Kategorija: Banja Luka

Javna rasparava o Nacrtu Urbanističkog plana grada Banje Luke biće održana sutra, 18. februara, u Banskom dvoru, u 17.00 časova.

Iz Odjeljenja za prostorno uređenje pozivaju stručnu javnost, predstavnike infrastrukturnih i drugih organizacija, kao i sva zainteresovana lica da prisustvuju ovoj javnoj raspravi.

Naime, Banja Luka će poslije više od četiri decenije dobiti novi Urbanistički plan, kojim će biti definisan izgled Banje Luke za narednih 20 godina.

Urbanistički plan predviđa jasno definisane zone i plan građenja, ali i decentralizaciju Banje Luke, odnosno opredjeljenje gradske administracije da se grad širi i razvija ka periferiji, saopštili su iz Gradske uprave.

Podsjećamo, Nacrt plana usvojen je na sjednici Skupštine grada Banje Luke u oktobru prošle godine, a zatim je do 19. januara 2022. godine bio na javnom uvidu, do kada su sva zainteresovana pravna i fizička lica mogla da daju svoje mišljenje, primjedbe i prijedloge.

Nakon završetka javnog uvida, nosilac izrade razmotrio je sva dostavljena mišljenja, primjedbe i prijedloge, a prije samog utvrđivanja Prijedloga Urbanističkog plana grada Banje Luke sutra (18. februar) biće organizovana i javna rasprava u Banskom dvoru.

Neće doći do izmjene cjenovnika javnog gradskog prevoza, sve dok se prosječna maloprodajna cijena litra eurodizela ne promijeni za minimalno 20 odsto u odnosu na prosječnu maloprodajnu cijenu, što sada još nije slučaj.

Potvrdili su ovo za “Glas Srpske” iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve i dodali da će se utvrđivanje prosječne maloprodajne cijene litra eurodizela raditi svakog trećeg mjeseca.

“Utvrđivanje prosječne maloprodajne cijene vršiće se svakog trećeg mjeseca, do desetog u mjesecu, na benzinskim pumpama “Nestro petrol”, “Nešković” i “Krajina petrol”, poručili su iz odjeljenja.

Kako su pojasnili, 10. februara izvršena je provjera cijene eurodizela na ovim pumpama te je utvrđeno da se nisu stekli uslovi za promjenu cjenovnika.

Iz odjeljenja navode da je ugovorom između grada i prevoznika, koji obavljaju usluge javnog autobuskog prevoza na području grada, definisano da se cijena formira na osnovu prosječne maloprodajne cijene litra eurodizela.

“Naručilac i prevoznik su saglasni da se korekcija cijena voznih karata iz ugovora vrši kada se prosječna maloprodajna cijena litra eurodizela promjeni za minimalno 20 odsto u odnosu na prosječnu maloprodajnu cijenu jednog litra eurodizela na osnovu koje je formirana cijena voznih karata u važećem cjenovniku”, naglasili su iz odjeljenja.

Napomenuli su da još nisu zaprimili zahtjev za poskupljenje karata od strane prevoznika.

Dodali su da je gradonačelnik Draško Stanivuković protiv povećanja cijena autobuskih karata te da je najavio da će Gradska uprava tražiti sve modalitete da do poskupljenja ne dođe.

Direktor preduzeća “Autoprevoz” Dejan Mijić kazao je da su se cijene karata proteklih godina čak i smanjivale kada je gorivo poskupljivalo.

“Sve je poskupjelo osim karata, a sad smo negdje na granici da se poveća cijena. Kada cijena eurodizela na pumpama dostigne 2,56 KM, onda će doći do razgovora između grada i prevoznika o povećanju cijena karata”, rekao je Mijić.

Subvencije

Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve podsjetili su da grad izdvaja više od 80.000 KM kako bi se kvalitet javnog prevoza podigao na viši nivo i time povećao broj korisnika.

“Izdvajanja za javni prevoz ove godine premašila su 1,2 miliona KM, što je najviše što je grad ikada izdvajao za ove namjene”, rekli su iz Odjeljenja i dodali da je grad obezbijedio i besplatne mjesečne karate za penzionere sa penzijom do 250 KM, dok su za one sa penzijama većim od 250 KM cijena karte smanjena za 30 odsto.

