VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Tegeltija: Mora se intervenisati da cijene goriva ne rastu

    Tegeltija: Mora se intervenisati da cijene goriva ne rastu

    Direktor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Zoran Tegeltija izjavio je da se mora intervenisati da cijene goriva na rastu koliko će rasti ako ne bude intervencije.

    “Interes svih građana i privrede jeste da cijene naftnih derivata budu što niže i vlasti moraju odreagovati i pronaći način kako da pomognu građanima, a vrlo je važno da se poštuje ustavna procedura”, rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, postoje mnogi modaliteti kojima se može intervenisati, a najjednostavniji način je akciza.

    “Ali, da je bilo više sluha i razgovora moglo se pripremiti zakonsko rješenje koje bi ispunjavalo ustavne nadležnosti i za koje bi bilo spremnosti da se to dovede do kraja”, rekao je Tegeltija za Nezavisne novine.

    On je istakao da je potreban novi zakon o akcizama, koji bi modernizovao postojeći, te uveo u sistem oporezivanja akcizama neke nove proizvode koji su se pojavili na tržištu i koji su oporezovani u nekim zemljama u okruženju, a u BiH nisu.

    “Naravno, da to bude zakon koji bi uskladio iznose akciza u BiH sa okruženjem. Svaka razlika u iznosima akciza dovodi nepovratno do ilegalne trgovine robe sa jedne ili druge strane. Mi smo uradili novi zakon o akcizama BiH i on se nalazi u Upravnom odboru UIO, ne postoji još konsenzus”, pojasnio je Tegeltija.

    Što se tiče zakona koji je sada u proceduri u Domu naroda, on kaže da UIO tehnički sprovodi zakonsko rješenje, ali je podsjetio da su se prije uspostave Uprave entiteti odrekli dijela svog fiskalnog suvereniteta u korist zajedničkih institucija u oblasti indirektnih poreza, a tu spada akciza.

    “Moram da kažem da ovaj zakon koji se sada nalazi u proceduri nije to ispoštovao, porušeni su svi mehanizmi zaštite koju treba da imaju entiteti. I pojavljuje se institucija koja ima ključnu ulogu, samostalno, bez upliva bilo koga sa strane, te mislim da je po tom pitanju, proceduralnom, Republika Srpska u pravu”, dodao je on.

    Kada je riječ o namjeri Vlade Republike Srpske da dio od akciza vrati građanima i privredi, Tegeltija je rekao da je to, kada je njegov lični stav u pitanju, konceptualno jako dobar prijedlog.

    Govoreći o tome što zbog blokade jednog čovjeka u Upravnom odboru UIO još nije otvoren novi granični prelaz u Gradišci, Tegeltija je naveo kako to ne može da razumije, nije vjerovao da se može doći u tu situaciju.

    “To je za mene zapanjujuća činjenica”, rekao je Tegeltija i dodao kako je BiH potrebno bar još četiri-pet takvih mostova i graničnih prelaza na sjeveru, od Kozarske Dubice, Kostajnice, pa preko Orašja, da bi se ubrzao saobraćaj.

    Naveo je i da je UIO prošle godine naplatila više od 12.177.000.000 KM i da je privredna aktivnost ključni razlog zašto su povećani prihodi.

  • Snijeg i u Crnoj Gori, neki gradovi bez struje

    Snijeg i u Crnoj Gori, neki gradovi bez struje

    U Crnoj Gori snijeg je sinoć pao u okolini Nikšića i Cetinja, u Plužinama, Šavniku, a nešto intenzivnije na Žabljaku, u Kolašinu i na planinama na sjeveru, dok je u ostalim dijelovima zemlje padala mjestimično jaka kiša praćena udarima vjetra, prenose crnogorski mediji.

    Zbog nevremena, dijelovi Cetinja i Nikšića satima su bili bez struje, dok je napajanje uspostavljeno na području Bara i Herceg Novog, gdje je takođe bilo prekida u snabdijevanju električnom energijom, prenose Vijesti.

    Zbog snežnih padavina saobraćaj je bio obustavljen na putu Nikšić – Vilusi oko tri sata, jer se kod Vilusa zaglavilo više kamiona, a snijega ima i na auto-putu Princeza Ksenija, navodi portal.

