VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Karan: Zbog nerazumijevanja i nehumanosti banjalučkim bebama oduzeto pravo na život

    Karan: Zbog nerazumijevanja i nehumanosti banjalučkim bebama oduzeto pravo na život

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan istakao je da se u maju 1992. godine u tišini banjalučkog porodilišta vodila najteža bitka, bitka novorođenčadi za svaki udah.

    – Zbog nerazumijevanja i nehumanosti onih koji su u tom trenutku odlučivali o ljudskim sudbinama, tek rođenim bebama oduzeto je pravo na život. Bitku su izgubile bebe zbog surove političke odluke. Nečovječnost je nadjačala ljudskost i upravo zbog toga ovakva odluka nikada ne može biti zaboravljena i oproštena – izjavio je Karan za Srnu povodom obilježavanja 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

    Predsjednik Srpske je podsjetio da su odlukom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, tokom maja 1992. godine, zabranjeni međunarodni letovi, pa čak i humanitarni letovi koji su iz Beograda trebali da dopreme prijeko potrebni kiseonik za banjalučko porodilište.

    – Neizmjerna i neopisiva bol i tuga koje je ova tragedija ostavila iza sebe jedan je od presudnih trenutaka koji je srpske borce podstakao na odlučujuću akciju proboja Koridora kroz Posavinu. Herojskom borbom otvoren je put života i spasa, kojim su Republika Srpska povezane sa maticom Srbijom, omogućavajući opstanak srpskog naroda na ovim prostorima – naglasio je Karan.

    On je istakao da je dužnost Republike Srpske da čuva sjećanje na 12 banjalučkih beba i istinu o njihovom stradanju.

  • Dodik: Smrt 12 banjalučkih beba – tragedija kada je svijet položio ispit iz okrutnosti

    Dodik: Smrt 12 banjalučkih beba – tragedija kada je svijet položio ispit iz okrutnosti

    Smrt 12 banjalučkih beba je jedna od najtragičnijih i najpotresnijih rana srpskog naroda u Republici Srpskoj i posljedica neljudske blokade i sramnog ćutanja međunarodne zajednice koja je dozvolila da nevina djeca umiru bez kiseonika, bez mogućnosti da dišu, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Dok su moćnici svijeta raspravljali o procedurama i politikama, naveo je Dodik za Srnu, u banjalučkom porodilištu gasio se jedan po jedan život tek rođenih beba koje su odmah po rođenju jedino upoznale surovost i okrutnost svijeta koji im nije dozvolio da dišu.

    – Iako su prebrzo napustili ovaj svijet, ostali su vječno da žive u kolektivnom pamćenju Republike Srpske i srpskog naroda – naglasio je Dodik.

    Povodom obilježavanja 34 godine od smrti 12 banjalučkih beba u tadašnjem Kliničkom centru u Banjaluci, koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika, Dodik je rekao za Srnu da 12 banjalučkih beba nisu samo simbol tragedije, već i simbol nepravde koju je srpski narod preživio.

    – Umrle su jer je dijelu međunarodne zajednice bila važnija politika, mržnja i nadmudrivanje od dječijeg života – istakao je Dodik.

    On je ukazao da je svijet tada položio ispit iz okrutnosti, ali je srpski narod položio ispit iz dostojanstva, saosjećanja, prkosa i pamćenja.

    – Dvanaest banjalučkih zvjezdica nisu ugašene, one su preseljene na nebo otadžbine da nam vječno svijetle i opominju nas šta znači život i sloboda – naglasio je Dodik.

    Njihov jedini grijeh bio je, kaže Dodik, to što su rođeni ovdje, u vihoru nepravde koja je svijetu zatvorila oči, a njima uskratila udah kiseonika.

    – Zato danas možemo slobodno reći da tamo gdje prestaje ljudska humanost, počinje vječna straža naših dvanaest anđela. Banjalučke bebe, uskraćene za pravo disanja, a samim tim i za pravom na život, ostale su najčistija i najtužnija suza naše istorije. Otadžbina Republika Srpska ih ne zaboravlja, jer narod koji pamti takvu žrtvu, nikada ne može biti pobijeđen – istakao je Dodik.

