Kategorija: Banja Luka

Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić rekao je da je zabrinut za zdravlje korisnika banjalučkog Vodovoda.

Đajić je rekao da bi infiltracioni bazeni trebali biti mnogo čistiji.

– Šokiran sam dešavanjima u Vodovodu i izgledom inflitracionih bazena. Јedino mogu da se nadam da je voda bakteriološki ispravna. Vidjećemo kako će izgledati hemijski, ali čekamo rezultate analize – naveo je Đajić u  Јutarnjem programu RTRS.

Naveo je da je očigledno da bazeni ne izgledaju uredno.

Istakao je da je u pitanju neodgovornost gradske administracije i rukovodstva Vodovoda.

– Ako neko dozvoli da imamo ovakve inflitracione bazene, onda oni ne znaju ništa. Vodovod je najbitnija firma u državi, jer od kvaliteta vode zavisi zdravlje svih građana – istakao je Đajić.

Istakao je i da Vodovod posluje u minusu.

– To se vidi u izvještaju – rekao je Đajić.

Infiltracioni bazeni Vodovoda Banjaluka čišćeni su prošle godine u četvrtom mjesecu, rekao je za RTRS Radovan Majkić v.d. tehničkog direktora Vodovoda Banjanjaluka.

Mi se pridržavamo procedura i do sada su ispoštovane sve procedure čišćenja infiltracionih bazena – rekao je Majkić.

Navodi da ukoliko se ukaže potreba za tim, da se čišćenje bazena radi i dva puta godišnje.

– Čišćenje bazena se obično radi u proljeće kad vegetacija nije u tolikom obimu. Važno je napomenuti da mi svakodnevno alge iz bazena čistimo mehaničkim putem. Svakodnevno radimo analize i na osnovu analiza procjenjujemo kada se bazeni čiste – navodi Majkić.

Majkić odgovorno tvrdi da kada je riječ o ispravnosti vode koja snabdijeva Grad Banjaluku jeste 100 odsto ispravna za piće.

– Mi imamo svoju laboratoriju i konstantno vršimo analize. Godišnje se preko 8000 uzoraka uzme sa različitih nivoa. Da li mislite da bismo doozvolili da građanima isporučimo neispravnu vodu za piće – kaže Majkić.

Dodaje da Insitut za javno zdravlje Banjaluka takođe svakodnevno uzima uzorke iz bazena i kontroliše kvalitet vode, te da je do ovog trenutka urađeno preko 4000 uzoraka.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS dala je negativno mišljenje Gradu Banjaluka na finansijski izvještaj za prošlu godinu. Grad nije dobio pozitivnu ocjenu revizora, već mišljenje sa rezervom i za usklađenost finansijskih izvještaja sa zakonskim i drugim propisima.

Revizori su ustanovili da je stvarni budžetski deficit Grada veći za 10.661.603 KM od onoga što je prikazano u finansijskim izvještajima, a jedna od osnovnih zamjerki revizora odnosi se na izgradnju centralnog spomenika poginulim borcima i rekonstrukciju saobraćajnice u Motikama koje su, kako kažu revizori, započete bez obezbijeđenih sredstava.

„Grad Banjaluka je proveo javne nabavke radova koje se odnose na izgradnju centralnog spomenika poginulim borcima (5.389.897 KM) i rekonstrukciju saobraćajnice u naselju Motike (1.068.305 KM) za koje nisu obezbijeđeni izvori finansiranja, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Takođe, ugovor o javnoj nabavci ukrasa za novogodišnje praznike (109.495 KM) zaključen je nakon nabavljenih roba i izvršenih usluga, što nije u skladu sa istim zakonom“, navodi se u izvještaju.

Revizori navode da Grad nije dostavio ni prijedlog Plana za izmirenje neizmirenih obaveza iz 2022. godine, kao i da Gradski olimpijski bazen nije dostavio izvještaj o utrošku dodijeljenih sredstava granta što nije u skladu sa Odlukom o izvršenju budžeta za prošlu godinu, prenosi Capital.

„Grad Banjaluka je izvršio promjenu namjene dijela kreditnih sredstava utvrđenih Odlukom Skupštine Grada o kreditnom zaduženju Grada za finansiranje kapitalnih investicija i bez saglasnosti Ministarstva finansija RS, što nije u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS“, kažu dalje revizori.

Oni navode da se nisu primjenjivale interne procedure praćenja realizacije zaključenih ugovora u Odjeljenju za komunalne poslove i Odjeljenju za saobraćaj i puteve u dijelu koji se odnosi na praćenje rokova, kontrolu, ovjeru i povrat dokumentacije, te ovjeru građevinskih dnevnika.

