Kategorija: Banja Luka

Umjesto drvoreda, redovi kesa za smeće. Tako izgleda Gundulićeva ulica od kada je Gradska uprava donijela odluku da izmjesti kontejnere. Za deceniju koliko živi u ovoj ulici, Rajko Moconja nikada nije vidio ništa slično.

“Bilo je od prvog dana do ovo sada, dva tri dana.. Bili su prije kontejneri. Šta ja znam šta je sad, poludili.. Zašto su sklonili kontjenere, ja ne znam. Ima i tamo kontejner, moram nositi, ima i tamo. Ja ne znam kako onaj tamo nisu sklonili. Kad su ove odnijeli”, kaže Moconja.

Kontejneri su premješteni nekoliko stotina metara dalje. Ne samo da su dalje, već ih, čini se, i nema dovoljno. Tek tri kontejnera na nekoliko stotina stanova.

Stanivnike u Gundulićevoj ulici nakon što izađu iz svojih ulaza prvo zadesi neprijatan miris. Radi se o otpadu koji odlažu na zelene površine jer na ovom mjestu više nema kontejnera. Provjerićemo koliko je udaljen najbliži kontejner. – Nakon nekoliko minuta hoda sa otpadom u ruci, stigli smo do prvog kontejnera.

Kontejneri su izmješteni prije nekoliko dana, a stanovnici tvrde da su tek naknadno o tome obavješteni. Do tada je smeće bacao, ko je gdje stigao.

• Ne znam koja je uopšte bila poenta da se maknu kontejneri. Ja tu radim iza, ne znam da li postoji negdje da se može odložiti smeće a da to nije 500 metara odavde daleko.
• Naravno da je ružno za vidjeti, da je loše. Ovo je centar Banjaluke. Možda očekujemo malo više za ovaj grad, kažu građani.

Gradska uprava nastavlja starom praksom „uređenja“ grada. Za gradonačenika je najvažnija estetika.

“Naša ideja jeste da sve kontejnere sa glavnih putnih pravaca, tranzita, aleja i najljepših banjalučkih ulica pomjerimo. Da ne budu na taj način jedna vrsta rugla. U smislu kada prolazite najljepštim alejama vidite kontejnere”, kaže gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

U pojedinim naseljima građani će, samo u određenim danima, smeće iznositi ispred svojih dvorišta. Kontejneri su izmješteni i iz Aleje Sv. Save.

Preživjevši neprijateljske bombe i ratni put, tenk, dva topa i jedrilica, koji su svoje mjesto pronašli ispred Muzeja Republike Srpske kao eksponati, godinama su bili na udaru kiše, snijega i sunca, što je ostavilo traga. Nakon 14 godina, otkako su poslednji put očišćeni i zaštićeni, ovi eksponati opet “blistaju”.
„Ovo je čišćenje, konzervacija i zaštita eksponata, preko čega ide originalna sivo-maslinasta boja , kakva je bila prije“, objašnjava za BL portal Željko Tomić, preparator za metal u Muzeju Republike Srpske.
Zasad su odnovljeni tenk iz Drugog svjetskog rata, američke proizvodnje, dva topa koja su korišćena i za potrebe snimanja filma “Sveti Georgije ubiva aždahu”, kao i jedrilica iz operacije “Desant na Drvar”. Svoj red sad čekaju i lokomotive.

Tomić objašnjava da je projekat reparacije podržala i finansirala Vlada Republike Srpske preko resornih ministarstava.
Uz čišćenje i zaštitu eksponata, u planu je i uređenje prostora oko njih i postavljanje osvjetljenja, koje bi trebalo biti gotovo za nekih mjesec dana.

U Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služena je Sveta arhijerejska liturgija povodom obilježavanja Spasovdana i slave grada Banjaluka.
Poslije završetka liturgije osveštano je slavsko žito i kolač, nakon čega je uslijedila Spasovdanska litija oko Sabornog hrama.Litiji prisustvuju brojni vjernici i visoki zvaničnici Republike Srpske.

Prevoznici javnog gradskog i prigradskog prevoza podnijeli su juče novi zahtjev za povećanje cijene karata u skladu sa ugovorom, a, kako su naveli, osnovni parametar je poskupljenje goriva, na osnovu čega traže da pojedinačna karta od jula iznosi 2,30 KM.
Rekao je ovo direktor preduzeća “Autoprevoz” Dejan Mijić te dodao da se ovaj zahtjev za povećanje cijene karata od 11,5 odsto odnosi na prosječnu cijenu goriva na tri benzinske pumpe, a koja trenutno iznosi 3,21 KM.

