VRBAS Media

Kategorija: Banja Luka

  • “Eko toplane” zabilježile rekordan broj priključaka na sistem daljinskog grijanja

    “Eko toplane” zabilježile rekordan broj priključaka na sistem daljinskog grijanja

    Na sistem daljinskog grijanja u Banjaluci tokom prošle godine priključen je rekordan broj korisnika – njih 656.

    Prema podacima preduzeća “Eko toplane”, u istom periodu sa mreže su se isključila 382 potrošača, što znači da je 2021. zabilježen pad broja korisnika koji su se odjavili sa sistema, jer ih je tokom 2020. isključeno 463.

    Tokom 2021. godine zabilježen je trend rasta broja novih potrošača, što je pokazatelj sve većeg povjerenja Banjalučana u kvalitet usluge i rad “Eko toplana”.

    “U prošloj godini razlika je u korist novih korisnika, odnosno 274 korisnika više se priključilo na mrežu u odnosu na korisnike koji su se odjavili sa sistema daljinskog grijanja”, pojašnjavaju iz “Eko toplana”.

    Jedan od razloga rekordnog broja priključenja, koji je zabilježen prošle godine, jeste izgradnja velikog broja novih objekata.

    Međutim, sam za sebe dovoljno govori podatak da je iz godine u godinu sve više potrošača koji su se ranijih godina isključili sa mreže, a sada se zbog poboljšanja kvaliteta grijanja ponovo vraćaju na sistem.

    “Od 656 novih korisnika, koliko ih je zabilježeno prošle godine, 423 su u novoizgrađenim objektima, dok je preostalih 233 novih korisnika u starim objektima”, ističu iz “Eko toplana”.

    Naime, prema dostupnim informacijama, pojedini su se nakon kupovine stana koji je ranije bio isključen, ponovo priključili na mrežu. Preostali su oni koji su se usljed poboljšanja kvaliteta usluge isporuke toplotne energije, nakon što su se ranije isključili, vratili na sistem daljinskog grijanja.

    Blaženka L. iz Banjaluke ističe da su ona i ostali članovi njenog domaćinstva izuzetno zadovoljni kvalitetom gradskog grijanja.

    “Radijatori su zaista topli i nikada nismo ni pomišljali da se isključimo sa gradskog grijanja. Čak i kada su u gradu bile one najveće hladnoće, u našem stanu je temperatura bila prijatna. Zaista, zadovoljni smo i nemam nijednu zamjerku u vezi s pitanjem kvaliteta isporučenog grijanja”, ističe ova Banjalučanka.

    Preduzeće “Eko toplane” Banjaluka, podsjetimo, osnovano je 30. maja 2017. godine, a počelo je sa sukcesivnim puštanjem u pogon kotlova u novembru te godine, dok je komunalna djelatnost ovom preduzeću, odlukom Skupštine grada Banjaluka povjerena 1. februara 2018. godine.

    Na taj način građani su dobili stabilan i ekološki prihvatljiv izvor toplotne energije, a došlo je i do ogromnog rasterećenja gradskog budžeta.

  • Bageri sve češće u akciji, ruše divlju gradnju u Banjaluci

    Bageri sve češće u akciji, ruše divlju gradnju u Banjaluci

    Sve veći broj bespravno izgrađenih objekata u gradu potvrđuje i podatak da je prošle godine porušeno njih 47, što je gotovo duplo više nego u 2020. godini.

    Potvrdili su ovo za “Nezavisne” iz Urbanističko-građevinske inspekcije, navodeći da su u 2020. godini srušena 23 ilegalno sagrađena objekata na teritoriji grada.

    “Prošle godine su izvršena 1.922 inspekcijska nadzora te su donesena ukupno 124 rješenja”, kazali su iz nadležne inspekcije. Istakli su da je od ukupnog broja rješenja, njih 86 doneseno kao rješenje o rušenju.

    Kako su dalje naveli, najveći broj bespravno izgrađenih objekata je sagrađen van centra grada. “Investitori najčešće bespravno pokušavaju graditi pomoćne objekte i ograde, individualne stambene objekte te stambene dogradnje individualnih objekata u prigradskim i rubnim naseljima”, kazali su iz nadležne inspekcije.

