Ova garnitura vlasti u Banjaluci je postavila novo nepisano pravilo kod rada lokalnog parlamenta, a to je da sjednice traju danima i sedmicama, a ne satima. Razlog su u većini slučajeva diskusije, koje nemaju veze sa dnevnim redom.
Na kraju dana od silnog pričanja malo šta sa dnevnog reda bude i usvojeno, a najveća žrtva razvodnjenih diskusija biće građani, koji čekaju da se vlast odluči.
Nepotrebne diskusije nisu samo odlika ovog skupštinskog saziva. Od te bolesti su bolovali i njihovi prethodnici, samo je u ovom slučaju, zbog specifičnih okolnosti u kojoj se Banjaluka nalazi (gradonačelnik Draško Stanivuković te manji dio odbornika jedna politička opcija, a većina u Skupštini druga), situacija je eskalirala do te mjere da svako zasijedanje umjesto satima traje danima i sedmicama.
U političkoj borbi dvije suprotstavljene opcije izgovorene riječi su postale oružje i nema zabranjenih tema.
Profiteri, konobari i pjevači
Takav je slučaj i s aktuelnom sjednicom, koja je nakon natezanja i raznih razmirica počela 11. oktobra i još nije okončana. Nastavak je zakazan za danas i do sada su se odbornici izjasnili samo o prvih nekoliko tačaka dnevnog reda, a sve ostalo je na čekanju do završnog dana kada se treba glasati.
Problem je što niko sa sigurnošću ne može reći kada će taj zadnji dan biti. Dok javnost čeka odluku, odbornici diskutuju, a problem je što su najmanje pričali o rebalansu budžeta, mogućem kreditnom zaduženju grada, regulacionim planovima, novom Urbanističkom planu…
Diskusije su pokazale da odbornici vole jedni druge da prozivaju, ko je lopov, ko je ratni profiter, ko je ratovao u proteklom ratu, ko se obogatio na račun državnog novca, ko je čiji roditelj, kum ili tetak…
Raspravlja se čiji režim je bolji, aktuelni na čelu sa SNSD i koalicionim partnerima ili onaj “pod SDS-om”, a pričalo se i o tome da je jedan “dobro poznati funkcioner SDS vozio budžet u gepeku”. Nije se stalo na tome, pričalo se o voznim parkovima pojedinih odbornika i drugih funkcionera. Pojedinci su pitali da li je gradonačelnik Draško Stanivuković istrčao polumaraton i maraton ili se samo “za novinare slikao na startu i cilju”, te zašto pojedini odbornici u određenim momentima namještaju pantalone.
Iz njihovih priča je javnost mogla saznati koji odbornik je dobar konobar, a ko advokat, a pojedinci su svoje diskusije začinjavali citirajući stihove pjesama poznatih muzičara Vlade Georgijeva i Željka Samardžića.
Sve te teme obično izazovu reakciju jednog ili više odbornika koji se uključe u raspravu, koja više liči na svađu i koja nema veze sa temama koje su dio dnevnog reda.
Skupština kao arena
Šef kluba odbornika US, Neven Stanić, kaže da je Skupština grada mjesto na kojem predstavnici građana imaju “pravo i mogućnost da iznesu svoje mišljenje”.
Priznaje da odbornici nekada diskutuju van tema koje su dio dnevnog reda, te o pitanjima koja se ne tiču Skupštine grada.
– Predsjednik Skupštine ima senzibiliteta prema jednoj i drugoj političkoj opciji i možemo malo odstupiti od dnevnog reda. I sam gradonačelnik kada je bio poslanik nije pratio dnevni red, isto tako se ponašaju kolege iz opozicije. Zašto bi se mi sada drugačije ponašali? Isto tako ne vidim neku preku potrebu da nas neko isforsira da se moramo najstriktnije držati dnevnog reda – kazao je Stanić.
Priznaje da se na taj način gubi vrijeme, ali je naglasio da se ne može zabraniti odbornicima da komentarišu.
– Imamo 31 odbornika i svako ima pravo da iskoristi vrijeme za diskusiju. To je jedina arena gdje nas gradonačelnik može saslušati i gdje građani čuju da li i koliko njih zastupamo – objasnio je Stanić.
Prazan hod i majstori opštih mjesta
S tim se ne slaže odbornik PDP, Milko Grmuša. On pripada manjini koja se drži dnevnog reda i koji često poziva kolege u Skupštini, bez obzira na stranačku pripadnost, da se vrate na teme koje su dio dnevnog reda.
– U Skupštini se nalazi dosta vještih političara i to nikada ne treba zaboraviti. To su u principu ljudi koji će uvijek naći način da kažu ono što žele reći, bez obzira koja je tema na dnevnom redu. Smatram da je to loše po interese Banjaluke i njenih građana. Trenutno je prevladavajuća politička ideja da je važno napraviti što više moguće napada na drugu stranu. Druga loša ideja, možda čak i gora od prve, jeste stav najvećeg broja političara, bez obzira na političku orijentaciju, da je narod anesteziran i samo traži političku bitku i krv. Misle da sve što je normalno i konstruktivno ne privlači pažnju i da samim tim nema politički efekat. Smatram da je to duboko šovinistički pristup prema sopstvenom narodu – ocjenjuje Grmuša.