  • SAD preko Pakistana poslale Iranu plan u 15 tačaka; Mer njuz: Teheran razmatra otmicu američkih zvaničnika

    SAD preko Pakistana poslale Iranu plan u 15 tačaka; Mer njuz: Teheran razmatra otmicu američkih zvaničnika

    Donald Tramp ponavlja da SAD ubjedljivo pobeđuju i da Iran “moli” da se postigne dogovor. Pakistan je potvrdio da indirektno posreduje u razmjeni poruka između Vašingtona i Teherana. IDF likvidirao komandanta mornarice Islamske revolucionarne garde. Benjamin Netanajhu najavljuje nastavak udara “punom snagom”. Iran razmatra otmicu američkih zvaničnika, vojnika i biznismena, prenosi tamošnja agencija “Mer njuz”.

    UAE spremni da pomognu u operaciji otvaranja Ormuskog moreuza

    Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su Vašingtonu i drugim zapadnim saveznicima da su spremni da učestvuju u multinacionalnoj pomorskoj operativnoj grupi čiji je cilj ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, objavio je danas Fajnenšel tajms, pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.

    Kako navodi list, UAE bi se pridružili međunarodnim snagama u okviru planirane operacije.

    Savjet bezbjednosti UN održaće zatvorenu sjednicu o Iranu

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) održaće danas u jutarnjim časovima zatvorenu sjednicu o Iranu.

    Sastanak je zatražila Rusija, koja je pokrenula pitanje američko-izraelskih napada na civilnu infrastrukturu u toj zemlji, saopštilo je dvoje diplomata u UN kasno sinoć, pod uslovom anonimnosti, jer sjednica nije otvorena za javnost.

    Sjedinjene Američke Države, koje trenutno predsjedavaju SB, zakazale su sastanak.

    Američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da ga Iranci “preklinju” da se postigne dogovor. Na prvom sastanku kabineta od kako je počeo rat, 28. februara, Tramp se hvali da ubjedljivo pobeđuju.

    – Oni mole da se sklopi dogovor. Ne ja. Iranci su loši borci, ali su odlični pregovarači. Pregovaraju jer su doživjeli katastrofu, poraženi su. Sada imaju šansu da trajno napuste svoje nuklearne ambicije i zacrtaju novi put naprijed. Ako to ne žele, mi ćemo biti njihova najgora noćna mora – naveo je Tramp na sjednici u Bijeloj kući.

    Tvrdi da je Iran propustio 10 tankera sa naftom kroz Ormuski moreuz, ističući da je riječ o “veoma velikom poklonu”.

    Smatra i da taj potez pokazuje ozbiljnost Teherana u diplomatskim naporima za okončanje sukoba.

    Nakon toga, na mreži Trut Soušal, objavio je da do 6. aprila u 20 časova po istočnoameričkom vremenu produžava moratorijum na napade na iransku energetsku infrastrukturu.

    SAD vjeruju da postoje jaki signali da će ubjediti Iran da je plan od 15 tačaka koji su poslali Teheranu najbolja opcija. I iranske vlasti priznaju da je bilo kontakata.

    – Nije bilo pregovora niti dijaloga sa Amerikom do sada, ali je poslednjih dana američka strana poslala različite poruke preko više posrednika, nama prijateljskih zemalja. Činjenica da oni sada govore o pregovorima jeste priznanje poraza. Zar nisu tražili bezuslovnu predaju? – kaže iranski šef diplomatije Abas Arakči.

    Pakistan je potvrdio da indirektno posreduje u razmjeni poruka između SAD i Irana.

    Sa druge strane, navodeći da je IDF eliminisao komandanta mornarice Islamske revolucionarne garde Alirezu Tangsirija, izraelski premijer Benjamin Netanjahu kaže da nastavljaju sa napadima na “punom snagom“

    Iranska novinska agencija Mer njuz piše da tamošnji zvaničnici razmatraju korišćenje otmica kao “efikasne akcije“ protiv SAD, po uzoru na događaje iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

  • Svi putevi u Srpskoj prohodni

    Svi putevi u Srpskoj prohodni

    Svi putevi u Republici Srpskoj jutros su prohodni, potvrđeno je u Auto moto savezu.

    Јutros oko jedan čas, pušten je saobraćaj za teretna vozila sa prikolicom i šlepere preko Romanije, na magistralnom putu Sarajevo-Sokolac.

    Snijeg jutros pada na području Banjaluke, Prijedora, Kostajnice i Doboja, na kolovozu ima raskvašenog snijega, ali nema većih problema u odvijanju saobraćaja.

