Odbornik Aleksandar Petković (SDS) napustio je sjednicu Skupštine Grada Banjaluka na kojoj više nije bilo kvoruma, saznaje ATV.
Kako saznajemo u Gradskoj upravi, Petković je današnju sjednicu napustio da bi se gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković mogao sastati sa američkim ambasadorom Erikom Nelsonom.
Podsjećamo, Petkovićeva partija je u koaliciji sa Stanivukovićevim PDP-om.
Inače, pred odbornicima se na današnjem zasjedanju nalaze još 33 tačke dnevnog reda o kojima će raspravljati.
Ova garnitura vlasti u Banjaluci je postavila novo nepisano pravilo kod rada lokalnog parlamenta, a to je da sjednice traju danima i sedmicama, a ne satima. Razlog su u većini slučajeva diskusije, koje nemaju veze sa dnevnim redom.
Na kraju dana od silnog pričanja malo šta sa dnevnog reda bude i usvojeno, a najveća žrtva razvodnjenih diskusija biće građani, koji čekaju da se vlast odluči.
Nepotrebne diskusije nisu samo odlika ovog skupštinskog saziva. Od te bolesti su bolovali i njihovi prethodnici, samo je u ovom slučaju, zbog specifičnih okolnosti u kojoj se Banjaluka nalazi (gradonačelnik Draško Stanivuković te manji dio odbornika jedna politička opcija, a većina u Skupštini druga), situacija je eskalirala do te mjere da svako zasijedanje umjesto satima traje danima i sedmicama.
U političkoj borbi dvije suprotstavljene opcije izgovorene riječi su postale oružje i nema zabranjenih tema.
Profiteri, konobari i pjevači
Takav je slučaj i s aktuelnom sjednicom, koja je nakon natezanja i raznih razmirica počela 11. oktobra i još nije okončana. Nastavak je zakazan za danas i do sada su se odbornici izjasnili samo o prvih nekoliko tačaka dnevnog reda, a sve ostalo je na čekanju do završnog dana kada se treba glasati.
Problem je što niko sa sigurnošću ne može reći kada će taj zadnji dan biti. Dok javnost čeka odluku, odbornici diskutuju, a problem je što su najmanje pričali o rebalansu budžeta, mogućem kreditnom zaduženju grada, regulacionim planovima, novom Urbanističkom planu…
Diskusije su pokazale da odbornici vole jedni druge da prozivaju, ko je lopov, ko je ratni profiter, ko je ratovao u proteklom ratu, ko se obogatio na račun državnog novca, ko je čiji roditelj, kum ili tetak…
Raspravlja se čiji režim je bolji, aktuelni na čelu sa SNSD i koalicionim partnerima ili onaj “pod SDS-om”, a pričalo se i o tome da je jedan “dobro poznati funkcioner SDS vozio budžet u gepeku”. Nije se stalo na tome, pričalo se o voznim parkovima pojedinih odbornika i drugih funkcionera. Pojedinci su pitali da li je gradonačelnik Draško Stanivuković istrčao polumaraton i maraton ili se samo “za novinare slikao na startu i cilju”, te zašto pojedini odbornici u određenim momentima namještaju pantalone.
Iz njihovih priča je javnost mogla saznati koji odbornik je dobar konobar, a ko advokat, a pojedinci su svoje diskusije začinjavali citirajući stihove pjesama poznatih muzičara Vlade Georgijeva i Željka Samardžića.
Sve te teme obično izazovu reakciju jednog ili više odbornika koji se uključe u raspravu, koja više liči na svađu i koja nema veze sa temama koje su dio dnevnog reda.
Skupština kao arena
Šef kluba odbornika US, Neven Stanić, kaže da je Skupština grada mjesto na kojem predstavnici građana imaju “pravo i mogućnost da iznesu svoje mišljenje”.
Priznaje da odbornici nekada diskutuju van tema koje su dio dnevnog reda, te o pitanjima koja se ne tiču Skupštine grada.
– Predsjednik Skupštine ima senzibiliteta prema jednoj i drugoj političkoj opciji i možemo malo odstupiti od dnevnog reda. I sam gradonačelnik kada je bio poslanik nije pratio dnevni red, isto tako se ponašaju kolege iz opozicije. Zašto bi se mi sada drugačije ponašali? Isto tako ne vidim neku preku potrebu da nas neko isforsira da se moramo najstriktnije držati dnevnog reda – kazao je Stanić.
