi, novac imamo obezbjeđen, sve imamo ali nas zavlače sa svim papirima kao i za šetalište, za kružni, ne daju dozvole za sportsku gimnaziju, ne daju ništa – naveo je Stanivuković.

Iz resornog ministarstva pojašnjavaju – grad je dostavio nepotpunu dokumentaciju.

– Grad je dostavio zahjtev za dozvolu za građenje, međutim dokumentacija nije bila potpuna i mi smo informisali zvanično i uputili zahtjev za dopunu dokumentacije – pojasnio je Bojan Vipotnik, ministar za prostono uređenje, građevinarstvo i elekologiju Republike Srpske, prenosi RTRS.

Nedostaje tehnička dokumentacija, dokazi o riješenim imovinsko-pravnim pitanjima, elektro-energetske saglasnosti, ekološka dozvola ili dokaz da nije potrebna i uplaćena taksa od 0,3 odsto ukupne vrijednosti izvođenja radova.

– Kada nam grad dostavi dopunu neophodne dokumentacije ministarstvo će u najkraćem mogućem roku izdati dozvolu za građenje – dodao je Vipotnik.

Gradska uprava 2023. uputila je dopis i Ministarstvu prosvjete i kulture, u kojem je tražila spisak potrebne dokumentacija za dobijanje saglasnosti, međutim, na tome je sve ostalo, potvrdila je resorna ministarka.

– Na tome je sve ostalo, mi nismo poslije dobili nikakav ni dopis, ni zahtjev u smislu samo škole. Prije svega je potrebna inicijativa, zatim je potrebno uraditi elaborat opravdanosti izgradnje i postojanja srednje škole kao i svi ostali potrebni elemnti društvene opravdanosti – naglasila je Željka Stojičić, ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske.

Resorna ministarka napomenula je da je od početka školske godine 2024/2025. u banjalučkoj Gimnaziji uveden sportski smjer, koji se izvodi prema oglednom nastavnom planu i programu koji će pokazati da li je opravdano uvođenje sportskog odjeljenja u gimnazije u Srpskoj, te da li će prilagođavanje školskog plana i programa doprinijeti da učenici koji se aktivno bave sportom imati i bolje rezultate u školi.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, zahvalio je Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, na iskazanoj pomoći i preuzimanju finansiranja azila na Manjači, ali i dodao da to Banjaluka može sama iznijeti.

“Hvala predsjedniku na brizi i pomoći, ali ovaj posao možemo sami iznijeti. Od njega i SNSD-a bi nam najviše značilo da nas ne sabotiraju, to je za sada sasvim dovoljna podrška. Važno nam je da nam ne branite da radimo šetalište uz Vrbas, da dobijemo saglasnost za izgradnju kružnog toka na raskrsnici kod ‘Audija’ i da ispoštujete ono što ste obećali – da konačno obezbijedite sredstva za Centralno spomen-obilježje”, napisao je Stanivuković.

On je naveo da su preduzeli sve neophodne mjere kada je u pitanju uređenje azila na Manjači.

“Imamo kapacitet, volju i želju da ovaj posao, kao grad i institucija, završimo. Završeni su dezinfekcija, deratizacija i čišćenje, zaposlena su tri nova radnika koji će raditi u azilu, a počeli smo i izgradnju ispusta za sve pse”, naveo je Stanivuković.

Kako je dodao, do sada su u azilu urađeni novi unutrašnji vodovi struje većeg kapaciteta da bi se psi mogli grijati IC lampama, zatim je izgrađen ispusni boks za pse, a napravljen je i unutrašnji karantin za bolesne životinje.

Kako tvrdi gradonačelnik Banjaluke, nabavljen je i uređaj za pranje azila, urađena je redovna dezinfekcija, te je ispražnjena septička i redovno se i kosi.

“Zajedno sa udruženjima nabavili smo podloge da psi ne leže na betonu, zamijenili pregrade i čeone strane boksova i postavili nove brave”, napisao je on.

Poslao je i poruku Dodiku.

“Prije nego što ponovo pomislite na azil na Manjači, razmislite o tome da prvo obezbijedite klima-uređaje na Kliničkom centru, jer tamo leže naši ljudi, građani ovog grada i Republike Srpske”, napisao je Stanivuković.

U Gradsku upravu Banjaluka zaprimljena je žalba na tender za „Izgradnju javne rasvjete u gradu Banjaluka po ESCO modelu“ vrijedan 35 miliona maraka.

Ne radi se o žalbi na izbor ponuđača, zato što ta procedura još nije okončana, već o žalbi na tehničku dokumentaciju.

„Iako je gradonačelnik Draško Stanivuković prije dva dana rekao da će ‘posao biti dodijeljen fondu iz Zagreba odnosno konzorcijumu kojeg između ostalog čine i firme iz Srbije’, čime je prejudicirao odluku da će posao dobiti zagrebačka firma ‘Končar’, posao još nije dodijeljen, tako da ne može biti riječ o žalbi na izbor ponuđača“, objašnjava sagovornik Capitala.