  • U kojim sektorima u BiH ima najviše radnika?

    U kojim sektorima u BiH ima najviše radnika?

    Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru ove godine broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini je iznosio 850.095, od čega 390.182 žene.

    Najveći sektori po broju zaposlenih

    • prerađivačka industrija – 160.026
    • trgovina – 157.996
    • javna uprava i odbrana – 77.086
    • obrazovanje – 72.474
    • zdravstvo i socijalna zaštita – 63.221
    • ugostiteljstvo – 42.469
    • građevinarstvo – 42.097
    • prevoz i skladištenje – 39.323

    Kako se navodi u ovim podacima, broj zaposlenih osoba se u odnosu na decembar 2025. godine smanjio za 0,5 odsto, a broj zaposlenih žena za 0,3 odsto.

    Ovo znači da je broj zaposlenih za mjesec dana manji za nešto manje od 4.500 radnika.

    Ali u kojim sektorima ima najviše zaposlenih?

    Prema posljednjim podacima, više od 300.000 radnika je zaposleno u dvije grane, pa tako prerađivačka industrija ima najviše radnika, i to 160.026.

    Slijedi trgovina na veliko i malo, te popravak motornih vozila i motocikala 157.996.

    Javna uprava

    Dalje ide javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje sa 77.086 zaposlenih, te obrazovanje 72.474.

    U kategoriji zdravstvene i socijalne zaštite zaposlen je 63.221 radnik, dok je u kategoriji pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 42.469.

    Građevinarstvo

    U građevinarstvu je zaposleno 42.097 radnika, a u sektoru prevoz i skladištenje njih 39.323.

    Sektor informacije i komunikacije u Bosni i Hercegovini zapošljava 29.891, a stručne, naučne i tehničke djelatnosti 27.760.

    Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti zapošljavaju 20.499,  finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19.079, poljopriveda, šumarstvo i ribolov 18.796, a ostale uslužne djelatnosti 18.106.

    Snabdijevanje strujom

    U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ima 17.862 zaposlenih, dok u umjetnosti, zabavi i rekreaciji radi 15.142 ljudi.

    U vađenju ruda i kamena ima 14.847 zaposlenih, snabdijevanju vodom, uklanjanju otpadnih voda, upravljanju otpada, te djelatnosti sanacije zaštite životne sredine 13.645.

    Najmanje zaposlenih

    Najmanje zaposlenih je u sektoru poslovanja nekretninama, njih 3.316.

    Riječ stručnjaka

    Ekonomista Igor Gavran kaže da trgovina BiH ne može omogućiti nikakav rast, pogotovo jer se dobrim dijelom odnosi na trgovinu uvoznom robom koja ne samo da nije pozitivna, nego je izrazito štetna za ekonomiju.

    “Cijene u trgovini su također štetne za ekonomiju i životni standard jer su nerealno visoke, a sama zaposlenost daje minimalan doprinos jer su plaće u trgovini uglavnom minimalne, a poslovi većinom zahtijevaju minimalno obrazovanje. S obzirom na to da se od ovih više od 300.000 zaposlenih oko polovine odnosi na trgovinu, ne možemo ni slučajno biti zadovoljni podacima. Skoro 80.000 je javna uprava, a ako tu pribrojimo i javna preduzeća i sektore poput zdravstva koji su dominantno također javni, vidimo da dominantan postaje javni sektor u širem smislu, a ne prerađivačka industrija”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, jedini sektor koji generiše održivi ekonomski rast i razvoj je industrija, odnosno proizvodnja konkretnih proizvoda, prije svega finalnih i tehnološki naprednih, gdje se ostvaruje najveća dodana vrijednost.

    “I sektor poljoprivrede bi morao imati puno više zaposlenih i puno veću proizvodnju nego što je sada slučaj jer bez jake domaće poljoprivrede opet se sve svodi na uvoz i ovisnost o stranoj robi. Smanjenje broja zaposlenih nije nimalo neočekivano, naprotiv, a bez novih ulaganja se može očekivati i dalji pad. Jedan veliki proizvođač (Koksara) je praktično ugašen, industrija čelika se prepušta propadanju u interesu uvoznih lobija, prijevoznici se također ignorišu, domaća poljoprivreda je na udaru rasta troškova koje vlasti jednako ignorišu, itd. Jednostavno, nemamo osnova biti optimisti dok je vlastima važniji selfi s otpravnikom poslova jedne ambasade ili putovanja po svijetu od domaće ekonomije”, naglasio je Gavran.