Priznaje da se na taj način gubi vrijeme, ali je naglasio da se ne može zabraniti odbornicima da komentarišu.
– Imamo 31 odbornika i svako ima pravo da iskoristi vrijeme za diskusiju. To je jedina arena gdje nas gradonačelnik može saslušati i gdje građani čuju da li i koliko njih zastupamo – objasnio je Stanić.
Prazan hod i majstori opštih mjesta
S tim se ne slaže odbornik PDP, Milko Grmuša. On pripada manjini koja se drži dnevnog reda i koji često poziva kolege u Skupštini, bez obzira na stranačku pripadnost, da se vrate na teme koje su dio dnevnog reda.
– U Skupštini se nalazi dosta vještih političara i to nikada ne treba zaboraviti. To su u principu ljudi koji će uvijek naći način da kažu ono što žele reći, bez obzira koja je tema na dnevnom redu. Smatram da je to loše po interese Banjaluke i njenih građana. Trenutno je prevladavajuća politička ideja da je važno napraviti što više moguće napada na drugu stranu. Druga loša ideja, možda čak i gora od prve, jeste stav najvećeg broja političara, bez obzira na političku orijentaciju, da je narod anesteziran i samo traži političku bitku i krv. Misle da sve što je normalno i konstruktivno ne privlači pažnju i da samim tim nema politički efekat. Smatram da je to duboko šovinistički pristup prema sopstvenom narodu – ocjenjuje Grmuša.
Naglasio je da se on neće baviti takvom politikom, koja, prema njegovim riječim, “tretira ljude kao publiku koja gleda rijaliti šou i koja čeka ko će kome nešto gore reći”.
– Kako radim danas tako ću raditi i sve vrijeme svog mandata i od toga neću odustati. Kako će se druge kolege ponašati? To je njihova stvar. Na kraju, građani će svoj sud o svemu tome dati na idućim lokalnim izborima – naveo je on.
Smatra da svi odbornici u Skupštini grada imaju pravo da daju svoje mišljenje.
– Prvi ću biti koji će braniti pravo slobode govora i izražavanja i kada se ne slažem sa njihovim stavom, jer smatram da parlament treba biti mjesto na kojem ljudi mogu reći šta misle, ali svaka sloboda povlači odgovornost. Važno je da pored toga što će reći, šta im se ne sviđa kod političkog suparnika, predlože nešto što može dovesti do nekog napretka. Tu ne mislim da se uradi na način da kažu “predlažem da 500 miliona evra damo ljudima”. To obećanje je lijepo, ali neostvarivo. Cijenim ljude koji naprave sistem, da ono što obećaju ima logičko pokriće. To nam trenutno nedostaje. Puno je praznog hoda i majstora opštih mjesta, a jako malo konkretnih ideja kako neke stvari dovesti do kraja – zaključio je on.
Navedeni problemi nisu ograničeni samo na odbornike; u njih se često i rado uključuje gradonačelnik Stanivuković, koji isto voli da priča mimo teme.
Poslovnik ne pomaže
Pored političkih sukoba takvu situaciju dodatno pogoršava i važeći propis koji reguliše rad gradskog parlamenta, odnosno Poslovnik o radu Skupštine grada. Naime, u Poslovniku nema vremenskog ograničenja, koje bi odredilo koliko maksimalno može trajati diskusija o jednoj tački dnevnog reda.
Skupština grada ima 31 odbornika i na svakoj pojedinačnoj tački svako od njih ima mogućnost za jednu redovnu diskusiju do pet minuta, mimo toga ima mogućnost na dvije replike koje mogu trajati po dva minuta. Imaju mogućnost isticanja povrede Poslovnika, koja može trajati do tri minute, te da govore u ime Kluba do 10 minuta.
Kada je u pitanju gradonačelnik, tu je Poslovnik prilično neuređen. Praksa je do sada bila da se gradonačelnik može neograničeno puta javiti u toku rasprave o jednoj tački i svaki put može pričati po pet minuta. U ovu računicu nisu uvrštene pauze, koje uvijek traju duže od najavljenog. Zbog svega toga se sve više mogu čuti komentari da je potrebno da se neke stvari u Poslovniku izmjene.
