Kategorija: Banja Luka

U Privrednoj komori Republike Srpske održan je sastanak sa privrednim subjektima iz sektora trgovine u vezi sa odlukom o neradnoj nedjelji koju je predložila gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, saopšteno je iz Gradske uprave.
Tokom sastanka, kojem su u ime Gradske uprave prisustvovali gradski menadžer Bojan Kresojević i savjetnica gradonačelnika za ekonomska pitanja Valentina Aničić, većina privrednih subjekata podržala je donošenje odluke o neradnoj nedjelji.

“Od prisutnih deset privrednih subjekata, njih šest smatra da je prihvatljivo donošenje odluke dok je četiri nije podržalo. Uvažavajući i činjenicu da je ranije anketiranih 90 do 95 odsto zaposlenih u marketima opredijeljeno za uvođenje neradne nedjelje, da je to opredjeljenje granskog sindikata i odluka Saveza opština i gradova Republike Srpske, te isto tako i većinski podržano od strane predstavnika supermarekta, trgovačkih lanca i tržnih centara, mislimo da je sasvim jasno da je ovo dobra odluka i Gradska uprava ne može zauzeti nijedan drugi stav, nego da treba donijeti ovakavu odluku”, kazao je gradski menadžer.

Kresojević ističe da je tokom jučerašnjeg sastanka konstatovano da Grad Bijeljina, koji je u novembru prošle godine donio odluku o uvođenju neradne nedjelje, nije imao negativne ekonomske efekte, a posebno na onaj segment koji je najvažniji – zaposlenost.

“Ukupan broj zaposlenih ostao je nepromijenjen od 30. novembra do 30. aprila i u oba trenutka iznosio je 6.857. Međutim, ovaj sektor je dominantan po zapošljavanju žena, i to preko 65 odsto, pa je u Bijeljini u istom periodu broj nezaposlenih žena smanjen sa 4.042 na 3.971. Dakle, po pitanju zaposlenosti čak u Bijeljeni u ovom segmentu ženske radne snage su ostvareni pozitivni pomaci”, pojasnio je on.

S druge strane, kako je naveo – pojedini učesnici sastanka su konstatovali da se to neće odraziti negativno na njihov promet iz razloga da ukoliko niko ne radi od trgovinskih subjekata nedjeljom, doći će do preraspodjele, a ljudi će i dalje ostvarivati potrebe za kupovinom tih roba kao što je to bilo i do sada.

Podsjećamo, krajem maja gradonačelnik Stanivuković uputio je u skupštinsku proceduru strateški važnu odluku o neradnoj nedjelji, za koju je javnost već iskazala veliku podršku.

Skupštinski kolegijum je opet skinuo ovu tačku sa dnevnog reda sjednice Skupštine Grada, koja je zakazana za 29. jun.

Zbog održavanja manifestacije Festivala uličnih zabavljača “TrotoArt” danas će od 18.30 časova do nedjelje 19. juna do 14 časova biti obustavljen saobraćaj u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice trg srpskih vladara (od Banskog dvora) do Ulice Marije Bursać.

“Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Bulevara cara Dušana do Ulice aleja Svetog Save, izvršiće se preusmjeravanje autobusa u ulice Bulevar cara Dušana, Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom”, saopštili su iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Vrtoglavo poskupljenje drvne sječke i ostalih inputa te kašnjenje u isporuci šumskih drvnih sortimenata od strane dijela šumskih gazdinstava neki su od problema s kojima se suočavaju “Eko toplane” Banjaluka, gdje se brinu da li će imati dovoljno energenata za predstojeću sezonu, te poručuju da je povećanje cijena grijanja ili njihovo subvencionisanje neminovnost.

Od 2017, kada su osnovane, ovo im je godina sa najvećim izazovima, odnosno problemima koji snažno utiču na dalje poslovanje i likvidnost ovog privrednog društva, a samim tim je upitna i sezona grijanja koja slijedi.

“Cijene drvne sječke, kao i ostalih inputa, znatno su porasle u odnosu na prethodnu sezonu. Tako je, na primjer, samo električna energija poskupjela za više od 40 odsto od početka ove godine”, navode iz “Eko toplana”.

