Kategorija: Banja Luka

Rekordno visok broj djece, odnosno njihovih roditelja, javio se na konkurs Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje za prijem djece u vrtiće koji djeluju u okviru ove ustanove pa se tako za 342 upražnjena mjesta prijavilo oko 850 zainteresovanih, potvrdila je za “Nezavisne” Jelena Kurtinović, direktorica ove ustanove.

Kako je istakla, nikada do sada nisu imali ovako veliku zainteresovanost za upis djece u vrtiće.

“Do ponedjeljka smo primali zahtjeve, a sada se kreće u proceduru, te se svrstavaju i boduju pristigle prijave. Onaj ko bude imao najviše bodova biće primljen, u skladu sa konkursnom procedurom i priloženom dokumentacijom”, rekla je Kurtinovićeva te dodala da će na osnovu toga biti formirana i objavljena lista primljene djece.

Prema njenim riječima, ne može sa sigurnošću reći zbog čega je tolika zainteresovanost.

“Ne znam zbog čega je tolika zainteresovanost, ali pretpostavljam da to ima veze s tim što mi nismo mijenjali cijene u odnosu na druge. Trenutno je cijena boravka u vrtiću 165 KM za prvo dijete i ona se nije mijenjala godinama”, istakla je Kurtinovićeva.

S druge strane, u privatnim vrtićima u prethodnom periodu nije bilo drastičnog rasta broja zainteresovanih za upis djece u vrtiće, pa je tako Larisa Pejić iz Kluba za djecu “Maslačak” za “Nezavisne novine” rekla da je uobičajen broj djece u ovom vrtiću.

“Do nekog rapidnog povećanje upisa nije došlo. Jedino smo tokom pandemije virusa korona imali to zatišje. Inače, u ‘Maslačku’ upis traje tokom cijele godine, već od januara. Ne znamo šta sada nosi novi talas i uvijek je potreban oprez”, kazala je Pejićeva.

Takođe, i Jelena Guslov iz Kluba za djecu “Zvjezdica” za “Nezavisne” ističe da se ništa nije mijenjalo te da nisu imali veći broj zainteresovanih za upis djece u vrtiće.

“Nakon što iz vrtića izađe jedna generacija, toliko djece primamo, tako da je to sve u principu isto kao i prethodnih godina. Nama su kapaciteti uvijek popunjeni i tako je unazad 10 godina”, rekla je ona.

Inače, u 2022/23. godini od 342 upražnjena mjesta, prema podacima Centra, u cjelodnevni boravak se prima 329 djece starosti od jedne godine do polaska u školu, dok se njih 13, koji imaju od tri do šest godina, prima u poludnevni boravak.

Radovi na izgradnji nove plaže u Srpskim Toplicama privode se kraju, te će Banja Luka uskoro dobiti novouređenu oazu za odmor uz rijeku Vrbas.
Riječ je o projektu, koji je Grad Banja Luka realizovao uz podršku društveno-odgovorne kompanije „M:tel“, a povodom završetka radova, u subotu, 20. avgusta planirano je druženje na ovoj lokaciji.

-Sjajna atmosfera, muzika, plesni animatori, besplatne vožnje dajak čamcem, kokteli i besplatne kafe za sve posjetioce samo su dio onog što vas očekuje u subotu na novoj plaži u Srpskim Toplicama – poručila je savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti Milada Šukalo, te pozvala sve sugrađane da se pridruže još jednom sjajnom druženju u našem gradu i da za ovu priliku izaberu odjeću veselih i tropskih boja.

Savjetnica Šukalo je podsjetila da je pored uređenja plaže uređen širi pojas oko obale poput ograde uz plažu i kontejnerskih mjesta. Takođe, kako je kazala, rekonstruisana je i izuzetno značajna saobraćajnica – Ulica od Zmijanja Rajka što je ovom dijelu grada dalo potpuno novi izgled.

