Kategorija: Banja Luka

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da građani nemaju razloga za zabrinutost, te da izgradnjom parohijskog doma Banja Luka neće izgubiti zelene površine u centru grada.

-U potpunosti razumijem zabrinutost građana koji postavljaju pitanje da li će izgradnjom parohijskog doma centar grada izgubiti još jednu zelenu površinu, i to je potpuno legitimno pitanje, ali razloga za zabrinutost nema, jer je realnost potpuno drugačija – istakao je Stanivuković.

Kako je istakao, parohijski dom biće izgrađen, ali će istovremeno biti potpuno  arhitektonski uklopljen u ambijent centra grada i dostojan mjesta na kojem se nalazi.

-Istovremeno, srušićemo zgradu „Eurospleta“ i sve pomoćne, neugledne montažne objekte koji se nalaze svega nekoliko metara od Gradske uprave, Banskog dvora i Palate predsjednika, kako bismo tom prostoru vratili uređenost, estetsku vrijednost i značaj koji zaslužuje. Dakle, ne dodajemo beton, već uklanjamo ruglo koje decenijama narušava izgled srca Banjaluke i vraćamo ovom prostoru dostojanstvo i uređenost koju zaslužuje – naglasio je Stanivuković.

Dodao je da će u okviru ovog projekta uređenja, na lokaciji poprilično zapuštenog parkinga „Talija“ biti izgrađena podzemna garaža, a iznad nje park, pješačka zona, šetalište i trg sa spomenikom Petra I Karađorđevića, što će predstavljati jednu cjelinu koja će biti povezana sa tzv. Parkićem.

-Kada sve saberete imaćemo više zelenila, više uređenog javnog prostora i centar grada na koji ćemo svi biti ponosni – zaključio je Stanivuković.

Na Tržnici u Banjaluci ovih dana ponuda voća, povrća i orašastih plodova je raznovrsna.

Kada je riječ o voću, jabuke se prodaju po cijeni od 2,5 do 3,5 KM po kilogramu, dok su narandže nešto skuplje i koštaju od 3,5 do 4,5 KM. Banane se mogu naći po cijeni od 2,5 do 3,5 KM, a limun od 4 do 5 KM. Od jesenjeg voća izdvajaju se kruške (4–5 KM), nar po cijeni od 7 KM, kao i mandarine koje koštaju 3,5 KM, dok su klementine od 3 do 3,5 KM po kilogramu.

Bijelo grožđe dostiže cijenu od 8 do 9 KM, a crno od 5 do 6 KM. Suve šljive koštaju od 11 do 12 KM, dok su suve smokve 16 KM po kilogramu.

Ponuda povrća je takođe bogata. Kupus i krompir spadaju u povoljnije namirnice i koštaju od 1,5 do 2 KM, dok je crveni luk od 2 do 3 KM. Mrkva se prodaje po cijeni od 2,5 do 3,5 KM, a krastavac od 3,5 do 4,5 KM. Paradajz je od 7 do 8 KM, paprika od 6,5 do 7,5 KM, tikvica 8 KM, dok karfiol košta 5 KM po kilogramu. Zelena salata je od 6 do 7 KM, blitva 9 KM, a celer i peršun po 10 KM.

Od mahunarki i orašastih plodova, pasulj se prodaje po cijeni od 8 do 10 KM. Očišćeni orasi su od 21 do 22 KM, lješnik 25 KM, a kesten od 6 do 7 KM. Bijeli luk spada među skuplje proizvode i košta od 14 do 17 KM po kilogramu, prenosi Glas Srpske.

Danas smo opet naišli na pojedine opstrukcije tokom održavanja sjednice, poručio je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković na konferenciji za novinare, nakon što je današnja sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

“Očigledno da gradonačelnik nije bio oduševljen temama. Ja mogu da pretpostavim i zašto. Sve je ovo jedan performans gradonačelnika”, poručio je Ninković.

Ninković je rekao da su u toku konsultacije za nastavak sjednice i priznao da ne vjeruje da će odbornici danas ponovo u klupe. Kako je rekao, nastavak sjednice vjkerovatno će biti prolongiran za narednu sedmicu.

“Pozvao bih gradonačelnika da se više posveti gradu, a ne samo obilasku Republike Srpske kao predsjednik Pokreta Sigurna Srpska”, zaključio je Ninković.

Banjalučki odbornici danas su zasjedali nešto više od sat i po vremena, nakon čega je data pauza poslije koje se u salu vratilo samo osam odbornika.

Juče smo otvorili jednu temu, ali su se malo izvrnule činjenice. To je politika, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, komentarišući svoj jučerašnji istup o „šupicama i fasadama“, koji je izazvao brojne reakcije u javnosti.

Govoreći pred novinarima, istakao je da gradska administracija stoji iza rezultata koje je, kako tvrdi, ostvarila u proteklom periodu.

„Činjenica je da smo besplatno dodijelili toliko građevinskih dozvola da može nastati jedno naselje. Kad smo gradili Ćirilični park, trgali su nam slova samo da to ne uradimo“, rekao je Stanivuković, pokazujući fotografije projekata realizovanih u Banjaluci tokom mandata ove gradske administracije.

Nastavio je sa prikazivanjem fotografija, ukazujući i na oronule objekte u samom centru grada.

„Evo ovaj dio u Gajevoj, oronula kuća. Niko tu ne živi, a u centru grada. Da te duša ne boli. Kuća više ne vrijedi ništa, a zemljište milion. Imamo i nezavršeni hotel između Talije i nove zgrade. Ne može tako“, istakao je Stanivuković, poručujući da neće odustati od uređenja grada.

Priznao je da zbog izjave o „šupicama i fasadama“ trpi uvrede, ali je naveo da su mnogi od tih objekata u vlasništvu ljudi koji žive u inostranstvu.

„Plati onda porez na nepokretnost. To je porez na bogate. Plan grada je da u narednom periodu srušimo zgradu nekadašnjeg Eurospleta, u kontaktu smo sa vlasnikom. Srušićemo i kućice oko parkinga kod Eurospleta, proširiti trg i izgraditi podzemne garaže“, naveo je Stanivuković.

Dodao je da dio građana godinama nije reagovao na zapuštene objekte u centru, dok je, kako kaže, gradnja Parohijskog doma izazvala znatno više polemika.

„Ljudi, pa i Gradska uprava Banjaluke postaje malena, što je normalno. Naša vizija je da Palata predsjednika, Narodno pozorište i Muzej treba da budu gradski. Neka se republičke institucije grade u Lazarevu, napravićemo i tamo trg“, rekao je, govoreći o planovima za narednih deset godina, među kojima je i ideja uvođenja tramvaja.

Na kraju je naveo da je svjestan negativnih komentara, te da je sa nekim kritikama saglasan, posebno kada je riječ o sanaciji rupa na gradskim ulicama.

„Moramo imati novca za to. Nećemo stati“, zaključio je Stanivuković.

Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” Banjaluka dobilo je saglasnost od Grada Banjaluka na projektnu dokumentaciju na predloženo tehničko rješenje za pristupne saobraćajnice za most u naselju Česma.

Potvrđeno je to iz “Puteva Republike Srpske” za “Nezavisne novine”, a sada se postavlja pitanje kada će most biti otvoren.

Iz “Puteva Republike Srpske” kažu za “Nezavisne novine” da će se radovi na izgradnji pristupnih saobraćajnica izvoditi u skladu sa dinamičkim planom, u zavisnosti od vremenskih prilika.

Za radove potrebno 15 dana

Podsjećamo, ranije je Miroslav Janković, vršilac dužnosti direktora preduzeća “Putevi RS”, istakao da će radovi biti završeni čim se dobije saglasnost na projektnu dokumentaciju.

“Čim dobijemo saglasnost od grada na dokumentaciju, u roku od 15 dana kompletno ćemo završiti radove, da se most može pustiti u funkciju”, rekao je to Janković za Srnu 12. februara.

Ako bude tako, most u Česmi mogao bi biti otvoren do sredine marta.

“Na lijevoj obali, od mosta preko rijeke Vrbas pa do spoja sa Ulicom braće Pišteljića, danas je počelo postavljanje ivičnjaka, nakon čega će se izvoditi radovi na asfaltiranju saobraćajnice u zavisnosti od vremenskih prilika”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

Na desnoj obali radovi završeni

Iz “Puteva Republike Srpske” podsjetili su da su na  desnoj obali, od mosta preko rijeke Vrbas do Ulice  Petra Velikog u naselju Česma, radovi u potpunosti završeni.

“Postavljeni su ivičnjaci, izvršeno nasipanje i  ugradnja tampona, te su izrađeni  završni slojevi asfalta BNS 22 debljine osam cm i AB 16 debljine  pet cm, kao i asfaltni sloj na pješačkim stazama. Na desnoj obali preostala je  da se uradi saobraćajna signalizacija, koja će se raditi kada budu završeni svi građevinski radovi na lijevoj obali”, istakli su oni.

Rok više puta prolongiran

Inače, prema ranijim najavama i planovima, most u Česmi je trebao biti otvoren 21. januara. Zatim, “Nezavisne novine” su na ovu temu pisale i 13. januara kada je rok za završetak radova bio 15 dana.

Sjednica Skupštine Grada Banjaluka nastavljena, pa ponovo prekinuta zbog nedostatka kvoruma.

Zasjedanje je počelo raspravom o zaduženju Grada, koje je na dan 30. jun 2025. godine iznosio 109 miliona maraka dugovanja i kredita, od čega je 13 dugoročnih.

U uvodnom izlaganju gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao Banjaluka nikad nije bila manje zadužena, što pokazuje fiskalnu stabilnost.

Odbornik SNSD-a, Bogoljub Zeljković, smatra da je gradski novac u proteklom periodu trošen netransparentno.

Neformalna grupa roditelja iz Banjaluke juče je uputila dopis Siniši Karanu, predsjedniku Republike Srpske, sa detaljnim obrazloženjem problema sa kojim se suočavaju roditelji djece bez obezbijeđenog produženog boravka za svu djecu prve trijade, te problema sa kojim se suočavaju za vrijeme raspusta.

Ističu da su u dopisu jasno ukazali na posljedice koje trenutna situacija ostavlja na djecu i porodice, kao i na potrebu hitnog i sistematskog rješenja tog pitanja kroz uvođenje subvencija i preciznije zakonsko regulisanje oblasti produženog boravka.

“Očekujemo njegov brz odgovor, kao i ozbiljno i odgovorno pristupanje ovom problemu koji direktno utiče na prava djece  i svakodnevno funkcionisanje velikog broja djece. Roditelji neće odustati od borbe za jednaka prava sve djece!”, poručuju iz ove grupe.

Podsjetimo, roditelji su nedavno uputila i narodnim poslanicima dopis u kojem su ih informisali o problemu nedostatka produženih boravaka u školama, te o potrebi subvencionisanja privatnih produženih boravaka.

Njihovi zahtjevi i inicijativa se odnose na uvođenje subvencija za privatne produžene boravke za učenike koji pohađaju škole u kojima produženi boravak nije organizovan ili nije organizovan za sve učenike prve trijade, te izmjenu načina rada postojećih produženih boravaka, uključujući prilagođavanje potrebama zaposlenih roditelja, odnosno rad i tokom raspusta.

Roditelji smatraju da bi uvođenjem subvencija i izmjenama rada postojećih školskih boravaka bila ojačana ekonomska stabilnost porodica djece predškolskog i školskog uzrasta, te omogućeno zaposlenje oba roditelja i ostvarena ravnopravnost djece u pristupu produženom boravku na teritoriji Republike Srpske.