Kategorija: Banja Luka

Završene su aktivnosti na obilježavanju horizontalne saobraćajne signalizacije u zonama škole i sve je spremno za početak nove školske godine.

Poručili su ovo iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve, te istakli da je osim obilježavanja horizontalne saobraćajne signalizacije izvršena i kontrola i zamjena vertikalne saobraćajne signalizacije, čime su stvoreni uslovi za bezbjedan početak nove školske godine.

Iz resornog Odjeljenja su takođe apelovali na sve učesnike u saobraćaju na dodatni oprez, da prilagode brzinu i pripaze na naše najmlađe sugrađane, a ujedno su podijelili nekoliko korisnih savjeta, kako bismo unaprijedili bezbjednost djece u saobraćaju:

djeci – da uvjek prelaze ulicu na pješačkom prelazu, da se prilikom prelaska ulice uvjek zaustave i pogledaju lijevo-desno, da ne pretrčavaju ulicu, da uvjek sačekaju da se na semaforu upali zeleno svjetlo pa da onda pređu ulicu, da se ne igraju na ulici.

roditeljima – da imaju u vidu da su oni najvažniji vaspitači u saobraćaju, jer djeca veoma mnogo uče oponašanjem.

Roditelji bi trebalo da se uvijek pridražavaju pravila u saobraćaju i da daju dobar primjer djetetu.

Dragi roditelji, opremite vaše đake! Kako bi im školski dani bili bezbrižni, donosimo veliki izbor školskog pribora
Dragi roditelji, opremite vaše đake! Kako bi im školski dani bili bezbrižni, donosimo veliki izbor školskog pribora

nastavnicima – da u okviru osnovnog obrazovanja rade na saobraćajnom obrazovanju i vaspitanju djece,

vozačima – da smanje brzinu, da poštuju saobraćajnu signalizaciju i da shvate da za volanom nema mjesta napetosti i nervozi, svim nadležnim institucijama da ulože maksimalne napore na unapređenju bezbjednosti saobraćaja.

Više polazaka u javnom prevozu

Važno je podsjetiti i to da se s početkom nove školske godine, tačnije od 1. septembra javni prevoz vraća u režim u kojem je bio prije školskog raspusta, odnosno prije sezone godišnjih odmora.

U Banjaluci je otvoren „Park oslobođenja“ posvećen žrtvama Veleizdajničkog procesa, a koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg kina „Kozara“.

Na svečanom otvaranju gradonačelnik Draško Stanivuković je poručio da ovaj park predstavlja i pobjedu građana i Banjaluke.

-Banja Luka je dobila još jedan park, to je priča o novoj Banjoj Luci u koju od početka vjerujemo. Specifičnost ovog parka je to što je nastao tamo gdje je trebao da bude neboder. Još 2018. godine, ovdje je ucrtana zgrada od 15 spratova i trebalo je gotovo četiri godine borbe sa ovim ljudima. Borba je bila izazovna, jer je trebalo da mijenjate regulacioni plan, da mijenjate zemljište i ta borba je trajala više od dvije godine. Ovo je velika pobjeda građana i naše Banje Luke – kazao je gradonačelnik.

Kako je rekao, ovo nije običan park, već „Park oslobođenja“, te da je kao takav izuzetno važan iz nekoliko razloga.

-Mi smo rekli da nova Banja Luka jeste novi grad koji se razvija i ide prema naprijed. Ali, pored toga treba se vratiti i korijenima. Vratili smo i onu staru fontanu iz Parka „Petar Kočić“ – ona danas postoji u Parku „Mladen Stojanović“ kao simbol nekih lijepih vremena. Ovdje je bilo kino na otvorenom do 2009. godine. Dakle, 15 godina je ovdje bila pustoš, blato i nered. Mi smo na ovo mjesto vratili upravo kino na otvorenom, a ujedno izgradili i prvo kino unazad petnaest godina – istakao je on.

Objasnio je i zašto ovaj park nosi baš taj naziv – „Park oslobođenja“.

-Ovdje je u Prvom svjetskom ratu bila Viša djevojačka škola i sala za gimnasitiku. Ovdje su vođeni procesi protiv 165 Srba, koji su bili osuđeni za veleizdaju tadašnje države. Njih 16 je osuđeno na smrtnu kaznu, baš na ovom mjestu. Zato smo, njima u čast podigli „Park oslobođenja“ jer su se oni tada borili za ono najvažnije – slobodu – kazao je Stanivuković.

