Kategorija: Banja Luka

  • Mjera stara 10 godina nepoznanica za mnoge: Banjalučani ogorčeni zbog zaključavanja Kastela

    Mjera stara 10 godina nepoznanica za mnoge: Banjalučani ogorčeni zbog zaključavanja Kastela

    Malo poznata činjenica u gradu na Vrbasu je to da se tvrđava Kastel zaključava nakon 21 sat, što dokazuje ogorčenost građana koji su nedavno zamoljeni da napuste tvrđavu u navedenom periodu.

    Banjalučanin, čije je ime poznato redakciji Srpskainfo, kazao je da se njegov maloljetni sin nedavno našao u neprijatnoj situaciji, kada ga je zaštitar oko 21 čas obavijestio da mora napustiti Kastel, jer se zaključava.

    “Moj sin, koji ima nepunih 17 godina, došao je ogorčen sa Kastela, gdje je bio s drugaricom. U jednom trenutku je došao član obezbjeđenja, koji im je rekao da moraju napustiti tvrđavu. Na njegovo pitanje “zašto”, kazao je da se tvrđava zaključava, te nije želio dati detaljnija obrazloženja”, kazao je on.

    Naglašava da stavljanje Kastela pod katanac predstavlja čin ograničenja slobode građana Banjaluke.

    “Ne znam otkud nekome pravo da zaključava Kastel, koji je jedan od simbola grada Banjaluka, mjesto gdje su mnoge generacije bilježile lijepe trenutke. Moja generacija je svoje tinejdžerske dane, u poslijeratnim godinama, provodila na Kastelu, gdje smo bezbroj puta znali i osvanuti. Godinama unazad, građani različitih starosnih dobi jedva bi čekali proljeće i ljeto da budu na Kastelu, da se druže s momcima, djevojkama, prijateljima. Prvi put čujem da se tvrđava zaključava”, kazao je ovaj Banjalučanin. Istakao je da je u redu da na tvrđavi budu angažovani zaštitari radi zaštite imovine i održavanja reda, ali da bi na tome trebale ostati bezbjednosne mjere.

    “Tu je, između ostalog, i Kamena kuća, u kojoj se održavaju različite izložbe, gdje nerijetko budu predstavljena vrijedna djela, na čiju bi sigurnost trebao neko paziti”, navodi on.

    Povodom pritužbi građana Banjaluke Srpskainfo je kontaktiralaGradsku upravu Banjaluka, iz koje su upit proslijedili kulturnom centru Banski dvor, u čijoj je nadležnosti tvrđava Kastel.

    Bezbjednost

    Iz ove ustanove su istakli da je ovakva mjera na snazi više od decenije, i to, prije svega, iz bezbjednosnih razloga.

    “Radno vrijeme tvrđave Kastel je već više od deset godina nepromijenjeno i završava u 21 sat, sa izuzetkom i u slučajevima kada se na tvrđavi realizuju koncerti, manifestacije i drugi programski sadržaji. Svaki objekat ima svoje radno vrijeme, a tvrđava Kastel je specifična, jer veliki dio njene površine nije osvijetljen. Definisano radno vrijeme je veoma važno i sa bezbjedonosnog aspekta, jer smo u prošlosti bili svjedoci okupljanja različitih grupa, devastiranja objekta i učestalih intervencija policije”, kazali su iz ove ustanove.

    Smatraju da građane zbunjuje to što trenutno na ovoj tvrđavi nema table koja bi ih obavijestila o radnom vremenu, ali da razlog za to leži u vandalskom činu nepoznatih počinilaca.

    “Banski dvor je već preduzeo aktivnosti da nova tabla u najskorije vrijeme ponovo bude postavljena, a što će, uvjereni smo, preduprijediti sve buduće nesporazume i pitanja u vezi s ovom tematikom”, kazali su iz ove ustanove.

    PROMJENE

    Iz Gradske uprave su kazali da je u toku projekat obnove Kastela u sklopu koga će biti izgrađena ljetna pozornica. Takođe, navode da je u planu i postavljanje rasvjete kako bi se obezbijedili optimalniji uslovi za održavanje manifestacija, koncerata i drugih aktivnosti na ovoj značajnoj gradskoj lokaciji.

