VRBAS Media

Kategorija: Banja Luka

  • U Banjaluci otvoren “Kočićev zbor”

    U Banjaluci otvoren “Kočićev zbor”

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić otvorila je danas u Banjaluci trodnevnu manifestaciju “Kočićev zbor”, te poručila da je Petar Kočić književnik čije ideje o zaštiti srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta treba pratiti.
    Trivićeva je istakla da Kočićevo ime ne smije biti zaboravljeno, jer njegova djela svjedoče na koji način treba braniti srpski nacionalni identitet, te sačuvati srpski jezik i ćirilicu.

    “Došlo je vrijeme da slijedimo Kočićevu misiju, da štitimo naš nacionalni i kulturni identitet, jezik i pismo, a u tome najvažniju ulogu ima pojedinac, jer ukoliko mi kao pojedinci ne budemo tako razmišljali, bićemo u problemu”, rekla je Trivićeva novinarima.
    Ona je podsjetila da je resorno ministarstvo ove godine donijelo Zakon o zaštiti srpskog jezika i ćiriličnog pisma, koji ih štiti kao nematerijalno kulturno nasljeđe.

    Gradonačelnik Banjaluka Draško Stanivuković rekao je da je Kočić jedan od onih ljudi koji su bezvremeni, savremeni i čije su ideje vječne i moderne.

    “NJegove osnovne ideje su istina, sloboda i otadžbina i upravo afirmaciji tih ideja smo posvetili ovu trodnevnu manifestaciju”, rekao je Stanivuković.

    On je istakao da je Kočić, kao čovjek najsjajnije pisane riječi, simbol i sinonim Banjaluke i srpskog naroda.
    “On je svojim riječima najbolje opisao našu prošlost, ali i sadašnjost u kojoj živimo, zato je važno da ga se sjećamo, ne samo u dane manifestacije, nego tokom cijele godine”, rekao je Stanivuković.

    Marija Trubić iz sela Čađavica na Manjači, dobitnik književne nagrade “Zmijanjče” za najbolji literarni rad mladog pisca za pjesmu “Ideš li rode”, rekla je da joj ova nagrada mnogo znači, te da je pjesmu napisala iz ljubavi prema svome kraju, Kočiću i svim precima.
    Ona je rekla da su joj inspiracija za pjesme rodoljubive teme, jer kraj u kojem živi, a i odakle je Kočić potekao, predstavlja nešto posebno za nju, kao i za njene vršnjake.

  • Otvorena plaža u Srpskim Toplicama

    Otvorena plaža u Srpskim Toplicama

    Nova plaža uz rijeku Vrbas u Srpskim Toplicama zvanično je otvorena danas u 14 časova.

    Kako je istakla Milada Šukalo, savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti, radovi su trajali 30 dana, a urađeni su potporni zidovi, novi dok, novo dajak pristanište, ali i svi infrastrukturni radovi u zemlji i iznad nje.

    “Želja je da ovo mjesto ne bude korišteno samo kao plaža nego kao izletište i novi koncept u gradu, tako da očekujemo veliki broj naših sugrađana tokom jeseni i proljeća”, istakla je Šukalova, te dodala da se može najaviti za sljedeću godinu nastavak uređenja šetališta koje će se spojiti sa dijelom kod restorana Alibaba.

    Dejan Jokić, direktor za finansije Kompanije M:tel, ističe da je izgradnju ove plaže prepoznao kao projekat koji će stanovnicima lokalne zajednice i grada omogućiti da na neki ljepši način provode život, odmor i rad.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da ovakve ideje i projekti od našeg grada stvaraju bajku koja je realna.

    “Ovo nije samo prva plaža koju gradimo nakon više decenija, ovo je izletište i drugo dajak pristanište koje smo napravili”, istakao je on te dodao da je ovaj projkekat koštao pola mliona KM.