-Kada je riječ o uređenju plaže uz zadržavanje postojećeg ambijenta, prostor će biti obogaćen novim mobilijarom i dodatnim sadržajima ali potrebno je naglastiti da će projekat uređenja obala Vrbasa biti nastavljen i u narednom periodu. Imamo dugoročne ciljeve, a glavni je da rijeku Vrbas vratimo našim sugrađanima. Uređenje i očuvanje rijeke Vrbas ova gradska administracija postavila je kao jedan od prioriteta. Opredijeljeni smo da uredimo obale Vrbasa, pokrenuli smo procese oko izgradnje kolektora za otpadne vode, jer nam je cilj da zaštitimo našu rijeku i učinimo je ljepšom – zaključila je ona.

Preduzeće “Čistoća” može da nastavi posao prikupljanja otpada sa područja grada i odlagati ga na nekog drugoj deponiji, rekli su za “Nezavisne” iz regionalne deponije DEPOT.
Naime, oni su ovo poručili nakon što je gradonačelnik Draško Stanivukovič juče izjavio da bi raskid ugovora DEPOTA sa preduzećem “Čistoća” mogao izazvati ekološku katastrofu.

“Takođe, u ovoj situaciji grad može dodijeliti Ugovor o prikupljanju otpada nekom drugom komunalnom preduzeću, a nije isključena mogućnost dogovora između grada, ‘Čistoće’ i DEPOT-a da ne bi došlo do ‘ekološke katastrofe'”, kazali su iz DEPOT-a.

Kako su kazali iz “DEPOT-a”, otkazni rok ističe 14. septembra, te tada prestaje obaveza ovog preduzeća da odlažu otpad koji prikuplja “Čistoća”.

Oni ističu da je članom 6. ovog Ugovor predviđeno da svaka strana može otkazati Ugovor, a prilikom čega tokom otkaza ne postoji obaveza da se navode razlog.

“Otkaz Ugovora vrijedi samo za ‘Čistoću’, dok ostala komunalna preduzeća, pravni subjekti i fizička lica iz grada Banjaluka i dalje mogu nesmetano odlagati otpad na deponiji. To isto važi i za sva komunalna preduzeća iz ostalih opština banjalučke regije”, rekli su iz DEPOT-a.

Dodaju da ima dovoljno vremena za nadležne u Gradskoj upravi i sve zainteresovane da se ovo pitanje riješi.

Zbog dugogodišnjeg spora između preduzeća “Čistoća” i regionalne deponije DEPOT te otkazivanja ugovora o odlaganju otpada u Ramićima, Banjaluka, ali i još nekoliko opština i gradova u okolini, od 15. septembra mogli bi doći u tešku situaciju, jer neće imati gdje da odlažu smeće.

Naime, nakon što su neki mediji prenijeli da je “Čistoća” nedavno pozvala upravu preduzeća DEPOT da je uvede u posjed zemljišta, a koje prema sudskim presudama pripada njoj, uprava DEPOT-a joj je poslala obavještenje o otkazu ugovora o odlaganju otpada.

S tim u vezi gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da teško može u ovom trenutku reći šta bi moglo biti rješenje ovog problema te istakao da su isti naslijedili.

“Imamo situaciju da DEPOT raskida ugovor sa ‘Čistoćom’, što nas dovodi u ekološku katastrofu. Mi nećemo imati gdje da odvozimo smeće. Da li je moguće da je DEPOT to uradio bez saglasnosti nas koji imamo vlasnički udio u tom preduzeću?! Grad ima vlasničku strukturu u oba preduzeća. Radi se o ozbiljnom problemu, to su sudski procesi, ali dok traju te borbe, DEPOT mora da funkcioniše”, istakao je Stanivuković.

Kako kaže, to nije problem samo grada na Vrbasu, već i svih drugih gradova i opština koji odvoze smeće na ovu deponiju, njih sedam, a između ostalih i Gradiške i Laktaša.