    Podsjećamo da je u 2019. godini, kako su ranije istakli iz Urbanističko-građevinske inspekcije, srušeno 10 objekata zbog neispravne gradnje i nepostojanja građevinske dozvole.

    “U 2018. godini je doneseno 126 rješenja o rušenju objekata na području grada koji nisu imali građevinsku dozvolu, a srušeno ih je 27”, kazali su ranije iz nadležne inspekcije.

    Nakon stupanja na snagu Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata RS, ilegalno sagrađeni objekti nakon jula 2018. godine ne mogu biti predmet legalizacije, te za takve projekte urbanističko-građevinski inspektor, nakon sprovedenog postupka, odmah zakazuju prinudno izvršenje rješenja o rušenju.

    Prema ovom zakonu, bespravnim objektima se smatraju objekti ili dijelovi objekata izgrađeni ili započeti bez građevinske dozvole, kao i objekti ili njegovi dijelovi koji su izgrađeni na osnovu građevinske dozvole na kojima je prilikom građenja odstupljeno od ove dozvole i glavnog projekta ili su bez građevinske dozvole rekonstruisani.

    Kaznenim odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju RS zaprijećene su kazne za fizička i pravna lica koja radove izvode bez prethodno pribavljene građevinske dozvole, i to od 5.000 do 30.000 KM za pravno lice, a 500 do 5.000 KM za fizičko lice.

  • Idejno rješenje u aprilu: Lokacija za Centralno spomen-obilježje usaglašena sa strukom i boračkim organizacijama

    Grad Banja Luka uputio je Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske odgovor na urgeniciju u vezi sa ubrzavanjem procesa izgradnje Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Nakon više bezuspješnih pokušaja da se inicira i intenzivira saradnja sa resornim ministarstvom na rješavanju ovog pitanja, Grad Banja Luka se opredijelio i realizuje aktivnosti na izgradnji Centralnog gradskog spomen-obilježja.

    U dopisu Ministarstva kao lokacija za izgradnju spomenika navodi se mjesto sadašnjeg spomenika banu Milosavljeviću u centru grada.

    S tim u vezi, Grad je u odgovoru obrazložio da je u proteklom periodu analizirano više potencijalnih lokacija u gradu, te da je na osnovu konsultacija sa stručnjacima sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, boračkim organizacijama i širom javnošću, utvrđeno da je optimalno rješenje za lokaciju spomenka sadašnji Trg srpskih junaka (tzv. Krašov parking).

    Kako je navedno, rješenje predloženo od strane Grada je odgovorajuće prije svega, jer se raspoloživa površina nalazi u centru grada, u neposrednoj blizini Sabornog hrama Hrista Spasitelja, gradskih i republičkih institucija, a istovremeno je u vlasništvu Grada, te radovi mogu da počnu neometano, saopštili su iz Gradskse uprave.

    Poređenja radi, lokacija kod Palate Republike nosi sa sobom više problema, složene i neriješene imovinsko-pravne odnose, kao i postojanje izgrađenog objekta u neposrednoj blizini lokacije i potreba za njegovim trajnim uklanjanjem.

    -Procjena je da je za rješavanje ovih prepreka, uz značajno vrijeme, potrebno nekoliko miliona KM. Gradnja na predmetnoj lokaciji ne bi bila moguća ni u narednih nekoliko godina. Uz to, u javnosti je lokacija spomenika banu Milosavljeviću prihvaćena i zaživjela i njegovo izmještanje bi zasigurno izazvalo negativne reakcije kod velikog broja građana – navedemo je u dopisu Grada upućenom Ministarstvu, uz napomenu da je uz odabranu, analizirana i lokacija kod Narodnog pozorišta Republike Srpske, kao lokacija koja je takođe u vlasništvu Grada, ali je stav struke kao i velike većine boračkih organizacija

    Na kraju je navedeno da je Grad Banja Luka 09. januara objavio konkurs za izbor idejnog rješenja i da će Grad isto platiti vlastitim sredstvima.

    -Idejno rješenje očekuje se u aprilu 2022. godine, nakon čega će krenuti i radovi, a Vas pozivamo da nam se pridružite – zaključeno je u dopisu.