    “Ovom prilikom se zahvaljujem kompaniji M:tel koja je participirala 50 odsto, a drugih 50 odsto finansirao je Grad”, naglasio je Stanivuković.

    Dodao je da se u Srpske Toplice nije ulagano nikada, mnogo je još plaža koje je potrebno urediti da bi se proširila turistička ponuda grada.

    “Ono što grad planira da radi sa svojim društvenoodgovornim kompanijama jeste i organizovana izletišta, žurke, manifestacije i događaje koji će upravo život i kulturu seliti uz rijeku Vrbas”, zaključio je Stanivuković.

  • Banjaluka dobija novu aveniju

    Banjaluka dobija novu aveniju

    Počeli su radovi na izgradnji saobraćajnice, koja će se nastavljati na Gundulićevu ulicu od raskrsnice s Ulicom olimpijskih pobjednika prema dijelu kraka saobraćajnice koja se veže na istočni tranzit.

    “Započinjemo najveći infrastrukturni projekat u oblasti niskogradnje, u okviru kojeg će Banjaluka dobiti jednu novu prelijepu aveniju spoj Gundulićeve ulice i Ulice olimpijskih pobjednika s istočnim tranzitom. Četiri saobraćajne trake, oborinski i fekalni kolektori, vrelovod, trotoari i zeleni pojas su dio ovog velikog projekta, kojim će se rasteretiti svakodnevne gužve na ovoj lokaciji”, poručio je gradski menadžer Bojan Kresojević.

    Kako je istakao, ispunjeno je obećanje da će Banjaluka u ovoj godini biti veliko gradilište, dodavši da će ovom izgradnjom naš grad dobiti značajnu saobraćajnicu, a ujedno će dobiti i ljepši izgled.

    “Izgradnja ove saobraćajnice je od višestrukog značaja jer će prije svega rasteretiti saobraćaj u naseljima Nova varoš, Rosulje i Borik, što će svakako poboljšati i cirkulaciju saobraćaja u cijelom gradu jer je to povezan sistem”, poručio je Nebojša Drinić, saradnik za privrednu i regionalnu saradnju.

    Kako je rekao, riječ je o veoma ozbiljnim ulaganjima, oko 700.000 KM, u jednu modernu saobraćajnicu sa četiri trake, trotoarima i kompletnom komunalnom infrastrukturom.

    “Projekat nove saobraćajnice je dokaz da Banjaluka sa novom garniturom ljudi dobija konture ozbiljnog grada koji se širi i napreduje”, zaključio je Drinić.

    On je podsjetio da se osim ove saobraćajnice radi i ulaže i u sam park “Mladen Stojanović”, gdje se radi na sanaciji kanalizacione i vodovodne mreže, uređenju zelenih površina, održavanju stabala, a prostor koji koristi veliki broj sportista, rekreativaca i naših sugrađana uskoro će dobiti i fontanu.

    Lokaciju na kojoj se vrše ovi radovi obišao je gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima, koji su poručili da će zahvaljujući ovom projektu značajno biti poboljšan kvalitet saobraćaja u gradu.

  • U planu izgradnja osnovne škole za 450 učenika

    U planu izgradnja osnovne škole za 450 učenika

    Izgradnja savremenog školskog objekta za 450 učenika, fiskulturne sale, školskog dvorišta i igrališta, te zelenih površina predviđeno je idejnim rješenjem za izgradnju škole u banjalučkom naselju Paprikovac, rečeno je danas na prezentaciji ovog rješenja.
    Prezentaciji su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić, kao i predstavnici Mjesne zajednice Paprikovac i banjalučkih obrazovnih ustanova.

    Nakon prezentacije, Cvijanovićeva i Trivićeva posjetiće lokaciju gdje bi škola trebalo da bude sagrađena.

    Učenici koji pripadaju mjesnoj zajednici Paprikovac trenutno se školuju u osnovnim školama “Sveti Sava”, “Ivo Andrić”, “Miloš Crnjanski” i “Georgi Stojkov Rakovski”.