Da biste platili mjesečnu kiriju za lokal u Gospodskoj ulici u Banjaluci, treba vam 10.000 KM. To je prosječna cijena poslovnih prostora u srcu grada, barem prema podacima agencija za nekretnine, iako je ekipa BL portala, u razgovoru sa radnicima butika u samom centru, došla i do malo drugačijih brojki.

O tim brojkama niko od njih ne bi zvanično, ali su nam rekli da je kirija za velike lokale od po dva-tri sprata dostizala i vrtoglavih 30.000 KM, a u malo manjim i 17.000 maraka.
U agenciji za nekretnine Condo, kažu da cijena, naravno, zavisi od kvadrature i napominju da su poslovni prostori u Gospodskoj ulici uvijek bili “papreno” skupi. Ne bi da spekulišu da li su visoke kirije razlog zatvaranja butika, ali su sigurni da su tržni centri preuzeli igru.
“Centralni dio Banjaluke prebacio se u drugi dio grada, tačnije u tržne centre, doduše, ne sve. Trend praznih lokala primjetan je i u Merkatoru. Svakako i sami vlasnici gledaju gdje će se bolje pozicionirati i ostvariti veću zaradu“, kažu u Condu.

Zbog visoke kirije ili ne, tek iz Gospodske ulice, nakon Manga, uskoro odlazi i prodavnica obuće Bonel, saznaje BL portal, a na njenom mjestu očekuje se Bonatti, u kojem će se moći pazariti donji veš, spavaćice, pidžame, kupaći kostimi.
Pred zatvaranjem je i Women'secret, ali još nema informacija da li će i ko doći u taj lokal, kao ni u lokal iz kojeg je Mango izašao prije nekoliko dana.

Bez mnogo informacija su i u Gradskoj upravi. Na pitanje šta se to dešava sa Gospodskom i šta se može preduzeti da poznati brendovi iz nje ne odlaze, kažu da neke radnje premještaju svoje poslovanje u tržne centre, od kojih je najaktuelnija Delta. Dodaju da trenutno slobodne prostore uzimaju drugi poslovni subjekti, ali ne navode koji.
“Grad, sa svoje strane, svake godine kroz nekoliko linija subvencije, finansijski podržava poslovne subjekte, a program dodjele subvencija predstavlja jednu od mjera podrške preduzetništvu. Subvencije su usmjerene na podršku novim poslovnim aktivnostima – samozapošljavanju, ženama preduzetnicama, unapređenje poslovnog procesa i konkurentnosti, te novom zapošljavanju kod poslodavca, koje za krajnji ishod treba da ima stvaranje povoljne poslovne klime u našem gradu”, navode iz Gradske uprave.

Na kupovinu u tržnim centrima Banjalučani se sve češće odlučuju, jer je tamo veći i bolji izbor robe. Ipak, neki bi da dobre butike i poznate brendove mogu naći i u centru.
„Zatvara se sve u centru zbog novca, ali voljele bismo da imamo veći izbor i u Gospodskoj. Zato sada češće kupujemo u tržnom centru“, kažu Teodora i Jovana uglas.
Još je nostalgičniji Milorad, koji svaki dan šeta centrom grada.
„Tužno je ovo, nekad je ovdje bilo hiljadu ljudi, a sad jedva pedesetak da prođe. Češće kupujem u tržnim centrima, najviše zbog unuka, ugodnije, toplije ima i parking. Opet, žao mi je što se ovdje sve polako zatvara,“ kaže Milorad.
Osluškujući naš razgovor, dvije malo starije gospođe rekoše u prolazu da za njih u gradu i nema nekog izbora i da tržnim centrima nisu oduševljene. Radije bi malo „ozbiljniji“ butik u centru grada.

Sugrađani do sada uglavnom nisu glasali na izborima za savjete mjesnih zajednica ili uopšte nisu ni znali da imaju tu mogućnost. Pokazala je ovo kratka anketa provedena na društvenim mrežama Grada Banje Luke, saopšteno je iz Gradske uprave.