    On je ukazao da 12 malih anđela nikada nisu dočekali svoje prve korake, ali su zauvijek ugrađeni u temelje našeg i opstanka Republike Srpske, dodavši da je njihova prva kolijevka satkana u srcima svakog Srbina gdje ih čuvamo od zaborava.

    Prema njegovim riječima, svaka godišnjica nije samo dan tuge, već i dan zavjeta da se takav zločin nad nevinošću nikada više ne ponovi i da istina ostane jača od pokušaja zaborava.

    – Njihova smrt nas opominje da nikada ne smijemo da zaboravimo kroz kakvu smo nepravdu prolazili i koliko je visoka cijena slobode i prava na život. Njihovi neproživljeni životi naša su trajna obaveza da čuvamo i volimo ovu zemlju, kako se takav sumrak i sunovrat više nikada i nikome ne bi ponovio. Neka im je vječna slava – poručio je Dodik.

  • Tramp: SAD će poslati 5.000 vojnika u Poljsku

    Tramp: SAD će poslati 5.000 vojnika u Poljsku

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da će SAD poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku, sedam dana nakon što je Pentagon otkazao ranije planirano raspoređivanje 4.000 vojnika.

    Tramp je na mreži Trut Soušal naveo da je odluka donesena zbog odnosa SAD-a s poljskim predsjednikom Karolom Navrockim, kojeg je podržao tokom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Nije iznio dodatne detalje o tome da li je riječ o ranije planiranom kontingentu ili o zasebnoj operaciji.

    Bijela kuća je prethodnih sedmica signalizirala da namjerava smanjiti ukupno američko vojno prisustvo u Evropi u okviru politike “Amerika na prvom mjestu”. Ranije ovog mjeseca Vašington je najavio i povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke nakon spora između Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca o ratu s Iranom.

    Ostalo je nejasno da li će vojnici upućeni u Poljsku biti dio snaga koje se povlače iz Njemačke ili će doći iz drugog sastava. Tramp je ranije kritikovao i saveznike u NATO-u zbog, kako smatra, nespremnosti da se pridruže američkom pritisku na Iran zbog Hormuškog moreuza.

    Ministri spoljnih poslova zemalja NATO-a trebalo bi se u petak sastati u Švedskoj, a na skupu će biti i američki državni sekretar Marko Rubio. On bi, prema očekivanjima, trebalo da zatraži veće preuzimanje tereta od partnera iz Alijanse. Rubio je rekao da će se na samitu razgovarati o “nekim od tih pitanja”, dodajući da je Tramp i dalje veoma ljut i razočaran saveznicima u NATO-u.

    Trampova objava dolazi sedmicu nakon što je američko Ministarstvo odbrane iznenada saopštilo da otkazuje raspoređivanje 4.000 vojnika u Poljsku. Ministar odbrane Pit Hegset poslije je rekao da je otkazivanje “privremeno odgađanje” i da će SAD nastaviti osiguravati snažno vojno prisustvo u toj zemlji.

    Navrocki je dugo blizak Trampov saveznik i dobio je njegovu podršku prije pobjede na predsjedničkim izborima u Poljskoj. U januaru je za Bi-Bi-Si izjavio da je Tramp jedini svjetski lider sposoban “zaustaviti Vladimira Putina i okončati rat u Ukrajini”. I pored ranijih Trampovih kritika NATO-a i evropskih partnera, Navrocki je tvrdio da su SAD i dalje garant bezbjednosti u Evropi.

  • Srpska bogatija za 22 bebe

    Srpska bogatija za 22 bebe

    U porodilištima Republike Srpske tokom protekla 24 časa rođene su 22 bebe.

    U Gradišci i Banjaluci rođeno je po pet beba.

    Tri bebe rođene su u Trebinju. U Bijeljini, Doboju i Istočnom Sarajevu rođene su po dvije bebe.