    Prijedlog Projektnog zadatka idejnog rješenja za izgradnju škole pripremili su Republička direkcija za obnovu i izgradnju u skladu sa uredbom o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje.

    Devetorazredna osnovna škola u mjesnoj zajednici Paprikovac planirana je za 450 učenika koji bi bili raspoređeni u dvije smjene, a očekivana građevinska površina je 6.600 metara kvadratnih.

  • Rekonstrukcije mosta u Trapistima na čekanju

    Rekonstrukcije mosta u Trapistima na čekanju

    Prema ranijim najavama rekonstrukcija pješačkog mosta u Trapistima trebalo je da bude uveliko završena. Međutim, od obnove još uvijek nema ništa.
    Ni pola godine od najave rekonstrukcije nije napravljen ni jedan korak. Radnika nema, a građani i danas pozivaju na oprez prilikom hodanja. Trule daske pucaju pri svakom koraku, a opasnost od njegovog daljeg propadanja sve je veća.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković početkom godine saopštio je da je raspisan tender za obnovu starog mosta u Trapistima, te da je u planu i obnova prostora hidroelektrane. Tada su građanima obećali da će brzo odabrati izvođača, podsjeća portal “Banjalučke priče“.

    Mještani danas kažu da ih je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković obmanuo i da vrijeđa njihovu inteligenciju. Da je riječ o obmani i prevari, potvrdio je nedavno i odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Bojan Pećanac.

    Od gradonačelnika stižu samo obećanja. Mještani su nadležnima nekoliko puta ukazivali na problem, međutim, svaki put umjesto rekonstrukcije dobiju novo obećanje.

    Pitaju se kada će se nadležni konačno udostojiti i riješiti ono što su im čvrsto obećali.

    “Most u Trapistima, kada bude rekonstruisan, služiće istoj namjeni, dakle koristiće se isključivo za pješački saobraćaj i biciklistički saobraćaj. Uz sve to, ovaj most, koji ima istinski istorijski značaj, biće uređen tako da postane pravi turistički dragulj. Grad želi da unaprijedi i uredi ovaj lokalitet, te da nakon rekonstrukcije, rekonstruisan most i kompletno okruženje bude mjesto na kojem će se sugrađani okupljati”, rekli su prije tačno šest mjeseci iz Gradske uprave.

  • Obilaznica oko Banjaluke zapela kod projekta

    Obilaznica oko Banjaluke zapela kod projekta

    Obilaznica oko Banjaluke obećava se skoro deceniju, a još nije spreman ni projekat. Evropska komisija dala je 2,6 miliona evra da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, ali ni to nije bilo dovoljno.
    Dionica od 17 kilometara, koja je dio planiranog autoputa Banjaluka-Mliništa, počinjala bi od čvorišta u Glamočanima, koje je locirano odmah nakon tunela u Klašnicama, i gradila bi se kroz banjalučka naselja Kuljane, Šargovac, Drakulić pa sve do Pavlovca.

    “Najveći problem je oko te prve etape, koja je projekat iz granta, tačnije ona se finansira sredstavima Evropske komisije. Za taj dio projekta zadužena je jedna firma, koja kasni godinu dana. Dok se ne dobije gotov projekat, mi ne možemo ići u eksproprijaciju“, kaže za BL portal Slobodan Stanarević, direktor JP Autoputevi Republike Srpske.

    Projektni tim formirao je konzorcijum CESTRA doo Beograd, TZI-Inženjering doo Sarajevo i COWI A/S. Kako je navedeno na sajtu projekta obilaznice, taj tim je polovinom oktobra prošle godine pripremio i dostavio Idejni projekat autoputske obilaznice oko Banja Luke kojim je potvrđeno da je na 17 kilometara autoputa predviđena izgradnja četiri denivelisane raskrsnice, 11 mostova, 10 nadvožnjaka i 12 mostovskih konstrukcija na denivelisanim raskrsnicama. Od tada nisu prezenzovane neke konkretnije novosti u vezi ovog projekta.