On precizira da je najvjerovatnije riječ o žalbi na tehničku dokumentaciju, ali ističe da je zakasnjela.

„Ta žalba praktično mora biti odbijena zato što je krajnji rok za žalbe na tehničku dokumentaciju sedam dana prije otvaranja ponuda, a taj rok je istekao 7. jula“, kaže naš izvor.

U prilog njegovoj tvrdnji ide i obavještenje na portalu javnih nabavki u kome se navodi da je „grad Banjaluka u postupku javne nabavke ‘Izgradnja javne rasvjete u gradu Banjaluka po ESCO modelu’ zaprimio žalbu na nivou postupka“, te da vodi postupak po žalbi.

Podsjećamo, u utorak je objavljeno da zagrebačka firma „Končar“ jedina ispunjava uslove za posao vrijedan 35 miliona maraka, dok banjalučke firme „ABC Solutions“ i „Elektropromet“ koje su se takođe prijavile ne ispunjavaju uslov kojim se traži da u posljednje tri godine ima prihode veće od 60 miliona maraka.

Inspektorat Republike Srpske demantovao je danas izjave koje su pojedinci juče iznosili o navodnom pritisku na rad kontrolnih organa i izmišnjenim ponovljenim analizama vode iz jezera kod Tržnom centru “Delta” u Banjaluci.

“Kontrola je izvršena 17.06.ove godine po zaprimljenoj prijavi u kojoj se traži da se ispita kako se puni jezero kod TC Delta, dok građani Banjaluke nemaju osnovne uslove za život, zato što nemaju vode na 40 stepeni. Tog dana od strane tehničara Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, a u prisustvu republičkog inspektora, izvršeno je uzorkovanje vode sa 12 cijevi koje pune vještačko jezero, o čemu postoji službena dokumentacija”,kazali su iz Inspektorata Srpske,

Dodaju da nakon analize izvršene u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, za sedam uzoraka je utvrđeno da je voda za piće, a što pokazuje Izvještaj o izvršenim ispitivanjima sačinjen 23.06. ove godine, dok je za pet uzoraka utvrđeno da voda nije ispravno za piće.

“Dakle, riječ je o rezultatima koji su utvrđeni prije mjesec dana i predstavljaju nepobitne činjenice, koje osnovano bude sumnju o porijeklu vode kojim se jezero puni, jer se postavlja pitanje kako je moguće da uzorci daju različite rezultate ako se pune iz istog izvora”, ističu iz Inspektorata i dodaju da ispitivanjem jednog uzorka obuhvataju se različiti parametri koji u konačnoj ocjeni daju rezultat.

“Upravo zbog toga, jer nije dovoljno jasno predstavljena ozbiljnost kompletno utvrđenih činjenica i svih analiziranih stavki, došlo je do pogrešne interpretacije. Rezultati analiza su dostupni svim zainteresovanim građanima na uvid i dostavljeni medijima, upravo radi tačnog informisanja javnosti i suzbijanja neosnovanih špekulacija zlonamjernih pojedinaca”, pojašnjavaju iz ove institucije.

Ističu da obzirom da postoje prijave i opravdana sumnja da je jezero prošle godine napunjeno gradskom vodom, te da se i sada djelimično puni iz gradskog vodovoda, dalje postupanje inspektora će biti da se utvrdi postoje li neslaganja izvedenih radova na vodovodnoj mreži u odnosu na projektnu dokumentaciju.

“Neophodno je utvrditi da li je voda iz gradskog vodovoda nezakonit

Azilu za pse na Manjači trenutno su najpotrebniji projekat uređenja objekta, kao i zapošljavanje najmanje dva radnika koji bi svakodnevno vodili brigu o psima, kako bi im se obezbijedili osnovni uslovi za život.

Ekipa “Nezavisnih novina” posjetila je azil i uvjerila se u trenutno stanje. U ovom prostoru trenutno boravi oko 100 pasa različitih rasa i veličina.

Nakon što su radnici koji su ranije vodili brigu o psima prestali da dolaze, tu ulogu su preuzeli volonteri, kao i predstavnici Odjeljenja za komunalne djelatnosti Gradske uprave, koji svakodnevno provode nekoliko sati u hranjenju i njezi pasa.

Kako nam je rekao jedan od radnika koga smo zatekli na terenu, jedan od najvećih problema je sam hangar u kojem su psi smješteni.

“Skoro svaki dan dolaze volonteri, ima inicijativa i grupa koje se uključuju. Hangar u kome se nalaze psi hitno zahtijeva uređenje, ljeti je pretoplo, zimi hladno, jer nema ni stropa”, rekao je on.

Pored hangara nalazi se i nadstrešnica u kojoj trenutno borave psi. Ipak, često se dešava da psi sami izlaze iz boksova, pa je tako i ekipu “Nezavisnih” dočekala vesela družina od dvadesetak pasa odmah na ulazu u azil.