I to nije sve… Za predstojeću sezonu su, kako ističu, od njihovog strateškog partnera, “Šuma Republike Srpske”, dobili nepovoljnije uslove u odnosu na prošlu godinu. Osim povećanja cijena, suočavaju se, kako dodaju, i sa neisporukom ugovorenih količina od strane šumskih gazdinstava, iako se dogovorene količine, prema ugovorima, avansno plaćaju.

“U ovom trenutku suočeni smo s trendom isporuke koji ne garantuje da će biti obezbijeđene ugovorene količine za predstojeću sezonu grijanja. Od januara do juna tekuće godine isporučeno je svega oko 42 odsto od ukupno ugovorene količine za taj period, a pojedina šumska gazdinstva uopšte ne isporučuju drvni sortiment, bez obzira na ugovore i uplaćene avanse”, naveli su iz “Eko toplana”.

S druge strane, iz “Šuma Republike Srpske” tvrde da većina njihovih organizacionih dijelova neometano isporučuje šumske drvne sortimente “Eko toplanama”, a kada je riječ o cijenama, ističu da je do povećanja došlo zbog povećanja svih troškova proizvodnje, te velike potražnje za sortimentima.

Iz “Šuma Republike Srpske” pritom naglašavaju da su cijene određene cjenovnikom šumskih drvnih sortimenata i šumske biomase, te da su one iste za sve kupce, a određuju se shodno kretanjima na tržištu.

“Javno preduzeće, pored velikog problema koji je nastao zbog nedostatka izvođača radova, ulaže ogromne napore da se obezbijede potrebne količine za ‘Eko toplane’ Banjaluka. Jasno je da bez podrške javnog preduzeća projekat grijanja ne bi bio moguć, ali mi očekujemo i saradnju samog kupca te da on preuzima sortimente tokom čitave godine, a ne samo u periodima kada kupcu odgovara, pravdajući to problemima sa skladištenjem”, navode iz “Šuma Republike Srpske”.

Iz “Šuma” ističu da se u toku realizacije ugovora pojavljuju određeni problemi saradnje po pojedinim šumskim gazdinstvima, te da se oni moraju prevazići.

Tvrde, između ostalog, da ih je jedno šumsko gazdinstvo obavijestilo da pomenuti kupac nije dolazio na utovar iako je uredno pozivan, dok je kod drugog organizacionog dijela problem bio u tome što nije bila izvršena uplata od strane kupca u aprilu i maju, te iz tog razloga nije vršena isporuka.

Iz “Eko toplana”, međutim, poručuju da je svaki njihov postupak u skladu s ugovorima koje imaju sa “Šumama Republike Srpske”.

“Naši spoljni saradnici – prevoznici obavljaju uslugu utovara. Problem je ako je oblovina na nepristupačnom terenu, odnosno na zemljanim putevima gdje kamioni ne mogu prići, ili ako se utovar jednog kamiona vrši u nekoliko odjela po nekoliko sati, uglavnom na završetku tih objekata, tako da do utovara nije došlo iz objektivnih razloga, što nam je izazvalo dodatne troškove povratka praznih kamiona”, kažu iz “Eko toplana” te dodaju da im je avans od ŠG Prijedor vraćen jer im to gazdinstvo ne isporučuje sirovinu.

Kako dodaju, generalno sva ŠG od početka godine su svaki dan bila u avansu tako da je samo od njih zavisilo kome će usmjeriti ugovorenu sirovinu.

“Na kraju svakog mjeseca ostajalo je avansiranih sredstava po ŠG u vrijednosti preko 100.000 KM koje kod nekih ŠG stoje i po nekoliko mjeseci. U pitanju su primjeri Doboja, Teslića, Šipova itd. Nažalost, i cijene su različite po ŠG za isto drvo i klasu i uvećane su, pravdajući to tržištem kao da ono nije jedinstveno”, kažu iz “Eko toplana”.

Naglašavaju da je od ukupno ugovorenih količina od 74.000 metara kubnih za 2022. godinu do sada isporučeno oko 15.000 metara kubnih, što govori o tome da je neophodno “Eko toplane” staviti u prioritet isporuke bar od matičnog ŠG Banjaluka, ako ne od svih ostalih gazdinstava, čime bi se smanjili troškovi prevoza i ne bi se tražila alternativna i skuplja tržišta.