    Direktor Autoputeva očekuje da će, i nakon što se riješi pitanje projekta, biti problema i oko eksproprijacije zemljišta, jer ih, kako kaže, uvijek bude pošto svako ima svoj interes.

    ,,Tek kada se položi trasa, gdje se svi elementi odrede onda bi se moglo početi sa eksproprijacijom. Sigurno da će to biti najskuplja eksproprijacija, jer ide kroz naseljeni dio Banjaluke. Prva faza, sama obilaznica bi mogla koštati oko 200 miliona evra, tih dvadesetak kilometara. Međutim, sama eksproprijacija bi mogla koštati oko 30 miliona maraka, ali sve je to još ugrubo, ističe Stanarević.

    On dodaje da bi situacija oko projekta obilaznice trebala biti jasnija nakon sastanka u Sarajevu koji je zakazan za 6. septembar. Na samu obilaznicu se naslanja druga dionica koja je zamišljena kao nastavak autoputa u pravcu platoa Manjače koji bi se dalje gradio zapadno od Mrkonjić Grada sve do Mliništa, odnosno entitetske linije razgraničenja sa Federacijom BiH.

    ,,Što se tiče druge etape, tu se pojavila velika zainteresovanost kineske kompanije. Dijalog smo započeli, pa dalje ćemo vidjeti kako će sve teći“, navodi Stanarević.

    Autoputevi RS su još 2014. godine s kineskom kompanijom Sinohydro potpisali preliminarni sporazum o projektovanju i izgradnji obe dionice tog autoputa kroz Srpsku. Priča o autoputu od 62 kilometra vrijedanog oko 600 miliona evra aktivirana je i dvije godine kasnije kada je sa istom kompanijom potpisan i komercijalni ugovor. Međutim, konkretni pomaci su izostali sve do prošle godine kada se ponovo počelo pričati o projektu obilaznice oko Banjaluke kao jednoj od dionica.

    Čitava ideja je da se na ovaj način Banja Luka poveže sa Splitom, odnosno da 99 kilometara autoputa prolazi kroz Republiku Srpsku, 60 kroz Federaciju BiH, dok bi Hrvatskoj tada ostalo da napravi jos 22 kilometra.

  • U Banjaluci fomirana policija za pse

    U Banjaluci fomirana policija za pse

    Grad Banja Luka je u sklopu Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju, dobio i policiju za pse koja će se svakodnevno baviti pitanjima koja odnose na životinje u našem gradu.
    Naime, ovo je veliki korak koji je napravljen u dogovoru sa udruženjima za zaštitu životinja.

    Zadatak policije za pse će, između ostalog biti i da kontroliše da li vlasnici pasa poštuju sve ono što je potrebno, odnosno, da li psi imaju povodac, da li imaju brnjice i slično.

    Sve ovo realizuje se kako bi psi imali adekvatne uslove za život i boravak kod svojih vlasnika, ali sa fokusom na bezbjednost naših sugrađana.

    -Cilj ove novine je bolja bezbjednost za građane, poštovanje obaveza koje imaju vlasnici pasa, ali kontrola uslova u kojim borave životinje nakon udomljavanja. Ovo je još jedan od planova koji smo sproveli u djelo zajedno sa udruženjima za zaštitu životinja. Uredili smo azil, organizovali akciju „Udomi ljubav“, postavili hranilice za pse, a radimo na još mogo projekata koje ćemo vam uskoro predstaviti. Uradili smo mnogo kad je zaštita životinja i briga o kućnim ljubimcima u pitanju i tako ćemo nastaviti i dalje – rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Sve infromacije oko rada policije za pse, ali i prijave problema, mogu da se dobiju putem brojeva telefona 065/877-031 i 051/306-464.