    Po jedna beba rođena je u Zvorniku, Prijedoru i Foči.

  • Otkupna cijena mlijeka u RS ponovo pada, mljekari upozoravaju na krizu

    Otkupna cijena mlijeka u RS ponovo pada, mljekari upozoravaju na krizu

    Otkupna cijena svježeg sirovog mlijeka pašće za pet feninga po litru, s tim da je u prethodnih godinu dana već smanjenja za 20 feninga, upozoravaju iz Udruženja mljekara Republike Srpske nakon sastanka sa predstavnicima preduzeća “Mlijekoprodukt”.

    Tema sastanka bila je aktuelno stanje u mljekarstvu, a istaknuto je da “Mlijekoprodukt” ima nagomilane viškove mlijeka i mliječnih prerađevina u skladištu, koji prelaze 8,4 miliona litara.

    “Još jedan problem je enorman uvoz mlijeka, ali i lažnih mliječnih prerađevina, što dodatno otežava plasman domaćih proizvoda. Ovo su, između ostalog, razlozi zbog kojih će biti smanjena cijena svježeg sirovog mlijeka za 0,05 KM/l od 1. juna ove godine. Napominjemo da je u proteklih 12 mjeseci cijena mlijeka smanjena već za 0,20 KM, a troškovi proizvodnje su rasli i za 40 odsto”, naglasili su iz Udruženja.

    Kako kažu, iz “Mlijekoprodukta” navode da su troškovi proizvodnje i distribucije, te skladištenja narasli za oko 15 odsto u zadnjih pet mjeseci, prije svega zbog rasta cijena energenata.

    “Našim članovima su preporučili da smanje investicije u proizvodnju mlijeka i ne povećavaju količine te po mogućnosti ostanu na ovom nivou”, kažu iz Udruženja.

    S obzirom na to da će, kako ističu, uskoro na tržište izaći i velike količine mlijeka u prahu, očekuje se i dodatan udar na tržište.

    “Već se kod pojedinih domaćih mljekara i u jogurt dodaje mlijeko u prahu”, dodaju.

    Navode i da se “Mlijekoprodukt” nada da će Ministarstvo podržati preradu viškova mlijeka u mlijeko u prahu, kao što su uradili Federacija BiH i Srbija.

    “Srbija sufinansira preradu u mlijeko u prahu sa dva evra po kilogramu, a Federacija je odobrila dva miliona KM, za ove namjene svojim mljekarama. Međutim, ovo dugoročno neće riješiti problem”, naglasili su.

    Zbog toga su se na sastanku usaglasili da je pod hitno potrebno pokrenuti strateške razgovore između svih uključenih partnera (Ministarstvo, mljekari, prerađivači) te donijeti strateške planove razvoja i održivosti sektora mljekarstva na srednjoročnom planu (na tri do pet godina).

    “‘Mlijekoproduktu’ nedostaje masnoće i nadaju se da će problem biti riješen kroz uključivanje džerzeja u Program uzgoja goveda u RS. Ovo bi uticalo na smanjenje proizvedenih količina mlijeka, a povećanje proizvedene mliječne masti. Potrebno je što prije donijeti Pravilnik o deklarisanju mliječnih proizvoda, po ugledu na Srbiju, koji će uključiti i proizvode od rekonstituisanog mlijeka”, navode iz Udruženja.

    Osim toga, traže i da Republika Srpska subvencioniše dio proizvođača koji hoće da pređu u sistem “krava-tele” ili “krava-dojilja”, s obzirom na to da su veoma dobre cijene mesa na tržištu, ali i da se odobre dodatna sredstva za unapređenje domaćih kapaciteta za preradu mlijeka u sir, jer su velike količine sira koji se uvozi.

    “Tijela nadležna za spoljnotrgovinsko poslovanje i diplomatska predstavništva BiH se pod hitno moraju uključiti u pomoć prodaji mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH na stranim tržištima. Ukoliko se nastave ovi trendovi i ne uvedu hitne mjere podrške, iz ‘Mlijekoprodukta’ upozoravaju da će doći do privremenog smanjenja količina koje se otkupljuju”, zaključuju iz Udruženja mljekara RS.

