VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Netanijahu: Izraelskoj vojsci naloženo da pojača napade na Hezbolah

    Netanijahu: Izraelskoj vojsci naloženo da pojača napade na Hezbolah

    Premijer Izraela Benjamin Netanijahu izjavio je da je naložio izraelskim odbrambenim snagama da intenziviraju napade, odnosno “još jače pritisnu gas” u operacijama protiv libanskog militantnog pokreta Hezbolaha.

    Netanijahu je u video-obraćanju kasno u ponedjeljak naveo da je Izrael u ratu sa Hezbolahom i da su izraelske snage posljednjih nedjelja eliminisale više od 600 pripadnika te grupe, prenosi Tajms of Izrael.

    – Mi smo u ratu sa Hezbolahom. Samo u posljednjim nedjeljama naši hrabri borci eliminisali su više od 600 terorista – rekao je Netanijahu.

    On je dodao da izraelske snage neće obustaviti operacije, već će ih dodatno intenzivirati.

    – Ne skidamo nogu sa gasa. Naprotiv, naložio sam da se pritisne pedala još jače – poručio je izraelski premijer.

    Netanijahu je naveo da Hezbolah izvodi napade dronovima, uključujući i sajber-aktivirane bespilotne letjelice, ali da Izrael ima specijalne timove koji rade na neutralisanju te pretnje.

    – Napadaćemo ih. Oni nas napadaju dronovima i sajber-dronovima, ali mi ćemo to riješiti. Ono što je sada potrebno jeste da pojačamo udare i povećamo silu. Udarićemo odlučno – rekao je Netanijahu.

  • EU sprema nove mjere: Uskoro zabrana društvenih mreža za mlađe maloljetnike

    EU sprema nove mjere: Uskoro zabrana društvenih mreža za mlađe maloljetnike

    EU upravo priprema zakone koji će iz temelja promijeniti način na koji koristimo društvene mreže, a promjene koje će uvesti odraziće se direktno i na zapadni Balkan.

    Nastavak postojećih politika

    Nove mjere predstavljaju nastavak evropske digitalne strategije koju smo najavili prije nekoliko godina, a koje su već napravile velike promjene u tome šta korisnici interneta i društvenih mreža mogu ili ne mogu da vide dok koriste svoje računare i pametne telefone.

    Ono što je posebno zanimljivo, nove evropske mjere u digitalnoj sferi imaju direktan uticaj na američku spoljnu politiku na zapadnom Balkanu, što je takođe vrijedno pažnje.

    Kada je riječ o onom što je već sada drugačije, njuz portali i u BiH prisiljeni su da filtriraju sadržaj i ne objavljuju netačne i lažne vijesti, jer bi inače bili suočeni s kaznama i derangiranjem njihovih sajtova.

    O svemu tome pisali smo još prije dvije godine, kada su te mjere tek bile u pripremi. Takođe, možda ste primijetili da na društvenim mrežama više ne možete vidjeti “vijesti” o tome da je Angela Merkel teško bolesna i da zbog lijeka iz Srbije mora mijenjati njemačku spoljnu politiku i slične nekredibilne i izmišljene sadržaje koji su ranijih godina preplavili platforme.

    Šta donose novine?

    Sljedeći korak, koji bi s primjenom trebalo da počne već početkom sljedeće godine, jeste da će biti manje skrolovanja, manje reklama, manje personalizovanog sadržaja dok listate Facebook ili Instagram, a vjerovatno će se rjeđe dešavati da, kada pričate nešto o nekom proizvodu, nakon toga na vašem FB nalogu dobijete preporuke za reklame da taj proizvod kupite.

    Biće manje postova nekredibilnih sajtova, a ono što korisnici vide na društvenim mrežama moraće imati evropski pečat kredibilnosti.

    Ovo će direktno uticati na našu percepciju javnosti, jer su targetirane lažne vijesti imale direktan uticaj na društveno djelovanje, što se, na primjer, pokazalo u Velikoj Britaniji tokom debate o tome treba li ta zemlja da napusti EU.

    Najveća novina novih mjera biće da mlađi od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže.

    EU već priprema digitalne alate koje će primjenjivati da identifikuje maloljetnike bez ugrožavanja njihovih privatnih podataka, tako da djeca više neće moći, kao do sada, napraviti nalog davanjem lažnog datuma rođenja ili korištenjem VPN usluga, odnosno fiktivnim mijenjanjem digitalne lokacije.