Iz “Eko toplana” ujedno procjenjuju da će ova godina biti vrlo izazovna i puna rizika, s obzirom na globalno tržište energenta, kao i na unutrašnje probleme prilikom nabavke. Kako poručuju, teško je i govoriti o tome koliko će “Eko toplane” koštati predstojeća sezona kada je riječ o energentima.

Osim toga, podsjećaju iz “Eko toplana”, s obzirom na porast cijena svih inputa inicirali su i povećanje cijena grijanja, a na potezu je gradska vlast.

“Neophodno je imati u vidu da se bez povećanja cijena grijanja ili dodjele subvencija od strane nadležnih dovodi u pitanje grijanje Banjalučana u sezoni 2022/2023. Naime, s prihodima na osnovu postojeće cijene grijanja ‘Eko toplane’ ne mogu obezbijediti potrebne količine energenta za cijelu sezonu, tako da su neophodni ili povećanje cijena grijanja ili subvencije”, navode iz “Eko toplana”.

Štaviše, i iz Gradske uprave priznaju da se preduzeće “Eko toplane” zbog svih poskupljenja na tržištu suočavaju sa velikim problemima.

Podsjećaju da je gradonačelnik Draško Stanivuković rekao da je neminovno da, zbog povećanja cijena na cjelokupnom tržištu, i grijanje mora da poskupi, ali će grad i tu obavezu da preuzme na sebe, a sve kako građani ne bi osjetili teret poskupljenja ni ovaj put.

Za ove namjene, kako dodaju iz Gradske uprave, grad bi morao da izdvoji oko dva miliona KM, a ta sredstva mogu da se obezbijede iz rebalansa budžeta.

“Gradonačelnik je rekao kako će oni da predlože da i ovaj teret poskupljenja grad preuzme na sebe, ali da gradskoj administraciji za to treba podrška skupštinske većine”, navode iz Gradske uprave Banjaluka.

Prašina, buka i gužva najbolje opisuju trenutnu situaciju u najvećem gradu Srpske. Gradska uprava odlučila je početi sa modernizacijom glavne gradske saobraćajnice baš u jeku turističke sezone. Gradonačelnik u tome ipak problem ne vidi, a sve pravda rečenicom da sada dolazi zatišje i da neki događaji sve to ipak mogu istrpiti.

„Mi smo ovdje radove trebali da počemo prije mjesec dana pa smo čekali banjalučke polumaratone, pa dan grada pa slava grada pa mature i sve smo to pričekali Sada dolazi malo zatišje kada neki događaji ovo mogu da istrpe a uvjeren sam i građani mogu da se strpe“, izjavio je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Građani ipak negoduju i žale se na usporen saobraćaj. Sve je kažu dosta neorganizovano. Radovi su poručuju trebali biti prije početka turističke sezone mada gužve ne manjka u cijelom gradu tokom čitave godine.

Pitali smo građane šta misle o tome.

„Krajnje neorganizovano i vidi se da je to u pola sezone da se rade ovakvi projekti nikad veći broj turista u gradu.“

„Žale se na usporen saobraćaj baš u tom sad nekom špica sezone, dolaze i turisti baš su izabrali momenat ali eto šta je tu je.“

„Ima svega i prašine i buke i otežano.“

„Mislim da nije pravo vrijeme sad za rekonstrukciju da je trebalo raditi prije turističke sezone.“

Gužve u saobraćaju ipak će najviše osjetiti vozači automobila i gradski prevoznici. Moraće se strpiti više nego inače, jer je rok za završetak radova 60 dana.

Vozači se moraju dobro naoružati strpljenjem jer radovi na centralnoj saobraćajnici otežavaju saobraćaj naročito u jutarnjim i poslijepodnevnim časovima.