  • Novi prijedlog Njemačke mogao bi promijeniti put BiH ka Evropskoj uniji

    Novi prijedlog Njemačke mogao bi promijeniti put BiH ka Evropskoj uniji

    Fridrih Merc, njemački kancelar, liderima EU iznio je prijedlog kako bi se mogla pomiriti potreba proširenja EU, uz istovremeno insistiranje da sve zemlje kandidati sprovedu pune reforme kako bi bile spremne kada budu postale članice.

    Šta predviđa Mercov prijedlog za Zapadni Balkan

    • Privilegovan pristup tržištu EU
    • Bližu saradnju sa evropskim institucijama
    • Status posmatrača u pojedinim institucijama EU
    • Zajedničke sjednice sa predstavnicima EU
    • Postepenu integraciju kroz reformske procese
    • Veću uključenost regiona u donošenje odluka

    Postepena integracija prije punopravnog članstva

    Za zemlje zapadnog Balkana i Moldaviju Merc je u pismu Antoniju Kosti, predsjedniku Evropskog savjeta, i Ursuli fon der Lajen, predsjednici Evropske komisije, predložio privilegovan pristup zajedničkom tržištu EU uz tješnje veze s evropskim institucijama.

    “Mogli bismo predvidjeti i za ove zemlje značajne korake na njihovom putu ka članstvu, na primjer, privilegovan pristup unutrašnjem tržištu i tješnje veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, poput dodjeljivanja statusa posmatrača zemljama zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU, kao i održavanja zajedničkih sjednica Evropske komisije ili Evropskog parlamenta sa predstavnicima zemalja zapadnog Balkana o pitanjima koja se direktno odnose na region”, naveo je Merc u pismu koje je u posjedu “Nezavisnih”.

    Merc smatra da bi postepena integracija mogla biti uspostavljena kroz formiranje blokova koji bi mogli predstavljati osnovu za punu primjenu odgovarajućih oblasti politika, a zatim bi bila praćena povećanom podrškom u procesu sprovođenja reformi u sklopu pravne tekovine EU.

    Prevedeno na obični jezik, Merc predlaže da EU i zemlje regiona zajedno rade na odlukama koje će se odnositi na oba partnera i da ih uklope u obaveze koje bi zemlje regiona svakako morale ispuniti na putu ka članstvu. Time bi se, po svemu sudeći, zemlje regiona uvele u funkcionisanje EU dok istovremeno ispunjavaju obaveze ka članstvu.

    “EU mora ispuniti obećanje”

    Merc je naglasio da ove prijedloge iznosi kako bi EU ispunila svoje obaveze prema zemljama kandidatima.

    “Predlažem da ostanemo čvrsti u našem obećanju da zemlje zapadnog Balkana i Moldavija mogu pristupiti EU, kako je utvrđeno Kopenhaškim kriterijumima i predviđeno Solunskom agendom iz 2003. godine. Naš cilj se nije promijenio: dovršetak EU kroz uključivanje svih zemalja kandidata”, naveo je Merc.

    Radi stavljanja stvari u kontekst, Merc je ovo pismo napisao prevashodno zbog pitanja Ukrajine, koje EU vidi kao svoj egzistencijalni bezbjednosni problem. EU je sve više ovisna o Ukrajini kad je u pitanju ulaganje u odbrambene kapacitete i ono čime Ukrajina može doprinijeti kad je u pitanju evropska bezbjednosti. Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, i vlada njegove zemlje, pokušali su objediniti ova dva pitanja na način da Ukrajina uđe u EU možda već naredne godine i da na taj način EU dobije značajnu vojnu formaciju kao dio svoje bezbjednosne strategije. Dio zemalja EU, posebno one prema istoku, prihvatile su ovaj prijedlog, dok je dio zemalja u grupi “Prijatelji zapadnog Balkana” insistirao da se ne može dati Ukrajini takav model bez toga da se slično ponudi i zemljama našeg regiona.