  • Nevrijeme protutnjalo Banjalukom

    Nevrijeme protutnjalo Banjalukom

    Snažno kišno nevrijeme praćeno vjetrom i grmljavinom pogodilo je danas u poslijepodnevnim časovima Banjaluku.

    U najvećem gradu Srpske duvao je snažan vjetar, a kako javljaju čitaoci “Nezavisnih” u Ulici Branka Radičevića vjetar je oborio stablo.

    Snažno nevrijeme trajalo je desetak minuta.

    Zbog obilne kiše koja se sručila na grad saobraćaj se odvija otežano, te savjetujemo vozačima da voze polako i oprezno.

    Olujno nevrijeme iza sebe je ostavilo polomljene grane i prevrnute kontejnere, javljaju čitaoci, a nije poznato da je nastala veća šteta.

    I u drugim dijelovima Srpske za vikend se očekuje kiša, ponegdje jača. Narednih dana vrijeme će biti promjenjivo i svježe, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

  • DEP-OT i Čistoća posvađani zbog dugovanja ili politike

    DEP-OT i Čistoća posvađani zbog dugovanja ili politike

    Otkaz ugovora između regionalne deponije “DEP-OT” i “Čistoće”, kako Srpskainfo nezvanično saznaje, desio se zbog velikih dugovanja “Čistoće” prema firmi “DEP-OT”, koji prelaze pola miliona KM.

    Ipak, ova dugovanja su i ranije bila skoro istog iznosa, dok sam spor između “DEP-OT” i preduzeća “Čistoća” traje više od 10 godina.

    Gradski menadžer Bojan Kresojević kaže da su dugovanja Čistoće u nivou +/-20 posto u odnosu na uobičajeno stanje.

    – Dugovanja nisu razlog otkazivanja ugovora. Tako su naveli, ali to stvarno nije tako – rekao je Kresojević.

    “SNSD blokira odvoz smeća”

    Iz DEP-OT za Srpskainfo nisu ni potvrdili, a ni demantovali ove navode.

    – Ovdje se ne radi o raskidu ugovora nego otkazu ugovora; tu je razlika. Mi po članu 6. ovog ugovora ne moramo navoditi razloge zašto smo otkazali ugovor. Dugovanja postoje, ali to i može, a i ne mora biti razlog – rekli su iz “DEP-OT” za Srpskainfo.

    Gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je za Srpskainfo da SNSD blokira odvoz smeća.

    Iz SNSD su odbacili ove navode rekavši da se oni ne mogu dovesti ni u kakvu vezu sa odlukom preduzeća “DEP-OT” i da bi to administracija Grada Banjaluka morala znati.

    – Prava adresa za pitanja o poslovanju javnog preduzeća je sam direktor. Ustaljena praksa gradske vlasti je da za bilo koji problem u Banjaluci, kojom bi trebalo da rukovodi, okrivi SNSD i sve svrsta u politički obračun – rekli su iz SNSD Banjaluka za Srpskainfo.

    Privatizacija zemljišta
    Problem između ove dvije firme datira još od 2005. godine, kada je rađena privatizacija zemljišta.

    Kako je ranije pisala Srpskainfo, spor oko deponije vrijedne milione maraka vodi se već godinama, a 2018. godine je intenziviran, jer je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, odlučujući po žalbi „Čistoće“, donijela rješenje u njihovu korist, na šta je Grad Banjaluka uložio žalbu.

    Preduzeće “Čistoća”, koje je u većinskom vlasništvu Mladena Milanovića Kaje, jednog od najbogatijih biznismena u Srpskoj, pokušava već godinama da od Grada Banjaluke „preotme“ regionalnu deponiju u Ramićima, kojom upravlja Javno preduzeće “DEP-OT”.

    Milko Grmuša kaže da je on kao pravnik šokiran da se tako važan ugovor kao što je deponovanje smeća u najvećem gradu u Republici Srpskoj na tako prost način definiše.

