Inspektori Inspektorata Republike Srpske su tokom prvih šest mjeseci ove godine kontrolisali oko 7.700 radnika zatečenih na radu, pri čemu je utvrđeno da njih 100 nije imalo zaključen ugovor o radu niti su bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.
Iz Inspektorata Republike Srpske kazali su za “Nezavisne novine” da su zbog utvrđenih nepravilnosti poslodavcima izrečene kazne u ukupnom iznosu od oko 150.000 KM.
“Za prvih šest mjeseci ove godine republička inspekcija rada je u oblasti radnih odnosa i zaštite na radu izvršila 2.070 kontrola, od čega je 680 bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta, poslodavcima je izrečeno 350 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 186 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 342.000 KM, te su nadležnim sudovima podnesene tri prekršajne prijave”, navode iz Inspektorata.
Oni podsjećaju da ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika imaju svi inspektori Inspektorata Republike Srpske u svojim primarnim oblastima nadzora, kao i inspektori Poreske uprave Republike Srpske i Republičke uprave za igre na sreću, čime je značajno povećan broj inspektora i broj kontrola u ovom segmentu, dok je ranije te kontrole vršila samo inspekcija rada.
Više od 1.500 kontrola sa nepravilnostima tokom prošle godine
“U 2025. godini republička inspekcija rada je izvršila 4.320 kontrola, od čega je 1.545 bilo sa utvrđenim nepravilnostima. U cilju otklanjanja propusta poslodavcima je izrečeno 979 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 450 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 840.000 KM, te je nadležnim sudovima podneseno osam prekršajnih prijava”, navode oni.
Kako dodaju, u toku prošle godine po osnovu ugovora o radu kontrolisano je 15.526 radnika zatečenih na radu kod poslodavaca, od čega je za 243 radnika utvrđeno da nisu imali regulisan radni status u skladu sa zakonom, te su po tom osnovu poslodavcima izrečene kazne u iznosu od 365.000 KM.
Građevinarstvo među sektorima gdje je rad na crno najizraženiji
“Angažovanje radnika na crno najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima”, ističu iz Inspektorata.
Dodaju da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, rokove za isplatu plata i naknada plata, organizovanje poslova zaštite na radu, sprovođenje mjera zaštite na radu.
Sindikat: Radnika na crno ima, posebno u građevinarstvu
Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti Republike Srpske, kaže da u građevinarstvu ima radnika na crno i da je to činjenica koju inspekcija utvrđuje na terenu.
“Radnika koji rade na crno ima. To je činjenica koju inspektorati utvrđuju na terenu i to nije ništa nepoznato niti tajno. Rad na crno, odnosno siva ekonomija, podrazumijeva i isplatu plata u kovertama, što imamo u velikoj mjeri u građevinarstvu. S obzirom na to da su prosječne plate u ovoj djelatnosti veoma niske, a znamo da radnici u građevinarstvu zapravo zarađuju više nego što statistika pokazuje, jasno je da je taj problem prisutan”, kazala je Vrabičićeva.
Kako kaže, građevinski sektor je oduvijek bio među djelatnostima s najvećim brojem radnika zaposlenih na crno, odnosno ljudi koji nisu prijavljeni i rade po potrebi.
“Kada poslodavcu zatreba radnik – angažuje ga, odradi posao, bude plaćen na crno i to je jednostavno nešto što se mora sistemski urediti. To nije problem koji sindikat može riješiti sam”, kazala je ona.
Nepravilnosti i u zaštiti radnika na gradilištima
Kako je dodala, kada je riječ o zaštiti radnika, bilježe se brojne nepravilnosti.
“Imamo slučajeve neadekvatne zaštitne opreme, kao i situacije u kojima pojedini poslodavci nabavljaju opremu koja nije primjerena uslovima rada. Takođe, dešava se i da radnici ne koriste zaštitnu opremu, nažalost, iako to nije česta pojava”, kazala je Vrabičićeva.
Sindikat traži jasna pravila za rad na visokim temperaturama
Prema njenim riječima, trenutno je veliki problem sa radom na visokim temperaturama, posebno tokom ljetne sezone.
“Ono na čemu Savez sindikata već duži period radi jeste pokušaj da se zakonski uredi oblast rada na visokim temperaturama. Potrebno je jasno odrediti pri kojoj temperaturi i u kojim uslovima radnik više ne bi trebalo da radi na otvorenom, odnosno kada mora biti sklonjen sa visokih temperatura. Tada bi svi imali obavezu da se pridržavaju tih pravila, a inspektori bi imali zakonsko uporište da reaguju kada na gradilištu zateknu radnike koji rade u uslovima opasnim po zdravlje i život”, istakla je Vrabičićeva, dodajući da je to teško sprovoditi u praksi.
“Problem postoji, ali vjerujem da smo dovoljno dugo uključeni u ovu aktivnost i da zaista ne postoji nijedan ozbiljan razlog da se ova oblast što prije ne uredi. To ne bi trebalo da predstavlja problem ni poslodavcima ni zakonodavcu. Umjesto apela, preporuka i sugestija, potrebno je imati jasno zakonsko rješenje koje će ovu oblast trajno urediti i omogućiti da bude regulisana onako kako treba”, kazala je ona.
