Putnički voz “Željeznica Republike Srpske”, koji je saobraćao na relaciji Doboj-Banjaluka, naletio je jutros na odron na dijelu pruge između Prisoja i Ukrine, ali je uspio da se zaustavi na vrijeme i nema povrijeđenih, saopšteno je iz ove kompanije.
Voz je naletio na odron u 5.15 časova, a za putnike je organizovan autobuski prevoz.
Sve nadležne službe za održavanje pruga “Željeznica Republike Srpske” nalaze se na terenu i intenzivno rade na uklanjanju odrona, navodi se u saopštenju.
Vlasti su ukinule upozorenje na cunami koje je izdano nakon snažnog zemljotresa magnitude 7.4 koji je pogodio Indoneziju rano u četvrtak.
Zemljotres u 06.48 sati po lokalnom vremenu izazvao je male valove cunamija, usmrtio najmanje jednu osobu i oštetio kuće i zgrade, rekli su zvaničnici. Upozorenje je ukinuto nakon što su vlasti ranije saopštile da su valovi mogući duž obala Indonezije, Filipina i Malezije.
Potres, prvobitno izmjeren magnitude 7.8, pogodio je Molučko more blizu centra arhipelaga, prema Američkom geološkom zavodu.
Valovi cunamija zabilježeni su na nekoliko mjernih stanica manje od pola sata kasnije, uključujući Bitung s visinom od 20 cm i Zapadnu Halmaheru s visinom od 30 cm, prema indonezijskoj Agenciji za meteorologiju, klimatologiju i geofiziku, navodi “Independent“.
Cijene zlata su u četvrtak promijenile smjer i pale za više od 1 odsto, prekinuvši četvorodnevni niz pobjeda, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će Sjedinjene Države nastaviti rat u Iranu u nadolazećim sedmicama.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti oblačno sa slabom do umjerenom kišom u nižim i susnježicom i snijegom u višim područjima.
Više padavina se očekuje u brdsko-planinskim područjima uveče, dok će na sjeveru i krajnjem jugu biti i suvih perioda bez padavina tokom dana, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće umjeren, povremeno i jak sjeverni vjetar, dok se za Hercegovinu prognozira umjerena i jaka bura sa olujnim udarima.
Najviša dnevna temperatura biće od četiri do 10, na jugu do 16 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik naveo je u autorskom tekstu za Tanjug da mnogi i dalje ne razumiju da Republika Srpska nikada nije bila samo politički projekat, već je nastala iz istorijske odluke naroda da opstane i istakao da u Republici Srpskoj političke funkcije nisu samo tehničke pozicije vlasti, već nose simboliku opstanka.
Dodik je ukazao da funkcija predsednika Republike Srpske nikada nije bila samo administrativna norma, već je ona izraz političke volje naroda koji je Republiku Srpsku stvorio u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.
Istakao je da oni koji su vjerovali da će ga političkim procesima slomiti danas otkrivaju da su postigli suprotno i da ne samo da ga nisu slomili nego su ga učinili politički jačim nego ikada, a zajedno sa tim ojačala je i svijest o Republici Srpskoj.
U autorskom tekstu za Tanjug Dodik piše:
Postoji trenutak u svakoj politici kada prestaje priča o čovjeku, a počinje priča o narodu. U Republici Srpskoj taj trenutak je odavno prošao.
Ko jednom stane pred narod, mora znati da se više nikada ne smije kriti iza njega. To nije politička figura. To je pravilo politike u zemlji koja je nastala u ratu i opstala u miru koji nikada nije bio sasvim miran.
Upravo zato je današnji politički trenutak mnogo širi od jednog sudskog procesa ili jedne funkcije.
Godinama se u Sarajevu i dijelu međunarodne zajednice ponavlja ista politička pretpostavka: da će udarom na predsjednike Republike Srpske polomiti i samu Republiku. Ta pretpostavka počiva na jednoj temeljnoj grešci – na nerazumijevanju šta ta funkcija uopšte predstavlja.
Predsjednik Republike Srpske nikada nije bio samo administrativna norma. Ta funkcija je izraz političke volje naroda koji je Republiku Srpsku stvorio u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Ona je politički simbol jednog istorijskog izbora.
Zato svaki pokušaj da se kroz pritisak na tu funkciju oslabi Republika Srpska polazi od pogrešne procjene.
Јer Republika Srpska nije nastala iz kancelarijskih odluka. Nastala je iz istorijske odluke naroda da opstane.
I upravo zato se ponavlja paradoks koji mnogi ne žele da vide.
Oni koji su vjerovali da će političkim procesima slomiti jednog čovjeka danas otkrivaju da su postigli suprotno. Ne samo da ga nisu slomili – nego su ga učinili politički jačim nego ikada. A zajedno sa tim ojačala je i svijest o Republici Srpskoj.