“Došli smo u ozbiljan problem, jer ‘Čistoća’ traži zemljište nazad i ide u tužbu vrijednu 24 miliona KM, zato što 20 godina nemaju aktivnosti na toj lokaciji, a koju je trebalo da imaju. Radi se o tome da je u periodu privatizacije zemljišta ‘Čistoće’ u bilansu imovine koja pripada njima stavljeno zemljište DEPOT-a i to je dio privatizovanog zemljišta. Grad je u periodu (nekadašnjeg gradonačelnika Dragoljuba) Davidovića odlukom Skupštine rekao da to zemljište ide DEPOT-u, ali je rečeno da će, kada se utvrdi prenos zemljišta, ‘Čistoći’ biti isplaćen taj dio iznosa. Tada je utvrđeno da se radi o dva-tri miliona KM koji treba da budu isplaćeni ‘Čistoći’. Promjenom vlasničke strukture ‘Čistoće’, vlasnici su rekli da ne žele voditi spor i da hoće da im se to vrati”, kazao je on te dodao da je u tom periodu DEPOT ulagao na tom zemljištu kao i da je u međuvremenu cijena zemljišta porasla.

Aleksandar Bajić, direktor preduzeća “Čistoća”, kazao je za “Nezavisne” da ne želi komentarisati ovaj slučaj dok ne bude zasjedao Upravni odbor ovog preduzeća, kao i da će nakon njihovog sastanka moći dati više informacija.

Iz banjalučkog “Vodovoda” za danas su najavljene redukcije u vodosnabdijevanju zbog povećanje potrošnje vode.
Redukcije u vodosnabdijevanju biće uvedene na lokalnom vodovodu Banjica na rezervoaru Javorci u periodu od 15 časova do devet časova iduće jutro kako bi vodu dobile više zone mjesne zajednice Donja Kola – zeseoci Đukići, Krčma i Golubovići.

Predstavnici Fudbalskog saveza Republike Srpske i osam lokalnih zajednica potpisali su u Banjaluci ugovore o izgradnji terena sa vještačkom travom.

Ugovore sa Fudbalskim savezom Republike Srpske potpisali su gradonačelnici Doboja (Boris Jerinić), Prijedora (Slobodan Javor), Trebinja (Mirko Ćurić), Zvornika (Zoran Stevanović) i Laktaša (Miroslav Bojić), načelnici opština Foča (Milan Vukadinović), Nevesinje (Milenko Avdalović), Pale (Boško Jugović), te predstavnik PFS Banjaluka Darko Ljubojević.

“Drago mi je da smo danas okončali proceduru za izbor devet sredina gdje ćemo raditi terene sa vještačkom travom. Posebnu zahvalnost duugujemo svim načelnicima i gradonačelnicima, opštinama i lokalnim zajednicama, te predsjednicima područnih saveza bez koji ovo ne bi bilo moguće. Drago mi je da smo u godini jubileja, kada FS RS proslavlja 30 godina, uspjeli da počnemo sa jednim ovakvim projektom koji će sigurno u budućnosti donijeti puno dobrog za fudbal u Republici Srpskoj. Činjenica je da nećemo stati sa ovim, već ćemo nastaviti na ovome da radimo, ali je najvažnije bilo da počnemo ovaj projekat i to smo danas uspjeli”, rekao je predsjednik FS RS Vico Zeljković na konferenciji za novinare.

Ugovore je potpisalo osam čelnika opština i gradova u Republici Srpskoj, dok je ispred Banjaluke, umjesto gradonačelnika Ddraška Stanivukovića, to učinio prvi čovjek Područnog fudbalskog saveza Darko Ljubojević.

“Iako nije moje da o tome pričam jer se držim isključivo fudbala, moram da kažem da ovo danas pokazuje jednu nesposobnost gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji nije našao za shodno da se prijavi na jedan ovakav projekat i da Banjaluka dobije jedan ovakav teren. Međutim, cijeneći Banjaluku i sve što taj grad znači u fudbalskom smislu, uspjeli smo da pronađemo drugi modus i preko PFS Banjaluka ćemo da uradimo taj teren”, rekao je Zeljković.

Prvi čovjek Doboja Boris Jerinić istakao je zadovoljstvo što su ugovori potpisani u godini kada FS RS slavi tri decenije rada.