„Pregledani građevinski dnevnici za dio obuhvaćen revizijom nisu potpisani i ovjereni i reviziji nisu prezentovane informacije u vezi izvedenih radova po građevinskom dnevniku i po dostavljenim privremenim situacijama. Takođe, prilikom prekoračenja ugovorenih rokova ne koristi se praksa obračunavanja kaznenih odredbi (penala), već se uglavnom zaključivanjem aneksa produžava rok izvođenja radova iz osnovnog ugovora“, ustanovili su revizori.

Dalje se navodi da „reviziji nije dostavljen na uvid registar ulaznih faktura zaprimljenih u Gradsku upravu zbog čega revizori nisu mogli potvrditi iskazanu vrijednost izvedenih radova (fazu radova, ukupan broj ispostavljenih privremenih situacija, potrebno aktiviranje investicija, vršenje storniranja i vraćanja spornih faktura izvođačima radova i drugo)“.

Negativna ocjena revizora i Petroviću

Isti ocjenu kao Banjaluka, dobio je i Grad Bijeljina. Revizori su, između ostalog, naveli da je Grad Bijeljina, na čijem se čelu nalazi Ljubiša Petrović, stvorio obaveze iznad okvira utvrđenog budžetom, što nije u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu RS i Zakonom o fiskalnoj odgovornosti u RS.

Revizori su zamjerke imali i na zapošljavanje na određeno vrijeme na period duži od 60 dana, kršenje Zakona o javnim nabavkama i drugo.

Revizori su preporučili gradonačelniku da obezbijedi da se postupci javnih nabavki pokreću uz prethodno obezbijeđene izvore finansiranja, te da ugovore o javnoj nabavci dodjeljuje u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima.

„Preporučuje se gradonačelniku da obezbijedi da se obaveze stvaraju i izmiruju do visine okvira utvrđenog budžetom u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu i Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, te da sačini Plan za izmirenje neizmirenih obaveza kada postoje neizmirene obaveze iz prethodnog perioda“, navodi se u izvještaju.

Kada je riječ o neusvajanju drugog rebalansa budžeta Grada za prošlu godinu, revizori su konstatovali da je Ministarstvo finansija RS dalo saglasnost na prijedlog drugog rebalansa i da je taj akt ministarstva 29. decembra 2023. elektronskim putem upućen Skupštini Grada, a u pisanoj formi 16. januara ove godine.

„Skupština Grada nije usvojila Prijedlog drugog rebalansa budžeta za 2023. godinu, čime nije izvršeno usklađivanje budžetskih sredstava i izdataka, kako je propisano Zakonom o budžetskom sistemu RS“, naveli su revizori.

Vršilac dužnosti tehničkog direktora banjalučkog Vodovoda Radovan Majkić rekao je da današnjoj konferenciji za novninre da ne zna kada su se zadnji čistili inflitracioni bazeni u ovom preduzeću.

Istakao je da je on nov u Vodovodu, te da nije upućen u to kada su se bazeni posljednji put čistili.

– Što se tiče samih čišćenja bazena, postoji procedura oko toga kada se čisti i šta. Ovog momenta ne mogu reći kada su posljednji put čišćeni, ne mogu vam reći kada je to urađeno jer sam nov u Vodovodu – rekao je Majkić, odgovarajući na pitanje novinarke RTRS-a.

Nije ni znao da su se u inflitracionim bazenima pomenute firme pojavile alge koje mogu da proizvedu određene toksine što, potencijalno, može da ugrozi i zdravlje građana.

Kada je prije nekoliko godina doživio šokantno iskustvo u tadašnjem azilu za pse u Ramićima, odbornik u Gradskoj skupštini Banjaluke i dugogodišnji banjalučki ugostitelj Milenko Rosić, odlučio je da nešto preduzme. Njegova borba za bolje uslove napuštenih životinja za rezultat imala je izgradnjunovog azila, ali on tu ne staje. U razgovoru za Vrbas Media Rosić govori o motivima koji su ga inspirisali da se posveti ovoj humanitarnoj misiji, izazovima s kojima se suočava, ali i o svojoj viziji za unapređenje turizma i ugostiteljstva u Banjaluci.