U Banjalučkom naselju Obilićevo konačno su počeli radovi na asfaltiranju ulice Cara Lazara i postavljanje kružnog toka, a kako saznajemo, trajaće tri dana. U naredna tri dana, saobraćaj neće biti konstantno zatvoren.
,,Ulica će biti zatvorena samo tokom asfaltiraranja, kao i tokom postavljanja malog kružnog toka. Saobraćaj neće biti stalno obustavljen u ovom dijelu grada”, rekao je jedan od radnika za BL portal.
Ovo je jedna od glavnih raskrnica u ovom banjalučkom naselju, a radovi su trebali početi još prije mjesec dana. Podsjećamo, tada je uklonjen dio pohabanog asfalta i uklonjen kružni tok. Međutim, kako radovi nisu odmah nastavljeni, mještani su bili pričično nezadovoljni, a vozači su imali primjedbe da ne znaju kako da se ponašaju u saobraćaju – po pravilima kružnog toka ili raskrsnice.

Pred Hramom Hrista Spasitelja održao se kulturno umjetnički program, a centrom grada prodefilovali su konjanici i kočije.

Veliki defile će se kretati od tvrđave Kastel pa sve do samog centra grada, a u njemu je učestvovao i gradonačelnik Draško Stanivuković.

“Cilj gradske administracije jeste da, obilježavanjem ovog praznika, koji se praznuje ukupno tri dana, na ulice grada na Vrbasu vrati tradiciju i običaje, koja je nekada bila sastavni dio našeg grada, a koja je prekinuta u toku Drugog svjetskog rata. Želja i cilj jeste da se obnavnjanjem ovog tradicionalnog defilea ožive pomalo i zaboravljeni običaji, te da se kroz kulturno – umjetnički program, koji je pripremljen za današnji dan, Grad Banja Luka obilježi na dostojanstven način ovaj veliki praznik”, saopšteno je iz Gradske uprave.

Komisija za davanje prijedloga naziva ulica, naselja i trgova donijela je odluku da se Gajeva ulica u centru Banjaluke preimenuje u Ulicu patrijarha Pavla, potvrdili su za BL portal iz Gradske uprave. Kako navode, ova odluka je donesena na sjednici održanoj 27. aprila ove godine.
Tako će, ukoliko ovu odluku usvoje i banjalučki odbornici, Banjaluka biti korak bliže da konačno dobije ulicu nazvanu po pokojnom patrijarhu Srpske pravoslavne crkve, nakon više od decenije od peticije koja je tim povodom pokrenuta.

Do konačne promjene naziva ulice potrebno je i da Komisija Skupštine grada prihvati ovu odluku, nakon čega bi se mogla naći na jednoj od narednih sjednica.

„Komisija Skupštine grada Banja Luka će o ovoj odluci odlučivati neposredno pred održavanje jedne od narednih sjednica Skupštine, a čiji tačan datum nam nije poznat“, naveli su iz Gradske uprave.

Inače, Gajeva ulica nalazi se u strogom centru grada iza Robne kuće „Boska“, dugačka je stotinak, a široka tek nekoliko metara. Sličnu ideju da nešto veća ulica u mjesnoj zajednici Ada, u naselju Novi Borik, dobije ima po patrijarhu, koju je 2017. godine predložila gradska administracija na čijem je čelu bio Igor Radojičić, odbio je aktuelni gradonačelnik Draško Stanivuković, tada u ulozi odbornika PDP-a, smatrajući da je premalena i da se nalazi na periferiji. On je tada zagovarao da bi patrijarh zapravo trebalo da dobije bulevar i na njegovu inicijativu gradska komsija povukla je ovakav prijedlog.

“To je, prije svega, periferija grada. To je klasična jedna ulica kakvih u Banjaluci ima mnogo, ulica između zgrada. To je jedna ulica koja ima dvije trake i koja nikako ne podsjeća na bulevar. Kaže se široka je 20 metara, pa jeste, ali sa lijeve i desne strane je parking”, istakao je tada Stanivuković.

Inicijativu da se jedna od banjalučkih ulica nazove po patrijarhu Pavlu još 2010. godine potpisalo je oko 3.000 građana.

U proteklih 12 godina, nizali su se prijedlozi da patrijarhu pripadne neka od novoizgrađenih ulica, ali i da se preimenuju postojeće, poput Trga Krajine, ulica Srpske, Milana Radmana, Veselina Masleše, Jevrejske. Ništa od toga se nije dogodilo.