  • Zlato u padu: Inflacija jača od geopolitike

    Zlato u padu: Inflacija jača od geopolitike

    Cijena zlata porasla je s otprilike 5.040 dolara na 5.423 dolara u tri sesije nakon napada na Iran 28. februara. Unutar tri sedmice palo je na najniži nivo ciklusa od 4.090 dolara – pad od 27 odsto u odnosu na rekordnih 5.595 dolara od 29. januara – čak i dok su tranziti tankera preko Ormuskog moreuza pali s nekih 60 dnevno na otprilike pet, a Brent sirova nafta premašila 112 dolara po barelu.

    Rat nije promijenio predznak.

    Dominantni put prenosa na tržištu jeste. Ono što je spustilo cijenu zlata nije bila odsutnost geopolitičkog rizika, već dinamika inflacije i stopa koju je geopolitički rizik proizveo – i isti mehanizam sada se pokreće obrnuto jer signali prekida vatre počinju rastvarati ratnu premiju.

    Spot zlato trgovalo se blizu 5.040 dolara u danima prije napada 28. februara. Unutar tri sesije dostiglo je 5.423 dolara – klasičan odgovor sigurnog utočišta na akutni geopolitički događaj, s institucionalnim kapitalom koji se premješta u nedržavnu imovinu kako razmjere vojne operacije postaju jasnije.

    Taj potez bio je upravo ono što je istorijski priručnik predvidio i trajao je otprilike 72 sata.

    Do 3. marta, spot se povukao na 5.085 dolara, nadoknadivši većinu početnog dobitka. Do sredine marta pao je na najniži nivo ciklusa od otprilike 4.090 dolara.

    Kretanje cijena nije kontradiktorno. Zlato ne reaguje na rat kao jedna varijabla. Reaguje na ono što rat čini s dva makro uslova koji utiču na njegov trošak vlasništva: realnim prinosima i dolarom.

    Kada se te dvije varijable kreću u odnosu na zlato, ponuda sigurnog utočišta gubi na vrijednosti zbog troškova prenošenja – bez obzira na to šta se događa na terenu na Bliskom istoku.

    Struktura cijene od 28. februara do 26. marta je kontinuirani usmjereni pad, a ne konsolidacija. Zlato je progresivno postavljalo niže vrhove i niže minimume tokom tri uzastopne sedmice nakon početnog skoka na približno 5.423 dolara, što razlikuje pogoršanje trenda od korektivne buke.

    21-dnevni SMA zatvorio se ispod 50-dnevnog SMA 25. marta, potvrđujući Medvjeđi krst koji formalizuje ono što je struktura cijene već komunicirala; oba varijabilna prosjeka sada se naginju prema dole i nalaze se znatno iznad trenutne cijene na približno 4.937 dolara, odnosno 4.965 dolara, pružajući dodatnu ponudu upravo na nivoima gdje su prethodni pokušaji oporavka zastali.

    RSI blizu 31 nije preprodan u klasičnom smislu oporavka – približava se pragu povezanom s iscrpljenošću prodaje, što je drugačije stanje od pozitivnog signala preokreta.

    MACD histogramske trake se sužavaju na negativnoj strani, što ukazuje na to da prodajni momentum gubi snagu bez da još mijenja smjer. 200-dnevni SMA blizu 4.100 dolara je strukturna referenca oko koje se konvergiraju i tehnički i makro argumenti: ispod njega, okvir korekcije unutar uzlaznog trenda zahtijeva reviziju, navodi “Investing“.

  • Dodik: Bećirović posebna komična figura u cirkuskoj predstavi

    Dodik: Bećirović posebna komična figura u cirkuskoj predstavi

    Denisa Bećirovića sam ostavio za posebnu izjavu jer je on posebno komična figura u cirkuskoj predstavi koju su izvodili u Americi, poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

    – On je hodajuća zabluda. Protiv svega, ni za šta “za”. Pola čovjek, pola otvoreno pismo, kako ga definišu sami Bošnjaci – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    &

    nbsp;

    Nek on ne predstavlja BiH, kaže Dodik, jer ne predstavlja ni većinski bošnjački korpus.