    Za sprečavanje djece da priđu društvenim mrežama biće korišteni sofisticirani alati koje će s jedne strane primjenjivati nacionalni regulatori, poput RAK-a u BiH, a sa druge strane same platforme, kako bi izbjegle plaćanje astronomskih kazni.

    Kao i u slučaju ranijih izmjena, i ovoga puta korisnici u BiH i na zapadnom Balkanu biće obuhvaćeni novim mjerama jednostavno zato što velike kompanije neće praviti odvojenu infrastrukturu za EU i za BiH, već će na sve primijeniti jednake kriterijume – one evropske.

    Evropski uticaj i američke posljedice

    Ove mjere američki tehnološki divovi vide kao egzistencijalnu prijetnju za njihov finansijski model, a posebno ih pogađa to što druge zemlje čekaju da vide evropske mjere, koje onda kopiraju u svojim sistemima, što ima globalne implikacije. Njihov argument je da se pod izgovorom uklanjanja raznih sadržaja s neta uvodi ograničenje slobode govora, i da se smanjuje prostor za iznošenje drugačijih stavova.

    Zbog toga su kompanije iz Silicijumske doline u Kaliforniji, iako ranije u najvećoj mjeri simpatizeri Demokratske partije zbog liberalizma, multilateralizma i globalizma, uglavnom prešle na stranu Donalda Trampa, koji se žestoko protivi svemu što može ograničiti razvoj američke privrede, posebno ako mjere potencijalno mogu pomoći Kini u globalnom okršaju američke i kineske tehnološke sfere.

    Posljedice za BiH

    Upravo je ova regulativa glavni razlog što se američka spoljna politika u BiH okreće protiv EU – ne zato što to želi Stejt department, već zato što Bijela kuća forsira politiku koja bi oslabila Evropsku komisiju, koju vide kao glavno tijelo koje promoviše nove digitalne mjere.

    Tokom ere Džoa Bajdena, američkog predsjednika, Amerika i Evropa pokušale su naći zajednički jezik kako regulisati digitalni prostor, ali ni u to vrijeme nije došlo do približavanja stavova, jer su čak i između američkih demokrata i Evropljana postojali različiti pogledi.

    Treba dodati da ovo nije jedini aspekt američke spoljne politike koji ima uticaj na BiH. Na primjer, i energetske kompanije Amerike imaju problem s evropskim nastojanjem da se ograniče fosilna goriva, pa su u tom smislu na istoj strani kao i digitalne kompanije.

    Sa druge strane, odbrambeni sektor i industrija, koji su jako integrisani s evropskim dobavljačima i tržištima, imaju drugačije interese i žele tješnje odnose s Evropom i ne podržavaju put ka konfrontaciji Vašingtona i Brisela. Zbog toga je teško američku politiku staviti u isti koš, ali digitalne i energetske kompanije u ovom trenutku imaju veći uticaj u Bijeloj kući.

    Ono što je već sada izvjesno jeste da je evropski model digitalne regulacije postao globalni model i ta inercija više se ne može zaustaviti, ali se još ne zna kako će ovaj trend uticati dugoročno na evropsko-američke odnose. Zemlje poput BiH, koja je američko ustavno čedo pod evropskom jurisdikcijom, mogle bi postati najveće žrtve ako se odnosi trajno pogoršaju, ili u suprotnom, najveći dobitnici ako se poprave.

  • Tri grickalice koje ne goje ni gram: Možete ih jesti bez griže savjesti

    Tri grickalice koje ne goje ni gram: Možete ih jesti bez griže savjesti

    Umjesto čipsa i industrijski obrađenih grickalica koje obično nude samo prazne kalorije i osjećaj nadimanja, predstavljamo alternativu, grickalice koje će zadovoljiti vašu žudnju za grickanjem bez krivice.

    Svi znamo kako to ide. Sjednete uveče da odgledate dobar film, a ruka sama krene ka kesici čipsa ili masnim kokicama.

    Dok se film završi, kesa je već prazna, a vas peče savjest jer znate šta ste uradili svom tijelu.

    Srećom, nutricionisti kažu da uopšte ne morate da se odričete te navike. Tajna je samo u tome šta stavljate u posudu.

    Ove tri namirnice su pravo suvo zlato za vaše tijelo, a pružiće vam onaj neophodan, hrskavi užitak bez ijednog grama kajanja.