Profesor Duško Pevulja naglasio je kako u posljednjih pedesetak godina u Banjoj Luci nije bilo ni spomeničke a ni parkovske kulture.

-Važno je da svi ovi parkovi pričaju priču i da upotpunjavaju kulturu mapu našeg grada, to je ono što čini sve gradove. Ova priča, o Veleizdajničkom procesu je velika priča. Ovaj park, baš kao i svi drugi će biti živi. Pričaće se neprestano priča o njihovoj simbolici. Moram da kažem da sam ozaren činjenicom i da nakon više od jednog vijeka dobijamo jednu novu instituciju kulture – kuću Milanovića, koja treba da bude i nacionalna i gradska institucija. Ovo što se sada radi, u prethodnih pola vijeka nije se dešavalo, meni iz nejasnih razloga – rekao je Pevulja.

S početkom nove školske godine, od početka septembra javni prevoz u Banjaluci se vraća u režim u kojem je bio prije školskog raspusta, odnosno prije sezone godišnjih odmora.

Imajući u vidu da se s početkom školske godine povećavaju i prevozne potrebe, od danas je korisnicima dostupan i veći broj polazaka u javnom prevozu.

Završetkom školske godine i početkom sezone godišnjih odmora inače stupa na snagu ljetni režim održavanja redova vožnje, koji je prilagođen smanjenim prevoznim potrebama, a koji je traje do početka nove školske godine, saopšteno je iz Gradske uprave.

U Vatrogasno-spasilačkoj brigadi Banjaluka potvrđeno je da im je u 14.02 časova dojavljeno da je došlo do požara u centrali “Еlta kabela” u naselju Lazarevo.

“Vatrogasci su intervenisali i u 14:07 već bili na licu mjesta i ugasili požar. Radilo se o jednoj prostoriji koja se ispunila dimom. Radnici su odmah evakuisani i niko nije povrijeđen”, rečeno je za ATV.

Piše: Dijana Majkić, diplomirani građevinski inženjer

Nesavjesno ponašanje velikog broja građana koji žive u neposrednoj blizini rijeke Vrbas i njenih pritoka doprinosi tome da je rijeka svakim danom sve više zagađena. Korito rijeke je veoma često i mjesto za odlaganje čvrstog otpada. Pojedinci odlažu velike količine raznog otpada u našu rijeku i njene pritoke pa se tako mogu vidjeti da plutaju rijekom velike kese pune smeća, razni ostatci uginulih domaćih životinja, plastične ambalaže itd.

A jedan od najvećih zagađivača jesu fekalije koje dolaze iz prigradskih naselja u kojima nisu izgrađeni kanalizacioni sistemi, jer se otpadne vode ispuštaju direktno u vodotok. U ljetnim mjesecima zbog smanjenog vodostaja, povećava se količina organskih materija u vodotocima, zbog čega nije preporučljivo njihovo korištenje.

Jedini način zaštite rijeke od zagađenja je prečišćavanje otpadnih voda naselja prije ispuštanja u vodotok. Ovo podrazumijeva mehaničko, hemijsko i biološko prečiščavanje pomoću odgovarajućih filtera. Prečišćavanje otpadnih voda koje se ispuštaju u vodotok na području našeg grada se ne vrši. Zbog zanemarivanja prigradskih naselja rijeka Vrbas svakim danom sve više je zagađena.

Jedina i najvažnija činjenica je da vodu iz rijeke Vrbas pije skoro cijela Banja Luka, pa o čemu mi onda pričamo više…

Zanemarujući prigradska naselja i infrastrukturu u njima nanosimo štetu kompletnoj Banjalučkoj zajednici.

Pa nas čudi činjenica da niz poslednjih godina na mjestima predviđenim za okupljanje i kupanje na rijeci Vrbas voda nije ispravna.

U prigradskom naselju u kojem ja živim ništa se nije promjenilo niti izgradilo u poslednjih 20 godina, pa se pitamo dokle više….

Zbog utakmice između Fudbalskog kluba “Borac” iz Banjaluke i Fudbalskog kluba “Ferencvaroš “iz Mađarske, danas od 18 časova u ugostiteljskim objektima u blizini Gradskog stadiona zabranjena je prodaja alkohola.