  • Poziv na javnu raspravu o Nacrtu Urbanističkog plana

    Poziv na javnu raspravu o Nacrtu Urbanističkog plana

    Javna rasparava o Nacrtu Urbanističkog plana grada Banje Luke biće održana sutra, 18. februara, u Banskom dvoru, u 17.00 časova.

    Iz Odjeljenja za prostorno uređenje pozivaju stručnu javnost, predstavnike infrastrukturnih i drugih organizacija, kao i sva zainteresovana lica da prisustvuju ovoj javnoj raspravi.

    Naime, Banja Luka će poslije više od četiri decenije dobiti novi Urbanistički plan, kojim će biti definisan izgled Banje Luke za narednih 20 godina.

    Urbanistički plan predviđa jasno definisane zone i plan građenja, ali i decentralizaciju Banje Luke, odnosno opredjeljenje gradske administracije da se grad širi i razvija ka periferiji, saopštili su iz Gradske uprave.

    Podsjećamo, Nacrt plana usvojen je na sjednici Skupštine grada Banje Luke u oktobru prošle godine, a zatim je do 19. januara 2022. godine bio na javnom uvidu, do kada su sva zainteresovana pravna i fizička lica mogla da daju svoje mišljenje, primjedbe i prijedloge.

    Nakon završetka javnog uvida, nosilac izrade razmotrio je sva dostavljena mišljenja, primjedbe i prijedloge, a prije samog utvrđivanja Prijedloga Urbanističkog plana grada Banje Luke sutra (18. februar) biće organizovana i javna rasprava u Banskom dvoru.

  • Za sada sve ostaje po starom: Karte javnog gradskog prevoza u Banjaluci neće poskupjeti

    Za sada sve ostaje po starom: Karte javnog gradskog prevoza u Banjaluci neće poskupjeti

    Neće doći do izmjene cjenovnika javnog gradskog prevoza, sve dok se prosječna maloprodajna cijena litra eurodizela ne promijeni za minimalno 20 odsto u odnosu na prosječnu maloprodajnu cijenu, što sada još nije slučaj.

    Potvrdili su ovo za “Glas Srpske” iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve i dodali da će se utvrđivanje prosječne maloprodajne cijene litra eurodizela raditi svakog trećeg mjeseca.

    “Utvrđivanje prosječne maloprodajne cijene vršiće se svakog trećeg mjeseca, do desetog u mjesecu, na benzinskim pumpama “Nestro petrol”, “Nešković” i “Krajina petrol”, poručili su iz odjeljenja.

    Kako su pojasnili, 10. februara izvršena je provjera cijene eurodizela na ovim pumpama te je utvrđeno da se nisu stekli uslovi za promjenu cjenovnika.

    Iz odjeljenja navode da je ugovorom između grada i prevoznika, koji obavljaju usluge javnog autobuskog prevoza na području grada, definisano da se cijena formira na osnovu prosječne maloprodajne cijene litra eurodizela.

    “Naručilac i prevoznik su saglasni da se korekcija cijena voznih karata iz ugovora vrši kada se prosječna maloprodajna cijena litra eurodizela promjeni za minimalno 20 odsto u odnosu na prosječnu maloprodajnu cijenu jednog litra eurodizela na osnovu koje je formirana cijena voznih karata u važećem cjenovniku”, naglasili su iz odjeljenja.

    Napomenuli su da još nisu zaprimili zahtjev za poskupljenje karata od strane prevoznika.

    Dodali su da je gradonačelnik Draško Stanivuković protiv povećanja cijena autobuskih karata te da je najavio da će Gradska uprava tražiti sve modalitete da do poskupljenja ne dođe.

    Direktor preduzeća “Autoprevoz” Dejan Mijić kazao je da su se cijene karata proteklih godina čak i smanjivale kada je gorivo poskupljivalo.

    “Sve je poskupjelo osim karata, a sad smo negdje na granici da se poveća cijena. Kada cijena eurodizela na pumpama dostigne 2,56 KM, onda će doći do razgovora između grada i prevoznika o povećanju cijena karata”, rekao je Mijić.

