Kategorija: Banja Luka

Prevoznici javnog gradskog prevoza zatražili su poskupljenje cijena karata, te najavili redukciju polazaka.

Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine” iz izvora bliskih vlasnicima prevozničkih preduzeća, banjalučki prevoznici su zatražili sastanak sa Draškom Stanivukovićem, gradonačelnikom Banjaluke, još 23. marta ove godine, međutim, do toga nije došlo.

Zahtjev za sastanak obrazložili su novonastalom situacijom koja se gleda u velikom povećanju cijena goriva, kao i mogućim problemima u njegovoj nabavci.

“Molimo Vas za hitan sastanak po sljedećim pitanjima: usvajanje našeg zahtjeva za korekciju cjenovnika voznih karata od 11. marta 2026. godine ili definisanje načina na koji će Grad nadoknaditi razliku u cijeni, ukoliko ne želi da povećanje cijena usluga plate putnici, isplate starih dugovanja iz 2024. godine, definisanje rokova i isplata tekućih dugovanja iz 2026. godine, te definisanje rokova isplata budućih faktura za usluge i pomoć za pretrpljenu štetu zbog proteka vremena u postupku usvajanja novog cjenovnika koji traje od novembra 2025. godine”, naveli su oni u svom dopisu, a u koji su “Nezavisne novine” imale uvid.

Zašto prevoznici traže poskupljenje
Kako navode prevoznici, rad pod ovakvim ekonomskim uslovima je neodrživ, te dodaju da je pitanje koliko će dugo izdržati raditi pod ovim uslovima.

“Podsjećamo da je prosječna bruto plata u odnosu na period kada je formiran postojeći cjenovnik voznih karata veća za više od 50 odsto, a da je inflacija više od 18 odsto. I bez povećanja cijena goriva uslovi su bili izuzetno teški i samo zahvaljujući relativno stabilnoj cijeni goriva u proteklih godinu-dvije uspijevao se održati sistem. Međutim, u ovim današnjim uslovima, to jednostavno nije moguće”, naveli su prevoznici u svom zahtjevu za hitni sastanak.

Šta slijedi ako nema dogovora sa Gradom
Naš izvor ističe da sa adrese Gradske uprave Banjaluka nisu do sada dobili nikakav odgovor.

“Preći ćemo na maksimalnu redukciju polazaka. Sva druga komunalna preduzeća su dobila poskupljenje osim prevoza na koje najviše utiče cijena rada i poskupljenje nafte. Prelazak na vanredne mjere i drastična redukcija polazaka bi trebala najvjerovatnije da počne 13. aprila. Voziće se samo polasci da se đaci i radnici odvezu i vrate u školu i na posao, a svi drugi će se redukovati”, ističe naš izvor dodajući da su prevoznici još u novembru podnijeli zahtjev za poskupljenje.

Trentno stanje ne pokazuje da će doći do pada cijena stanova u Banjaluci, rekao je za RTRS agent za nekretnine i predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina u Republici Srpskoj Dragan Milanović.

– To je sada to trend na osnovu određenih parametara koje pratimo. U Banjaluci nema više cijene novogradnje ispode 3.000 KM po kvadratu. Imamo sada i od 6.500 do 7.000 u strogom centru grada – naveo Milanović.

Istakao je da u narednom periodu ne treba očekivati pada cijena, ali ni rast.

Milanović istakao da cijene neće padati sve dok ima potražnje.

– Gornje granice nema. Sve dok ima potražnje, investitor nema razloga da spušta cijenu. Ponuda se prilagođava potražnji – istakao je Milanović.

Govoreći o starim zgradana, naveo je da cijene visoke za stanove koji su na dobrim lokacijama,

– I to im daje komparativnu prednost – kaže on.

Pojasnio je i strukturu kupaca novih stanova u Banjaluci.

