Kategorija: Banja Luka

Peta turistička regata održana je danas na potezu od Krupe na Vrbasu do Rafting centra “Kanjon” u Karanovcu, u cilju popularizacije i podrške razvoju raftinga, kao i ekološke svijesti o zaštiti Vrbasa.

Regata je i dio pripremnih aktivnosti za predstojeće Svjetsko prvenstvo u raftingu, kojem će Banjaluka biti domaćin 2023. godine.

Gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je učestvovao u regati, kazao je da mu je sreća i radost kada ima priliku da u mnogim ljepotama i sportovima direktno učestvuje.

“Moja parola u životu je da kada čovjek nešto iskusi i osjeti, spozna ljepotu i čar nečega. Tek onda ako se bavi poslom kao što je politika može da ima veći senzibilitet da u to ulaže, da to razumije i da ljude koji se strastveno bave tim u potpunosti podrži”, kazao je on.

Upravo učestvujući u ovoj regati, kako je naglasio – dobio je takvu vrstu prilike.

“Uživao sam, upoznao sam se dodatno sa procedurama u ovom sportu i već preko deceniju nema godine a da se bar par puta ne spustim Vrbasom”, naveo je, ističući da je Vrbas i obaveza i dužnost svih nas da vodimo računa o njemu kao jednom od simbola grada. Najavio je da će se kao i do sada odazvati ovakvim ili sličnim manifestacijama.

“Očekujemo velike manifestacije i takmičenja i svakako pomaže da naš grad bude što poznatiji, viđeniji na evropskoj, ali i svjetskoj razglednici”, istakao je on.

Predsjednik Skupštine grada Banjaluke Mladen Ilić u izjavi medijima kazao je da je ovaj projekat započeo kao ekološki u okviru kojeg je ranijih godina čišćeno korito rijeke Vrbas, od Krupe na Vrbasu pa sve do Kanjona.

“Ove godine evo u nešto drugačijoj formi, kao turistički da dodatno pojasnimo šta sve čini rafting koji je jedan od simbola Banjaluke”, naveo je on. Izrazio je uvjerenje da će se ovaj sport nastaviti razvijati i u narednom periodu.

“Imamo jednu takvu priliku, Svjetsko prvenstvo u raftingu 2023. godine i u takvom projektu svi zajedno moramo pokazati jedinstvo”, kazao je Ilić. U ime organizatora regate – RK „Kanjon“ Aleksandar Pastir poručio je da svi treba da shvate značaj Vrbasa i da se zajedno ide u pravcu zaštite ove rijeke.

Govoreći o Svjetskom prvenstvu 2023. godine, Pastir je najavio preko 100 timova, ističući da svi žele da dođu u Banjaluku.

“Ono što je nama bitno jeste da promovišemo bezbjedan rafting, kao što smo danas, da što više građana ode na vodu i da zna kako se koristi oprema”, naveo je on. Naglasio je da nakon razvoja sportskog, dolazi i turistički raftinig koji znači razvoj privrede, ali i ovog kraja.

Ovogodišnjoj regati je prethodila obuka skipera, a jedan od polaznika Anđela Vranješ iz RK „Kanjon“ ističe da je do sada na obuci prošla teoretski dio, koji se prije svega odnosi na značaj bezbjednosti na vodi.

“Učili smo i o načinima veslanja, te o sportskom i turističkom dijelu raftinga. Samim tim što sam odrasla na Vrbasu sve mi je to jako zanimljivo”, zaključila je ona.

U današnjoj regati učestvovali su turistički radnici, novinari, sportski kolektivi, ekolozi, građani Banjaluke i drugih gradova iz Republike Srpske i Federacije BiH.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković hvali se da će nakon rebalansa budžetska kasa biti teža za 17 miliona KM. Uglavnom zasluge za dodatne milione pripisuje radu svoje administracije. ATV u analizi ističe da brojevi iz Nacrta rebalansa budžeta Grada Banjaluka za 2021. koji je pripremilo Odjeljenje za finansija Gradske uprave Banja Luka govore drugačije.
Iz Nacrta rebalansa budžeta Grada Banjaluka za ovu godinu koji je sastavila aktuelna Gradska uprava vidljivo je da je veći budžetski okvir rezultat prije svega suficita/nepotrošenih sredstava administracije Igora Radojičića, rasta prihoda od indirektnih poreza, donacija Republike Srbije i povoljne građevinske sezone, navodi ATV.