    Štapići pečene šargarepe umjesto pomfrita

    Štapići pečene šargarepe su sjajna zamjena za obični pomfrit, pružajući vam isti hrskavi užitak, ali sa zdravijim sastojcima. Sve što treba da uradite jeste da ih isječete na tanke trake, poprskate sa malo maslinovog ulja i začinite po želji – origano, kurkuma ili malo ljute papričice daće im nevjerovatan šmek.

    Kada se ispeku u rerni, postaju spolja hrskavi, a unutra predivno slatki i mekani. Dobijate savršenu zanimaciju za zube koja je krcata vitaminima i vlaknima, a tijelo vam neće patiti od teškog i preprženog ulja iz friteze.

    Bademi, kralj među orašastim plodovima

    Bademi, kraljevi među orašastim plodovima, nude ne samo ukusan zalogaj već i puno zdravstvenih koristi. Uz samo šačicu badema, možete uživati u bogatom izvoru proteina koji će vas zasititi do kraja vaše filmske noći.

    Pored toga što ekspresno gase glad, oni s punim pravom spadaju u najzdravije grickalice jer su prava riznica zdravih masti i vitamina E, koji čuvaju vaše srce i kožu. Najbolje od svega je što ih žvaćete polako, pa mozak brže dobije signal da ste siti, što ih čini savršenom preprekom za ono besciljno prejedanje pred ekranom.

    Samo pazite da izaberete sirove ili pečene bez dodate soli, kako biste izvukli ono najbolje iz njih.

    Pečeni slanutak za hrskavu energiju

    Ako tražite idealnu grickalicu koja će vam pružiti energiju i zdravstvene beneficije, pečeni slanutak je odličan izbor. Jednostavno pripremljen, hrskav i ukusan, ova grickalica će vas oduševiti svojim ukusom i hranljivim vrijednostima.

    Kada ga ispečete u rerni sa malo maslinovog ulja, soli i začina poput dimljene paprike ili bijelog luka u prahu, leblebija se pretvara u prave domaće “bombice” koje uspješno mijenjaju kupovni čips. Krcat je biljnim vlaknima i proteinima, što znači da vas stabilno drži sitim satima, bez naglih skokova šećera u krvi.

    Zdrave grickalice ne moraju biti dosadne niti bezukusne, naprotiv, mogu biti savršena kombinacija ukusa i hranljivih sastojaka. Štapići pečene šargarepe, bademi i pečeni slanutak ne samo da zadovoljavaju potrebu za hrskavim zalogajem, već doprinose i boljem zdravlju, prenosi Krstarica.

  • Pas se uvrijedio jer nije dobio duplu večeru: Postao hit na mrežama (VIDEO)

    Pas se uvrijedio jer nije dobio duplu večeru: Postao hit na mrežama (VIDEO)

    Jedan pas rase čau-čau glavna je zvijezda videa u kome je snimljen kako uvrijeđeno odlazi u svoj boks jer nije dobio drugu večeru.

    Snimak psa Buja postao je hit na društvenim mrežama: na Instagram profilu @buyobear, ovaj pas pokazao je da njegovo strpljenje nije “za bacanje” i da umije da se naljuti kad nešto ne dobije.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Buyo & Osso (@buyobear)

    Kako je Bujo reagovao kada nije dobio dodatni obrok?

    Bujo je rođen 2018. godine i živi u Indoneziji sa svojim vlasnicima i najboljim četvoronožnim prijateljem, bernskim planinskim psom. Ali, kako snimak pokazuje, idila nestaje čim se Buju ne svidi kako vlasnik raspoređuje obroke. I umjesto da, kao svaki pas, zamoli za repete, Bujo je odlučio da se duri.

    Vlasnica je snimila njegovu reakciju koju bi vjerovatno imao svaki odrastao čovjek kad mu nešto nije po volji. Bujo stoji ispred svog boksa i njuškom otvara vrata, a onda ulazi unutra i uradi nešto čime pokazuje da mu nije pravo što nije dobio još jedan obrok.

    Dramatičan potez psa nasmijao je internet

    Bujo se okrenuo i peškirom okačenim na vratima povukao ih je ka sebi, stvarajući utisak da ih je zalupio. Time je sasvim jasan pokazao da se mnogo uvrijedio.