– Možemo reći da 50 odsto građana kupju za samo stanovanje. Mnogima je to i prva nekrtetnina. Druga polovina kupaca su građani iz drugih sredina. Јer u većim gradovima je tržište “živo”. U malim sredimama nemamo “živo” tržište nekretnina. Građani iz tih sredina kupuju stanove u većim gradovima. Mnogima je to investicija, kao najam ili kao stan na dan. I imamo naše ljude iz inostranstva, koji kupuju iz ekonomskih razloga. Nekretnina kupljena u Banjaluci je sigurna investicija zbog novca. Stan se uvijek može rentati ili prodati po većoj cijeni. Znači imate prinos – pojasnio je Milanović.

Podsjetio je da je jedino 2008. godine došlo do pada cijena zbog ekonomske krize u svijetu.

– A od tada samo rast ili stagnaciju. Imali smo 2022. godine ovdje momenat kada je poskupio građevinski materaijal i došlo do je do rasta cijena stnova i do 30 odsto – naveo je Milanović.

Direktor Sektora granskih udruženja Privredne komore Republike Srpske Mile Petrović istakao je u našem Јutarnjem programu da se cijena stanova ne formirma “na pamet”.

– Tržište daje zadnju riječ, a najviše utiče lokacija – naveo je Petrović.

Istakao je da imaju problema sa radnom snagom.

– Ne možemo to nadomjestiti iz domaćih kapacitet. Privrednici uvoze radnu snagu – rekao je on.

Ističe da mnoga optrećenja utiču na trenutne cijene.

– Imamo i promjene cijena materijala i cijena izvođačkih radova – izjavio je Petrović.

U banjalučkoj Gimnaziji jutros, 6. aprila, zaprimljena je dojava o postavljenoj bombi, zbog čega su učenici obaviješteni da ne dolaze na nastavu dok se ne obavi bezbjednosni pregled objekta.

Prema informacijama koje su stigle od roditelja, razredne starješine su jutros kontaktirale učenike i poručile im da ostanu kod kuće do daljnjeg.

„Razrednica je javila djeci da ne dolaze dok se ne obavi pregled“, naveo je jedan od roditelja za “Nezavisne”.

Katastrofalne poplave koje su u maju 2014. godine zadesile Republiku Srpsku, te pričinile enormnu štetu, ne samo u materijalnom nego i ljudskom smislu, nerijetko otvaraju pitanje da li je Srpska spremna da se nečemu sličnom suprotstavi ukoliko eventualno dođe do toga.

Nadležni u Banjaluci, koju prije dvanaest godina takođe nije zaobišla jedna od najvećih nepogoda u novijoj istoriji, uvjeravaju da je sistem zaštite od poplava u najvećem gradu u Republici Srpskoj značajno unaprijeđen.

Babić: Gotovo nemoguće da se ponovi 2014.
Iz Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice grada Banjaluka poručuju i da je zahvaljujući tehnološkom napretku i preventivnim mjerama gotovo nemoguće da se ponovi scenario iz 2014. godine.

“Ta godina je bila učiteljica svega onoga što je rađeno u proteklih 12 godina, a urađeno je stvarno mnogo”, rekao je Dragan Babić, šef Odsjeka.

Pojašnjava da je sada uspostavljen napredan sistem monitoringa vodostaja, koji omogućava kontinuirano praćenje rijeka u Banjaluci i blagovremeno reagovanje.

“Mi kompletnu rijeku Vrbas i Vrbanju možemo da pratimo i upravo iz tog razloga imamo podatke kojima možemo da se rukovodimo”, kazao je Babić u podcastu za Srnu.

Kako je dalje pojasnio veliki napredak ostvaren je i u koordinaciji sa Hidroelektranom “Bočac” na Vrbasu, koja, kako je rekao, sada ima precizne podatke o dotocima i može pravovremeno da reaguje.

“Upravo iz razloga što oni sa tim svim najavama i praćenjem dotoka vode u hidrocentralu izvršavaju preventivne aktivnosti, odnosno ispuštanje vode iz jezera. Kontrolisanim upravljanjem akumulacijom sprečava se nagli porast vodostaja. Vidjeli smo i prošle godine da Vrbas nije dostigao više od 600 centimetara, a bila je ogromna količina vode”, rekao je Babić za Srnu, dodaojući da takve tehnologije praćenja vodostaja nisu postojale 2014. godine.Telefonom upozoriti stanovništvo na moguće nepogode
Jedan od projekata na kojem će se insistirati u narednom periodu za Grad Banjaluku je sistem ranog upozoravanja stanovništva na prirodne nepogode po uzoru na zemlje Evropske unije (EU).