On je u ovoj formi donesen 2016. godine i u međuvremenu je, prema raspoloživim informacijama, samo pretrpio tri manje promjene. I u prethodnom sazivu vlasti se pričalo da je neophodno da se određene stvari poslože drugačije. Krajem 2019. godine je napravljena određena vrsta dogovora između političkih partija, koje su tada bile na vlasti u gradu na Vrbasu, oko izmjena ovog dokumenta. Početkom 2020. godine virus korona je zaustavio taj proces, a kasnije i promjena vlasti u Banjaluci.
U najavi nova pravila
Za zavođenje reda, a samim tim i sprovođenje Poslovnika u Skupštini grada, zadužen je predsjednik Mladen Ilić. On kaže da su svi saglasni da treba doći do izmjene Poslovnika. Očekuje da će to pitanje doći na dnevni red Skupštine grada na decembarskom zasjedanju.
– Zaista ima mnogo stvari koje treba da se urede. Vjerujem da će izmjena Poslovnika dodatno pomoći, kako bi se parlament dodatno disciplinovao i kako bi se olakšalo funkcionisanje u izuzetno komplikovanoj političkoj situaciji – rekao je Ilić.
Kaže da su već krenule pripreme.
– Skupština je predlagač ovog akta, ali želim da čujem stav svih političkih partija, tako da ću po završetku ovog zasjedanja tražiti da stranke odrede svog predstavnika, koji će dati svoje prijedloge o ovom pitanju – rekao je Ilić za Srpskainfo.
Smatra da parlament može mnogo bolje da funkcioniše nego što je trenutno slučaj. Dodaje da je i pored poteškoća vidljiv napredak u komunikaciji između učesnika zasjedanja.
– Diskusije koje smo imali prethodnih dana su značajan napredak u odnosu na ono što smo imali priliku da vidimo na početku godine. Da li ima prostora za napredak? Sigurno ima. Jednostavno, nečije politike se zasnivaju na spominjanju određenih pojedinaca, drugih odbornika ili funkcionera, koji nisu dio lokalne vlasti u Banjaluci. U tim slučajevima uvijek vraćam odbornike na dnevni red. Dajem svoj maksimum, ali u složenoj političkoj situaciji to nije lako – zaključio je Ilić.
Na užem centralnom gradskom području, na osam frekventnih raskrsnica, počelo je brojanje saobraćaja, a u okviru izrade Studije opravdanosti uvođenja jednosmjernog režima saobraćaja u centralnoj gradskoj zoni, saopšteno je iz Gradske uprave.
Kako su istakli iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve, Studija je proistekla iz potrebe za unapređenjem saobraćajnog sistema u Banjaluci, s obzirom na to da zbog povećanog stepena motorizacije i veće upotrebe putničkih motornih vozila, dolazi do nepovoljnih uslova odvijanja saobraćaja u centralnoj gradskoj zoni.
To se prvenstveno odnosi na pravac duž ulica Kralja Petra I Karađorđevića, Dr Mladena Stojanovića, odnosno Kninske, Vidovdanske, Prvog krajiškog korpusa, a što je naročito karakteristično u jutarnjim i popodnevnim časovima.
Pored navedenog, prikupljeni podaci biće i u funkciji analize postojećeg rada svjetlosnih uređaja na predmetnim raskrsnicama.
Naime, suštinska ideja nove gradske administracije jeste promjena kulture saobraćaja, a pod tim se podrazumijeva izgradnja biciklističkih staza gdje god je to moguće, zatim promjena režima saobraćaja i pravljenje ambijenta u kojem će sve više građana koristiti javni prevoz i druga alternativna prevozna sredstva poput, bicikala i trotineta.
Jedan od koraka koji je do sada preduzet jeste analiza Srpske ulice, u kojoj bi bila izgrađena biciklistička staza.
Takođe veliki poduhvat jeste izrada pomenute Studije koja se odnosi na glavnu gradsku saobraćajnicu – Ulicu kralja Petra I Karađorđevića koja bi na potezu od RK „Boska“ pa do „Malte“ bila pretvorena u jednosmjernu ulicu, dok bi se drugi smjer kretao od Ulice Trive Amelice, kroz ulice Prvog krajiškog korpusa, Vidovdanska do Bulevara cara Dušana.
Na taj način bismo dobili kružni saobraćaj, a ujedno bismo dvije trake ostavili za kretanje automobila, jedna traka bi bila predviđena za autobuse i taksiste, dok bi se jedan dio prilagodio biciklističkom saobraćaju.