    Subvencije

    Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve podsjetili su da grad izdvaja više od 80.000 KM kako bi se kvalitet javnog prevoza podigao na viši nivo i time povećao broj korisnika.

    “Izdvajanja za javni prevoz ove godine premašila su 1,2 miliona KM, što je najviše što je grad ikada izdvajao za ove namjene”, rekli su iz Odjeljenja i dodali da je grad obezbijedio i besplatne mjesečne karate za penzionere sa penzijom do 250 KM, dok su za one sa penzijama većim od 250 KM cijena karte smanjena za 30 odsto.

  • Gospodska sve praznija: Zašto vlasnici butika “bježe” iz centra Banjaluke?

    Gospodska sve praznija: Zašto vlasnici butika “bježe” iz centra Banjaluke?

    Da biste platili mjesečnu kiriju za lokal u Gospodskoj ulici u Banjaluci, treba vam 10.000 KM. To je prosječna cijena poslovnih prostora u srcu grada, barem prema podacima agencija za nekretnine, iako je ekipa BL portala, u razgovoru sa radnicima butika u samom centru, došla i do malo drugačijih brojki.

    O tim brojkama niko od njih ne bi zvanično, ali su nam rekli da je kirija za velike lokale od po dva-tri sprata dostizala i vrtoglavih 30.000 KM, a u malo manjim i 17.000 maraka.
    U agenciji za nekretnine Condo, kažu da cijena, naravno, zavisi od kvadrature i napominju da su poslovni prostori u Gospodskoj ulici uvijek bili “papreno” skupi. Ne bi da spekulišu da li su visoke kirije razlog zatvaranja butika, ali su sigurni da su tržni centri preuzeli igru.
    “Centralni dio Banjaluke prebacio se u drugi dio grada, tačnije u tržne centre, doduše, ne sve. Trend praznih lokala primjetan je i u Merkatoru. Svakako i sami vlasnici gledaju gdje će se bolje pozicionirati i ostvariti veću zaradu“, kažu u Condu.

    Zbog visoke kirije ili ne, tek iz Gospodske ulice, nakon Manga, uskoro odlazi i prodavnica obuće Bonel, saznaje BL portal, a na njenom mjestu očekuje se Bonatti, u kojem će se moći pazariti donji veš, spavaćice, pidžame, kupaći kostimi.
    Pred zatvaranjem je i Women'secret, ali još nema informacija da li će i ko doći u taj lokal, kao ni u lokal iz kojeg je Mango izašao prije nekoliko dana.

    Bez mnogo informacija su i u Gradskoj upravi. Na pitanje šta se to dešava sa Gospodskom i šta se može preduzeti da poznati brendovi iz nje ne odlaze, kažu da neke radnje premještaju svoje poslovanje u tržne centre, od kojih je najaktuelnija Delta. Dodaju da trenutno slobodne prostore uzimaju drugi poslovni subjekti, ali ne navode koji.
    “Grad, sa svoje strane, svake godine kroz nekoliko linija subvencije, finansijski podržava poslovne subjekte, a program dodjele subvencija predstavlja jednu od mjera podrške preduzetništvu. Subvencije su usmjerene na podršku novim poslovnim aktivnostima – samozapošljavanju, ženama preduzetnicama, unapređenje poslovnog procesa i konkurentnosti, te novom zapošljavanju kod poslodavca, koje za krajnji ishod treba da ima stvaranje povoljne poslovne klime u našem gradu”, navode iz Gradske uprave.

    Na kupovinu u tržnim centrima Banjalučani se sve češće odlučuju, jer je tamo veći i bolji izbor robe. Ipak, neki bi da dobre butike i poznate brendove mogu naći i u centru.
    „Zatvara se sve u centru zbog novca, ali voljele bismo da imamo veći izbor i u Gospodskoj. Zato sada češće kupujemo u tržnom centru“, kažu Teodora i Jovana uglas.
    Još je nostalgičniji Milorad, koji svaki dan šeta centrom grada.
    „Tužno je ovo, nekad je ovdje bilo hiljadu ljudi, a sad jedva pedesetak da prođe. Češće kupujem u tržnim centrima, najviše zbog unuka, ugodnije, toplije ima i parking. Opet, žao mi je što se ovdje sve polako zatvara,“ kaže Milorad.
    Osluškujući naš razgovor, dvije malo starije gospođe rekoše u prolazu da za njih u gradu i nema nekog izbora i da tržnim centrima nisu oduševljene. Radije bi malo „ozbiljniji“ butik u centru grada.