“Naš cilj je da napravimo projekat, prema kojem bi stanovništvo telefonom dobilo upozorenje da će se desiti neka vremenska nepogoda. Takav sistem omogućiće pravovremenu reakciju građana i dodatno smanjiti rizike od prirodnih nepogoda”, pojasnio je Babić.

Problem klizišta
A dok se situacija u vezi sa vodostajima pažljivo prati, nadležni upozoravaju na drugi problem, a to su klizišta, tačnije reaktiviranje postojećih klizišta zbog padavina kakve smo imali u prethodnih desetak dana.

“Na području Banjaluke već je evidentirano više takvih lokacija koje će biti predmet dodatnih analiza. Ovdje su važne i preventivne aktivnosti, u prethodnom periodu sistematski su čišćeni manji vodotokovi i kanalizaciona mreža. Sve kritične tačke u Banjaluci što se tiče toga smo riješili”, rekao je Babić.

Istakao je da je planirana i nabavka nove specijalizovane mehanizacije kada je riječ o čišćenju snijega, što bi omogućilo efikasnije održavanje saobraćajnica u višim predjelima Banjaluke.

Šteta nakon poplava 2014. bila 67,4 miliona KM
Inače, ukupna šteta na objektima fizičkih i pravnih lica, uključujući infrastrukturu i klizišta, tokom poplava od 16. do 26. maja 2014. u Banjaluci iznosila je 67.416.742 KM. Ukupna šteta na ličnoj svojini građana procijenjena je na 21.551.100 KM, a procjenom štete tada je obuhvaćeno 2.170 domaćinstava sa 6.143 člana domaćinstva.

Šteta na 2.241 stambenoj jedinici u svojini građana procijenjena je na 10,6 miliona KM, šteta na namještaju i drugim predmetima u domaćinstivma iznosila 7,1 milion KM, a ostala šteta u svojini građana (zemljište, oprema, stočni fond) je bila 3,7 miliona KM.

Što se tiče privrednih subjekata, šteta je utvrđena kod njih 293 i procijenjena je na 40.012.540 KM.

Na komunalnoj infrastrukturi procijenjena je šteta od 4,7 miliona KM, dok je šteta prouzrokovana klizištima na 47 lokacija na individualnim stambenim objektima u vlasništu fizičkih lica 1,1 milion maraka.

Sporne štete kod privrednih subjekata, koje nisu unesene u bazu podataka, iznose 4,5 miliona KM.

Grad Banjaluka krenuo je u izradu studije taksi prevoza na teritoriji grada, a taj posao je, nakon provedenog postupka javne nabavke, pripao firmi „HKP CONSULTING“ Banjaluka.

Ista firma je prošlog mjeseca od grada dobila i posao izrade projektne dokumentacije za izgradnju novog vrtića u naselju Ada.

Vrijednost ugovora za izradu studije taksi prevoza koja bi trebalo da precizno utvrdi stanje na terenu što se tiče rada taksi službi, iznosi oko 40 hiljada KM, kažu za BL portal u Odjeljenju za saobraćaj i puteve Grada Banjaluka.

“Studija bi, nakon sagledavanja stanja na terenu, trebalo da da određene zaključke i preporuke za rad taksi službi u narednom periodu na teritoriji grada. Sasvim je sigurno da u praksi studija ima za cilj unapređenje rada taksi službi na teritoriji Banjaluke, a samim time ima i značaj za građane”, objašnavaju u Odjeljenju za saobraćaj i puteve.

Nakon izrade studije, znaće se da li treba povećati ili smanjiti broj taksista u Banjaluci. Utvrđeni maksimalni broj taksi vozila u gradu sada je 270.