1. Suficit iz 2020. godine – 6.262.854 KM

Po okončanom finansijskom obračunu za 2020. godinu u kojoj je grad Banjaluku vodila administracija na čelu sa Igorom Radojičićem ostvaren je suficit, odnosno ostavljena su neutrošenih sredstava u iznosi 6.262.854 KM koja su sada na raspolaganju novoj gradskoj administraciji. Gradski Budžet raspolaže sa više od 10 miliona KM sredstava raspodjele suficita iz ranijih perioda, a skoro dvije trećine su nepotrošena sredstva iz 2020. godine.

2. Doprinosi rada poreskih organa

Prihodi od indirektnih poreza koje će državni, odnosno republički nivo doznačiti Gradu Banjaluka u Nacrtu rebalansa su projektovani u iznosu većem za 6.2 miliona KM, a uslijed prije svega rasta potrošnje i ekonomske aktivnosti.

“Što se tiče teritorije grada Banjaluka prihodi su iz nadležnosti Poreske uprave Republike Srpske bili u iznosu od 648 miliona i 200 hiljada maraka i predstavljaju povećanje od 73 miliona i 200 hiljada maraka u odnosu na isti period prošle godine. Od tih prihoda koji su prikupljeni na teritoriji grada Banjaluka i u skladu sa zakonom o budžetskom sistemu kao izvorni prihodi lokalnih zajednica, a samim tim i grada Banjaluka pripalo im je 47,7 miliona km što je povećanje od 11 i po miliona u odnosu na isti period prošle godine”, kaže Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske.

3. Donacije od Republike Srbije, tačnije grantovi su povećani za 5,4 miliona KM

Značajna cifra kao podrška poboljšanju komunalne, sportske i školske infrastrukture Banjaluke stigla je od Republike Srbije. Grantovi su povećani za 5,4 miliona KM u odnosu na početni budžet koji je iznosio 1,3 miliona KM. Ovo povećanje dolazi iz inostranstva od donatora, a najveći među njima je Republika Srbija. Od Srbije grad Banjaluka dobio je milion KM za izgradnju multifunkcionalne sportske dvorane, 500.000 KM za izgradnju gradskog parka i 4,3 miliona KM za izgradnju škole u naselju Ada.

4. Dobra građevinska sezona i rast prihoda po osnovu rente

Zahvaljujući dobroj građevinskoj sezoni i rastu prihoda po osnovu rente i drugih naknada koje naplaćuje grad, u budžet je stiglo oko 3,5 miliona KM.

Zgrade Kulturnog centra Banski dvor i Gradske uprave Banjaluka osvijetljene su večeras zlatnom bojom, u okviru obilježavanja “Zlatnog septembra” – mjeseca podrške djeci i adolescentima oboljelim i liječenim od malignih bolesti.
Predsjednik Udruženja roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra” Dijana Berić izjavila je danas da se na taj način Banjaluka pridružuje drugim evropskim gradovima u obilježavanju “Zlatnog septembra” i pružanja podrške djeci koja se bore sa kancerom.

Volonteri i mladi iz Udruženja “Iskra” danas su na Trgu Krajine dijelili zlatne trakice, promotivni materijal i balone s ciljem skretanja pažnje javnosti na probleme sa kojima se suočavaju porodice i djeca oboljela od raka.

Iz ovog udruženja pozivaju sve sugrađane da se fotografišu pored osvijetljenih građevina i fotografije pod haštagom /#lightupgold, #goldseptember i #zasvijetlizlatno/ postave na društvene mreže u znak podrške malim herojima velikog srca.

“Zlatni septembar” je globalna kampanja čiji je cilj podizanje svijesti o raku kod djece i adolescenata i problemima sa kojima se suočavaju ne samo za vrijeme liječenja, nego i u periodu nakon njega, kada treba da se vrate u svoje matične sredine i nastave normalan život.

Iz Udruženja su ukazali da maligna bolest djeteta mijenja život porodice iz temelja, a nevjerica, poricanje, panika i strah praćeni nesigurnošću i neizvjesnošću, tuga, ljutnja, depresija normalni su roditeljski osjećaji kod suočavanja sa dijagnozom.