Tražimo da svim zdravstvenim radnicima na teritoriji grada Banjaluka isplatite jednokratnu naknadu od 500 KM za sav dodatni angažman, opasnosti i bol, za sve što su podnijeli kao medicinski profesionalci na prvoj liniji odbrane virusa od korona, od izbijanja pandemije do danas, zahtjev je Vlade Đajića, generalnog direktora UKC Republike Srpske.
Kao je navedeno u saopštenju, smatraju to potrebnim, ljudskim, moralnim i simboličnim gestom.
“Napominjem da nećemo zaboraviti kako ste nam uzvratili na ovaj zahtjev. Montirali ste nam
aferu ‘kiseonik’ šireći laž i dižući medijsku hajku da je u UKC Republike Srpske kiseonik neispravan. Uz to ste smislili još jednu laž, da naša kuhinja radi u nehigijenskim uslovima i to s ciljem da skrenete pažnju od svoje obaveze i tako da od svakog zdravstvenog radnika ukradete po 500 KM. Sad kada je vrijeme prvog talasa Vaših napada na UKC Republike Srpske prošlo, kada smo dokazali ispravnost kiseonika i adekvatne higijenske uslove u našoj bolničkoj kuhinji, te sačuvali naš čist profesionalni obraz, došao je trenutak da ponovimo ovaj naš zahtjev”, navodi se u saopštenju UKC RS.
U zahtjevu poručuju Stanivukoviću da ih nije pokolebao niti zastrašio.
“Isplatite novac koji imate na računu grada, a koji pripada svim zdravstvenim radnicima Banjaluke”, navodi se u zahtjevu Đajića.
Banjaluka se nalazi u seizmogenoj zoni i u svakom momentu ovaj grad mora biti spreman za zemljotres, izjavila je Srni načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Republičkog hidrometeorlološkog zavoda Snježana Cvijić Amulić povodom 52 godina od razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku.
Amulićeva je istakla da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da se može utvrđivati vjerovatnoća njihovog pojavljivanja na određenom prostoru s obzirom na statistiku i istorijske činjenice.
Ona je podsjetila na razorni zemljotres od 27. oktobra 1969. godine koji je pogodio Banjaluku, a imao je magnitudu 6,6 stepeni po Rihteru, te pojasnila da BiH pripada euromediteranskoj zoni, odnosno zoni sa najvećim seizmičkim hazardom gdje se sudaraju afrička i euroazijska tektonska ploča.
“Afrička ploča gura euroazijsku i jednim dijelom se podvlači pod nju. Postoji jedna mikroploča – jadranska koja je dio te afričke ploče i svi geo hazardi koji se javljaju u našem dijelu su inicirani, odnosno generisani kretanjem te jadranske mikroploče koja se dijelom gura i podvlači pod Dinaride”, objasnila je Amulićeva.
Ona je dodala da se u dijelu zone, gdje se spajaju Dinaridi sa Panonskom nizijom, nalazi banjalučki rasjed, koji je vrlo aktivan, a pruža se od Banjaluke i ulazi u Hrvatsku.
“Na tom rasjedu se i desio petrinjski zemljotres u decembru prošle godine koji je slika banjalučkog iz 1969 godine, kao da se tamo ponovio. Taj rasjed predstavlja zonu gdje je debljina zemljine kore prilično različita i zbog tih naponskih stanja koji se javljaju dolazi i do pojave jačih zemljotresa”, pojašnjava Amulićeva.
Amulićeva kaže da je jedan od ozbiljnijih afteršokova nakon velikog zemljotresa u Banjaluci 27. oktobra 1969. godine uslijedio 31. decembra 1969. godine sa magnitudom iznad pet stepeni po Rihteru, a imao je uticaj i na Banjaluku.
Ona je ukazala da pojava slabijih zemljotresa koji uslijede nakon glavnog može da traje od godinu do nekoliko godina poslije, a kao jedan od posljednjih primjera je navela ono što se dešava u Petrinji.
Amulićeva je istakla da zemljotres spada u haotične pojave koje se iz tog razloga ne mogu predvidjeti, te dodao da se naknadni udari javljaju zato što rasjedna krila dovode u stanje ravnoteže i čekaju novo nagomilavanje odnosno bočne pritiske koji će usloviti neki novi zemljotres.
Ona je navela da je Odjeljenje za opservatorsku seizmologiju opremljeno kartama područja gdje se mogu očekivati snažniji i slabiji zemljotresi, te da ih pruža kao podlogu građevinarima kojima je potrebna informacija o aseizmičnom projektovanju i građenju.
