Izvještaji o ispitivanju količine piralena na zemljištu na lokaciji kod Incela u Banjaluci iz 2020. i 2021. godine su drastično različiti, što pokazuje da su vjerovatno lažni.
Kazao je ovo na konferenciji za novinare Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekavši da je stanje alarmantno, te da se pored grada moraju uključiti sve institucije u ovo pitanje.
“Ovo je veoma štetno po zdravlje ljudi. Mi preduzimamo sve što je do nas, ali se svi moraju uključiti u ovo pitanje. Dva su različita izvještaja u roku od godinu dana, kako je to moguće?”, upitao je Stanivuković.
Prema njegovim riječima, svi stručnjaci sa kojima je razgovarao o ovoj temi nisu sigurni da li je piralen možda došao i do vode.
“U jednom trenutku je i grad bio izbačen iz ovog procesa i nismo dobijali podatke. Ono što takođe znamo jeste da je i ispitivanje grada iz 2019. godine različito od ova dva izvještaja. Privatni kapital u ovom dijelu grada je izgleda bio veoma važan pa je ovo pitanje potisnuto. Timu koji će biti zadužen za piralen i u koji su uključeni, pored ostalih, Tatjana Nišić i Centar za životnu sredinu odriješene su ruke da rade. Mora se ići ka tužilaštvu i tužbama. Za ovo trebaju svi da snose odgovornost, ministri, bivši gradonačelnici, novinari koji su lažno izvještavali”, naveo je Stanivuković.
Tatjana Nišić, koordinatorica Ekološke inspekcije Gradske uprave Banjaluka, istakla je da je piralen uzburkao javnost grada i regiona.
“Ja sam inspektor koji je radio monitoringe 2019. godine za piralen i u kojima su utvrđene velike zagađenosti. Kako bi se ovo stišalo uklonjena sam iz Tima koji je bio zadužen za piralen 2020. godine. Dolaskom Draška Stanivukovića opet sam uključena u ovaj proces. Dostavljeni su nam izvještaji koji su u potpunosti drugačiji od onih koje smo mi tada utvrdili. Alarmantno je da se po ovom pitanju uključe sve institucije”, istakla je Nišićeva.
Kako je pojasnila, dozvoljena vrijednost piralena je 0,02 miligrama po kilogramu, dok je ove godine prema izvještaju prisutno 2.800 miligrama po kilogramu.
“U izvještaju od prošle godine bilo je 5,28 miligrama po kilogramu, dok 2019. godine kada smo mi mjerili na svega 12 uzoraka bilo je prisutno 6.670 takvih jedinica”, pojasnila je Nišićeva.
Ona je kazala da je ispitivanja iz 2021. i 2020. godine radila jedna međunarodna kompanija, te da su na pitanje grada kako je moguće da su različiti izvještaji, rekli da ne znaju.
Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, naglasio je da rješavanje ovog problema piralena traje neoprostivo dugo, te da smo još daleko od rješenja.
“Jedino je realno da tužilaštvo pokrene ovaj slučaj i da se konačno utvrdi odgovornost. Većina država je još 1972. godine zabranila prisustvo piralena koje je opasno po zdravlje ljudi i prema njemu se posebno ophodi. Neke od bolesti koje izaziva piralen su karcinomi, bolesti srca i mnoge druge. Opasnost po građane je mnogo važnije u odnosu na privatnike i njihove planove na tom području. Kakva nam budućnost slijedi kada vidimo ove podatke?”, rekao je Dakić.
Na pitanje koliko bi koštalo uklanjanje piralena, Dakić odgovara da bi to koštalo oko osam miliona evra.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS su kazali za “Nezavisne” da će sutra moći dati komentar na ove navode.
“Kad pogledamo o čemu se radi, odnosno koji podaci su izneseni, tada ćemo moći i komentarisati”, rekli su iz Ministarstva.