To je posljedica još jednog pogrešnog razumijevanja.
U Republici Srpskoj političke funkcije nisu samo tehničke pozicije vlasti. One nose simboliku opstanka.
Zemlju ne čine samo institucije. Zemlju čine narod i simboli. Kada pokušate da uklonite simbol, često se desi da probudite narod koji taj simbol predstavlja.
Zato je cijela ova priča mnogo više od jednog političkog sukoba.
Ona otvara pitanje kakva je zapravo zajednica Bosna i Hercegovina.
Zamislite nekoga ko sebe naziva suverenom, a pristaje da joj jedan stranac nameće zakone po kojima se onda sudi njenim političkim predstavnicima. Zamislite nekoga ko sebe naziva demokratskom, a sudi zbog političkog stava.
Pedi Ešdaun je svojevremeno otvoreno rekao da mu je funkcija visokog predstavnika dala “ovlašćenja koja bi trebalo da natjeraju svakog liberala da pocrveni”. Malo gdje je politički sistem tako otvoreno priznao vlastitu nedemokratičnost.
Danas u Evropi ne postoji druga funkcija sa takvim ovlašćenjima. Nema političara koji može da se probudi, sjedne za računar i objavi zakon koji će promijeniti pravni poredak jedne zemlje.
A ipak, od Republike Srpske se očekuje da takav sistem prihvati kao normalan.
U Sarajevu često govore da je sve nelegalno – i visoki predstavnik, i izborna komisija, i sud, i presuda. Ali onda dodaju da se sve to ipak mora poštovati.
Logika je jednostavna: ono što je protiv Republike Srpske proglašava se legalnim.
Zato je važno vratiti raspravu na jedini dokument koji ima stvarni legitimitet – Dejtonski mirovni sporazum.
Republika Srpska nije protiv Bosne i Hercegovine definisane Dejtonom. Ali jeste protiv Bosne i Hercegovine u kojoj se pravila mijenjaju dekretima stranih administracija.
U toj razlici između Dejtona i političkih eksperimenata međunarodne zajednice nalazi se suština današnjeg sukoba.
Јer ono što se danas dešava nije pravni spor. To je politički pokušaj redefinisanja odnosa snaga u Bosni i Hercegovini.
A tu dolazimo do još jedne važne stvari.
Žuri im se.
Žuri im se jer svijet ulazi u novu fazu međunarodnih odnosa u kojoj više neće biti moguće donositi političke odluke na način na koji su se donosile prethodnih dvadeset godina. Velike sile ulaze u novu raspodjelu moći i mnogi u regionu žele završiti stare projekte prije nego što se ta vrata zatvore.
Republika Srpska je zato danas na udaru.
Ali paradoks je u tome što je upravo taj pritisak dodatno učvrstio političku svijest u Srpskoj.
Ako sada popustimo, za nekoliko godina Republika Srpska više neće odlučivati o ključnim pitanjima svog ekonomskog i političkog života. Odluke o budžetu, porezima ili institucijama donosile bi se izvan nje.
Zato ovo nije pitanje jednog čovjeka.
Ovo je pitanje opstanka političke volje naroda.
U takvim trenucima razlike između političkih partija morale bi postati manje važne od zajedničkog interesa.
Potreba nacionalnog jedinstva nikada nije bila očiglednija nego danas.
Zamislimo samo kako bi izgledala politička scena da su sve stranke u Republici Srpskoj pristale na ideju zajedničkog nastupa u odbrani njenih ustavnih prava.
Zamislimo da su pristali da u takvom trenutku stave po strani političke razlike.
U takvim okolnostima Sarajevo ne bi imalo gotovo nikakav prostor za politički pritisak.
Јer kada Republika Srpska stoji jedinstveno, tada nema sile koja je može slomiti.
Istorija je puna takvih primjera. Narodi opstaju ne zato što nemaju protivnike, nego zato što u presudnim trenucima znaju stati zajedno.
Republika Srpska je kroz svoju istoriju već pokazala da to zna.
Prošla je rat, sankcije, političku izolaciju i brojne pokušaje da joj se oduzme politička snaga. I svaki put se pokazalo isto pravilo: kada je Srpska jedinstvena, pritisci se pretvaraju u njen politički kapital.
Zato će se vjerovatno i ovaj put pokazati ono što mnogi danas ne vide.
Istorija često ima drugačiji raspored poglavlja.
Ono što im se u danima političko sudskog progona protiv mene činilo kao pobjeda, pokazalo se kao trenutak kada je Republika Srpska postala jača nego prije.
Јer ono što mnogi i dalje ne razumiju jeste jednostavna činjenica: Republika Srpska nikada nije bila samo politički projekat.
Ona je istorijska odluka jednog naroda da ostane svoj.