    Vlasnicu je ova pseća gluma slatko nasmijala, ali Buju ništa nije bilo smješno.

    Gledaoci ovog videa komentarisali su da su na Bujovoj strani, uz duhovite natpise da je “dramatičan odlazak ponekad koristan”, dok je neko “pokrenuo peticiju da pas odmah dobije dodatni obrok”.

    Mnogima se dopalo što je pas ovo shvatio dramatično i postao prava “legenda” koja je zatvorila vrata za sobom, prenosi Telegraf.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, sa temperaturom vazduha do 33 stepena Celzijusova.

    U drugom dijelu dana na istoku i jugoistoku lokalno je moguća kratkotrajna slaba kiša ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Vjetar će biti slab, sjevernog smjera.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 20 stepeni, a najviša dnevna od 26 do 31, na jugu do 33 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • U Republici Srpskoj ove godine prijavljena tri nestanka djece

    U Republici Srpskoj ove godine prijavljena tri nestanka djece

    U tekućoj godini evidentirane su tri prijave nestanka maloljetnika u Republici Srpskoj, a svi slučajevi su uspješno riješeni i djeca su bezbjedno pronađena.

    Saopšteno je ovo iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, povodom 25. maja – Međunarodnog dana nestale djece, te ističu svoju posvećenost zaštiti djece i brzom, koordinisanom reagovanju u slučajevima njihovog nestanka.

    Ranije pronađeno 26 nestale djece

    “Poređenja radi, tokom prethodne godine zabilježeno je 26 prijava nestanka maloljetnih lica, a i u tim slučajevima sva djeca su uspješno pronađena”, naveli su iz MUP-a Srpske.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i dalje intenzivno radi na prevenciji i brzom reagovanju kroz:

    – brzo aktiviranje potraga i koordinaciju sa lokalnim policijskim jedinicama,

    – saradnju sa centrima za socijalni rad, školama i nevladinim organizacijama,

    – primjenu savremenih tehnologija i sistema za razmjenu informacija,

    – edukaciju roditelja, djece i šire javnosti o mjerama bezbjednosti i prevenciji.

    Odmah prijaviti nestanak

    “Apelujemo na građane da svaki slučaj nestanka djeteta prijave odmah, bez odlaganja, te da nadležnim službama dostave tačne i pravovremene informacije i sarađuju tokom potrage. Za prijave i informacije građani mogu kontaktirati najbližu policijsku stanicu ili pozvati dežurni broj MUP-a 122”, navodi se u saopštenju.

    Organizacija AMBER Alert Europe

    Inače, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je od 2018. godine član međunarodne organizacije AMBER Alert Europe, čiji je cilj spasavanje života nestale djece.

    Pored toga, Uprava kriminalističke policije Republike Srpske dio je Mreže policijskih eksperata za oblast nestale djece, koja djeluje u okviru ove organizacije.

    https://www.facebook.com/share/p/1FhZ9jMcvs/

  • Sve više stranaca želi da uči srpski jezik

    Sve više stranaca želi da uči srpski jezik

    Filološki fakultet banjalučkog Univerziteta od jeseni će imati studijski program srpskog kao stranog jezika, budući da sve više stranaca želi da uči srpski jezik, najavila je dekan Biljana Babić povodom 17 godina rada ove visokoobrazovne ustanove.

    Babićeva je istakla da je Filološki fakultet jedna od najznačajnijih visokoškolskih ustanova u oblasti jezika, književnosti i kulture, prepoznatljiva po nastavno-naučnom i naučnoistraživačkom radu na sva tri ciklusa studija.

    – Srbistika je osnova Filološkog fakulteta i u narednoj akademskoj godini očekuje se blagi uspon na ovom programu – izjavila je Babićeva novinarima ističući da su u toj visokoobrazovnoj ustanovi ponosni što nastavljaju misiju svetitelja Ćirila i Metodija – prosvetiteljsku, obrazovnu i prevodilačku.

    Ona je napomenula da Filološki fakultet prati trendove i osavremenjuje programe, kao i da je njihove studije završilo nekoliko hiljada studenata koji širom svijeta rade u bankama, naučnim organizacijama, međunarodnim udruženjima.

    Babićeva je navela da će upisna kvota za predstojeću akademsku godinu biti nešto više od stotinu mjesta jer se to pokazalo kao dobra procjena.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin istakao je da je Filološki fakultet dio Univerziteta koji ima najintenzivniju međunarodnu saradnju i najčešći je domaćin gostujućim studentima, nastavnicima i saradnicima sa drugih Univerziteta.