“To je daleko iznad praga od 3,09 KM, koji je bio uslov za poskupljenje karte. Ovakvo stanje je izazvano nerazumijevanjem od strane Gradske uprave i Skupštine grada. Ako neko misli da se u ovakvim uslovima može poslovati i raditi, onda je to smiješno”, kazao je Mijić.

Kako kaže, prevoznička preduzeća rade godinama, a sada je njihovo poslovanje dovedeno u pitanje.

“Štrajkovi više ne dolaze u obzir. Ovdje je sve jednostavno. Imamo opciju da povećamo cijene ili da dođe do raskida ugovora. Dalji rad u ovakvim uslovima nas dovodi u sve težu situaciju iz koje nemamo izlaz, a ni oni koji rade sa nama”, rekao je Mijić.

Gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je da je gradska administracija pokazala posvećenost i spremnost da pomogne, ali u skladu sa svojim mogućnostima.

“Bili smo svjesni da će doći do ovoga i zato nismo mogli prihvatiti da grad plaća tamo gdje ne treba. Naišli smo na nerazumijevanje i bahatost skupštinske većine, koja je pokazala da ne želi da bude bolje građanima, već teže Gradskoj upravi. Ne možemo reći da vidimo rješenje, s obzirom na to da za nešto ovakvo nemamo novca”, rekao je Kresojević.

Kazao je da je planirano da se održi sastanak između prevoznika, predstavnika grada i skupštinske većine, prenosi GlasSrpske.

“Skupštinska većina je tvorac tog rješenja, neka oni kažu šta je realno. Apeluju da grad treba asfaltirati i održavati, iako su smanjili sredstva amandmanima, dok oni smatraju da se sredstva mogu uzeti iz budžeta”,rekao je Kresojević.

Tri miliona KM
Bojan Kresojević je istakao da je grad spreman da izdvoji sredstva za prevoznike, ali se pokazalo da tri miliona KM nisu dovoljan iznos.

“Nema prostora za pristup koji zagovara skupštinska većina. Imaju za cilj da izvuku što više sredstava iz budžeta i da se što manje uradi za građane Banjaluke, da bi bili nezadovoljni gradonačelnikom”, rekao je Kresojević.

Bogatim kulturno-umjetničkim programom pod nazivom „U susret Spasovdanu“ večeras ispred Sabornog hrama Hrista Spasitelja počelo je obilježavanje krsne slave grada – Vaznesenja Gospodnjeg Spasovdana.
Gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je Spasovdan brojnim prisutnim sugrađanima, te istakao da je ove godine pripremljen program obilježavanja krsne slave tokom tri dana – uoči, na dan slave i treći dan.

-Kao pravi domaćini, po našim običajima slavimo slavu našeg grada Spasovdan, koji ima jednu važnu simboliku. Hristos je rekao da ko povjeruje, biće spasen. Naša dužnost je da vjerujemo u našu crkvu, našu vjeru, ali i da vjerujemo u to da možemo da zadržimo optimizam. Da našu vjeru u bolje sutra treba da crpimo ne iz spoljnih okolnosti koje nekada nisu po našoj volji, nego da tu našu vjeru crpimo iz nas samih iznutra, iz dubine naše duše i dubine naše vjere i da zadržimo tu vrstu optimizma – poručio je gradonačelnik.

Kazao je da mu je drago što se tradicionalno okupljamo oko naših hramova.

-Ovdje smo večeras kao narod, kao vjernici okupljeni ispred Sabornog hrama Hrista Spasitelja da proslavimo našu slavu – naveo je gradonačelnik.

On je pozvao sugrađane da sutra prisustvuju Svečanoj litiji.

-Osim ručka za naše goste, željeli smo da sutra slavu proslavimo sa našim građanima tako da će za sve njih od 19.30 časova biti pripremljen najveći slavski sto na platou ispred Hrama – naglasio je gradonačelnik, te dodao da će treće veče obilježavanja slave biti posvećeno guslarima.

-Gusle su ono što oblikuje naš narod, najstariji instrument. U vremenima kada se još nije pisalo, prenosile su pjesme, naše slavne pobjede, naše najteže trenutke i prenosile su onaj duh našeg naroda. Dakle, priredili smo program tri dana kako dolikuje i sve radimo pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve – zaključio je gradonačelnik.