“Moram da istaknem da u ranijim godinama, kada se osvrnemo na rad Saveza, biio je poprilično jednosmjeran. Klubovi su radili za Savez, a sada je došlo do potpuno druge politike u Savezu, a to je da Savez radi za sve klubove u Republici Srpskoj. To pokazuje odnosom i pronalaskom sponzora za određene lige, smanjenjem kotizacija i svih troškova koji opterećuju klubove. Ovaj projekat je veliku za fudbal i Grad Doboj, pogotovo ako znamo da je infrastruktura potrebna kako bi privukli mlade prema sportu. Konkretno, ulaskom Sloge u Premijer ligu BiH, zainteresovanost mladih za fudbal kako u Doboju, tako i šire, zaista je porasla i svakako da će ovaj vještački teren omogućiti većem broju mladih da se opredijele da treniraju fudbal”, rekao je on, prenosi Mondo.ba.

Zoran Stevanović, gradonačelnik Zvornika, istakao je da će beneficije od ovog projekta, kada je Zvornik u pitanju, imati prigradske sredine.

“Grad Zvornik i sve sredine u Republici Srpskoj su godinama ulagale u sport, a Zvornik je poseban akcenat dao na izgradnju fudbalskih stadiona u seoskim sredinama. Ovo će dati jedan dodatni akcenat, vještačku podlogu ćemo staviti u jednu prigradsku sredinu, a moći će da je koriste i Drina, te nekoliko klubova koji gravitiraju prema toj strani”, podvukao je Stevanović.

Prvi čovjek Trebinja Mirko Ćurić naglasio je da je ovo veliki dan za Trebinje, gdje se brojni mladi ljudi bave sportom.

Ovo je veliki dan za Trebinje i želio bih da se zahvalim FS RS na čelu sa predsjednikom Zeljkovićem koji je imao razumijevanja i prihvatio inicijativu. Ovo nije jedina podrška od kada je imenovan na ovu funkciju. U fazi smo izgradnje reflektora, a na oduševljenje svih nas želim da kažem da Trebinje po prvi put ima preko 2000 djece do 18 godina koji se bave sportom. To je veliki uspjeh svih nas zajedno i upravo zbog te djece moramo da nastavimo sa ovakvim projektima.

Jedan od gradova-potpisnika ugovora je i Foča, dugogodišnji organizator omladinskog turnira Football Friends, koji će, kako navodi prvi čovjek ovog mjesta Milan Vukadinović, dobiti novu dimenziju ovim fudbalskim terenom.

“Raduje me što je Fođa među ovim sredinama i što sam među ovim ljudima. Ovo je veoma kapitalan projekat, pogotovo što je 30 godina Republike Srpske i Fudbalskog saveza. Vjerujjem da ćemo na ovaj način omasoviti sport u samoj regiji i opštini Foča. Želim da istaknem da će ovo doprinijeti i daljoj popularizaciji turnira Football Friends, koji je nadaleko poznat. Biće značajno unaprijeđen i vjerujem da će biti na ponos Foče i Republike Srpske u cjelini.”

Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora, podvukao je da će teren sa vještačkom travom biti izgrađen u Omarskoj.

“Tamo imamo jednu dobru sportsku priču, ljudi se trude svim silama da naprave nešto dobro u klubu i ovo će im dati dodatni vjetar u leđa. U prethodnom periodu nismo imali ovako dobru saradnju sa FS RS kao što imamo sada sa gospodinom Zeljkovićem, koji je ne samo sada pokazao da vodi računa o svim lokalnim zajednicama. U više navrata je dolazio u naš grad, razgovarao sa sportskim radnicima što svi u Prijedoru cijene. Naš zajednički cilj je da vratimo staru slavu našem gradu kada su u pitanju svi sportovi”, rekao je Javor.

Čelni čovjek Grada Laktaši Miroslav Bojić istakao je da će korist od ovog terena imati više od deset klubova sa područja grada.

“Ovo je istorijski dan za Laktaše i istoimeni klub, ali i sport i omladinu. Sva ova podrška koju dobijamo od FS RS uklapa se u naše planove kada je u pitanju sport. Trenutno imamo jednog prvoligaša, dva drugoligaša, u svim ostalim selekcijama i kategorijama i trećeligaše. Preko deset fudbalskih klubova egzistira na teritoriji Laktaša i ovaj teren će služiti ne samo Fudbalskom klubu Laktaši, već i svim ostalima, a prije svega budućim generacijama koje planiramo tu da razvijamo.”