Prema njenim riječima, zemljotres je prirodan, on ne ubija ljude već to čine seizmički neotporne građevine, zbog čega je potrebno poštovati propise pri njihovom projektovanju i građenju.
“Protiv jednog takvog prirodnog neprijatelja možemo se jedino boriti preventivom, a to podrazumjeva da urbanisti i prostorni planeri i te kako imaju zakonsku regulativu koju je potrebno poštovati u cjelosti”, navela je Amulićeva.
Ona je pojasnila da je veoma bitno, ukoliko se desi zemljotres, ostati u prostoriji, biti priljubljen uz nosivi zid, a ne istrčavati na stepenice, balkone i slično, ali sve bez panike.
Ukazala je na potrebu više edukativnih emisija i objasniti ljudima kako treba da reaguju u takvim situacijama, da budu svjesni seizmogene zone u kojoj žive i da se to može desiti svakog časa.
Tokom zasjedanja Skupštine grada dobili smo informaciju da je Ustavni sud RS donio odluku da su amandmani na budžet grada Banjaluka ustavni i ja sam ponosan na to, kao neko ko je zagovarao takvu politiku, rekao je Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.
Prema njegovim riječima, želja mu je da se ovo realizuje u što skorijem periodu.
“Mislim da smo predložili jednu dobru stvar da se za sve porodilje i zdravstvene radnike isplati po 500 KM jednokratne novčane pomoći. Ono na čemu ćemo instistirati jeste to da to ne budu neki fiktivni iznosi, već da gradonačelnik to prihvati i isplati. Očekujem od njega da bude dovoljno korektan i kaže da je ovo dobra politika, te bude ispoštovana”, naveo je Ilić.
Dragoslav Topić, šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, rekao je da je na današnjem zasjedanju razmatrana bitna tačka, i to odluka o imenovanju tima za pripremu demografske politike.
“Ova odluka će dobiti potpunu podršku svih odbornika. Svi smatramo da ovo treba podržati, ali je važno da ona ne ostane mrtvo slovo na papiru”, kazao je Topić.
Naglasio je da je gradonačelnik Stanivuković na zasjedanju poslao ružnu poruku kada je u pitanju pronatalitetna politika i isplata naknade za porodilje .
“Amandmani za isplatu naknade porodiljama su usvojeni kao dio budžeta grada, a nisu realizovani. Smatram da je objašnjenje gradonačelnika apsurdno jer on kaže da to nije urađeno zato sto nije napravljen Pravilnik koji uređuje isplatu. To je sramno i loša poruka, a porodilje su ponižene. Ovim se krše odluke Skupštine koje su obavezujuće “, kazao je Topić.
Naveo je da većina ne pristaje na podjelu iznosa na dva dijela.
“Mi nismo protiv toga da se daju sredstva i za prvi rođendan djeteta ako grad ima dodatnih sredstava”, rekao je Topić.
Istakao je da se nada da zdravstveni radnici neće čekati na isplatu svoje naknade i da će gradonačelnik poštovati odluku Ustavnog suda RS, pišu Nezavisne.
Na Zapadnom tranzitu kod Emporijuma u Banjaluci upravo se dogodila saobraćajna nesreća, a kako čitalac BL portala javlja, scene na licu mjesta bilo je užasno čak i gledati.
Naime, nakon udesa došlo je do tuče desetak lica.
“Momka su čak šutirali nogama, a u cijeli haos umiješale su se i žene. I one su se tukle i udarale”, prepričava čitalac dramatičnu situaciju.
“Toliko je bilo strašno da sam se od straha zaključao u automobil. Nisam smio čak ni da uzmem telefon i sve to snimim”, kaže i dodaje da su upravo stigli Hitna pomoć i policija, te da je u toku uviđaj.
Ustavni sud Republike Srpske odbacio je prijedlog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića za ocjenu ustvanosti i zakonitosti Budžeta grada za 2021. godinu, kao i odluke o izvršenju Budžeta.
Praktično to znači da gradonačelnik Banjaluke svim zdravstvenim radnicima koji su obuhvaćeni Budžetom treba da isplati jednokratnu naknadu.
Minutom ćutnje odbornika na sjednici Skupštine grada Banjaluka obilježene su 52 godine kako je grad na Vrbasu pogodio razorni zemljotres.