Gost večeri bila je umjetnica Ivana Žigon koja je učestvovala u programu manifestacije „U susret Spasovdanu“.

Kako je kazala prošlo je puno vremena kada je posljednji put bila u Banjoj Luci, te je zahvalila domaćinima za čast da bude u Banjoj Luci upravo uoči ovako velikog praznika.

– Za vreme rata bila sam sa majkom ovde, posećivali smo ranjene i mnogo mi je draga Republika Srpska i mnogo je volim. Divan vam je grad – kazala je ona.

Kako je naglasila, raduje je to što mladi ljudi sve više razumiju važnost naših korijena koje treba da čuvamo i da na jedan moderan način idemo dalje.

-Ali, kad zora jednom zarudi, dan svanuti mora, kaže jedan psalm Dobrice Erića, pa tako da i ja glasam za taj optimizam. Hvala što ste opstali i vi ste za nas u Srbiji, kako kaže upravo Dobrica – Nojeva barka za posustalo srpstvo – poručila je Ivana Žigon.

Tokom večerašnje manifestacije, gradonačelnik Staniuvuković i starješina Sabornog hrama Hrista Spasitelja protojerej Dragan Maksimović uručili su nagrade pobjednicima literarnog konkursa „Pravoslavna Banja Luka 2022“.

Ove godine to su: Neven Miljatović sa Filološkog fakuleteta Banja Luka za rad sa naslovom „Posljednje iskanje krsnoga znakaza Vasilija Pelagića“, Vuk Mandić sa Filozofskog fakulteta Banja Luka za rad „Četiri dana avgusta“ i Ivana Kovačević sa Filozofskog fakulteta Pale za rad „Nisam ja umro“.

U programu „U susret Spasovdanu“ večeras su nastupili: Mješoviti hor SPD „Jedinstvo“ i Mješoviti hor Akademije umjetnosti Banja Luka pod dirigentskom palicom Nemanje Savića, zatim folklorni ansambl i narodni orkestar ANIP „Veselin Masleša“, kvartet gitara Srednje Muzičke škole „Vlado Milošević“, Ženska vokalna grupa SPD „Jedinstvo“, Gradski tamburaški orkestar kojim je dirigovao Zlatan Mirić i Radovan Ivanović – harmonika, student prve godine Akademije umjetnosti Banja Luka.

Program za 2. i 3. jun
U četvrtak, 2. juna na dan slave – u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u 9.00 časova počeće Sveta arhijerejska liturgija, nakon čega će se obaviti čin osvećenja slavskog žita i kolača. Po završetku slavskog obreda – obaviće se Spasovdanska litija oko Sabornog hrama.

Prvi put ove godine uz prigodno posluženje za sugrađane, 2. juna u večernjim časovima – od 19.30 časova biće priređen poseban program pod nazivom „Spasovdansko veče – slava kroz tradiciju“. I u ovom programu sve prisutne očekuju zanimljivi sadržaji, poput modne revije Udruženja „Duga“, nastup KUD „Piskavica“, grupe „Dar“ i Arambašić orkestra. Te večeri biće proglašeni i pobjednici u pravljenju najbolje slavske pogače i domaće rakije.

U duhu tradicije obilježavanje Spasovdana biće nastavljeno i u petak, 3. juna na platou ispred Hrama Hrista Spasitelja, gdje vas od 20.00 časova očekuje i Festival guslara Republike Srpske.

Slavu grada, koja je ujedno i slava Sabornog hrama Hrista Spasitelja, obilježavaju zajedno – Grad Banja Luka i Srpska pravoslavna crkva – Parohija banjalučka.

S toplijim danima sve je više komaraca u gradu na Vrbasu, a kako je kazao Vladimir Šušnjar, direktor “Eko-bela”, zaprašivanje se može očekivati početkom ovog mjeseca.

“Posebno će se voditi računa o naseljima gdje ih je mnogo i gdje se nalaze njihova prirodna staništa”, potvrdio je Šušnjar za “Nezavisne”.

Kako je istakao, prskanje komaraca će se sprovesti u gradskim i prigradskim naseljima, a naročito oko šetališta i pored rijeke.

“Posebno će se obratiti pažnja na sve lokalitete uz rijeke Vrbas i Vrbanju, kao i u svim dijelovima gdje ima stajaće vode”, kazao je Šušnjar.

Prema njegovim riječima, ekipe “Eko-bela”, preduzeća koje svake godine obavlja ovaj posao, već su na terenu.