“Porodica trpi ogroman teret jer je teška bolest djeteta zapravo bolest cijele porodice. Psihosocijalna podrška djeci oboljeloj od raka i njihovim roditeljima važan je, ali donekle zanemaren segment u tretmanu ove bolesti”, navode iz Udruženja “Iskra”.

Na zadovoljstvo svih ljubitelja dajaka, počela je izgradnja prvog dajak pristaništa u Banjaluci, saopšteno je iz Gradske uprave.

Gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je obišao ove radove na plaži Abacija, istakao je značaj ovog projekta čijom realizacijom će se još više promovisati dajak kao simbol grada i rijeka Vrbas.

“Ono što je za Veneciju gondola, to je za Banjaluku dajak čamac i evo ovo dajak pristanište”, naglasio je on.

Inicijativa za gradnju ovog pristaništa postoji još od 2013. godine.

“Srećan sam što smo u ovih osam mjeseci uspjeli pokrenuti i gradnju prvog dajak pristaništa. Baš na ovom mjestu napravićemo i radionicu i svojevrstan muzej posvećen dajaku kako bismo zauvijek sačuvali našu tradiciju sporta na Vrbasu i jedan od naših simbola”, istakao je gradonačelnik.

Izrazio je uvjerenje da će svim ljubiteljima dajaka ovo biti veliki motiv da nastave dalje da se bave ovim aktivnostima.

“Kroz ovaj i mnoge druge projekte privoljećemo i nove generacije da nauče o dajaku, da se voze u dajaku ili da nauče da ga voze kako bismo narednih sezona, umjesto 20 ili 30 čamaca, imali Vrbas prepun dajak čamaca”, zaključio je gradonačelnik.

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za komunalne poslove Boriša Mandić kazao je da se od početka godine radilo na pripremi urbanističko-tehničke dokumentacije i fininsijskoj konstrukciji.

“Radovi na dajak pristaništu bi trebalo da se okončaju do kraja godine na zadovljstvo svih dajakaša i zaljubljenika u dajak”, naveo je on, dodajući da je ukupna vrijednost investicije oko 233.000 KM. Kako je pojasnio, izvođač koji je izabran na tenderu – preduzeće „Gradip“ iz Prnjavora, trenutno izvodi pripremne radove u koritu Vrbasa.

“Strateški cilj Grada je upravo Vrbas i ovo nam je jedna glavna tačka, ali produžavamo dalje prema Srpskim Toplicama gdje je planiran još jedan punkt za dajak čamce, ali i uređenje tamošnje plaže”, zaključio je Mandić.

U ime Dajak kluba Banjaluka Dragan Babić kazao je da je izgradnja dajak pristaništa veoma važna u smislu očuvanja naše tradicije.

“To će biti prvo pristanište za dajak čamce u Banjaluci ikada napravljeno. Ono što je bitno, pri svakom vodostaju moći ćemo primiti putnike, da uđu ali i da izađu bezbjedno iz čamca. Dakle, dobijamo jednu tačku koju će svi turisti moći lako da prepoznaju i da se obrate za turističke vožnje”, naveo je on.

Nakon obilaska gradilišta dajak pristaništa, gradonačelnik Stanivuković pridružio se članovima Dajak kluba Banjaluka u vožnji čamcima.

Banjaluka je ovog ljeta imala jednu od boljih sezona i posjeta. Mjesecima se tražio krevet više, a i taksisti imaju razloga da “trljaju ruke”. Ipak, oni koji žive u Banjaluci imaju zamjerku da je proteklih mjeseci jako teško dobiti vožnju taksijem.

Sagovornici Srpskainfo kažu da su ponekad znali da okrenu broj nekog taksi udruženje i po pet, šest puta dok im se ne javi operater. Oni koji su imali sreću mogli su da naruče vozilo. Drugi su bezuspješno zvali i čekali.

“Bio je radni dan, oko 18.30. Po nekoj logici, ne bi trebalo da u Banjaluci nema slobodnih taksi vozila. Još sam zvala iz centra grada. Okrenula sam šest, sedam taksi udruženja koja imam u telefonu i svi su mi rekli isto, da nemaju slobodno vozilo. Kako je onda onim ljudima koji zovu iz drugih naselja, pa ako je vikend ili ružno vrijeme “, kaže naša sagovornica Tanja P.

