Rasprave oko imenovanja ulica u Banjaluci uvijek su izazivale burne reakcije, ali se ovom temom Skupština grada nije bavila više od godinu i po dana, iako najmanje dvadesetak ulica još čeka zvanična imena.

Na narednoj redovnoj sjednici, zakazanoj za iduću srijedu, taj dugogodišnji zastoj bi mogao biti okončan. Pred odbornicima će se naći prijedlog da u naselju Starčevica jedna neimenovana ulica, smještena između Ulice Slobodana Župljanina i Ulice Koste Jarića, ponese naziv Prve gardijske motorizovane brigade Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.

Ovaj prijedlog ujedno otvara mogućnost da se prvi put u aktuelnom sazivu sastane Komisija za nazive ulica i trgova.

Jovo Savanović, odbornik PDP, koji je iz razgovora s novinarkom Srpskainfo saznao da predsjedava tom komisijom, kaže da do sastanka nije dolazilo jer Skupština gotovo da nije održavala redovne sjednice.

„Očekujem da ćemo uskoro zasjedati i odlučiti da li će prijedlog biti upućen Skupštini. Mislim da hoće“, rekao je Savanović.

I ova komisija, kao i ona koju imenuje gradonačelnik Draško Stanivuković, nije zasjedala od februara prošle godine.

Skupština je posljednji put razmatrala imenovanje ulica u maju prethodne godine, kada su nazive dobili Julija Pejnović, Dragan Cigan i ulica Žrtava Jadovna i Paga.

Nekoliko mjeseci ranije, ulice su dobili i političar Živko Radišić, po kome je jedna ulica na Paprikovcu nazvana, te Đorđe Mihajlović, čuvar srpskog groblja „Zejtinlik“ u Solunu.

Nakon toga, zbog predizborne kampanje i lokalnih izbora, teme vezane za nazive ulica potpuno su nestale s dnevnog reda. Po završetku izbora 2024. uslijedilo je više blokada rada i niz vanrednih sjednica, pa su do sada održane samo četiri redovne.

U prethodnom sazivu, najintenzivnije aktivnosti po ovom pitanju zabilježene su u ljeto 2023. godine, kada je na jednoj sjednici imenovano čak 30 ulica u Dragočaju i Ramićima.

Danas Banjaluka ima oko 730 ulica sa vrlo raznolikim i maštovitim nazivima. Na njenim plavim tablama smjenjuju se ratni komandanti, prirodni motivi, historijski datumi i simbolična imena. Tako se mogu pronaći Cvjetna, Duboka ili Čarobna ulica, Ulica dječjeg osmijeha, pa čak i Banjalučka ulica – u samoj Banjaluci.

Posebna kurioziteta je srednjovjekovni vlastelin Todor od Stalaća, koji se u gradu pojavljuje dvaput: jedna ulica nosi njegovo puno ime, dok je druga nazvana po njegovom epskom nadimku – Ulica Vojvode Prijezde.

Prva zvanična imena banjalučke ulice su dobile 1895. godine, u doba Austro-Ugarske. Tada se jasno razlikovala „turska“ varoš na desnoj obali Crkvene od „hrišćanske“ na lijevoj, što je odraženo i u nazivima: Ilidža, Kalenderija i Džaferagina mahala na jednoj strani, dok su se na drugoj nalazile ulice poput Carskog druma, Anđeoske i Gizeline.

Kroz decenije su se, smjenom država i ideologija, mijenjali i nazivi ulica. Jedina koja je sve promjene preživjela bez izmjene imena jeste Gajeva ulica, koja i danas nosi naziv dodijeljen krajem 19. vijeka.