Ovo je urađeno na prijedlog Bojana Pećanca, odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka koji je istakao da mu je žao što na ovu godišnjicu nisu prisutni svi odbornici u sali kako bi se odala počast žrtvama.
“Mislim da smo i trebali prošetati do krivog sata na Trgu Krajine koji je na neki način simbol razornog zemljotresa koji je potresao Banjaluku 1969. godine”, naveo je Pećanac.
Nakon minuta ćutnje, nastavljena je šesta sjednica gradskog parlamenta, a odbornici su stigli do 21 tačke dnevnog reda, od ukupno 64.
Trenutno je u sali prisutno 18 odbornika.
Sjednica je kasnila sa početkom skoro 30 minuta jer nije postignut kvorum, odnosno nije došlo dovoljno odbornika na sjednicu.
Da je na putevima u Srpskoj i dalje veliki broj onih koji ne popuštaju papučicu gasa potvrđuje podatak da je deset novih stacionarnih radara u Banjaluci “ulovilo” više od 40.500 bahatih vozača, od čega je čak četvrtina projurila pored osnovne škole.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS, devet stacionarnih radara u Banjaluci, koji su u funkciji od 1. septembra, do 20. oktobra snimili su ukupno 31.080 prekršaja.
“Stacionarni radar na lokaciji u Srpskim toplicama u ulici Manjačkih ustanika, kod Osnovne škole “Branislav Nušić”, od početka rada 16. septembra do 20. oktobra ove godine snimio je ukupno 10.452 prekršaja prekoračenja brzine”, naveli su u MUP-u za “Glas Srpske”.
To znači da je radar na pomenutoj lokaciji dnevno bilježio u prosjeku 300 prekršaja bahatih vozača.
Podaci MUP-a pokazuju da je novi radarski sistem u Banjaluci snimio najviše prekršaja prekoračenja brzine i to 40.487, a evidentirano je i 45 prekršaja nezaustavljanja vozača kad naiđu na znak crvenog svjetla.
U MUP-u su dodali da je najveće prekoračenje brzine, od čak 80 kilometara na sat, zabilježeno u ulici Put srpskih branilaca, gdje je brzina kretanja vozila iznosila 130 kilometara na sat, dok je ograničenje 50 kilometara.
Vršilac dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović rekao je za “Glas Srpske” da, kada se postave novi radari, prvih mjeseci, pa čak i godinu dana bilježi se veliki broj prekršaja, što se kasnije polako smanjuje, jer vremenom, kada krenu stizati kazne, ljudi počinju biti disciplinovaniji i poštovati ograničenja.
“Agencija već nekoliko godina mjeri indikatore bezbjednosti saobraćaja. Mjereći brzinu kretanja u 2019. utvrđeno je da se svako drugo vozilo kretalo brzinom većom od dozvoljene. U prošloj godini taj broj je bio manji i iznosio je oko 42 odsto, međutim, prema prvim preliminarnim rezultatima, u proljeće ove godine opet je došlo do određenog povećanja broja vozila koja prekoračuju brzinu kretanja”, rekao je Radović.
Kako objašnjava, dvije stvari utiču na ponašanje ljudi kada je u pitanju poštovanje dozvoljene brzine u vožnji, a to su strah od kazne i edukacija.
“Brzina je prekršaj broj jedan koji dovodi do saobraćajne nesreće, što potvrđuje podatak da je u skoro svakoj drugoj nesreći sa poginulima uzrok nepropisna i neprilagođena brzina”, kazao je Radović. Dodao je da je osjećaj objektivnog rizika od kažnjavanja veoma važan, što se i postiglo postavljanjem stacionarnih radara.
“Mnogi komentarišu da je postavljanje radara samo punjenje budžeta, što nije tačno. A oni koji žele da pune neka pune, bolje je puniti i budžet nego groblja”, rekao je Radović.
Poštuj propise
Milija Radović je kazao da niko nema pravo da sjedne pijan za volan i ugrozi nečiji život.
“Vozi po ograničenju, nemoj pijan sjedati za volan i poštuj propise, pa i ako se desi saobraćajna nesreća, sve si propise ispoštovao i neće biti velike posljedice, a ako neko vozi 100 kilometara na sat gdje je ograničenje 50, šta se tu može očekivati? Apsolutno niko nema pravo da ugrozi bilo čiji život, a nažalost, svjedoci smo da se takve stvari svakodnevno događaju u saobraćaju”, upozorio je Radović.