Vanredno obraćanje Donalda Trumpa (Tramp) potpuno je uzdrmalo svijet: američki predsjednik tvrdi da je Iran „uništen“, ali istovremeno najavljuje nove brutalne napade. Tržišta su odmah reagovala – cijene nafte su eksplodirale, berze pale, a saveznici ostali bez odgovora šta zapravo slijedi.
Donald Trump u obraćanju naciji poručio je da su ključni ciljevi rata gotovo ostvareni i da su iranske vojne sposobnosti razbijene.
Ipak, u istoj rečenici najavio je nastavak žestokih napada: „U sljedeće dvije do tri sedmice ekstremno jako ćemo ih napasti. Vratićemo ih u kameno doba, gdje i pripadaju“, rekao je.
Ova kontradikcija – kraj rata s jedne strane i nova eskalacija s druge – dodatno je uznemirila i saveznike i tržišta.
Odmah nakon govora cijena nafte skočila je i do 106 dolara po barelu, dok su azijske berze krenule nizbrdo.
Razlog je strah za Ormuski moreuz – jednu od najvažnijih tačaka na svijetu kroz koju prolazi oko 20 odsto globalne energije. Ovaj plovni put praktično je blokiran od početka sukoba, što dodatno pojačava nervozu na tržištu.
Čak i ako rat uskoro stane, stručnjaci upozoravaju da bi normalizacija snabdijevanja mogla potrajati.
U možda najkontroverznijem dijelu govora, Trump je poručio da SAD-u Ormuski moreuz „nije potreban“ i pozvao druge zemlje da same zaštite protok energenata.
Time je praktično prebacio odgovornost na saveznike, što otvara ozbiljna pitanja o ulozi Amerike u globalnoj bezbjednosti.
🚨#BREAKING: President Donald Trump has announced that the United States will take extremely strong action against Iran, warning that the U.S. is prepared to hit them extremely hard within the next 2–3 weeks that will put them back to the strobe age where they belong pic.twitter.com/19UnkFMAK3
— R A W S A L E R T S (@rawsalerts) April 2, 2026
Dok Trump tvrdi da je Teheran tražio prekid vatre, iranske vlasti to odlučno negiraju i nazivaju „lažnim i neutemeljenim“.
Istovremeno, napadi se nastavljaju – Izrael je ponovo bio meta iranskih projektila, što direktno dovodi u pitanje tvrdnje da je Iran vojno slomljen.
Iako je ranije prijetio izlaskom SAD iz NATO-a i savez nazvao „papirnim tigrom“, Trump u govoru nije spomenuo alijansu.
Upravo taj izostanak dodatno pojačava neizvjesnost oko odnosa sa saveznicima i daljeg toka krize.
Rat koji traje više od mjesec dana već je odnio više od 5.000 života širom regiona.
Uprkos tome, analitičari upozoravaju da Trump nije ponudio jasan plan završetka sukoba, već uglavnom ponavlja ranije poruke.
Očekujem da Predsjedništvo BiH donese odluku kojom će “Muslimanska braća” biti proglašena terorističkom organizacijom, opasnom po BiH, njene građane i svijet u cjelini, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.
– Performansi i prazne priče u Vašingtonu, a podrška neprijateljima SAD i Izraela u Sarajevu, ne idu zajedno. Evo im prilike da Hagadu ustupe Izraelu i podrže svjetsku borbu protiv terorizma. Bez toga je sve što rade samo igrarija – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
Очекујем да Предсједништво БиХ донесе одлуку којом ће “Муслиманска браћа” бити проглашена терористичком организацијом, опасном по БиХ, њене грађане и свијет у цјелини.
Перформанси и празне приче у Вашингтону, а подршка непријатељима САД и Израела у Сарајеву, не иду заједно.
Ево…— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 30, 2026
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za “Financial Times” (FT) objavljenom sinoć da želi “uzeti naftu u Iranu” te da bi američke snage mogle zauzeti ostrvo Harg, centar iranskog izvoza nafte, prenose “Reuters” i “BBC”.
“Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: ‘Zašto to radite?’. Ali to su glupi ljudi”, rekao je američki predsjednik za FT.
“Možda ćemo zauzeti ostrvo Harg”
Taj bi potez mogao značiti zauzimanje Harga, signalizirao je Tramp. “Možda ćemo zauzeti ostrvo Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija”, kazao je Tramp u intervjuu, istakavši da bi zauzimanje značilo i dugoročniji ostanak američkih snaga na ostrvu, prenosi “BBC”.
Na pitanje o iranskim odbrambenim snagama na ostrvu, američki predsjednik izjavio je da misli da “nemaju nikakvu odbranu”.
“Moglo bismo ga zauzeti vrlo lako”
“Mogli bismo ga (Harg) zauzeti vrlo lako”, kazao je Tramp. Predsjednikovi komentari uslijedili su nakon što je još 3.500 američkih vojnika pristiglo na Bliski istok dok rastu strahovanja da bi dalja eskalacija mogla američke snage izložiti iranskim napadima.