    – On je samo perač biografija u pokušaju. Politički “veniš”, koji ne skida istorijske i političke fleke. A, upravo to je pokušao da uradi sa Hagadom. Rezultat je tragičan, kao uostalom i sve čega se dohvatio. Ali, uspio je u jednom: raspršio je sve laži i podvale na kojima se Sarajevo uljuljkivalo 30 godina. Obmane čaršije više nigdje ne prolaze, niko više ne želi ni da ih sluša. Džaba piše pisma, niko ih više ne čita – poručuje Dodik.

  • Stanivuković prozvao Minića za TV duel, dobio odgovor

    Stanivuković prozvao Minića za TV duel, dobio odgovor

    U žižu javnosti je opet došao TV duel između predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića i Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta “Sigurna Srpska”.

    Prvo je Stanivuković komentarisao na društvenoj mreži X.

    “Već osam dana bez odgovora na poziv na duel predsjedniku Vlade Republike Srpske. Moj protokol je još prošle srijede kontaktirao Kabinet predsjednika Vlade, uz napomenu da prihvatamo sve predložene uslove, uključujući i lokaciju – Kuću Milanovića”, napisao je Stanivuković i dodao:

    “Želim da vjerujem da je razlog izostanka odgovora isključivo ‘prezauzetost’ premijera, a ne nedostatak hrabrosti da se odazove. Kultura dijaloga i javne debate temelj su demokratskog društva kom pripadamo, zbog čega je važno da javni akteri budu spremni na razgovor i suočavanje različitih stavova”.

    Nedugo nakon toga uslijedio je Minićev odgovor.

    “Na dnu liste prioriteta mi je televizijski duel sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem”, napisao je Minić na društvenoj mreži X i dodao:

    “Nevjerovatna je upornost Stanivukovića za svjetlima pozornice i dobiće ih kad za to dođe vrijeme”.

    Dalje navodi:

    “Da sam bježao od razgovora pred kamerama, ne bih do sada dva-tri puta sa njim izlazio na konferenciju za novinare”.

    Kako kaže, o Stanivukovićevom komentarisanju saznao je od saradnika, kako navodi, u momentu dok je razgovarao sa žrtvama strašnog zločina u Sijekovcu, majkom koja je izgubila tri sina.

  • Putin: Rusija mora da jača suverenitet

    Putin: Rusija mora da jača suverenitet

     Rusija mora da ojača sopstveni suverenitet, a značaj toga je nesumnjiv, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
    “Mislim da sada niko ne sumnja u to šta suverenitet znači u savremenom svijetu”, rekao je Putin na kongresu Ruskog saveza industrijalaca i preduzetnika.

    Putin je istakao da će se Rusija pridržavati konzervativnog pristupa u budžetskoj sferi i ispunjavati obaveze prema građanima.

    “U današnjem svijetu su uspješni na globalnim tržištima oni koji ulažu u tehnološke inovacije i stalno rade da podignu svoju efikasnost na kvalitativno nov nivo”, naveo je Putin.

    On je dodao da će Rusija posebno podržati razvoj vještačke inteligencije, autonomnih sistema i digitalnih platformi, kao i poslovna ulaganja u modernizaciju zasnovanu na domaćoj tehnološkoj bazi.

  • BRANKO LAZIĆ za VrbasMedia: Dokumentarni film je uvijek subjektivan čin (INTERVJU/VIDEO)

    BRANKO LAZIĆ za VrbasMedia: Dokumentarni film je uvijek subjektivan čin (INTERVJU/VIDEO)

    Film „Dragaš je slobodan“ otvara pitanja o slobodi, identitetu i granicama između ličnog doživljaja i stvarnosti. Kroz autorski pristup, Branko Lazić donosi priču koja nadilazi jednog čovjeka. O nastanku filma i njegovim temama, kao i o ličnim doživljajima autora i njegovoj posvećenosti filmu, govorimo u nastavku.

    Koliko ste dugo u ovoj vrsti umjetnosti?

    Koliko sam dugo u medijima – to je skoro 36 godina. Dokumentarnim filmom se bavim intenzivno posljednjih desetak, možda i malo više godina. To je odgovor na prvo pitanje, a na pitanje da li je film osjećaj ili istina postoji i treći odgovor – estetska, odnosno umjetnička istina. Tako da je to negdje između.

    Dokumentarni film se ne bavi dokumentima – on sam jeste poseban dokument. Dokument jednog života, ali i atmosfere, događaja ili bilo čega drugog. Međutim, bitniji je ovaj drugi dio – da je to film.