    Čini se da je Mercovo pismo pokušaj da se pomire ova dva stava, jer on u svom pismu govori i o modelu za Ukrajinu koji bi ponudio nešto više u početnoj fazi, ali bi i naš region i Ukrajina na kraju imali isti status kao punopravne članice EU.

    Ćerimagić: Dosta simbolike bez konkretnih koraka

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, takođe smatra da je ovo pismo u kontekstu rješavanja dileme oko nastavka proširenja i odnosa EU prema Ukrajini i zapadnom Balkanu.

    Ćerimagić ističe da je osnovna poruka pisma da članstvo nijedna zemlja ne može dobiti brzo, a da se taj prelazni period iskoristi za postepenu integraciju.

    “Međutim, inicijativa trenutno otvara više političkih, pravnih i praktičnih pitanja nego što daje odgovora. Čini se da i sam kancelar Merc to prepoznaje, a ta pitanja će vjerovatno postati dio širih rasprava među evropskim liderima u narednim mjesecima, iako tema još formalno nije na dnevnom redu Evropskog vijeća. Konkretno za zapadni Balkan, prijedlog sadrži ohrabrujući jezik o tome da puno članstvo ostaje cilj i da proces proširenja treba ubrzati. Ali u stvarnosti, riječ je više o simboličnoj nadogradnji postojećeg pristupa nego o velikom strateškom zaokretu. Ne postoje konkretne obaveze kada je riječ o Crnoj Gori ili drugim državama regiona, niti postoji jasna naznaka da bi zemlje koje brzo provode reforme mogle brže napredovati”, ocjenjuje Ćerimagić.

    Kako ističe, Mercov prijedlog to ne isključuje eksplicitno, ali upada u oči da se i ne spominje.

    “Sveukupno gledano, ovo više izgleda kao pokušaj upravljanja očekivanjima i blagog prilagođavanja postojećeg okvira nego kao dramatična pozitivna promjena u ponudi Berlina u odnosu na proširenje EU”, ocjenjuje on za “Nezavisne”.

  • Izmjene zakona stupaju na snagu: Od 27. maja strože saobraćajne kazne u BiH

    Izmjene zakona stupaju na snagu: Od 27. maja strože saobraćajne kazne u BiH

    Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) u BiH, koji definiše obijesnu vožnju i donosi stroge kazne za takvu vrstu prekršaja, na snagu stupa 27. maja 2026. godine, saznaju “Nezavisne novine”.

    Zakonske izmjene, po kojima će policija, dakle, početi postupati od srijede, donose kazne koje dostižu i do 5.000 maraka.

    Prekoračenje brzine

    Pod obijesnom vožnjom smatra se kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe kroz crveno, ali i vožnja u naselju brzinom većom za 40 km/h iznad najveće dozvoljene, odnosno van naselja brzinom većom za 60 km/h.

    Obijesnom vožnjom, osim toga, smatra se i kad vozač pretekne kolonu vozila, prelazeći ili se krećući po punoj liniji, ali i kad vozi sa koncentracijom alkohola većom od 1,50 g/kg, ili pod uticajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.

    “Ovlašteno lice privremeno će oduzeti vozilo od vozača na licu mjesta gdje je zatečen u obijesnoj vožnji, ako se utvrdi da je riječ o vozaču koji je u prethodne dvije godine već jednom kažnjen za obijesnu vožnju”, stoji u usvojenim izmjenama ZOBS-a.

    Do donošenja pravosnažnog sudskog rješenja, kako je predviđeno, privremeno oduzeto vozilo čuva se na prostoru koji odredi policija. Propisane su i kazne.

    “Od 2.000 KM do 3.000 KM biće kažnjen vozač koji krajnjom nepažnjom ozbiljno narušava bezbjednost drugih učesnika u saobraćaju na način da se njegovo postupanje karakteriše kao obijesna vožnja. Vozaču će se uz novčanu kaznu izreći i zabrana vožnje od šest mjeseci i dva kaznena boda”, piše u izmjenama ZOBS-a.