Šta je razlog da je tako teško dobiti vožnju pitali smo u Udruženju banjalučkih taksista. Dva su razloga veliki broj ljudi koji je došao u Banjaluku, ali i to što je dio taksista bio na odmoru. Protekla dva mjeseca su, kako kaže predsjednik Udruženja, Dragan Purišić, bila dobra kao nikad do sada. U pozitivnom smislu.

“Bilo je dosta ljudi sa strane koji nisu dugo dolazili, pa je gradu bilo puno naših ljudi koji rade u inostranstvu, ali i stranaca, turista. Dio taksista je bio na godišnjem odmoru, tako da je bio manjak vozača. Inače, posao je u protekla dva mjeseca bio dobar”, ističe on.

Pandemiju korona virusa na svojim leđima svakako su osjetili i taksisti, posebno prošle godine. Uz sve zabrane i policijski čas, malo ko je trebao njihove usluge. Nekako su uspjeli da pregrme sve, pa danas banjalučkim ulicama patrolira 265 taksi vozila. Svi rade, kako kaže Purišić, samo ih je bilo manje jer je određeni broj ljudi bio na odmoru.

U jednom taksi udruženju su nam potvrdili da je ova godina neuporedivo bolja od prošle i da se poboljšanje osjetilo već od proljeća.

Vakcinisano 86 banjalučkih taksista: Stalno u kontaktu sa ljudima, tražili da imaju priorotet

Brojke ulivaju nadu: U aprilu 2020. u Banjaluku stiglo tek DVOJE STRANIH TURISTA, ovog aprila 1.243

“Ljudi koji su radili od kuća su se vratili na poslove, turisti su polako počeli da dolaze, išlo se u kupovine, malo se izlazilo. Nismo smanjivali broj ljudi, nadamo se da ćemo gubitike zbog korone uspjeti bar malo da ublažimo zbog ove dobre sezone “, kažu u jednom taksi udruženju.

U Banjaluci je, kako smo već ranije pisali, za sedam mjeseci evidentiran 25.171 dolazak ili 38,1 odsto više nego za sedam mjeseci prošle godine. Ostvareno je 40.268 noćenja, a prošle godine za sedam mjeseci tek 28.407.

“Očekujemo da će doći do povećanja turističkog prometa tokom narednih mjeseci i da će 2021. godina završiti sa mnogo boljim rezultatima u odnosu na prethodnu godinu”, rečeno nam je tada iz Turističke organizacije Banjaluka.

Taksisti sad već imaju manje posla, ali ne gube optimizam.

“ Ako ne bude nekih novih zatvaranja granica zbog korona virusa, mislim da se možemo vratiti u neku normalu i što se tiče plaćanja poreskih obaveza”, ističe Purišić.

Inače, posao taksista je svake godine smanjen u julu i avgustu, jer većina ljudi u to vrijeme ide na odmore. Studenti se vrate kućama, škole ne rade. S obzirom da su, kako kaže Purišić, stalni putnici banjalučkih taksista uglavnom ljudi koji rade u Vladi, bankama, Gradskoj upravi, kada oni odu na odmore posla je drastično manje.

“Ove godine je bilo obrnuto. Došli su ljudi sa strane, koji su to nadoknadili, i dobro nam je došlo da se malo oporavimo”, ističe on.

Zbog organizacije trka “Bambini maraton” i “Color Fun Run”, u nedjelju, 12. septembra, u vremenu od 16.00 do 19.00 časova, biće obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice Marije Bursać do Aleje Svetog Save i na Trgu srpskih vladara, na dijelu od Ulice kralja Petra I Karađorđevića do Srpske ulice, saopšteno je iz Gradske uprave.

Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja, na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Bulevara cara Dušana do Aleje Svetog Save, izvršiće se preusmjeravanje autobusa u ulice Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom.

Regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja za vrijeme obustave, vršiće se na propisan način od strane pripadnika službenih lica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Povoljni vremenski uslovi omogućili su da se aktivnosti pranja ulica i javnih površina na teritoriji grada Banjaluke odvijaju u punom intenzitetu, saopšteno je iz Gradske uprave.