Naglasio je da se on neće baviti takvom politikom, koja, prema njegovim riječim, “tretira ljude kao publiku koja gleda rijaliti šou i koja čeka ko će kome nešto gore reći”.
– Kako radim danas tako ću raditi i sve vrijeme svog mandata i od toga neću odustati. Kako će se druge kolege ponašati? To je njihova stvar. Na kraju, građani će svoj sud o svemu tome dati na idućim lokalnim izborima – naveo je on.
Smatra da svi odbornici u Skupštini grada imaju pravo da daju svoje mišljenje.
– Prvi ću biti koji će braniti pravo slobode govora i izražavanja i kada se ne slažem sa njihovim stavom, jer smatram da parlament treba biti mjesto na kojem ljudi mogu reći šta misle, ali svaka sloboda povlači odgovornost. Važno je da pored toga što će reći, šta im se ne sviđa kod političkog suparnika, predlože nešto što može dovesti do nekog napretka. Tu ne mislim da se uradi na način da kažu “predlažem da 500 miliona evra damo ljudima”. To obećanje je lijepo, ali neostvarivo. Cijenim ljude koji naprave sistem, da ono što obećaju ima logičko pokriće. To nam trenutno nedostaje. Puno je praznog hoda i majstora opštih mjesta, a jako malo konkretnih ideja kako neke stvari dovesti do kraja – zaključio je on.
Navedeni problemi nisu ograničeni samo na odbornike; u njih se često i rado uključuje gradonačelnik Stanivuković, koji isto voli da priča mimo teme.
Poslovnik ne pomaže
Pored političkih sukoba takvu situaciju dodatno pogoršava i važeći propis koji reguliše rad gradskog parlamenta, odnosno Poslovnik o radu Skupštine grada. Naime, u Poslovniku nema vremenskog ograničenja, koje bi odredilo koliko maksimalno može trajati diskusija o jednoj tački dnevnog reda.
Skupština grada ima 31 odbornika i na svakoj pojedinačnoj tački svako od njih ima mogućnost za jednu redovnu diskusiju do pet minuta, mimo toga ima mogućnost na dvije replike koje mogu trajati po dva minuta. Imaju mogućnost isticanja povrede Poslovnika, koja može trajati do tri minute, te da govore u ime Kluba do 10 minuta.
Kada je u pitanju gradonačelnik, tu je Poslovnik prilično neuređen. Praksa je do sada bila da se gradonačelnik može neograničeno puta javiti u toku rasprave o jednoj tački i svaki put može pričati po pet minuta. U ovu računicu nisu uvrštene pauze, koje uvijek traju duže od najavljenog. Zbog svega toga se sve više mogu čuti komentari da je potrebno da se neke stvari u Poslovniku izmjene.
On je u ovoj formi donesen 2016. godine i u međuvremenu je, prema raspoloživim informacijama, samo pretrpio tri manje promjene. I u prethodnom sazivu vlasti se pričalo da je neophodno da se određene stvari poslože drugačije. Krajem 2019. godine je napravljena određena vrsta dogovora između političkih partija, koje su tada bile na vlasti u gradu na Vrbasu, oko izmjena ovog dokumenta. Početkom 2020. godine virus korona je zaustavio taj proces, a kasnije i promjena vlasti u Banjaluci.
U najavi nova pravila
Za zavođenje reda, a samim tim i sprovođenje Poslovnika u Skupštini grada, zadužen je predsjednik Mladen Ilić. On kaže da su svi saglasni da treba doći do izmjene Poslovnika. Očekuje da će to pitanje doći na dnevni red Skupštine grada na decembarskom zasjedanju.
– Zaista ima mnogo stvari koje treba da se urede. Vjerujem da će izmjena Poslovnika dodatno pomoći, kako bi se parlament dodatno disciplinovao i kako bi se olakšalo funkcionisanje u izuzetno komplikovanoj političkoj situaciji – rekao je Ilić.
Kaže da su već krenule pripreme.
– Skupština je predlagač ovog akta, ali želim da čujem stav svih političkih partija, tako da ću po završetku ovog zasjedanja tražiti da stranke odrede svog predstavnika, koji će dati svoje prijedloge o ovom pitanju – rekao je Ilić za Srpskainfo.
Smatra da parlament može mnogo bolje da funkcioniše nego što je trenutno slučaj. Dodaje da je i pored poteškoća vidljiv napredak u komunikaciji između učesnika zasjedanja.
– Diskusije koje smo imali prethodnih dana su značajan napredak u odnosu na ono što smo imali priliku da vidimo na početku godine. Da li ima prostora za napredak? Sigurno ima. Jednostavno, nečije politike se zasnivaju na spominjanju određenih pojedinaca, drugih odbornika ili funkcionera, koji nisu dio lokalne vlasti u Banjaluci. U tim slučajevima uvijek vraćam odbornike na dnevni red. Dajem svoj maksimum, ali u složenoj političkoj situaciji to nije lako – zaključio je Ilić.