Iz Policijske uprave Banjaluka su naveli da u saradnji sa drugim organizacionim jedinicama Ministarstva unutrašnjih poslova, preduzimaju planske mjere i radnje na obezbjeđenju fudbalske utakmice kvalifikacija za Ligu Evrope koja se igra danas od 21 čas na Gradskom stadionu u Banjaluci.

“Shodno navedenom danas od 18 časova na snazi je mjera zabrane točenja alkohola u ugostiteljskim objektima u neposrednoj blizini Gradskog stadiona. Apelujemo na građane i na sve one koji planiraju da prisustvuju navedenom sportskom događaju, da odgovornim i dostojanstvenim ponašanjem doprinesu da događaj protekne mirno i bez indicenata, te napominjemo da će svako nezakonito postupanje biti sankcionisano”, navedeno je u saopštenju.

Vodeni park “Aquana” radiće i u nedjelju 1. septembra i s tim danom će završiti sezonu, a cijena ulaznice biće tri marke.

“Cijena cjelodnevne ulaznice, bez obzira na vrijeme ulaska, je 3 KM. Sezonske, kao i ulaznice na broj ulazaka, vrijede i za navedeni dan. S tim danom završavamo sezonu kupanja ‘Aquana 2024'”, naveli su oni.

Već su najavili da će bazeni biti na usluzi svima u junu sljedeće godine.

Piše: Suzana Šalić, pomoćnik ministra finansija Republike Srpske

Kad kažem da imam 31 godinu, većina ljudi bi mi na to rekla: “Tridesete… Najljepši period života!” Sa osmijehom odgovorim da su upravu, ali kad ostanem sama, često se zapitam da li je stvarno tako? Svakodnevno slušam najbliže prijatelje, ali i okolinu, da umjesto da uživaju u roditeljstvu, strahuju da li će dijete upisati u vrtić. Pripreme za upis traju mjesecima, a razočarenje je postalo svakodnevnica. Najčešći odgovor koji čujem je “Opet smo bili ispod crte?”. Onda nastavljamo dalje sa pričom kako je za privatni vrtić neophodno odvojiti dobar dio plate, ako se uopšte nađe slobodno mjesto blizu kuće u kojoj žive. Opet kreću preispitivanja… Zašto u svakoj drugoj zgradi koja je “nikla” u Banjoj Luci u posljednje 3- 4 godine, neki od poslovnih prostora nije namijenjen za vrtić? Da li se to može regulisati Zakonom i nametnuti svakome ko gradi na nekad gradskom zemljištu? Da li je rješenje tako jednostavno, ali niko o tome ne razmišlja? Da li je moguće da se od toliko poslovnih prostora u vlasništvu grada neki nije mogao prenamijeniti u vrtić? Da li, da li i tako u nedogled… Onda to izgovorim na glas, ali nema sluha. Nema. Za sada.

Onda se opet vratim na to da je Banja Luka grad u kome sam rođena, odrasla i jedini u koji se uvijek vraćam. Život u inostranstvu me naučio da naš Grad zavolim još više, da ga branim još jače i ne odustajem od istog. Što ljudi hoće, to i vrijeme trpi, Možda nam neki ljudi, događaji i njihove odluke dođu kao lekcija. Valjda smo naučili šta više ne želimo i ka čemu težimo.

Nikada nisam mislila da će mi 3 godine života proći u borbi za ravnopravnost gradskih i prigradskih naselja kada je vodosnabdijevanje u pitanju, ali eto i to se desilo. Zašto nešto postaje prioritetno onda kada to nekom padne na pamet, a nije bilo prvu, drugu pa i veći dio treće godine dok Potkozarska i sela na Manjači vape za kišnim danom kako bi imali uredno vodosnabdijevanje? U svakom gradu ima korova, samo se u našem gradu korov zaliva dok bašte i usjevi propadaju, stoka umire, a ljudi ne mogu živjeti i funkcionisati normalno. 21. Vijek, a 10 km od Banje Luke, u Dragočaju, mom rodnom mjestu, po 10 dana nemamo vode! Uporno to pričam na glas da što više ljudi zna, jer to nije moja sramota već onih koji o tome odlučuju. Ljudi oko mene reaguju šokirano. Neki čak misle i da se šalim. Nekad je i meni teško povjerovati u to, obzirom da se isto nije dešavalo prethodniih 20 i više godina. Na stranu sve diplome, znanja i zvanja koja sam stekla, posao koji obavljam kada nemam osnovne uslove za život. Buniću se. Neću odustati od ove borbe. Sve što imamo je nebitno kada nam neko uskrati osnovno ljudsko pravo. Još jedna od lekcija koju smo naučili u prethodnih par godina, ali je ne želimo više ponavljati! Budžet Grada se kreira iz godine u godinu, a voda izostaje kao prioritet. Da li je poruka za prigradska naselja da nisu prioritet? Da li je poruka za sve nas koji tu živimo da smo opet tamo negdje “ispod crte” pa da čekamo? Neka čeka onaj kome se čekati da. Bilo je i onih koji nisu mogli više čekati pa su spakovali stvari i otišli dalje. Negdje u svijet.