    – Ne mogu da vjerujem da su Čistoća i nadležni u Gradu Banjaluci, koji su radili posao kada je ugovor zaključen, prihvatili takav sadržaj ugovora. Zaista stoji u članu 6. da bilo koja strana može otkazati ugovor uz poštovanje otkaznog roka od 30 dana. Za daleko manje osjetljive stvari su propisani razlozi zbog kojih se ugovor otkazuje. Ovdje je evidentno da pravne službe, nažalost moram tako reći, nisu marile ili su dobile instrukciju iznad sebe da ne mare. Ne mogu da vjerujem da su na tako nešto pristali – rekao je Grmuša.

    Ucjena
    Građane, kako kažu, ne interesuju razlozi zašto je ugovor otkazan, ko je odgovoran, šta su pravi razlozi, nego da Grad pronađe rješenje da se opet ne desi slična situacija kao ranije kada se Banjaluka gušila u smeću.

    – Ovo je strašno šta se dešava. Zbog kojekakvih razloga, da li političkih ili drugih, mi kao građani najviše ispaštamo. Ako se nešto ne uradi po pitanju ovoga problema, opet ćemo se gušiti u smeću na skoro 40 stepeni – rekla je Dušanka S. iz naselja Borik.

    Sličnog su mišljenja i korisnici društvenih mreža koji revoltirani pričaju o ovom problemu.

    – I ko na kraju ispašta? Samo građani. Čistoća, odlaganje otpada, javni gradski prevoz ne mogu biti privatno vlasništvo. Ucjenjuju 200.000 ljudi – napisao je Bojan T. na društvenoj mreži Fejsbuk.

    Sličnog mišljenja je i Milorad J, koji kaže da je deponija napravljena za odlaganje smeća Grada, a ne partije.

    Ako Grad Banjaluka ne pronađe rješenje do 15. septembra, Banjalučani će se, kao i prije dvije godine, gušiti u smeću, jer “Čistoća” neće moći odlagati smeće na deponiji u Ramićima.

    Kontaktirali smo direktora preduzeća “Čistoća” Aleksandra Bajića, kao i vlasnika Mladena Milanovića Kaju, ali se oni nisu javljali na naše pozive.

  • Još se ne zna kada će banjalučka Česma dobiti most

    Još se ne zna kada će banjalučka Česma dobiti most

    Prvi tender za odabir izvođača za izgradnju mosta u banjalučkom naselju Česma je poništen, pa je raspisan drugi, potvrđeno je za BL portal iz Gradske uprave Banjaluka. Do toga je, kako kažu, došlo zbog poskupljenja na tržištu, a dok se sve procedure ne završe nije poznato kada će početi izgradnja mosta.
    ,,Nakon što procedure budu sprovedene, biće poznato kada će krenuti izgradnja mosta, kao i to koliki je rok predviđen tenderskim uslovima i ugovorom sa izvođačem”, navode iz Gradske uprave.
    Ističu da će Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske” obezbjediti finansijska sredstva i sprovesti odabir izvođača.
    ,,Cilj sporazuma je koordinirano djelovanje sporazumnih strana na izvršenju svih aktivnosti i radova potrebnih za realizaciju projekta. Po pomenutom sporazumu, Grad Banjaluka je bio dužan pribaviti potrebnu tehničku dokumentaciju, rješiti imovinsko-pravne odnose i završiti sve potrebne procedure za dobijanje građevinske dozvole. Dobijena je građevinska dozvola za prvu fazu realizacije”, podsjećaju iz Gradske uprave Banjaluka.
    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković je u aprilu mjesecu predstavio budući izgled mosta u Česmi i zvanično obavijestio javnost da je građevinska dozvola riješena, kao i da, kako je rekao, most može početi da se gradi.
    Tada je najavio da bi most mogao da bude završen za godinu i po do dvije, iako je u septembru prošle godine najavljivao da bi prve obrise mosta mogli vidjeti već ovog ljeta.