    Najveće novčane kazne

    Ali ni to nije sve – ako usljed bahate vožnje dođe do udesa, kazna iznosi od 3.000 KM do 5.000 KM, a vozaču će biti izrečena i zabrana vožnje od devet mjeseci i dobiće četiri kaznena boda.

    Definisano je i pooštravanje kazni za korištenje mobilnog telefona i nevezivanje sigurnosnog pojasa, a iznosiće od 200 do 400 maraka. Ako je usljed toga izazvana nezgoda, kazna je od 400 KM do 2.000 KM, a tu je i zabrana vožnje do pola godine, kao i dva kaznena boda. Definisana je još jedna vrsta kazne.

    “Vozač koji u saobraćaju na putu koristi uređaj, odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentovanje prekršaja, biće kažnjen od 200 KM do 400 KM”, navedeno je u izmjenama ZOBS-a, koje stupaju na snagu 27. maja 2026.

    Najteži prekršaji

    Semir Šut, stručnjak za bezbjednost saobraćaja i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, ističe da su ovim izmjenama ZOBS-a izdvojeni i kao obijesna vožnja tretirani najteži prekršaji koji oduzimaju živote i ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana na našim saobraćajnicama.

    “To i jesu najteži prekršaji, poput drastičnog prekoračenja brzine. Ja mislim da ćemo ovaj put u fokusu težeg kažnjavanja zaista imati prekršioce koji se obijesno odnose i prema bezbjednosti saobraćaja i prema drugim učesnicima”, rekao je Šut.

    Izmjene zakona donose najstrožu novčanu kaznu do 5.000 maraka, pa se postavlja pitanje da li u BiH, kao u brojnim drugim državama, treba razmišljati o uvođenju kazni koje će biti proporcijalne imovini kažnjenih, jer 5.000 KM nije isto za nekog ko radi za minimalac i onog ko ima milione. Šut kaže da je ideja dobra, ali…

    “To se može primijeniti, ali u zemljama koje imaju uređen sistem utvrđivanja imovine. U BiH, imajući u vidu neuređenost sistema te razuđenost sistema poreskih uprava i zemljišno-knjižnih ureda, jako bi mukotrpan posao bio samo da utvrdite nečiju imovinu. To je dobra ideja i dobra praksa, ali mislim da kod nas to realno nije moguće očekivati s obzirom na trenutno stanje”, kaže Šut za “Nezavisne novine”. 

    Značajan iskorak

    Dino Memić iz Mostara, stalni sudski vještak za oblast drumskog saobraćaja, ocjenjuje da definisanje obijesne vožnje kroz izmjene ZOBS-a predstavlja značajan iskorak u normativnom smislu, jer se prvi put preciznije izdvajaju posebno opasni oblici ponašanja koji imaju visok rizik nastanka saobraćajnih nezgoda sa teškim posljedicama.

    “Dosadašnja praksa je pokazivala da određeni prekršaji, poput višestrukog prekoračenja brzine, agresivnog preticanja, prolaska kroz crveno svjetlo ili namjernog ugrožavanja drugih učesnika u saobraćaju, nisu bili dovoljno jasno tretirani kao posebno društveno opasna ponašanja”, ističe Memić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Sa aspekta saobraćajne struke, kako ističe, strože sankcionisanje obijesne vožnje može imati pozitivan preventivni efekat, prvenstveno kroz specijalnu i generalnu prevenciju. Posebno je, dodaje on, važno što se šalje jasna poruka da se gruba kršenja saobraćajnih propisa više neće posmatrati kao “uobičajeni prekršaji”, već kao ponašanja koja direktno ugrožavaju ljudske živote i sigurnost saobraćajnog sistema.

    “Međutim, iskustva iz zemalja regiona i Evropske unije pokazuju da efekti strožih kaznenih odredbi zavise prije svega od stepena njihove primjene u praksi. Ukoliko ne postoji kontinuiran i efikasan nadzor saobraćaja, uključujući prisustvo policije, savremene sisteme kontrole brzine i dosljedno procesuiranje prekršaja, represivne mjere same po sebi neće dati puni efekat”, naglasio je Memić.