    Postoji razlika između igranog i dokumentarnog filma. Igrani film se u potpunosti izmišlja, a dokumentarni se pravi od komada stvarnosti koje uspijete da snimite.

    Koliko u Vašim filmovima ima Vas?

    Ima puno. U svakom filmu koji sam radio ima mene. Ne postoji objektivnost u dokumentarnom filmu – to je floskula. Da biste radili film, morate biti veoma subjektivni. Morate biti zainteresovani za ono što radite.

    Već sam izbor teme, ideje ili lika podrazumijeva subjektivne odluke. Način na koji snimate – odozgo, ravno ili iz nekog drugog ugla – sve to utiče na film. I samim tim film postaje vaš. U svakom filmu ima puno mene.

    Kako birate teme vaših filmova?

    Nekada teme biram ja, a nekada teme biraju mene.

    Tema sama po sebi nije presudna. Ljudi često misle da što je tema „veća“, film će biti važniji, što je pogrešno. Mene više zanimaju ideje – način na koji pristupate temi. Još važniji su likovi. Ako pronađete dobre likove, postoji šansa da napravite dobar dokumentarni film.

    Koliko je važno da dokumentarni film nosi emociju, a ne samo informacije?

    To je suština. Informacije me uopšte ne zanimaju. One su stvar konteksta i mogu se pronaći na internetu ili u biblioteci. Mene zanima priča, emocija i atmosfera.

    Kako pristupate građenju narativa u dokumentarnom filmu?

    To zavisi od istraživanja i samog lika. Važno je osjetiti kakvi su likovi i kakav ritam nose. Na primjer, ako radite film o Branku Ćopiću, morate osjetiti njegov ton – i taj ton određuje ritam filma.

    Postoji zanimljiv savjet koji sam pročitao: Francis Ford Coppola je rekao da mu je Dušan Makavejev objasnio kako se gradi struktura filma – kada završite snimanje, pronađite dvije najbolje stvari. Drugu najbolju stavite na početak, najbolju na kraj, a sve ostalo između.

    Koliko autor ima pravo da mijenja nečiji život kroz film?

    Može uticati, ali mora ostati pošten. Ako nešto mijenja, treba to i objasniti. Život od 60 ili 70 godina morate smjestiti u 70 minuta. Naravno da neke stvari birate, a neke izostavljate – to nije mijenjanje, to je dramaturgija.

    Na koji ste film najponosniji?

    Nisam posebno ponosan ni na jedan, ali ih sve volim. Volim filmove koje sam radio posljednjih nekoliko godina – o Branku Ćopiću, Dušku Trifunoviću, Ivanu Hiti, kao i film „Plastični bogovi – ogledalo“, koji nema klasičnog glavnog junaka. I naravno, posljednji film o Slobodanu Dragašu.

    Ko je Dragaš za Vas, kao čovjek?

    Upoznao sam ga sa 16 godina, u formativnom periodu života. Tada me zanimala samo muzika, a on mi je otvorio vrata u svijet umjetnosti i života. Nisam ga smatrao prijateljem, više starijim bratom. Ovaj film je moj dug prema njemu.

    Šta Vas je kod njega posebno privuklo?

    Njegov odnos prema ljudima. Bio je nevjerovatno velikodušan. Iako je djelovao nepristupačno, bio je izuzetno topao čovjek.

    Kada ste odlučili da njegova priča mora postati film?

    Davno sam to shvatio, ali sam tek prije godinu dana dobio priliku. Njegova VHS arhiva, koju sam pronašao, postala je osnova filma.

    Šta za Vas znači rečenica „Dragaš je slobodan“?

    On je bio oličenje slobodnog duha, posebno u maloj sredini gdje se takva sloboda često ne razumije.

    Koliko Vas ima u ovom filmu?

    Veoma mnogo. Iako se ne pojavljujem direktno, moj trag se osjeti kroz ritam, naraciju i strukturu.

    Šta ste naučili iz ovog filma?

    Mnogo toga, ali film nisam pravio da bih učio, već da bih odao počast i pokazao drugima koliko je bio zanimljiv čovjek.

    Šta publika treba da “ponese” iz filma?

    Svako će ponijeti ono što osjeti. Kao i kod njegove umjetnosti – nekima će se dopasti, nekima neće. To je stvar ukusa.

    Premijera filma je 27. marta u 19 časova u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.

    Novinar: Marijana Bogdanović