VM: Šta Vas je inspirisalo da se angažujete na stvaranju azila za pse?
Rosić: S obzirom na to da sam imao rasnog psa, belgijskog ovčara, i da ga je neko ukrao, tada sam, tražeći ga, obilazio azile i sve dijelove grada. Otišao sam tada i do trenutnog azila koji je bio u Ramićima na smetlištu. To je bilo nešto najkatastrofalnije što sam u životu vidio – životinje su jele same sebe. Od tog trenutka sam, kao odbornik u Gradskoj skupštini, pokrenuo inicijativu za izgradnju novog azila. U roku od dva mjeseca, Gradska administracija je, kada je vidjela slike i uslove u kojima žive napušteni psi, odlučila da nešto preduzme. Odredili smo jednu baraku, brzo je sanirali, adaptirali i prilagodili za boksove za pse, tako da smo u velikoj mjeri poboljšali uslove u odnosu na ono što se dešavalo na smetlištu u Ramićima.

VM: Kako funkcioniše novi azil sada, nakon nekoliko godina?
Rosić: Azil funkcioniše već oko 2-2,5 godine otkako je izgrađen, ali problemi koji se moraju rješavati leže u sferi udruženja za zaštitu životinja. Ta udruženja su u meni prepoznala borca za prava životinja i azil, i sugerisala su mi mnoga pitanja. Imao sam nekoliko diskusija u Gradskoj skupštini o svim propustima koji se trenutno dešavaju u azilu i o tome šta treba unaprijediti. Prvi problem je što se moraju odvojiti higijenska služba koja radi u azilu od veterinarske službe, koju vodi Boran Gajić. Poslovi su dobiveni na tenderima pod vrlo sumnjivim okolnostima. Grad Banja Luka izdvaja preko 200.000 maraka za napuštene pse, a taj novac ide veterinarskom centru čiji je vlasnik Boran, i on jednostavno nije dozvoljavao pristup azilu. S obzirom na to da sam prijetio da ću dovesti volontere i udruženja i da ću sjeći brusilicom katance, u par navrata je dozvolio dane otvorenih vrata. Iskoristili smo te dane da odemo, volonteri su donijeli hranu, jer se iza zatvorenih vrata dešavaju mnoge čudne i ružne stvari. Mi bismo željeli da azil bude mjesto gdje su vrata svakodnevno otvorena, da ljubitelji životinja mogu doći i usvojiti pse, da higijenska služba obavlja svoj dio posla, a da grad obezbijedi sredstva za jednog ili dva radnika koji bi tamo bili zaposleni, dok bi veterinarski dio bio zadužen samo za vakcinaciju, čipovanje i druge potrebne postupke.

VM: Kakvi su Vaši dalji planovi u vezi s radom azila?
Rosić: U narednom periodu ću se boriti da se to podigne na viši nivo, da svake sedmice barem 2-3 dana budu dani otvorenih vrata, da građani, volonteri i udruženja mogu dolaziti i da se odvoje higijenska služba od veterinarske. Međutim, veterinarski centar i služba, bilo namjerno ili slučajno, već na par tendera kontinuirano prolaze, a ti tenderi izgledaju sumnjivo.

VM: Na koji način ste uspjeli da okupite podršku lokalne zajednice za izgradnju azila?
Rosić: Lokalna zajednica u početku nije bila previše zainteresovana, dok nije vidjela fotografije uslova u kojima žive napušteni psi, i tada su zaista odmah reagovali. Moram pohvaliti Komunalno odjeljenje, koje je formiralo i “patrulne šape” koje su po gradu sakupljale te napuštene životinje. Koliko to dobro funkcioniše, mogu reći da je u početku bilo fantastično, ali sada je vrijeme da se to podigne na viši nivo, na čemu ćemo aktivno raditi.

VM: Znači, aktivno pratite rad azila?
Rosić: Svakodnevno. Nisam potpuno zadovoljan, ali u poređenju s onim što je bilo, prezadovoljan sam. Sada smo negdje na sredini i nastojaću da se to podigne na viši nivo.