    Takođe, kako napominje, bezbjednost saobraćaja ne može se posmatrati isključivo kroz kaznenu politiku.

    “Potrebno je paralelno djelovati kroz unapređenje saobraćajne infrastrukture, edukaciju učesnika u saobraćaju, posebno mladih vozača, te razvoj preventivnih kampanja usmjerenih na podizanje saobraćajne kulture i svijesti o posljedicama rizične vožnje. Ukoliko izmjene budu praćene efikasnom implementacijom i sistemskim pristupom bezbjednosti saobraćaja, realno je očekivati određeno smanjenje najtežih oblika saobraćajnih prekršaja, a samim tim i povećanje nivoa bezbjednosti na putevima u BiH”, ističe Memić za “Nezavisne novine”.

  • Električni orgazam i Anica Dobra opet zajedno (VIDEO)

    Električni orgazam i Anica Dobra opet zajedno (VIDEO)

    ​Legendarni beogradski rok bend Električni orgazam objavio je novi singl “Gde je Barbara sad”, kojim je simbolično zatvoren krug započet još krajem osamdesetih godina kultnim filmom “Kako je propao rokenrol”. Posebnu pažnju publike izazvao je povratak glumice Anice Dobre, koja se nakon čak 36 godina ponovo pojavljuje u priči povezanoj sa ovim kultnim ostvarenjem domaće pop kulture.

    Pjesma i spot predstavljaju svojevrsni nastavak priče iz segmenta filma u kojem su Električni orgazam i Anica Dobra zajedno ostavili snažan trag na tadašnjoj jugoslovenskoj rok sceni. Novi projekat donosi spoj nostalgije i savremenog zvuka, ali i podsjećanje na period kada je domaći novi talas bio na vrhuncu popularnosti.

    Povratak duha filma “Kako je propao rokenrol”Film “Kako je propao rokenrol” iz 1989. godine i danas ima kultni status među ljubiteljima domaće muzike i filma. Ostvarenje je kroz tri povezane priče prikazivalo tadašnju alternativnu i rok scenu Jugoslavije, a Električni orgazam bio je jedan od bendova koji su obilježili cijeli projekat.

    Anica Dobra tada je igrala Barbaru, lik koji je ostao upamćen među fanovima filma, pa novi singl direktno priziva emocije i atmosferu tog vremena. Sam naziv pjesme “Gde je Barbara sad” predstavlja očiglednu referencu na kultni lik i pitanje šta se dogodilo sa generacijom koja je živjela rokenrol osamdesetih godina.

    Spot donosi spoj prošlosti i sadašnjosti

    Novi video spot kombinuje savremene kadrove sa estetikom koja podsjeća na period novog talasa, a u njemu se pojavljuje i Anica Dobra, što je izazvalo veliko interesovanje publike i fanova benda.

    Prema navodima benda, ideja nije bila samo da se evociraju uspomene, već i da se pokaže kako određene emocije, muzika i simboli jedne epohe mogu opstati i decenijama kasnije.

     

    Električni orgazam na ovaj način još jednom potvrđuje status jednog od najvažnijih bendova regionalne rok scene, koji i nakon više od četiri decenije karijere nastavlja da objavljuje novu muziku i aktivno nastupa širom regiona.

    Bend koji je obilježio regionalni novi talas

    Električni orgazam osnovan je početkom osamdesetih godina u Beogradu i zajedno sa grupama poput Idola i Šarla Akrobate predstavljao je ključni dio jugoslovenskog novog talasa. Tokom karijere bend je objavio niz kultnih albuma i hitova koji su ostavili veliki trag u regionalnoj rok muzici.

    Frontmen benda Srđan Gojković Gile i danas važi za jednu od najprepoznatljivijih figura domaće rok scene, a Električni orgazam posljednjih godina redovno nastupa na festivalima i koncertima širom bivše Jugoslavije.