“Taj dio su napravili volonteri. Zaista često dolaze i rade sve što mogu da poboljšaju uslove za pse. Ipak, dva stalno zaposlena radnika su nešto što je ovom azilu trenutno najpotrebnije. Zakon propisuje jednog radnika na 50 pasa”, ističe on.

Napominje i da se često dešava da ljudi jednostavno ostave pse ispred kapije azila.

“Imamo higijeničara koji po prijavi dolazi i dovodi pse u azil. Naravno da postoje prioriteti, ali ne možemo baš sve pse pokupiti s ulice”, kaže on.

Ipak, kako ističe, hrane za pse trenutno ima dovoljno.

“Ambulanta koja je prošla na tenderu zaista dobro radi svoj posao. Redovno brinu o psima i nabavljaju im hranu. Ovo je mnogo kvalitetnija ishrana u odnosu na onu koju su psi imali ranije”, kaže naš sagovornik.

“Limeni krov bez izolacije je ogroman problem – ljeti ne možemo rashladiti hangar, a zimi ne postoji način da se ugrije”, ističe jedna volonterka koja već godinama brine o psima u azilu na Manjači.

Dodaje da su pored krova, izuzetno važni i ispusti iz boksova.

“Čak smatram da su ispusti i važniji od same izolacije krova, jer bi psi tada mogli makar da izađu, osjete vazduh, vide svjetlost dana i na trenutak budu van zatvorenog prostora.”

Osim neadekvatnih uslova u hangaru, veliki problem predstavlja i nedostatak radnika.

“Zakon propisuje jednog radnika na 50 pasa. Za trenutni kapacitet azila, koji iznosi oko 100 pasa, bilo bi potrebno najmanje dvoje zaposlenih koji bi radili po osam sati dnevno. Trenutno to nije slučaj, radnik kojeg ste danas zatekli dolazi na nekoliko sati, ali nakon podneva nema nikoga, osim ako ne dođu volonteri”, navodi ona.

Dodaje da su izolacija krova, ispusti i zapošljavanje dva radnika prioriteti, ali da bi neophodno bilo uraditi i ulazni karantin.

Prije nego što pas uđe u glavni dio azila, morao bi provesti 10 do 15 dana u karantinu, da ne bi eventualno donio zarazu među druge pse.

Govoreći o trenutnim uslovima, kaže da su volonteri sami napravili nadstrešnicu u kojoj sada boravi veliki broj pasa.

“Taj dio smo mi volonteri ogradili u januaru armaturnom mrežom, jer nam je tada rečeno da će svi psi biti vraćeni u hangar. A tamo je bilo minus 30, voda je bila zaledila, uslovi su bili katastrofalni”, kaže ona.

Vremenom su, kako kaže, psi počeli da prave rupe i izlaze, pa se trenutno radi na sanaciji.

“Svake nedjelje organizujemo radne akcije kako bismo ponovo ogradili taj prostor i spriječili pse da izlaze. Takođe radimo i na obnovi ograde oko cijelog azila, jer psi kopaju ispod nje i izlaze napolje. Zatvaramo sve otvore armaturnim mrežama koje zabijamo u zemlju, kako bi ogradni prostor postao bezbjedan i zatvoren sa svih strana”, zaključuje naša sagovornica.

Naime, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon sjednice Kolegijuma načelnika odjeljenja i šefova odsjeka Gradske uprave koji je održan početkom sedmice rekao je da projekat uređenja azila iznosi 600.000 KM.

“Projekat potpunog uređenja azila na Manjači iznosi 600.000 KM, u procesu smo pronalaska modaliteta finansiranja ovog projekta, kako bismo trajno riješili ovo važno pitanje za naš grad”, naveo je Stanivuković.

Nakon što je BL portal juče objavio da su počeli pripremni radovi na lokaciji između katoličkog samostana i restorana „Maj vej“, preko puta Centruma na Petrićevcu, na mjestu gdje će prema ranijim najavama medija prodajni lanac Lidl otvoriti svoj prvi supermarket u Banjaluci, iz Gradske uprave na naš upit potvrdili su da je na ovoj lokaciji izdata građevinska dozvola za izgradnju hipermarketa pomenutog lanca, sa pratećim sdržajima.

„Odjeljenje za prostorno uređenje je dana 11. aprila 2025. godine izdalo Franjevačkom samostanu – Petrićevac Banja Luka, građevinsku dozvolu za izgradnju poslovnog objekta, sadržaja – hipermarket sa pratećim sadržajima“, naveli su iz Gradske uprave u odgovoru na BL portal.

Prije nekoliko dana na ovoj lokaciji postavljena je zaštitna ograda, i nakon toga počeli su pripremni radovi. Tako je već iskrčeno žbunje i vegetaacija a mašine i radnici su i danas na terenu.

Prema ranijim tvrdnjama medija upravo bi naa ovoj lokaciji trebalo da bude otvoren prvi od šest supermarketa koje Lidl planira da otvori u Banjaluci.