VM: Da li planirate slične projekte?
Rosić: Za sada ne, jer sam više fokusiran na ugostiteljstvo i turizam. Cijeli život sam posvetio ugostiteljstvu i turizmu, već 32 godine sam samostalni preduzetnik, i najveći akcenat sam stavio na razvoj turizma u gradu Banjaluci. Zadovoljan sam njegovim razvojem, mada uvijek ima prostora za unapređenje. Već 25 godina radim na rijeci Vrbas sa svojim objektima. Možda sam pomalo subjektivan, ali imamo biser koji protiče kroz centar grada, čime se malo gradova može pohvaliti. Da li smo ga iskoristili? 100% nismo. Tek u posljednje 2-3 godine smo počeli ulagati u rijeku Vrbas, što je dalo vidljive rezultate, i ona postaje prepoznatljiv biser Banjaluke, sa dajak čamcima i svakodnevnim turističkim turama.
Posebno me raduje što se turizam u Banjaluci postepeno razvija, ali vjerujem da možemo postići još više. Rijeka Vrbas je neiskorišteni dragulj, a u posljednje vrijeme vidimo da se stvari mijenjaju nabolje. Moja želja je da Vrbas postane srce turističke ponude našeg grada, s manifestacijama i sadržajima koji će privući posjetioce tokom cijele godine. Postoji mnogo potencijala za unapređenje infrastrukture duž rijeke, poput staza za šetanje, biciklističkih staza i prostora za rekreaciju, što bi Banjaluku učinilo još atraktivnijom destinacijom.

VM: Koji su glavni izazovi s kojima se suočavate kada je u pitanju privlačenje turista, kako u Vaš restoran, tako i u grad Banjaluku?
Rosić: Glavni izazov je marketing. Pokušavamo učiniti sve što možemo, ali trenutna gradska administracija je prepoznala turizam kao granu koja zahtijeva najmanje ulaganja, a donosi najbolje benefite. Međutim, ovo se mora nastaviti i to mnogo agresivnije. Uređenje šetališta i plaža na obalama Vrbasa je nešto što niko prije 5 ili 10 godina nije mogao zamisliti. Ovo je sada postalo lijepo šetalište, a moj prijedlog je da se napravi takva staza koritom rijeke Vrbasa i s druge strane, do Rebrovačkog mosta. Time bismo dobili trim stazu, šetalište uz korito Vrbasa, i još više sadržaja, gdje bi se 80% Banjalučana, koji ne idu na more, osjećali kao da su na moru – na plažama, uz dešavanja na rijeci Vrbas.
Nažalost, u našem gradu postoje evidentne blokade koje usporavaju razvoj. Mi, odbornici iz Ujedinjene Srpske, smo neka vrsta tampon zone između dvije zaraćene strane kojima nije u interesu pretjerani razvoj grada, već više pravljenje smicalica. Tako se i gradska administracija bori s vjetrenjačama, ali mi smo tu da pomognemo. Nekoliko puta je skupštinska većina odbila projekte kolektora i prečistača za rijeku Vrbas, što je bilo protivno mom stavu. Sada imamo nekoliko kilometara staza, ali ti kolektori i prečistači su od preke potrebe. Imati ovakvu rijeku kroz centar grada, a ne voditi brigu o njoj, je veliki grijeh. Mogli bismo dodatno unaprijediti turistički kadar u Banjaluci, jer smo malo oskudni u tom pogledu. Tu ima previše amatera, i na tome bi se trebalo raditi.

VM: Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate u turizmu?
Rosić: Turizam je 2019. godine krenuo u ekspanziju, koju je pandemija COVID-19 nakratko zaustavila, ali se postepeno oporavio i ove godine doživio pravi procvat. Banja Luka nikad nije imala više stranih turista nego ove godine. To je znak da smo na dobrom putu, ali još mnogo toga možemo učiniti. Moramo raditi na profesionalizaciji turističkog kadra jer trenutno imamo previše amatera. Potrebno je dodatno ulaganje u edukaciju i obuku kako bismo podigli nivo usluga i ponude na viši nivo.
Turizam ne bi smio biti obojen stranačkim bojama – svi mi trebamo raditi na razvijanju grada, privlačenju turista, povećanju noćenja, i pružanju vrhunske gastronomske ponude. Time bismo napunili gradski budžet, povećali standard, i izveli Banjaluku na nivo na kojem nikad nije bila. Zahvalan sam dajak klubu koji je ovdje bukvalno stvorio malu Veneciju, jer svaku noć barem 10 do 15 dajaka voze turiste pored mog objekta, što je prelijepa scena. Podržavam sve manifestacije koje se dešavaju u gradu, ali rijeka Vrbas treba da bude glavna turistička atrakcija, a sve ostalo nadogradnja. Moramo zajednički raditi na tome da Banjaluka postane još atraktivnija destinacija, ne samo za turiste iz regiona, već i za posjetioce iz cijelog svijeta.