“Studija taksi prevoza obuhvatiće i rentabilnost rada taksi službi, pa samim time baviće se i cjenovnikom, međutim, sama studija ne uređuje cjenovnik taksi usluga, kao što ni sam Grad ne određuje njihovu cijenu. Tu cijenu uređuju sami taksi prevoznici, dok Grad vrši ovjeru cjenovnika usluge taksi prevoza”, dodaju iz Grada.

Predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi”, Dragan Purišić, ističe da su nedavno imali sastanak u Gradskoj upravi, kao i da su popunili upitnik o tome koliko kilometara dnevno naprave, ali i na koliko poziva za prevoz ne mogu da odgovore.

“Na osnovu izrade imaćemo jasnu sliku da li treba povećati broj taksista. Moje iskustvo govori da nam ne treba još vozila ni taksista u gradu. Evo, i sada kad je gorivo poskupilo, mi u Banjaluci ne možemo povećati cijenu, jer ionako nema dovoljno posla sve”, tvrdi Purišić za BL portal.

Čistoća je neprestano godinu dana tražila da se poveća cijena jer se preduzeće nalazilo u nezgodnoj i lošoj finansijskoj situaciji, rekao je za RTRS Aleksandar Bajić, direktor preduzeća “Čistoća”iz Banjaluke.

Bajić navodi da će korekcija cijene na računima građana biti između tri i četiri KM po računu.

– Građani Banjaluke imaju najjeftiniju cijenu u regionu za komunalne naknade. Čistoći to poskupljenje mnogo znači – kaže Bajić.

Kaže da povećanje nivoa komunalne usluge i sama usluga ne zavisi samo od čistoće već i od grada Banjaluka.

– Grad Banjaluka donosi odluku o postavljaju kounalnih posuda, a njih je nedovoljno na pojedinim lokacijama. Zbog nedostatka kontejnera imamo dosta improvizacija u gradu – kaže Bajić.

Bajić kaže da je nekadašnji gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović postavio visoke standarde kada je riječ o čistoći u gradu Banjaluka, a takođe i za odvoz otpada.

– U vrijeme njegovog mandata, grad je bio najčistiji i taj nivo bio je do prije nekolio godina. Za ovu godinu 90.000 KM bilo je izdvojeno za pranje ulica samo, a za vrijeme Davidovića 900.000 KM pa vidite kolika je razlika – naveo je Bajić.

Izgradnja mosta u banjalučkom naselju Česma počela je 5. novembra 2022. godine, a rok za završetak radova bio je 36 mjeseci. Međutim, prošlo je već 40 mjeseci, a most još nije otvoren.

Biće završen za tri godine

Radove su tada svečano otvorili zvaničnici Republike Srpske, Grada Banjaluka i predstavnici “Puteva Republike Srpske”, koji su saopštili da će most biti završen za tri godine, ističući da je riječ o jednom od većih infrastrukturnih projekata u Banjaluci, čija je vrijednost procijenjena na 6,6 miliona KM.

Važan projekat

Most u Česmi, koji povezuje jedno od najvećih banjalučkih naselja sa gradom, veoma je važan projekat, jer ne predstavlja samo vezu za mještane Česme, već i za opštine Čelinac i Kotor Varoš, te bi trebalo da olakša saobraćaj i smanji gužve u gradu.

Vrbas odnio stari most

Nakon što je rijeka Vrbas odnijela stari most tokom poplava 2014. godine, građani su se suočili s velikim problemima. Izgradnja novog mosta najavljivana je godinama, a kamen temeljac položen je tek osam godina kasnije.

Čekalo se na brojne dozvole

Početak radova nije tekao optimistično. Čekalo se na brojne dozvole, a prvi stubovi mosta iz vode su se pojavili tek naredne godine. Iako je optimistično najavljivano da bi radovi mogli biti završeni i prije roka, to se nije dogodilo, pa most nije završen ni u predviđenom roku.

Imovinsko-pravni odnosi

Most su 20. novembra 2025. godine obišli zvaničnici, kada je saopšteno da zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, koje je trebalo da riješi Grad Banjaluka, posao pristupnih puteva preuzima Vlada Republike Srpske.

Nesporazumi i podjele

Tada je Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza u Republike Srpske, izjavio da žele što prije predati most građanima na korištenje.