  • Banjalučani o izborima za savjete MZ: Većina građana nije glasala

    Banjalučani o izborima za savjete MZ: Većina građana nije glasala

    Sugrađani do sada uglavnom nisu glasali na izborima za savjete mjesnih zajednica ili uopšte nisu ni znali da imaju tu mogućnost. Pokazala je ovo kratka anketa provedena na društvenim mrežama Grada Banje Luke, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Tako je na pitanje postavljeno juče u Viber zajednici Grada Banje Luke: „Da li ste ikada glasali na izborima za članove savjeta mjesnih zajednica?“, od ukupno 2.767 sugrađana koji su učestvovali u anketi – čak 1.504 odgovorila su sa „ne“, a 980 je reklo da nisu ni znali za tu mogućnost. Samo njih 283 je odgovorilo da su ranije glasali na izborima za savjete mjesnih zajednica.
    Da su rijetki oni sugrađani koji su koristili biračko pravo i birali predstavnike svojih mjesnih zajednica, potvrđuju i odgovori građana na postavljeno isto pitanje na Fejsbuk stranici Grada.
    Od nešto više od 135 komentara na ovoj društvenoj mreži, velika većina njih je navela da nisu izlazili na izbore, prije svega – jer nisu ni znali za tu mogućnost.
    „Ne, nisam ni znala za tako nešto do ove godine, a šta oni rade? Ovo je prva godina da se saznalo kad su izbori, inače uvijek je bilo tajno. Ustvari nije se ni znalo da postoji glasanje tj. ti izbori…, ovo su najčešći komentari na Fejsbuk stranici Grada.
    Podsjećamo, izbori za savjete mjesnih zajednica biće održani u svim mjesnim zajednicama na području grada Banje Luke u nedjelju, 20. februara, od 9.00 do 17.00 časova.

  • Stanivuković poručio Cvijanovićevoj: Neka vodovoda, ali morate sjesti sa ljudima koji vode Grad

    Stanivuković poručio Cvijanovićevoj: Neka vodovoda, ali morate sjesti sa ljudima koji vode Grad

    Sramotno je da se predsjednica Republike Srpske, predsjednica svih nas, sastaje sa nekim ljudima koje selektivno odabere i odlučuje gdje će da gradi vodovod u najvećem gradu Republike Srpske, preskačući ljude koji vode Grad, rekao je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković.

    Ovo je reagovao nakon što predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, kako kaže, više od godinu dana odbija pozive za sastanak u Gradskoj upravi kako bi se razgovaralo o projektima, a onda sa gradskim odborom SNSD odluči rješavati pitanja vodosnadbijevanja u gradu.

    Naime, Grad Banjaluka je predstavnike republičkih vlasti pozivao nekoliko puta na sastanak i dogovor oko projekata, ali bezuspješno. Sastanak u Gradskoj upravi nije održan.

    Predsjednica Republike Srpske razgovarala je sa gradskim odborom SNSD, te najavila da će finansirati projektnu dokumentaciju za izgradnju vodovoda u banjalučkom naselju Mišin Han.

    “Ja sam srećan, neka svih vodovoda, ali morate sjesti sa ljudima koji vode Grad, jer se bez saglasnosti Grada to ne može raditi. Koliko će predsjednica dati za Banjaluku, milion КM, u redu, izaću i javno reći dala je za taj, taj i taj vodovod. Ne mora da radi mimo nas, da bi se bolje vidjela zasluga”, rekao je Stanivuković.

    Kaže da je dogovor postignut sa preduzećem “Putevi RS” koji će finansirati izgradnju mosta u Česmi.