Fudbalski klub Velež nedavno je proslavio devet decenija postojanja, a sada će dobiti i pomoćni teren, na radost svih članova kluba.

“Toliko godina je ovaj klub čekao pomoćni teren sa vještačkom travom. Nadam se da ćemo sve ovo završiti na najbolji način. Opština Nevesinje je preuzela značajan udio u finansijskom smislu, možda u trenutku koji nije najsrećniji, budžeti su davno usvojeni, rebalansi su prošli, a vidjećemo na koji način ćemo završiti naše obaveze koje sa zadovoljstvom i radošću preuzimamo”, poručio je načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović.

Sportski centar na Palama, kaže prvi čovjek ove opštine Boško Jugović, biće upotpunjen ovim fudbalskim terenom.

“Kao načelnik Pala, drago mi je što ću biti dio tima koji će realizovati ovaj projekat, koji je dugo očekivan. Uz izgradnju Fakulteta za fizičku kulturu i sport, koji počinje da se pravi, Sportski centar Peki koji je respektabilan i gdje su se pripremale odbojkašice Srbije, uz dobro sređen stadion FK Romanija, imaćemo jedan uređen sportski centar koji će biti na ponos Pala i cijele regije”, rekao je Jugović.

Radovima na uklanjanju piralena u Poslovnoj zoni “Incel” u Banjaluci ne nazire se ni početak, a kamoli kraj, s obzirom na to da, kako kažu iz Gradske uprave, i dalje postoje nejasnoće u vezi s nadležnošću za preduzimanje mjera na sanaciji zemljišta.

Kako su za “Nezavisne” kazali, u februaru ove godine su od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske tražili izjašnjavanja o nadležnosti, s obzirom na to da su prethodnih godina imali problema s tim.

“U odgovorima koji su nam dostavljeni nije bilo nikakve jasne naznake i mišljenja u vezi s tim, već su se pozvali na nadležnost prema propisima”, kazali su iz Gradske uprave.

Sa druge strane, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinstvo i ekologiju RS ističu da su oni svoje nadležnosti ispoštovali, te da je sada na Gradskoj upravi da obezbijedi neophodna sredstva.

“U ovim situacijama insistiramo i da vlasnici zagađenih parcela snose dio troškova. Pored toga, grad treba da obezbijedi sredstva uz, naravno, pomoć donatora”, kazali su iz nadležnog ministarstva za “Nezavisne”.

Prema njihovim riječima, oni su svoj dio posla završili te je sada na gradu da obezbijedi neophodna sredstva, što oni, kako kažu, još nisu uradili.

Podsjećamo, kako je ranije na ovu temu rečeno, za uklanjanje piralena iz zemljišta bi bilo potrebno oko osam miliona evra.

Kako je za “Nezavisne” kazao Tihomir Dakić iz Centra za zaštitu životne sredine, ova tema je nažalost zapostavljena, iako su građani ti koji trpe njene teške posljedice.

Naime, na osnovu sprovedenog elaborata Centra za zaštitu životne sredine utvrđeno je da se piralen (PCB) zadržava u životnoj sredini i cirkuliše između vode, vazduha i zemljišta.

Osobe koje su duže vremena izložene ovim jedinjenima, kako kažu iz Centra, imaju visok rizik od razvijanja određenih oboljenja, kao što su karcinomi, poremećaji nervnog sistema, rada štitne i polnih žlijezda, a može doći i do štetnih efekata na jetru, bubrege i srce.

Što se tiče načina uklanjanja piralena, iz Centra za životnu sredinu su istakli da se PCB može ukloniti iz zemljišta i sedimenta procesom fitoremedijacije, u kom biljke unose u sebe PCB i djelimično ga metabolišu.