“Želimo prevazići sve nesporazume i podjele. Za 60 dana pristupni putevi će biti u funkciji”, rekao je Stevanović.

Brojne najave o završetku mosta

Početak 2026. godine obilježile su brojne najave o skorom završetku mosta u Česmi. Već u januaru poručeno je da su radovi pri kraju, a 21. januara najavljeno je skoro otvaranje. Početkom februara ponovo je rečeno da je za završetak potrebno još nekoliko dana, da bi potom uslijedila nova informacija da će most biti otvoren u martu.

Putevi još nisu završeni

Sredinom marta ponovo je najavljeno skoro puštanje u saobraćaj, a nakon probnog opterećenja konstrukcije 23. marta očekivalo se da će most biti otvoren početkom aprila. Ipak, i nakon 1. aprila most u Česmi još nije pušten u saobraćaj, iako su u više navrata stizale najave da su radovi u završnoj fazi.

Snijeg usporio izgradnju pristupnih puteva

Snijeg koji je padao početkom januara usporio je izgradnju pristupnih puteva, zbog čega je otvaranje planirano za 20. ili 21. januar odgođeno.

Iz “Puteva Republike Srpske” tada je saopšteno da je za završetak radova potrebno oko 15 radnih dana, ali vremenski uslovi nisu dozvolili nastavak planiranom dinamikom.

Otvaranje pomjereno za mart

Početkom februara rečeno je da je za završetak radova potrebno još oko 20 dana, ali je ubrzo saopšteno da će otvaranje ipak biti pomjereno za mart.

Ministar Stevanović sredinom marta izjavio je da se radovi privode kraju i da bi most mogao biti pušten u saobraćaj do 20. marta. Međutim, direktor “Puteva Republike Srpske” Miroslav Janković naveo je da most ipak neće biti otvoren do tog roka zbog loših vremenskih uslova.

Probno opterećenje konstrukcije mosta

Dana 23. marta izvršeno je probno opterećenje konstrukcije mosta, što je dodatno podgrijalo očekivanja da bi most uskoro mogao biti otvoren.

Ipak, početkom aprila, nakon novih obilnih padavina, radovi su ponovo usporeni, te most i dalje nije pušten u saobraćaj.

Najavu da bi most uskoro mogao biti završen i otvoren, iskoristio je i Milorad Dodik, koji je rekao da su radovi pri kraju i da se puštanje u saobraćaj očekuje uskoro.

On je tom prilikom istakao da most u Česmi nije važan samo za stanovnike ovog naselja, već i za naredni infrastrukturni projekat – izgradnju saobraćajnice prema Čelincu, čime bi se dodatno rasteretio saobraćaj u Banjaluci.

Kako je rekao Dodik, most bi trebalo da bude otvoren za dvije do tri sedmice.

“To je preuzela na sebe republička vlast, jer se gradska vlast pokazala nesposobnom”, rekao je Dodik.

Tačan datum otvaranja

Zaključak je da tačan datum otvaranja mosta u Česmi i dalje ne postoji, te da trenutno niko sa sigurnošću ne može reći kada će radovi biti u potpunosti završeni. U međuvremenu, građani i dalje čekaju da most bude otvoren i konačno rastereti saobraćajne gužve u gradu, dok nadležni i dalje izlaze sa novim, ali neizvjesnim datumima završetka radova.

Banjalučani za “Nezavisne novine” poručuju da su oni očigledno taoci loših politika.

“Stari most je srušen 2014. godine, od tada do danas 2026. godine, svaki dan smo se nadali novom mostu. Mještani naselja Česma su ogorčeni, nemjerljivo oštećeni sve ove godine, jer smo potrošili mnogo vremena, goriva, živaca idući okolo do posla, škola, grada. I mještani Kumsala ostali su odsječeni od Česme, i time kraćeg puta do škole, prodavnice. I svi ostali građani Banjaluke su taoci loših politika jer sve ovo vrijeme trpe ogromne saobraćajne gužve koje bi ovaj most umnogome rasteretio”, kazali su oni.