Handke: “Zašto Banja Luka, zašto ne svijet?”
Materić: “Pa, BANJA LUKA JESTE SVIJET!”
Banja Luka jeste svijet za mene, za sve nas! Ne priznajem da je nekolicina vođena ličnim interesom Banja Luka. Ne znaju oni ni šta je Banja Luka. Banja Luka nisu zgrade. Banja Luka nisu ulice. Banja Luka nisu kružni tokovi. Banja Luka su ljudi!

Vlasnici pojedinih privatnih vrtića nisu dugo čekali da najave nova poskupljenja, a kao razlog za još jedan udar na džep roditelja navode povećanje cijene hrane.

Samo nekoliko dana nakon što je grad uplatio povećane subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove, neki od njih su obaviješteni da će morati da izdvoje više novca za boravak mališana u vrtićima, i to za 60 maraka.

Kako ističu iz keteringa “Čarobni pasulj”, koji dostavlja hranu za desetak privatnih vrtića, od septembra će korigovati cjenovnik za jednu marku više na dnevnom nivou, prenosi Glas Srpske.

Od kraja 2022. godine cijene keteringa se nisu mijenjale, a svako ko uđe u prodavnicu može da primijeti poskupljenja. Da ne pričamo da je i cijena rada otišla gore, tako da naš rad jednostavno nije bio održiv – rekao je vlasnik “Čarobnog pasulja” Radislav Vukadinović.

Roditelji su ogorčeni zbog ovakvog postupka jer na mjesečnom nivou ima najviše 23 radna dana, a pojedini vrtići najavljuju korekciju sa 340 na 400 maraka mjesečno.

– Obaviješteni smo od uprave vrtića da ćemo morati da izdvojimo 60 maraka više nego što sada plaćamo i da poskupljenja neće prelaziti 400 maraka po djetetu. Dakle, ako ketering poskupljuje u prosjeku za 20 maraka mjesečno, šta je sa ostalih 40 maraka koje će vrtić dobijati na mjesečnom nivou od roditelja? – izjavila je jedna od ogorčenih majki čiji mališani pohađaju privatni vrtić.

Istog stava je i drugi roditelj koji nam se javio i koji navodi da privatni vrtići nisu dugo čekali da poskupe svoje usluge nakon što je Gradska uprava povećala subvencije.

– Bezobrazluku privatnih vrtića nema kraja, bogate se na djeci. Njihovim izgovorima za poskupljenja nema kraja. Nedavno smo čuli od Gradske uprave da neće tolerisati dalja poskupljenja jer, kako navode, to je zloupotreba subvencija, a izgleda da od toga nema ništa – kazao je ovaj roditelj koji nije želio da mu navodimo ime.

Gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je za “Glas Srpske” da Gradska uprava nije zaprimila nijedan zahtjev za povećanje cijena usluga privatnih vrtića.

– O tom pitanju odlučuju privatni vrtići i nije uobičajena praksa bila ni prije, a nije ni sada da oni u vezi sa tim izvještavaju Gradsku pravu – rekao je Kresojević i dodao da, shodno tome, grad nema zvanične informacije o tom pitanju.

Prema njegovim riječima, postoje poskupljenja u “Zvjezdici” za koja su preduzeli određene mjere, ali za ostale privatne vrtiće nemaju informacije.

Predstavnici grupe roditelja, koji se zalažu za izjednačavanje subvencija u javnim i privatnim obdaništima, traže da se ovo prvorazredno političko, društveno i egzistencijalno pitanje što prije nađe na dnevnom redu gradskih struktura. Jedan od koordinatora grupe, Branko Crnogorac, smatra da ovaj društveni problem nije moguće riješiti pukom gradnjom javnih vrtića, već jedino sinergijskim djelovanjem javnog i privatnog sektora, kao što to pokazuje pozitivna praksa u mnogim zemljama, prvenstveno u Srbiji i Hrvatskoj.