“Trenutno prikupljamo sve neophodne informacije, potom ćemo i građane, kao i svake godine, blagovremeno obavijestiti o daljim planovim i aktivnostima”, naglasio je Šušnjar.

Dodao je da im prioritetno da izvrše larvicitni tretman, odnosno tretman zaprašivanja larvi, na mjestima gdje imaju svoja prirodna staništa.

Proces zaprašivanja, kako objašnjava Šušnjar, se inače sprovodi kada je aktivnost komaraca najveća, što je u večernjim časovima između 19.30 i 23 časa, dok se ujutro zaprašuju od 4.30 pa do sedam časova.

“U tom periodu aktivnost komaraca je najveća, dok su pčele i drugi insekti tada na počinku, tako da ih ne uznemiravamo”, kazao je Šušnjar.

Istakao je da o ovome vode naročito računa, da pri zaprašivanju larvi i komaraca ne ugrožavaju pčele i druge godišnje insekte, te na taj način ne prave dodatne probleme pčelarima.

Odjeljenje za saobraćaj i puteve obavještava građane da će zbog obilježavanja Vaznesenja Gospodnjeg – Spasovdana – slave grada Banje Luke, biti obustavljen saobraćaj i to:

u Ulici kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Ulice Marije Bursać do Aleje Svetog Save,

– 1. juna u vremenu od 19.30 do 21.30 časova,

– 2. juna, u vremenu od 10.30 do 12.30 časova.

od Trga srpskih vladara, na dijelu od Ulice kralja Petra I Karađorđevića do Srpske ulice (ispred glavnog ulaza u Gradsku upravu),

– 2. juna u vremenu od 19.00 do 23.00 časa,

– 3. juna, u vremenu od 19.00 do 23.00 časa.

Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja na linijama javnog prevoza putnika koje saobraćaju Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, dio od Bulevara cara Dušana do Aleje Svetog Save, izvršiće se preusmjeravanje autobusa na Bulevar cara Dušana, te u ulice: Kninska, Vidovdanska, Vuka Karadžića i dalje postojećom trasom, saopštili su iz Gradske uprave.

Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način od strane pripadnika službenih lica MUP-a Republike Srpske.

Nastojanja gradske vlasti u Banjaluci da za dio djelatnosti uvede narednu nedjelju i dalje nailazi na oštre kritike u javnosti, koja se pita zašto bi neke radnje drugog dana vikenda bile zatvorene, a ostalim bi bilo dopušteno da rade.

Zamisao da, recimo, trgovci taj dan budu sa svojim porodicama, nameće pitanje zašto se uporno govori samo o njima i zbog čega to ne bi bilo omogućeno i drugim branšama, poput konobara, kuvara, zaposlenih na benzinskim pumpama, novinara itd. Ovdje je, ističu naši sagovornici, riječ o diskriminaciji.

Drugo pitanje koje se postavlja jeste – ako bi radnici i njihovi poslodavci dogovorili da je nedjelja radna, ko ima pravo da im to uskrati.

Još jedno otvoreno pitanje su ekonomski efekti ovakve odluke u gradu koji, između ostalog, nastoji privući što više turista, koji dolaze najviše vikendom.

“Ovdje je prije svega u pitanju legitimitet inicijative. Ko i u čije ime pokreće pitanje rada nedjeljom? Pitanje je da li je iko pitao trgovce da li žele i koliko njih je izrazilo želju da ne radi. Da li znamo koliko trgovaca radi nedjeljom? Da li su nepoznati inicijatori ove teme pitali trgovce o potencijalnom gubitku posla njih samih ili njihovih kolega, jer je izvjesno da će biti smanjen broj radnika između 10 i 15 odsto”, kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Drugo pitanje je, dodaje on, zbog čega trgovci ne treba da rade nedeljom, a recimo, novinari, konobari, medicinari, kuvari ili pekari moraju.

“Tu vjerovatno dolazimo i do diskriminacije radnika po osnovu radnog vremena. Mislim da kao društvo moramo voditi dijalog o rješenjima, a ne radikalnim odlukama stvarati i produbljavati konflikt. Potencijalno rješenje za ovo pitanje može biti formiranje berze rada nedjeljom, kada bi, recimo, mogli neke poslove raditi omladina, studenti i nezaposlena lica, dok bi trgovci koji imaju porodice mogli izabrati varijantu da ne rade nedjeljom. Mišljenja sam da bi sve ove odluke mogle imati kratkoročan karakter i da će u značajnom segmentu izazvati nezadovoljstvo građana jer će biti u suprotnosti s njihovim određenim navikama”, kaže Aćić.

Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, ističe da će zbog ovakve odluke biti više posljedica nego koristi.

Dodao je da bi stvari trebalo da budu postavljene tako da onaj ko ne želi da radi, ne mora, ali onima koji žele to treba biti dozvoljeno. Napominje da u grad na Vrbasu dolazi puno turista, te da nije dobra ideja da se nedjeljom ne radi.

“Oni koji žele da rade, zašto ih opstruisati? Na kraju krajeva, ko radi nedjeljom mora imati više zaposlenih. Ne znači da, ako radnik radi nedjeljom, neće imati neki drugi slobodan dan. Na kraju krajeva, ako je nedjeljom grad pust, neće biti ni turista. Šta biste radili u Beogradu, Parizu, Londonu ako ništa ne radi”, kaže Bratić za “Nezavisne novine“.

Rada Amidžić, predsjednica Farmaceutskog društva RS, ističe da većina apoteka trenutno radi nedjeljom, te smatra da bi svima trebalo da budu dostupni lijekovi, jer bi bilo nepraktično da neko čije dijete ima temperaturu iz drugog dijela grada ide u centar, što bi stvorilo velike gužve i čekanja, s tim što, dodaje, ipak nema potrebe da sve apoteke rade taj dan.

Lazo Šešić, jedan od poznatijih mesara u Banjaluci, kaže da, ako se nedjeljom neće raditi, to treba da važi za sve, izuzev ugostitelja, što je, tvrdi, specifična djelatnost. A ako neko, po njegovim riječima, ipak želi da radi nedjeljom, to bi mu i dozvolio.

“Nedavno sam bio u Bijeljini, gdje je neradna nedjelja. U tom gradu kažu da mnogi odlaze u Zvornik i druge gradove, a Bijeljina osjeti na prometu”, kaže Šešić.

Potvrđuje to i Slavica Marković, direktorica Područne privredne komore Bijeljina, koja ističe da se uvođenje neradne nedjelje odrazilo na smanjen promet u ovom gradu, a kupci im odlaze u Orašje, Tuzlu itd.

“Mislim da je više štete nego koristi. Naravno, korist je za te radnike. Ali, imate ljude koji rade u kladionicama, kafićima, benzinskim pumpama. Oni rade nedjeljom i u tom smislu tu govorimo o diskriminaciji tih zaposlenih”, navela je Markovićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

S druge strane, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, istakao je da će na narednom sastanku Kolegijuma u Skupštinu uputiti Odluku o neradnoj nedjelji za radnike u trgovinama. Kako kaže, razmatrali su i način rada pekara.

“Odlučili smo da će pekare i cvjećare imati mogućnost da rade u prvoj polovini dana, do 12-13 časova”, dodao je Stanivuković.

Ističe da je otvoren i za druga pitanja, te da i novinari mogu otvoriti pitanje o neradnoj nedjelji i tražiti podršku od njega, koju će, kako kaže, pružiti.

“Ipak, potreban je konsenzus šire zajednice, republičkih institucija i treba nam za to vremena. Vidite koliko je trebalo vremena samo za ovakvu odluku. Kada pričamo o benzinskim pumpama, izazov je jer se one često nalaze uz tranzit, te je nedjelja za poljoprivrednike i razmjenu robe veoma važna, i smatramo da je takva odluka ispravna. Dodali smo i to da radnik na pumpi može da proda sok, žvaku i bilo šta drugo”, rekao je Stanivuković.

Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka, smatra da neradna nedjelja ima pozitivne i manje pozitivne strane.

“Mislim da nije urađena detaljna analiza. Ima pozitivnih strana, jer je lijepo čuti da će ljudi imati slobodnu nedjelju, dok s druge strane ima velikih mana. Možemo očekivati da u marketima gdje je zaposleno 14 ljudi, a ukoliko nedjelja bude neradna, neće biti potrebe za tolikim brojem, a biće dovoljno 12 ljudi”, istakao je Ilić.

Kako kaže, tek juče je dobio materijal, tako da će se detaljno uputiti o svemu.

“Mislim da ću iskoristiti priliku da razgovaram s kolegama iz Bijeljine, koji su ovu odluku usvojili prije nekoliko mjeseci”, rekao je Ilić.