Tramp je dodao da indirektni pregovori između SAD-a i Irana preko pakistanskih “izaslanika” dobro napreduju, ali odbio je komentarisati je li skoro primirje moguće.
Prije dvije sedmice napali Harg iz vazduha
“Dogovor bi mogao biti postignuti prilično brzo”, rekao je američki predsjednik u intervjuu, prema izvještaju BBC-a. Već sredinom marta američke snage izvele su veliki ciljani napad na Harg, pogodivši preko 90 iranskih vojnih meta, izvijestilo je tada Američko centralno zapovjedništvo (CENTCOM).
Ostrvo je od Ormuskog moreuza udaljen oko 500 kilometara prema sjeverozapadu, a na njemu je smješten najveći iranski naftni terminal preko kojeg Teheran izvozi 90 odsto svoje nafte, prenosi “Index“.
Cijene nafte premašile su danas 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mjesec dana nakon početka rata u Iranu.
Cijena sirove nafte marke “brent” je 115,84 dolara, što je povećanje od 2,9 odsto u odnosu na cijenu od petka, prenosi BBC.
Cijena te nafte po barelu bila je oko 72 dolara po barelu prije 28. februara, kada su počeli američki i izraelski napadi na Iran.
Prošle nedjelje cijena nafte marke “brent” dostigla je vrhunac od 118 dolara po barelu 19. marta, a od petka popodne je bila nešto ispod 112 dolara, što je znatno više u odnosu na cijenu prije početka rata.
Registar “Ne zovi”, kojim će se stati na kraj marketinškim pozivima kojima se uznemiravaju građani, trebalo bi da zaživi ove godine, jer bi aplikacija trebalo da bude puštena u rad u drugoj polovini ove godine, nakon niza pomjeranja rokova.
Potvrđeno je to za “Nezavisne novine” iz Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine.
Kako ističu, softverski alat za registraciju korisnika za zaštitu od neželjenih komunikacija – registar “Ne zovi” je implementiran, čime su stvorene tehničke pretpostavke za rad aplikacije.
“Da bi se aplikacija pustila u rad, neophodno je obezbijediti administrativno-pravne pretpostavke, prije svega uspostaviti obavezu operatera da vrše upis u jedinstvenu bazu oglašivača i korisnika koji ne žele da budu uznemiravani reklamiranjem”, navode oni za “Nezavisne novine”.
Prema njihovim riječima, zbog toga je potrebno donijeti odgovarajući propis Agencije koji bi uspostavio svrhu i obaveze iz baze, te je u toku izrada Nacrta pravila kojim će se regulisati predmetna pitanja.
“Konačno puštanje aplikacije u rad se očekuje u drugoj polovini 2026. godine”, istakli su iz RAK BiH.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da će, ukoliko dođe do kvalitetne primjene registra “Ne zovi”, mnogi potrošači biti zaštićeni.
“Kod većine trgovaca, kada kupujete, ostavljate određene podatke kada radite ankete i onda dolazimo do toga da se podaci zloupotrebljavaju tako da dobijamo silne marketinške poruke”, kaže ona dodajući da se brojevi čak i prodaju, pa da potrošači dobijaju poruke i pozive i od drugih firmi.
Prema njenim riječima, uspostavljanje registra biće dobra prilika da se građani zaštite, a da će se i sama baza moći uskoro koristiti kao prava zaštita.
Vrijedi podsjetiti da je Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine u svoj Plan rada za 2024. godinu uvrstila uspostavljanje softverskog alata za registraciju korisnika za zaštitu od neželjenih komunikacija “Ne zovi”, međutim, kako su tada rekli za “Nezavisne novine” iz ove agencije, registar nije mogao biti uspostavljen u tom roku jer je budžet institucija BiH za 2024. godinu usvojen sa znatnim zakašnjenjem.
“Nabavka softvera za realizaciju registra ‘Ne zovi’ može se sada očekivati u prvoj polovini 2025. godine”, obećavali su tada iz RAK-a za “Nezavisne novine”.
A kako registar nismo dobili ni u 2025. godini, njegovo uspostavljanje uvršteno je i u Godišnji program rada regulatorne agencije za komunikacije BiH za 2026. godinu.
Kako je navedeno, rok za završetak radova je kraj juna 2026, što će opet biti, kako su nam potvrdili iz same Agencije, prolongirano.
Iz Agencije u svom godišnjem programu navode da je cilj aplikacije da se omogući korisnicima veća kontrola nad privatnošću i smanji uznemirujuća ili neželjena komunikacija.
Inače, registar “Ne zovi” u Hrvatskoj postoji još od 2017. godine, u Crnoj Gori od 2019, a u Srbiji od 2024. godine.