Kako su potvrdili u Odjeljenju za komunalne poslove, ove redovne aktivnosti na pranju ulica odvijaće se u kontinuitetu prema utvrđenom programu rada.
Nadležne ekipe su trenutno angažovane na pranju u Karađorđevoj ulici na Laušu, kao i ručnom čišćenju i propiranju uličnih slivnika i odvodnih kanala na širem podrčuju grada.

U skladu sa lijepim vremenom, nastavljene su i pojačane aktivnosti na održavanju javne higijene u gradu.
Uz ručno čišćenje kanala, stepeništa i nanosa lista i zemlje, u punom obimu angažovane su i čistilice za mašinsko čišćenje.

Na meti vandala sve češće se nalazi saobraćajna signalizacija o čemu svjedoči i podatak Odjeljenja za komunalne poslove, prema kojem je za sedam mjeseci ove godine uništeno ili oštećeno više od 700 znakova, a nadležni upozoravaju da neodgovorno ponašanje pojedinaca nekog može koštati života.

“Pored šteta na saobraćajnoj signalizaciji koje nastaju kao posljedice saobraćajnih nezgoda, za naš grad dodatni problem stvaraju nesavjesni pojedinci ili grupe koje namjerno, na razne načine, uništavaju saobraćajne znakove”, potvrdili su za “Glas Srpske” iz Odjeljenja.

Kako navode, osim ispisivanja grafita i lijepljenja naljepnica, nerijetko se dešava da je saobraćajna signalizacija srušena, slomljena pa čak i totalno uništena, a u nekoliko navrata je dolazilo i do otuđivanja saobraćajnih znakova, o čemu je obavještavana nadležna policijska stanica.

“U prvih sedam mjeseci ove godine više od 200 saobraćajnih znakova je demolirano ili oštećeno, a porušeno oko 500 znakova, a uništeno je i 20 saobraćajnih ogledala, te osam svjetlećih saobraćajnih znakova sa LED rasvjetom”, navode iz Odjeljenja za za komunalne poslove.

Kako ističu, za održavanje komunalne opreme u 2021. na godišnjem nivou predviđeno je 60.165 KM iz gradskog budžeta, dok je iz lokalne kase za sanaciju saobraćajne signalizacije izdvojeno oko 50.000 KM.

Da je ovaj problem sve izraženiji potvrđuju i podaci koji su prikupljeni putem aplikacije Građanska patrola. Naime, najviše prijava i žalbi u julu građani su uputili upravo zbog uništavanje komunalne opreme, među kojima prednjače saobraćajni znakovi.

Iz Odjeljenja ističu da i pored brojnih upozorenja i apela, nesavjesni pojedinci i dalje namjerno uništavaju saobraćajnu signalizaciju, dodavši da ovog problema nije pošteđena nijedna mjesna zajednica, kako u urbanom, tako i u seoskom području.

“Posljedice ovog vandalskog ponašanja mogu biti tragične, jer neovlašćenim uklanjanjem, odnosno demoliranjem, vozači nemaju informaciju koja im je neophodna za bezbjednu vožnju, te dolazi do saobraćajnih nezgoda i tragičnih posljedica”, poručili su iz Odjeljenja.

Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada Milenko Jaćimović istakao je za “Glas Srpske” da uništavanje komunalne opreme predstavlja veliki problem, kako za vozače tako i za pješake i bicikliste.

Dodao je da bi se suma novca, koja se svake godine izdvaja za sanaciju saobraćajnih znakova, mogla kvalitetnije iskoristiti za obnovu puteva čime bi se poboljšao kvalitet i bezbjednost saobraćaja u gradu.

Pojasnio je da podržava postavljanje dodatnog video-nadzora u gradu kako bi počinioci snosili kazne za svoja djela.

Kazne
Zakonom je propisano da je neovlašćeno uklanjanje i oštećivanje saobraćajnih znakova i opreme puta ili izmjena značenja saobraćajnih znakova prekršaj za koji je propisana novčana kazna za fizička lica od 100 do 300 maraka.

“Konstantno putem medija apelujemo na građane da čuvaju gradsku imovinu, da se staraju o njoj kao da je njihovo lično vlasništvo, te da je namjenski koriste”, rekli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.