VM: Koji su glavni izazovi u ugostiteljstvu?
Rosić: Što se tiče ugostiteljskog kadra, tu se mora raditi na višem nivou. Imamo puno prostora za napredak, ali i zapuštenu ugostiteljsko-turističku školu, što dovodi do toga da svi rade kao konobari. Ipak, borimo se da održimo nivo koliko možemo. Problemi sa radnom snagom su svuda prisutni, ali se nosimo s tim i nadam se da ćemo grad podići na viši turističko-ugostiteljski nivo.
S obzirom na to da se moj objekat nalazi na rijeci Vrbas, nemam problema sa posjetom turista. Imam fantastičnu saradnju sa lokalnom turističkom organizacijom, što se ogleda i u nagradi za najbolji turistički restoran koju sam dobio na Sajmu turizma u Novom Sadu prošle godine. Kad govorimo o turistima, stranci su generalno oduševljeni, dok su domaći vrlo izbirljivi, što može biti rezultat njihove manje kupovne moći.
Koristim društvene mreže za promociju, i trenutno planiram unapređenje marketinške strategije za narednu godinu kako bih podigao turizam na viši nivo. Ovo je tek početak, a vjerujem da Banjaluka ima potencijal da postane prepoznatljiva turistička destinacija na mapi Evrope.

Grad na Vrbasu iz godine u godinu posjećuje sve više turista iz svih dijelova svijeta, a turističke, odnosno prirodne i istorijske ljepote od sada će svi oni koji dođu u Banjaluku još lakše pronalaziti i sticati znanja o njima uz pomoć aplikacije “pitajLuku”.

Da vještačka inteligencija nije loša, već naprotiv korisna, pokazuje primjer ove aplikacije koja je ideja mladog Alekse Talajića iz Banjaluke, koji svoje znanje trenutno stiče kao student informacionih tehnologija u Beogradu, i njegovog kolege koji ima dugogodišnje iskustvo u IT-ju.

Kako ističe Aleksa za “Nezavisne novine”, njihova namjera je bila da razviju inovativan projekat koji uključuje vještačku inteligenciju, prepoznajući njen sve veći značaj i buduću dominaciju. Slogan koji se vezuje za aplikaciju jeste “pitajLuku – zaljubi se u Banjaluku”.

“Ljubav prema našem rodnom gradu bila je ključni faktor zašto smo odlučili da projekat bude vezan za Banjaluku. Ideja za ‘pitajLuku’ proizašla je iz želje da pružimo jedinstvenu turističku uslugu koja će pomoći turistima da se upoznaju sa gradom, ali i građanima da dobiju sve potrebne informacije. Uočili smo da ne postoji jedinstven izvor koji objedinjuje sve informacije o Banjaluci, uključujući istoriju, turističke atrakcije, aktuelne manifestacije, restorane, hotele i sve ostalo što jednog posjetioca može zanimati”, priča Aleksa i dodaje da je njihova misija da omoguće korisnicima da na najlakši način dođu do svih informacija koje ih zanimaju.

“PitajLuku” je, prema njegovim riječima, besplatna web-aplikacija i zapravo funkcioniše kao AI turistički vodič, a dostupna je u bilo kom trenutku i na bilo kom mjestu.

“Najvažnije od svega je što aplikacija nudi odgovore na svim jezicima, što je značajna prednost za turiste koji dolaze u naš grad. Stvorili smo mogućnost da korisnici nesmetano mogu da komuniciraju kroz aplikaciju, na svom maternjem jeziku. Kroz integraciju vještačke inteligencije, željeli smo da korisnicima omogućimo interaktivno i personalizovano iskustvo”, objašnjava Aleksa i dodaje da tako turisti, koristeći aplikaciju, mogu saznati gdje da pojedu dobre ćevape ili se odmore uz ukusnu domaću kafu.

Kvalitet i potencijal aplikacije “pitajLuku” prepoznali su i u banjalučkoj Turističkoj organizaciji, a Aleksa u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da im oni daju značajnu podršku u vidu promocije i pružanja informacija o turističkim potencijalima Banjaluke.

“Aplikacija već sada broji veliki broj posjeta iz država Balkana, kao i država poput Austrije, Njemačke, Švedske, Italije, Švajcarske, Amerike, Velike Britanije i drugih. Dobili smo pregršt pozitivnih komentara, korisnici su oduševljeni idejom i zadovoljni što na jednostavan način dolaze do informacija koje ih zanimaju. Srećan sam kad prođem gradom i vidim da se ljudi interesuju i skeniraju kod na reklamnim materijalima”, ističe Aleksa i dodaje je vještačka inteligencija vrlo popularna tema, pa i aplikacija privlači veliku pažnju.