– A osnov tog djelovanja jeste uspostavljanje jedinstvene ekonomske cijene, što se pokazalo kao adekvatno rješenje u Beogradu, koji je gotovo riješio pitanje boravka djece u predškolskim ustanovama – naglasio je Crnogorac.

SUBVENCIJE

Gradonačelnik Draško Stanivuković nedavno je uručio rješenja o povećanju subvencija za privatne vrtiće.

– Krenuli smo od nule, odnosno uveli smo subvencije za privatne vrtiće koje ranije nisu postojale. Krenuli smo od 60 KM, julsku smo podigli na 100, a već od avgusta subvencija za vrtiće iznosiće 150 KM – naveo je ranije Stanivuković.

Prema njegovim riječima, ukoliko dvoje djece pohađa vrtić, subvencija će iznositi 350 KM, što znači da će jedna porodica dobiti 4.200 KM podrške od grada.

– Već od decembra subvencije ćemo povećati na 220 KM, nakon čega ćemo u potpunosti izjednačiti cijene privatnih i javnih vrtića – rekao je gradonačelnik.

Protesti i sve što danas imamo na Kupusištu u Banjaluci je samo politika, tvrdi gradski menadžer i jedan od prvih saradnika gradonačelnika, Bojan Kresojević.

Kresojević tako etiketu o političkoj pozadini stavlja na nedavne proteste i na skoro 400 potpisa stanara okolnih zgrada koji su podržali zahtjev “Odbora za odbranu parka Kupusište” da se zaustave radovi i planirani “Ćirilični park” izmjesti na prostor kod Tržnog centra “Delta Planet”.

“Strukture SNSD-a i Narodnog fronta su organizovale proteste i predstavnici ovih stranaka su zajedno prisustvovali na skupu što je prokazatelj baš onoga kakva politika ne treba da bude. Čine sve da pobijede Draška i za rezultat imamo da Ćirilični park, koji je manifestacija naše kulture i naše tradicije, na taj način ispašta”, rekao je Kresojević tokom gostovanja na Elta TV dodajući da u februaru, kada je predstavljena ideja, nije čuo negativne komentare.

Okupljeni građani su prije šest dana na protestu poručili „Stop betonizaciji“, ali Kresojević smatra da je u slučaju “Kupusište”, kako kaže, politika koja ima destruktivne ciljeve dovela do pogrešnog osjećaja.

“Moj cilj je da uradim nešto sto je dobra ideja i dobar projekat. Postavljam pitanje šta je problem u Ćiriličnom parku. Je li to park? Je li to čuvanje zelene površine za vijeke vijekova? Je li to dječije igralište koje se iz donatorskih sredstava sa jednom prelijepom porukom gradi? Dajemo vjetar u leđa onima iz drugih dijelova BiH i svijeta koji ne žele Ćirilični park i da ćirilica bude u centru Banjaluke”, tvrdi Kresojević.

Uvjerava da je na prostoru Kupusišta manje od 10 odsto ili oko 900 kvadrata zelene površine, kako navodi, pod intervencijom.

Stigla odbijenica iz Gradske uprave

Radnici su i danas nastavili sa užurbanom gradnjom “Ćiriličnog parka”, a, kako su juče rekli za BL portal, očekuju da se radovi za koje još nije nabavljena građevinska dozvola završe krajem naredne sedmice, ako ih posluže vremenski uslovi. Iz Odbora za odbranu Kupusišta su priznali da su građani iskoristili sve pravne mogućnosti.

Odjeljenje za prostorno uređenje Grada Banjaluka čak je prije nekoliko dana odbacilo zahtjev Zajednice etažnih vlasnika jedne od okolnih zgrada da kao stranka i zainteresovano lice prati postupak izdavanja građevinske dozvole za radove na Kupusištu.

“Činjenica da parcela podnosioca zahtjeva graniči sa parcelom na kojoj se izvode radovi ne daje joj svojstvo zainteresovanog lica, jer se radi o javnoj površini, te je opšteprihvaćeno u praksi da u postupcima izdavanja građevinskih dozvola za izgradnju javnih površina (ulica, parkova, trgova i sl.) takva lica ne mogu imati svojstvo zainteresovanih stranaka”, navedeno je u zaključku koji je potpisao Vuk Višekruna, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje.