Milorad Dodik ponovo je zakoračio u zonu političke provokacije. Ovoga puta njegova meta nisu samo protivnici u Sarajevu, već sam ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Predsjednik Republike Srpske bez ovlaštenja, nakon pravosnažne presude i gubitka mandata, tvrdi da izbora u ovom entitetu neće biti. Najavljuje izmjene zakona, krivičnu odgovornost i, kako kaže, “niz stvari” koje će učiniti da onemogući održavanje glasanja. Da li je to prijetnja ili puka iluzija moći?
Dodik je otišao i korak dalje – pozvao je saradnike da mu se pridruže u ovom pohodu, a policiji poručio da spriječi otvaranje biračkih mjesta. Njegova poruka je jasna: nijedna škola, nijedan dom kulture neće smjeti biti stavljeni u funkciju izbora. Tako, barem prema njegovim riječima, želi “poslati jasnu poruku ljudima da se drže po strani”.
Odgovor je stigao brzo. Ramiz Salkić, poslanik u Narodnoj skupštini RS, poručio je da Bošnjaci neće odustati od svog biračkog prava i da će na prijevremenim izborima učestvovati u skladu sa Ustavom BiH. Za njega, Dodikova najava je ništa drugo do nastavak antiustavnog djelovanja. Uostalom, kaže Salkić, nije prvi put da NSRS usvaja zakone koje Ustavni sud kasnije obara.
Ali dilema ne staje unutar entitetskih granica. Šta je s dijasporom? Hiljade građana BiH širom svijeta imaju zakonsko pravo da glasaju putem pošte ili u konzularnim predstavništvima. Tu Dodikova moć ne dopire, koliko god on to želio. Struka je kategorična: on kao “običan građanin” ne može zaustaviti ni izbore u RS, ni glasove iz inostranstva. Sve što pokuša, kaže bivši sudija Suda BiH Branko Perić, nema pravnu težinu. Štaviše, takve prijetnje uvode ga, i one koji ga eventualno poslušaju, u zonu krivične odgovornosti.
U pravnom smislu, situacija je paradoksalna. Dodik je izgubio mandat, ali institucije još nisu imenovale vršioca dužnosti predsjednika. Dok se čeka potez Narodne skupštine, RS funkcioniše u svojevrsnom institucionalnom vakuumu. Perić to naziva “potpunim kolapsom pravnih institucija”.
Sličan stav iznosi i pravni stručnjak Vehid Šehić. Podsjeća da je CIK jedina institucija ovlaštena da raspiše izbore i da niko ne može zabraniti njihovo održavanje. Dodik je, kaže, danas samo građanin RS, a svaka njegova prijetnja da će izbora onemogućiti ostaje bez pravnog temelja. Šehić vjeruje da će ipak prevladati razum i da će se poštovati zakoni i Ustav, jer sve drugo vodi u anarhiju.
I dok stručnjaci govore o vladavini prava, Dodik nastavlja sa retorikom sile. Poručuje da će se izmjenama zakona obezbijediti krivična odgovornost za one koji učestvuju u izborima i time jasno prijeti svakom građaninu koji odluči da bude dio izbornog procesa. Ali, čak i da pokuša, realnost je neumoljiva – izbori se ne raspisuju u Banjaluci, već u Sarajevu, a CIK je već potvrdio da će postupiti po zakonu i obezbijediti da građani izađu na birališta.
Politička scena tako ulazi u novu fazu napetosti. Dodik, bez formalnih ovlaštenja, pokušava zadržati ulogu vođe. Opozicija je podijeljena, dio već govori o mogućem bojkotu, dok analitičari upozoravaju da je uvlačenje institucija i građana u krivična djela opasan teren. Profesor Drago Vuković iz Banjaluke priznaje da su mogući različiti scenariji – od bojkota, preko minimalnog izlaska birača, pa sve do pokušaja potpune blokade izbora. Ali jedno je jasno: formalno-pravno, izbori će biti raspisani.
Sada ostaje da se vidi ko će prevagnuti – institucije ili Dodikova politička upornost. U pravnoj državi dileme ne bi bilo. U Bosni i Hercegovini, međutim, pravna logika često biva tek jedan od glasova u političkom haosu.
Komentariši