    Gajanin je najavio da će naredne godine biti izgrađen aneks zgrade Filološkog fakulteta u kojem će biti smješteni novoosnovani studijski programi, kao i da će podrška Univerziteta ovom fakultetu biti nastavljena.

    – To je jedna od kapitalnih investicija. Do kraja 2026. ćemo završiti izvedbeni projekat, a gradnju očekujemo u narednoj godini – izjavio je Gajanin.

    Student treće godine Sinologije na Filološkom fakultetu u Banjaluci Marina istakla je da je jako perspektivno danas učiti jezike jer su oni nešto što povezuje ljude i svemu daju širu perspektivu.

    Filološki fakultet osnovan je 2009. godine izdvajanjem filoloških studijskih programa iz okrilja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

    Na ovom fakultetu izučavaju se srpski, engleski, njemački, italijanski, francuski, ruski i kineski jezik, uz prateće književnosti i kulture, dok su studentima dostupni i lektorati za više stranih jezika.

    Filološki fakultet raspolaže razvijenim naučnoistraživačkim kapacitetima, bibliotekom sa više od 20.000 bibliotečkih jedinica, bogatom izdavačkom djelatnošću i brojnim naučnim publikacijama.

    Posebnu vrijednost, kako su naveli na ovom fakultetu, predstavljaju generacije diplomiranih studenata koji danas obavljaju značajne prosvjetne, kulturne, naučne i društvene funkcije širom Republike Srpske i BiH.

  • Novinari sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj: Borba protiv dezinformacija i izazovi slobode medija

    Novinari sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj: Borba protiv dezinformacija i izazovi slobode medija

    Novinari i urednici iz zemalja Zapadnog Balkana, zajedno sa kolegama iz Grčke i Bugarske, boravili su početkom maja u Berlinu i Lajpcigu, gdje su sa predstavnicima njemačkih medija, fondacija i organizacija razgovarali o slobodi medija, dezinformacijama i izazovima savremenog novinarstva.

    Studijski program koji je organizovao Goethe-Institut u ime Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, bio je prilika da se uporede iskustva medijskih radnika iz različitih evropskih zemalja, ali i da se otvore pitanja koja sve više određuju budućnost novinarstva, od političkih pritisaka i ekonomskog slabljenja redakcija, do uticaja društvenih mreža i razvoja vještačke inteligencije.

    Jedna od centralnih tema razgovora bila je borba protiv dezinformacija i način na koji veliki evropski mediji pokušavaju odgovoriti na izazove digitalnog doba. Mnoge njemačke redakcije, među kojima je i Deutsche Welle, danas imaju posebne fact-checking odjele čiji je zadatak provjera informacija, analiza manipulativnog sadržaja i otkrivanje koordinisanih kampanja dezinformisanja.

    Posebna pažnja posvećena je sadržaju generisanom uz pomoć vještačke inteligencije. Deepfake video snimci, AI generisane fotografije i automatizovano kreiranje lažnih vijesti predstavljaju sve ozbiljniji izazov za medije širom svijeta. Učesnici programa razgovarali su o alatima za prepoznavanje takvog sadržaja, ali i o činjenici da tehnologija napreduje mnogo brže od mogućnosti društva i medija da razviju efikasne mehanizme zaštite.

    Tokom boravka u Berlinu učesnici su posjetili Deutscher Journalisten-Verband e. V. (DJV), ali i da razgovaraju i sa predstavnicima Konrad-Adenauer-Stiftung fondacije o politici proširenja Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana. Tokom sastanka sa Alexanderom Beribesom, savjetnikom za Zapadni Balkan i jugoistočnu Evropu, razgovaralo se o evropskim integracijama regiona, političkim izazovima i ulozi slobodnih medija u demokratskim procesima.

    Ipak, iako se problemi razlikuju od zemlje do zemlje, pokazalo se da novinari sa Zapadnog Balkana dijele brojne izazove sa kolegama iz Njemačke. Jedan od najvećih jeste gotovo potpuna zavisnost medija od digitalnih platformi poput Facebooka, Instagrama i YouTubea.

    Jedan od zaključaka između ostalog jeste i činjenica da kada dođe do problema sa distribucijom sadržaja, gašenja naloga ili pada dosega, praktično ne postoji način da se kontaktira neko iz tih kompanija.