Tako je na pitanje postavljeno juče u Viber zajednici Grada Banje Luke: „Da li ste ikada glasali na izborima za članove savjeta mjesnih zajednica?“, od ukupno 2.767 sugrađana koji su učestvovali u anketi – čak 1.504 odgovorila su sa „ne“, a 980 je reklo da nisu ni znali za tu mogućnost. Samo njih 283 je odgovorilo da su ranije glasali na izborima za savjete mjesnih zajednica.
Da su rijetki oni sugrađani koji su koristili biračko pravo i birali predstavnike svojih mjesnih zajednica, potvrđuju i odgovori građana na postavljeno isto pitanje na Fejsbuk stranici Grada.
Od nešto više od 135 komentara na ovoj društvenoj mreži, velika većina njih je navela da nisu izlazili na izbore, prije svega – jer nisu ni znali za tu mogućnost.
„Ne, nisam ni znala za tako nešto do ove godine, a šta oni rade? Ovo je prva godina da se saznalo kad su izbori, inače uvijek je bilo tajno. Ustvari nije se ni znalo da postoji glasanje tj. ti izbori…, ovo su najčešći komentari na Fejsbuk stranici Grada.
Podsjećamo, izbori za savjete mjesnih zajednica biće održani u svim mjesnim zajednicama na području grada Banje Luke u nedjelju, 20. februara, od 9.00 do 17.00 časova.

U sklopu projekta “Naša nova Banjaluka” u gradu na Vrbasu biće realizovane investicije vrijedne milijardu konvetriblilnih maraka, poručio je predsjednik GrO SNSD Vlado Đajić.

Uobjavi na društvenim mrežama Đajić je rekao da ovaj projekat realizuje GrO SNSD Banjaluka zajedno sa rukovodstvom Republike Srpske.

– Projekat “Naša nova Banjaluka” planira razvoj grada Banjaluka, sličan onom koji imaju gradovi slične veličine u Švajcarskoj, Austriji i Njemačkoj. U planu su velika infrastrukturna ulaganja u gradska, ali i prigradska i seoska naselja u visini od oko milijardu konvetiblinih maraka domaćih i inostranih investicija. Cilj je rješavanje asfaltiranja svih puteva, rasvjete, vodovoda te podrška projektima turizma u seoskim naseljima, a sa ciljem da zadržimo ljude u selima. Osim toga, stavićemo akcenat na prozvodnju zdrave hrane zato što se sve više uvozi hrana sumnjivog kvalieteta – rekao je Đajić.

Naglasio je da znaju šta su velike investicije, a kao primjer je naveo Univerzitetsko-klinički centar RS.

– U njega je investirano više od 200 miliona KM i bolji je od mnogih u Evropi. Isto ćemo uraditi i sa Banjalukom – istakao je Đajić.

Kaže da žele da se u projekta “Naša nova Banjaluka” uključe svi zainteresovani građani, institucije te nevladine organizacije. Zamolio ih je da dostave prijedloge sugestije i ideje.

– Svako čiji prijedlog bude uvažen biće nagrađen –zaključio je on.

Najveći banjalučki zeleni prostor, Park Mladen Stojanović je u očajnom stanju. Srušena je fontana koja je tek bila obnovljena, da bi se napravila još starija koja još nije završena a zanimljivo je da je samo nakon nekoliko dana od otvranja klupe prilagođene invalidima ona porušena i bačena.

„Toliko uloženog vremena, truda, rada, moljakanja prijatelja i ljudi iz raznih institucija da pomognu priču oko izgradnje trim staze u parku Mladen Stojanović koja je na mnogim mjestima uništena od teških mašina koje preko staze prelaze kad hoće i gdje hoće ne pazeći na bilo šta.“ Napisao je na FB profilu Duško Tadić, poznati banjalučki sportski radnik.

Srušena je fontana koja je tek bila obnovljena, da bi se napravila još starija koja još nije završena a zanimljivo je da je samo nakon nekoliko dana od otvranja klupe prilagođene invalidima ona porušena i bačena.

Svečanom otvaranju prisustovao je gradonačelnik Draško Stanivuković.

„Sve je prepušteno samo sebi“ . Napisao je Tadić.

Sanacija puteva, radovi na vodovodnim mrežama, izgradnja novih saobrađajnica, sanacija mostova, te pojačano čišćenje grada, samo su neke od aktivnosti koje počinju dolaskom ljepšeg vremena i stvarenjem uslova za njihovo izvođenje, saopšteno je iz Gradske uprave.

Tako su u proteklom periodu počeli radovi na izgradnji glavnog oborinskog kolektora u Karađorđevoj ulici u naselju Lauš, a riječ je o jednoj od većih investicija, planiranih za ovu godinu.