    “Investiranje u tvrđavu Kastel je opravdano željom Grada da ovo značajno kulturno-istorijsko zdanje zasija u punom sjaju, kako bi se uljepšala sveukupna slika Banjaluke”, kazali su u Gradskoj upravi.

  • Okružni sud u Banjaluci donio pravosnažnu presudu: Nepotpisivanje ugovora ne oslobađa od plaćanja računa “Eko toplanama”

    Okružni sud u Banjaluci donio pravosnažnu presudu: Nepotpisivanje ugovora ne oslobađa od plaćanja računa “Eko toplanama”

    Okružni sud u Banjaluci donio je pravosnažnu presudu prema kojoj je Banjalučanka dužna da “Eko toplanama” plati račune za korišćenje toplotne energije, iako sa tim preduzećem nije potpisala ugovor.

    Taj sud je, naime, potvrdio prvostepenu presudu Osnovnog suda u Banjaluci, kojom je ona, uz dug od 801,72 KM obavezana da plati i zateznu kamatu te troškove parničnog postupka, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

    Ona se prethodno žalila na prvostepenu presudu, ali je njena žalba odbijena, a preduzeće “Eko toplane”, koje ju je tužilo, dobilo je pravnu bitku.

    Prema presudi, koja je u posjedu “Glasa Srpske”, Okružni sud konstatuje da je Osnovni sud zaključio da su “Eko toplane” dokazale da je tužena bila u ugovornom odnosu sa banjalučkom “Toplanom” sve do 1. februara 2018. godine, nakon čega su poslove proizvodnje i isporuke toplotne energije preuzele “Eko toplane”.

    Nesporno je, dodato je, da tužena nije zaključila pismeni ugovor sa “Eko toplanama” o isporuci toplotne energije, ali, kako je zaključeno, nedostatak takvog ugovora ne isključuje činjenicu da je jedna stranka svojom voljom energiju isporučivala, a druga ju je, takođe svojevoljno, koristila.

    Sud, naime, zaključuje da se volja za zaključenjem ugovora može izraziti riječima, uobičajenim znacima ili ponašanjem. Kako je dodato, to se ovdje ogleda u tome što je tužilac, odnosno “Eko toplane”, nastavio da isporučuje energiju, a što se, između ostalog, vidi iz akata tužene kojim zahtijeva mjerenje temperature i izlazak predstavnika “Eko toplana” na mjesto mjerenja.

    Osim toga sud je utvrdio da je ona odbila da plati osam računa iz 2018. godine, dok je uplatila dva zadnja računa za tu, te još 11 računa za 2019. godinu.

    Sud je, između ostalog, ustanovio da tužena nije podnosila pismeni zahtjev za izdvajanje iz centralnog toplifikacionog sistema i prestanak korišćenja isporuke toplotne energije, već je nastavila da koristi usluge “Eko toplana” i pored obavještenja da je tužilac novi isporučilac energije i da za isporuku koristi dotadašnju opremu koju je koristila stara “Toplana”.

    • Proizlazi da je tužena do 1. februara 2018. godine bila korisnik usluga “Toplane” a.d., da ju je “Toplana” obavijestila o činjenici da “Eko toplane” preuzimaju poslove isporuke toplotne energije, a nakon čega je objavljen i javni poziv za zaključenje ugovora o isporuci toplotne energije – istaknuto se u presudi.

    Dodaje se da je tuženoj, dakle, bila poznata činjenica da će ubuduće biti korisnik usluga “Eko toplana”, koje su preuzele poslove isporuke toplotne energije pa ukoliko nije željela da bude u ugovornom odnosu sa novim isporučiocem, bila je dužna da traži isključenje sa toplifikacionog sistema.

    • Međutim, tužena je nastavila da koristi usluge “Eko toplana” i u konkretnom slučaju se ima smatrati da je došlo do zaključenja ugovora, u smislu odredbe člana 16. Zakona o komunalnim djelatnostima i 67. stav 1 Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) – istaknuto se u presudi.

    Advokat Darija Mirnić-Majstorović, koja zastupa “Eko toplane”, navela je da su sve presude jasne i da je presuđeno u korist “Eko toplana”. Presude smatra rezultatom vrlo odgovornog i jedinstvenog pristupa pravnim pitanjima od strane “Eko toplana”, kao komunalnog preduzeća i njene kancelarije koja ih prati od početka rada.

    Mirnić-Majstorović posebno ističe da su sada pravni stavovi koji su korisnicima “Eko toplana” od početka bili saopštavani, potvrđeni kao pravno ispravni i istiniti. Vjeruje da će ove presude dovesti do smanjenja broja sudskih postupaka.

    Advokat Vanja Lakić, koja je zastupala više korisnika “Eko toplana”, priznaje da još nije donesena nijedna konačna presuda u njihovu korist, izuzev jedne prvostepene, koju je u maju donio Osnovni sud u Banjaluci.

    • Ja sam sad dobila prvostepenu presudu u korist stranke i mislim da je to bila prva prvostepena presuda u korist stranke. Mislim da je tu po zakonu odlučeno, kako i čitavo vrijeme ističem. Ja pretpostavljam da će “Eko toplane” uložiti žalbu. Imala sam, iskreno, i vlastiti spor te sam odbijena, ali sam išla dalje, na Vrhovni sud i Ustavni sud. Moja pretpostavka je da će Vrhovni ili Ustavni sud drugačije odlučiti – rekla je Lakićeva.

    Iz “Eko toplana” ističu da su korisnici njihovih usluga, koji su koristili isporučenu toplotnu energiju, dužni da je i plaćaju. Dokaz za to je, kako dodaju, i posljednja presuda Okružnog suda u Banjaluci od 24. maja ove godine, koja je samo jedna u nizu drugostepenih, pravosnažnih presuda u korist “Eko toplana” Banjaluka.

    • Ovom presudom, potvrđuje se sudska praksa Osnovnog i Okružnog suda u Banjaluci da svaki korisnik mora da plati toplotnu energiju koja mu je isporučena, a sa druge strane, ima pravo da u skladu sa propisima odbije isporuku toplotne energije ukoliko istu ne želi i da se isključi sa sistema daljinskog grijanja u skladu sa važećim propisima – naveli su iz “Eko toplana”.

    Kako dodaju, Sud je kroz presudu potvrdio činjenicu da nedostatak pismenog ugovora ne isključuje činjenicu da su stranke svojom voljom, tj. svojim radnjama vršile isporuku toplotne energije i njeno korišćenje, jer se volja za zaključivanje ugovora može izraziti riječima ili uobičajenim znacima ili ponašanjem iz kojeg se može zaključiti postojanje takve volje, a ovo je temeljna odredba člana 28. ZOO.

    Iz “Eko toplana” podsjećaju da je niz korisnika bio zbunjen zlonamjernim dezinformacijama koje su se pojavljivale, a i dalje se pojavljuju u nekim medijima u vezi sa ugovornim odnosom između “Eko toplana”, kao isporučioca toplotne energije i krajnjih korisnika. Nažalost, kako konstatuju, određeni broj korisnika je postao “žrtva” ovih dezinformacija i upustili su se u sudske postupke bez potrebe.

    • Evidentno je da od osnivanja “Eko toplana”’ postoje određene interesne grupe kojima očigledno nije u interesu da sistem daljinskog grijanja u našem gradu funkcioniše te da zbog svojih interesa pokušavaju da naprave zabunu kod određenog broja korisnika, izlažući ih samo dodatnim sudskim troškovima i zateznim kamatama – zaključuju iz “Eko toplana”.

    Očigledno je, dodaju, da je jedan od ciljeva tih interesnih grupa da bude urušen sistem naplate “Eko toplana” te da “Eko toplane” ne budu samoodrživo preduzeće, što one istinski jesu već četiri godine, odnosno od samog osnivanja.

    • Međutim, procenat kumulativne naplate od više od 93 odsto za prve četiri godine postojanja sa tendencijom rasta iz godine u godinu, pokazuje da u tome nisu uspjeli. Na kraju, istaknuta je činjenica da rezultati “Eko toplana” pokazuju da su “Eko toplane” samoodrživo i stabilno preduzeće i da su stvorene sve pretpostavke da to budu i u narednom periodu, kao i da se sistem daljinskog grijanja, koji je bio višedecenijski problem u Banjaluci, dalje razvija, a da kvalitet usluge prema krajnjim korisnicima iz godine u godinu bude sve bolji – kažu iz “Eko toplana”.