“Mikrobna remedijacija se zasniva na dejstvu mikroorganizama, koji mogu da transformišu i uklone opasne materije iz okoline. Ova metoda je jeftina, ali nije dovoljno efikasna da bi se sama koristila”, kazali su iz Centra.

Kako su dodali, određeni hemijski reagensi, uz visoke temperature i pritisak, uklanjaju atome hlora iz PCB-a i čine ih manje toksičnim.

“Osim ovih reagenasa, koriste se i ultrasonično zračenje i superkritična oksidacija vodom, i sve ove metode imaju visoku efikasnost, ali i cijenu”, istakli su iz Centra.

Dodali su da se PCB može ukloniti primjenom aktivnog uglja. Ova metoda je jeftina, sa procentom efikasnosti iznad 60 odsto, a može se koristiti na samom izvoru zagađenja, kao i na udaljenim mjestima.

Podsjećamo, kako su “Nezavisne novine” pisale godinama unazad, afera oko piralena u Poslovnoj zoni “Incel” počela je 2019. godine, kada je izbio požar zbog koga je planulo i otrovno ulje piralen.

Tada su nadležni započeli niz aktivnosti na uzimanju uzoraka radi utvrđivanja stepena kontaminacije zemljišta, a sve to u okviru projekta “Ekološki prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama u industrijskom sektoru upravljanja otpadom – projekat remedijacije i rekultivacije na lokaciji ‘Incel'” uz finansijsku podršku UNDP-a.

Kako je krajem prošle godine na konferenciji za medije kazao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, izvještaji od 2020. i 2021. godine su se drastično razlikovali, što je upućivalo, kako on kaže, da su vjerovatno lažni.

Tatjana Nišić, koordinatorka Ekološke inspekcije Gradske uprave Banjaluka, je tada kazala da je dozvoljena vrijednost piralena 0,02 miligrama po kilogramu, dok je prošle godine prema izvještaju bilo prisutno 2.800 miligrama po kilogramu.

Kumulativni gubitak banjalučkog vodenog parka “Akvana” iznosi 12,8 miliona KM, računi ovog preduzeća su blokirani i upitno je hoće li radnici dobiti avgustovsku platu.
“Akvana” je trebala biti biser turizma Banjaluke, ali je postala teret. Nova gradska vlast, uprava preduzeća, kao ni njihovi prethodnici, do sad nisu pripremili rješenje koje bi omogućilo da ovo preduzeće izađe iz finansijske dubioze.

Da situacija nije dobra potvrđuju i podaci koji stužu iz ovog preduzeća, ali i Grada Banjaluka. U prvoj polovini godine “Akvana” je ostvarila gubitak od 310.426 KM, što je nastavak negativnog trenda iz prethodnih godina, kaže v. d. direktora preduzeća Velibor Vukajlović.

“U odnosu na isti period prošle godine rezultat je lošiji, iako su prihodi povećani za šest odsto. Jedini prihod koji je manji u ovoj godini za 21 odsto je grant koji uplaćuje Grad Banjaluka. Prihodi granta su umanjeni, jer sam odlučio da se sredstva povlače na drugačiji način. Prije se grant kompletno povlačio u prva tri mjeseca i onda na kraju godine nisu imali čime raditi. Sada je taj grant raspoređen na 12 mjesečnih rata, pa uspijevamo pokriti obaveze”, rekao je Vukajlović.

Kazao je da su u istom periodu rashodi veći za 19 odsto.

„Iako su prihodi povećani, veći su i troškovi. Najveća stavka u rashodima je ona za energente i to za lož ulje i gorivo. Pored toga porasla je i cijena električne energije. Povećane su plate radnicima, te uključena isplata topllog obroka. Nekada se topli obrok isplaćivao kroz bonove, a sada ih isplaćujemo u novcu”, precizirao je Vukajlović.

Poreskoj duguju 600.000 KM
Veliki problem ovom preduzeću prave nagomilani dugovi. Između ostalih, tu je dug Poreskoj upravi RS od oko 600.000 KM.

“Akvana” je prošle godine uplatila ukupno za poreze i doprinose 237.940 KM i 54.854 KM poreza na nepokretnosti”, kaže Vukajlović.