    Bez obzira na veličinu redakcije ili državu iz koje dolaze, mediji su danas u velikoj mjeri taoci algoritama društvenih mreža koje određuju vidljivost sadržaja, pristup publici i prihod od oglašavanja. Upravo zbog toga sve češće se govori o potrebi snažnije regulacije velikih tehnoloških kompanija i većoj odgovornosti platformi prema medijima i javnosti.

    Ipak, problemi sa kojima se suočavaju mediji na Zapadnom Balkanu imaju dodatnu dimenziju.

    Učesnici iz regiona ukazali su na snažne političke pritiske kojima su mediji izloženi, kao i na sve težu ekonomsku situaciju u redakcijama. Nedostatak stabilnih izvora finansiranja, mali marketinški prihodi i zavisnost od političkih centara moći ozbiljno utiču na nezavisnost medija.

    Kada je riječ o Bosni i Hercegovini ono o čemu se govorilo jeste i dalje nedostatak transparentnost vlasništva nad medijima, što dodatno otežava razumijevanje političkih i ekonomskih uticaja u javnom prostoru. Sagovornici su ocijenili da bez jasnih informacija o tome ko kontroliše medije nije moguće graditi povjerenje javnosti niti osigurati istinsku uređivačku nezavisnost.

    Tokom programa u Berlinu i Leipzigu razgovaralo se i o važnosti medijske pismenosti, zaštiti novinara, digitalnoj sigurnosti i potrebi regionalne saradnje u borbi protiv dezinformacija.

    Tokom boravka u Leipzigu učesnici su posjetili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), organizaciju koja se bavi zaštitom medijskih sloboda i monitoringom stanja medija širom Evrope.

    Predstavnici ECPMF-a govorili su o pritiscima na novinare, napadima na medijske radnike i stanju slobode medija u evropskim državama, sa posebnim fokusom na mehanizme zaštite novinara i praćenje ugrožavanja medijskih sloboda na evropskom nivou.

    Ipak, problemi sa kojima se suočavaju mediji na Zapadnom Balkanu imaju dodatnu dimenziju. Zaključak većine učesnika bio je da se sloboda medija danas više ne brani samo od političkih pritisaka, već i od tehnoloških i ekonomskih modela koji mijenjaju način na koji građani dolaze do informacija.

    U vremenu kada algoritmi odlučuju šta će publika vidjeti, a vještačka inteligencija može proizvesti gotovo neprepoznatljiv manipulativni sadržaj, profesionalno i odgovorno novinarstvo postaje važnije nego ikada.

    Foto: Nezavisne

  • Vukanović nakon udaljavanja sa sjednice NSRS, pokušao prekinuti konferenciju Stevandića (VIDEO)

    Vukanović nakon udaljavanja sa sjednice NSRS, pokušao prekinuti konferenciju Stevandića (VIDEO)

    Nakon što ga je ranije danas predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić udaljio iz skupštinske sale zbog neprimjerenog ponašanja i odstupanja od rasprave, poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović pokušao je prekinuti konferenciju za novinare Stevandića.

    Vukanović je nastavio verbalno da se sukobljava sa Stevandićem, te je moralo reagovati obezbjeđenje.

    Podsjećamo, Stevandić je održao konferenciju za novinare nakon što su poslanici vlasti i opozicije postigli kompromis o Deklaraciji o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH, o kojoj se danas raspravljalo.

    Foto: RTRS

  • Stevandić: Prihvaćeni prijedlozi SDS-a i PDP-a, Deklaracija odražava nacionalno jedinstvo

    Stevandić: Prihvaćeni prijedlozi SDS-a i PDP-a, Deklaracija odražava nacionalno jedinstvo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da su prihvaćeni prijedlozi SDS-a i PDP-a u vezi sa Deklaracijom o zatvaranju OHR-a koju su poslanici danas razmotrili.

    On je rekao da je održan sastanak kojem su, u ime SDS-a i PDP-a prisustvovali poslanici Dragomir Vasić i Slaviša Marković.

    – Ponosan sam na način na koji smo došli do konačnog teksta koji odražava nacionalno jedinstvo. Ovaj dokument ne bi bio moguć da nismo stvorili okolnosti koje su omogućile da Kristijan Šmit ide iz BiH – istakao je Stevandić.