    “I hvala im na tome, srećni smo glasajte za njih, ali dajte da dobijemo taj most. Suludo je da neko mimo institucija, mimo Grada i gradonačelnika hoće da radi vodovodnu mrežu i da rade projektnu dokumentaciju bez Grada. Ljudi mi moramo da poštujemo institucije. Ovdje nije stvar da li neko poštuje mene, nego da li neko poštuje Grad. Mi smo srećni ko god da podršku, jer na primjer školu u Adi radimo uz podršku sredstva Srbije, i ovom prilikom im zahvaljujem, kao i na učešću u projektu izgradnje gradskog parka”, rekao je Stanivuković.

    On je istakao da želi da sarađuje sa Vladom Republike Srpske i sa svim institucijama.

    “rošle godine je Sekretarijat za izbjegla i raseljena lica podržao izgradnju igrališta u Mišinom Hanu, nekoliko ulica u Kuljanima. Još jednom pozivam da radimo zajedno za dobrobit svih građana”, rekao je on, prenosi Srpskainfo.

    Podsjećamo, projektnu dokumentaciju za izgradnju vodovoda u banjalučkom naselju Mišin Han finansiraće predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, a dio sredstava obezbijediće Vlada Srpske, saopšteno je iz Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka.

    Dogovor je postignut na sastanku odbornika SNSD u Skupštini grada Banjaluka sa Cvijanovićevom i vršiocem dužnosti direktora Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije Davorom Čordašem, objavili su iz Gradskog odbora SNSD.

  • “Naša nova Banjaluka” Đajić u ime SNSD najavio investicije

    U sklopu projekta “Naša nova Banjaluka” u gradu na Vrbasu biće realizovane investicije vrijedne milijardu konvetriblilnih maraka, poručio je predsjednik GrO SNSD Vlado Đajić.

    Uobjavi na društvenim mrežama Đajić je rekao da ovaj projekat realizuje GrO SNSD Banjaluka zajedno sa rukovodstvom Republike Srpske.

    – Projekat “Naša nova Banjaluka” planira razvoj grada Banjaluka, sličan onom koji imaju gradovi slične veličine u Švajcarskoj, Austriji i Njemačkoj. U planu su velika infrastrukturna ulaganja u gradska, ali i prigradska i seoska naselja u visini od oko milijardu konvetiblinih maraka domaćih i inostranih investicija. Cilj je rješavanje asfaltiranja svih puteva, rasvjete, vodovoda te podrška projektima turizma u seoskim naseljima, a sa ciljem da zadržimo ljude u selima. Osim toga, stavićemo akcenat na prozvodnju zdrave hrane zato što se sve više uvozi hrana sumnjivog kvalieteta – rekao je Đajić.

    Naglasio je da znaju šta su velike investicije, a kao primjer je naveo Univerzitetsko-klinički centar RS.

    – U njega je investirano više od 200 miliona KM i bolji je od mnogih u Evropi. Isto ćemo uraditi i sa Banjalukom – istakao je Đajić.

    Kaže da žele da se u projekta “Naša nova Banjaluka” uključe svi zainteresovani građani, institucije te nevladine organizacije. Zamolio ih je da dostave prijedloge sugestije i ideje.

    – Svako čiji prijedlog bude uvažen biće nagrađen –zaključio je on.

  • Park Mladen Stojanović u očajnom stanju

    Najveći banjalučki zeleni prostor, Park Mladen Stojanović je u očajnom stanju. Srušena je fontana koja je tek bila obnovljena, da bi se napravila još starija koja još nije završena a zanimljivo je da je samo nakon nekoliko dana od otvranja klupe prilagođene invalidima ona porušena i bačena.

    „Toliko uloženog vremena, truda, rada, moljakanja prijatelja i ljudi iz raznih institucija da pomognu priču oko izgradnje trim staze u parku Mladen Stojanović koja je na mnogim mjestima uništena od teških mašina koje preko staze prelaze kad hoće i gdje hoće ne pazeći na bilo šta.“ Napisao je na FB profilu Duško Tadić, poznati banjalučki sportski radnik.

    Srušena je fontana koja je tek bila obnovljena, da bi se napravila još starija koja još nije završena a zanimljivo je da je samo nakon nekoliko dana od otvranja klupe prilagođene invalidima ona porušena i bačena.

    Svečanom otvaranju prisustovao je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    „Sve je prepušteno samo sebi“ . Napisao je Tadić.