Pored ovoga, tu je i dug prema preduzeću “Novoteks”, koji iznosi 3,1 miliona KM.

Vukajlović kaže da se ovaj dug “servisira u skladu sa mogućnostima”. Osim duga, situacija sa “Novoteksom” je dobila još jednu dimenziju kada je ovo preduzeće raskinulo ugovor sa “Akvanom” za isporuku hrane i pića. Vukajlović tvrdi da je “Novoteks” jednostrano raskinuo sve ugovore koje je imao sa “Akvanom” početkom juna ove godine.

„Prvo su tražili da prihvatimo više cijene, zbog rasta svih cijena na tržištu. Tražili su potpisivanje aneksa ugovora, ali mi to nismo prihvatili. Po Zakonu o javnim nabavkama mi to ni ne možemo uraditi. Oni su nam poslali objašnjenje da je to bio razlog za raskid ugovora. Mi smo potom raspisali nove tendere kako bi obezbijedili snabdijevanje potrebnom robom. Sklopili smo ugovore sa novim dobavljačima i na osnovu toga radimo“, precizirao je Vukajlović.

Dodao je da kumulativni gubitak ovog preduzeća 30. juna ove godine iznosi 12,8 miliona KM.

Na pitanje kako riješiti tu dubiozu, Vukajović kaže da se “radi o složenom problemu”.

“Uprava sa Nadzornim odborom i Gradom Banjaluka stalno radi na tome da preduzeće posluje i bude na usluzi građanima”, rekao je Vukajlović i dodao da to podrazumjeva povećanje svih prihoda, domaćinski odnos prema sredstvima preduzeća, smanjivanje rashoda, a da se ne ugrozi normalno poslovanje.

Blokirani računi
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković za portal Capital kaže da se Grad kada je u pitanju Akvana trenutno koncentriše na gašenje požara koji se razbuktao zbog problema sa preduzećem “Novoteks”.

O dugoročnim planovima se, kaže on, može govoriti kada se riješe prioriteti. Potvrdio je da je “Novoteks” blokirao račune ovog preduzeća nakon raskidanja ugovora.

“Imamo objekat koji ne može funkcionisati, ali direktor se nekako dovija da održi poslovnu aktivnost. Imamo neke zalihe roba, ali tek sada nam dolaze problemi, jer se postavlja pitanje kako će se isplatiti plate radnicima za avgust” naveo je Stanivuković.

Akvana trenutno ima 54 radnika u stalnom radnom odnosu, a za sezonu je angaživano osam radnika, koji rade na poslovima održavanja, konobari, majstori i slično. Pored toga anagažovano je i osam spasioca.

Motiv oduzimanje zemlje
Stavuković smatra da se iza raskida ugovora između “Akvane” i “Novoteksa” kriju drugačiji motivi.

“Oni su raskinuli ugovor, jer ne vide interes da im se povećavaju dugovi. Oni su planirali da te dugove naplate tako što će uzeti zemljište vodenog parka, ali kada su shvatili da to nije moguće oni su raskinuli ugovor”, kazao je Stanivuković.

Dodao je da je zemljište u Boriku, čija vrijednost se procenjuje na nekoliko desetina miliona maraka, uknjiženo kao imovina Grada Banjaluka, a da je “Aquana” samo korisnik.

Minusi od prvog dana
“Akvana” od samog početka posluje sa minusima. Problemima u ovom preduzeću se počela baviti administracija bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića koja je 2018. godine pokrenula proces restrukturisanja ovog preduzeća. Prvi korak je bio da se ovom preduzeću oduzme upravljanje nad „Staklencem”, s kafićem i izložbenim prostorom u parku “Petar Kočić”, zato što je iz godine u godinu u svom radu bilježio minus. Ugostiteljski objekat u prizemlju je dat u zakup privatnom sektoru, a sprat na upravljanje Kulturnom centru Banski dvor. Vremenom je i smanjen broj radnika u “Akvani”.

Novi gradonačelnik Draško Stanivuković doveo je novu upravu najavljujući korjenite promjene, ali to se još nije dogodilo.