    Nostalgija koja i dalje privlači publiku

    Objava singla “Gde je Barbara sad” izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno među publikom koja je odrasla uz film “Kako je propao rokenrol” i muziku Električnog orgazma.

    Mnogi fanovi ocjenjuju da pjesma i spot uspješno spajaju nostalgiju za osamdesetim godinama sa savremenim trenutkom, podsjećajući na vrijeme kada je rok muzika imala snažan kulturni i društveni uticaj na prostoru bivše Jugoslavije.

  • Bečko zlato pretvoreno u muziku za opuštanje (VIDEO)

    Bečko zlato pretvoreno u muziku za opuštanje (VIDEO)

    Turistička organizacija Beča svojim novim zvučnim projektom čini zlato čujnim i donosi sjaj grada u sobe svojih gostiju.

    „Vienna Gold Noise“ je atmosferski zlatni šum, oplemenjen glasovima hora Bečkih dječaka i djevojčica, koji treba da pomogne pri uspavljivanju.

    Od hotela do aviona

    Petominutni audio-zapisi za spavanje od sada su dostupni posjetiocima u sobama i apartmanima bečkih luksuznih hotela, u ÖBB Nightjet vozovima, a od juna i na dugolinijskim letovima Austrian Airlines-a, kao i putem plejliste na Spotify-u.

    Turistička organizacija Beča, prateći međunarodni trend zvukova za spavanje i relaksaciju, kreirala je sopstveni zvuk za opuštanje.

    Za razliku od poznatog „White Noise“, algoritamski generisanog bijelog šuma u pozadini, „Vienna Gold Noise“ je topao i ljudski izveden zvuk. Zlatne nijanse bečkih znamenitosti iz oblasti muzike, umjetnosti, arhitekture i carskog nasljeđa izmjerene su spektrometrom, pretvorene u čujne tonove i aranžirane u četiri audio-zapisa za spavanje uz pjevušenje hora Bečkih dječaka i djevojčica.

    Tako je nastalo zvučno zlato iz čajnog salona Bečke državne opere, Klimtovog „Poljupca“, krune iz carske Riznice i crkve Ota Vagnera na Štajnhofu.

    „Ključni partneri koji integrišu novo zvučno iskustvo u sobe su bečki luksuzni hoteli“, rekao je direktor Bečkog turizma Norbert Ketner.

    Modulirane svjetlosne frekvencije

    Svjetlost ima više frekvencije od zvuka – može se vidjeti, ali ne i čuti.

    Zato je istraživačka grupa „Novel Electronic Materials and Concepts“ sa Tehničkog univerziteta u Beču spektrometrom analizirala zlato odabranih bečkih znamenitosti kako bi precizno odredila specifične nijanse i tonove boja.

    Potom su svjetlosne frekvencije modulirane u čujne audio-frekvencije.

    Dodati su i zvuci prirode koji imaju umirujuće dejstvo, kao i svjetski poznata uspavanka Johanesa Bramsa „Dobro veče, laku noć“, usporena i izvedena pjevušenjem hora Bečkih dječaka i djevojčica, prenosi eKapija.

  • Tramp: Vašington će preuzeti uranijum od Teherana

    Tramp: Vašington će preuzeti uranijum od Teherana

    Predsjednik SAD Donald Tramp obećao je da će Sjedinjene Države na kraju preuzeti iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.

    – Uzećemo ga. Ne treba nam, ne želimo ga. Vjerovatno ćemo ga uništiti nakon što ga preuzmemo, ali im nećemo dozvoliti da ga zadrže –  rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

    On je podsjetio da je preuzimanje uranijuma dio glavnog cilja američke vojne intervencije – da se Teheranu onemogući razvijanje nuklearnog oružja.

    Vjeruje se da Iran posjeduje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma, za koji je Tramp izjavio ranije da je zakopan ispod ruševina nakon američkih i izraelskih vazdušnih udara prošle godine.

    Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei izdao je ranije direktivu da se zalihe uranijuma, koji je blizu nivoa potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, ne smiju iznositi u inostranstvo.