Dodaje da uvijek ima prostora za poboljšanje i da kontinuirano rade na unaprjeđenju aplikacije i uvođenju novih funkcionalnosti.

“Sa ponosom možemo reći da ovaj projekat predstavlja vid tehnološke revolucije za Banjaluku, koja je sada prvi grad koji je implementirao vještačku inteligenciju za svoje građane i turiste. Vjerujemo da će ‘pitajLuku’ pomoći u transformaciji Banjaluke u sinonim za modernu i inovativnu urbanu sredinu”, navodi Aleksa za “Nezavisne novine”.

Inače, ideja za izradu aplikacije koja će turistima olakšati i uljepšati boravak u gradu na Vrbasu javila se u oktobru lani, a u realizaciju su Aleksa i kolega krenuli u novembru.

“Sam proces razvoja trajao je nešto duže, jer smo sve kreirali u potpunosti sami i nismo imali neku drugu sličnu aplikaciju koja nam je mogla služiti kao model za kreiranje naše. Iako sam proces kreiranja aplikacije ‘pitajLuku’ nije bio jednostavan, ni kolega, a ni ja, ni u jednom trenutku nismo ni pomislili da odustanemo”, prisjeća se Aleksa.

Ističe da je posebno zadovoljstvo što danas ima priliku koristiti aplikaciju koja je do samo prije nekoliko mjeseci bila samo ideja.

Odgođena je redovna sjednica Skupštine grada Banjaluke, koju je zakazao gradonačelnik Draško Stanivuković, a zbog nedostatka kvoruma.

“Uložili smo sve naše mogućnosti da imamo sjednicu Skupštine grada, ali nije se pojavio dovoljan broj odbornika”, rekao je Stanivuković, te dodao da nije bilo ni 11 odbornika.

“Ja sam dao sve što je do mene, čak sam i zakazao ovu sjednicu u skladu sa poslovnikom. Predsjednik skupštine skakuće po cijevima umjesto da skakuće po svojij stolici i radi svoj posao”, rekao je on, te dodao da ne postoji razlog da se odbornici ne pojave na ovoj sjednici.

“Zašto nisu došli da dignu ruke za besplatne placeve za mlade bračne parove, kao i za problem vodosnabdjevanja i izgradnju kolektora”, ispričao je on, te dodao da će ponovo zakazati sjednicu sa ovim tačkama dnevnog reda.

“Na sjednicu ne dolaze neradnici, kukavice i oni koji bježe od odgovornosti. Sakriju se u mišiju rupu i čekaju da dan prođe”, rekao je on, te pozvao sve odbornike da se pojave na sjednici Skupštine grada i glasaju za sve bitne tačke dnevnog reda.

“Zašto građani ne bi imali besplatne placeve, vodu, kolektor, ali i neradnu nedjelju, ostaću istrajan u ovoj borbi”, zaključio je on.

Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta u Skupštini grada, istakla je da je nezadovoljna neodržavanjem sjednice, te se zapitala šta je sa rebalansom budžeta za 2024. godinu jer se ova tačka nije našla na dnevnom redu.

“Žao mi je što odbornici nisu došli jer je bilo mnogo bitnih tačaka, a između ostalog i izjednačavanje subvencija privatnih i javnih vrtića”, rekla je ona, te dodala da je danas očekivala da raspravljaju o bitnim temama na ovoj sjednici.

“Optužujem i predsjednika Skupštine što se ne zakazuju sjednice”, istakla je ona, te dodala da očekuje da se održi bar još jedna redovna sjednica Skupštine grada.

Ovo je bio još jedan propali projekat Draška Stanivukovića, rekao je ovo Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada, koji je dodao da sjednica nije zakazana u skladu sa poslovnikom.

“Na sjednicu Skupštine je došlo samo osam odbornika”, rekao je on.

Kako kaže u prijedlogu odluke za kreditno zaduženje od 10 miliona KM poše da će biti iskorišteno za finansiranje kapitalne investicije vode, a nije navedeno o kojim naseljima se radi kao ni da li su to sistemi koji su trenutno u problemu Dragočaj, Ramići Mišina Han.

“Oni žele ovim kreditom ispeglati svoje dugove, a ne riješiti trenutne probleme. Građanima je svjesno izvršena redukcija vode, da bi oni riješili svoj lopovluk sa ovih 10 miliona KM”, rekao je on.

Kako dodaje, što se tiče zakazivanja sjednice Skupštine grada konsultovaće se sa odbornicima