Izgradnjom ovog oborinskog kolektora biće riješen problem poplava koji je evidentan u ovoj ulici, a ovo će ujedno stvoriti preduslove za rješavanje kanalizacione mreže u ovom naselju, jer se većina poprečnih ulica spaja na ovaj kolektor.

Povoljni vremenski uslovi omogućili su i nastavak radova na izgradnji prvog dajak pristaništa u našem gradu.

U nedjelji koja je iza nas, počeli su radovi na izgradnji sekundarne vodovodne mreže u zaseoku Preradi, čime će biti riješeno pitanje vodosnabdijevanja za oko 30 domaćinstava.

Toplije vrijeme iskorišteno je i da se izvrši sanacija oštećenja saobraćajnica u više ulica na području grada Banje Luke.

Sanacija saobraćajnica već je izvršena u ulicama Gorana Radulovića Bimbe, Kralja Petra I Karađorđevića, Jovana Dučića i Branka Radičevića, te na Bulevaru cara Dušana, a sanacioni radovi biće nastavljeni i narednih dana u skladu sa vremenskim uslovima.

Lijepo vrijeme omogućilo je i nadležnim službama da započnu pranje ulica, te da se pojačaju aktivnosti na održavanju higijene javnih površina.

Tako se pristupilo detaljnom čišćenju grada, kako ručnom tako i čišćenju velikim i malim čistilicama, te uklanjanju suvih grana i izgrabljavanju zelenih površina.

Inače, u ovoj godini predviđena je realizacija preko 300 projekata, a neki od njih su gradnja najvećeg gradskog parka, novi mostovi, vodovodi, saobraćajnice.

Tako, između ostalog, uskoro počinju radovi na rekonstrukciji mosta u Trapistima, izgradnji mosta u Kaluđericama, Česmi, a uskoro se očekuje i nastavak radova na rekonstrukciji centralne pješačke zone.

Takođe, planirana je izgradnja glavnih saobraćajnica u nekoliko banjalučkih naselja poput saobraćajnice u naseljima Kuljani i Debeljaci, a planiran je i nastavak izgradnje saobraćajnice od Petrićevca prema Motikama, nastavak izgradnje saobraćajnice u Priječanima, rekosnstrukcija Subotičke ulice, te ulice Od Zmijanja Rajka, ali i brojnih puteva u prigradskim naseljima.

Banju Luku čekaju i drugi krupni projekti poput Centralnog spomen – obilježja, škole u naselju Ada, sportskog kompleksa na Laušu.

Na radost najmlađih sugrađana, u ovoj godini biće izgrađeno najmanje deset dječijih igrališta, a Banja Luka će dobiti i tri nove teretane na otvorenom.

Ove godine biće organizovana proljećna sadnja, koja je planirano da počne već krajem ovog mjeseca, u zavisnosti od vremenskih uslova – naveli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.
-S početkom proljećne sezone, planirani su ozbiljni radovi na polju sadnje, ne samo drvenastih vrsta, već se intenzivno radi i na planiranju novih oblika zelenih struktura. Plan je da se proljećnom sadnjom obuhvati što više naselja – naveli su iz resornog odjeljenja.

Kako kažu, nastojanje je da se uravnoteži odnos između samih naselja u odnosu na prethodnu, jesenju sadnju.

-Shodno tome određena je sadnja u naseljima: Centar, Starčevica, Nova varoš, Budžak, Mjesec, Borik, Srpske Toplice, Ada, te Kočićev vijenac. Sadnja je planirana na mnogim lokacijama na području grada kao nastavak projekta „Zelena Banja Luka“ – kazali su iz Odjeljenja.

Poručuju kako je planirana popuna i drvoreda, sadnja blokovskog zelenila, u parkovima i oko dječijih igrališta.

-Uz sve to, na proljeće je planirana i rekonstrukcija drvoreda u Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića, kao i rekonstrukcija drvorednih pravaca na više lokacija, kako u centru grada, tako i na dominantnim saobraćajnim koridorima – naveli su, te dodali da aktivnosti na sadnji po svom obimu zavise od Programa zajedničke komunalne potrošnje i sredstava koja su predviđena za te namjene, te da između ostalog treba voditi i računa o ravnoteži između broja novozasađenih i stabala koja su morala biti uklonjena iz razloga bezbjednosnih razloga, odnosno lošeg zdravstvnog stanja.