VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Cvijanović: Sloboda se ne dobija na tacni; U budućnost koračamo uzdignute glave

    Cvijanović: Sloboda se ne dobija na tacni; U budućnost koračamo uzdignute glave

    Srpski narod je na teži način i uz ogromne žrtve naučio da se sloboda ne dobija na tacni, nego se ona osvaja kako u ratu, tako i u miru, istakla je srpski član Predsjedništva Bih Željka Cvijanović.

    Cvijanović je istakla da poštovanje i zahvalnost prema onima koji su za tu slobodu položili svoje živote ili dali dijelove svog tijela, najmanje je što im duguju institucije i građani Republike Srpske.

    U obraćanju na obilježavanju istorijskog događaja od republičkog značaja “Ustanci Srba u Hercegovini – Nevesinjske puške” u Nevesinju, u organizaciji odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Republike Srbije, Cvijanović je naglasila da se u Hercegovini istorija ne uči samo iz knjiga, nego se ona živi i prenosi sa koljena na koljeno i dodala da Hercegovci svoju prošlost pamte i kroz usmena predanja i narodne mudrosti koje sa ponosom nose gdje god da odu.

    “Velika mi je čast što sam danas ovdje, kada obilježavamo 151 godinu od kako je hrabri srpski narod odlučio da preuzme stvar u svoje ruke i da se izbori za slobodu koja mu je vijekovima bila uskraćena. Nažalost, iako smo se nakon tog ustanka oslobodili jarma Otomanske imperije, naša borba za slobodu nikada nije prestala”, rekla je Cvijanović.

    Ona je naglasila da su hrabri i časni Hercegovci u posljednjem Odbrambeno-otadžbinskom ratu još jednom pokazali svoju ljubav prema slobodi i otadžbini.

    “Mitrovdanske ofanzive, i prva i druga, predstavljaju neke od najznačajnijih bitaka koje su omogućile opstanak Republike Srpske u kojoj danas, slobodno i ponosno, živimo i koju želimo ostaviti našim budućim generacijama.

    Danas se pred nama nalaze neki drugi izazovi. Hvala Bogu, umjesto puške naše oružje danas su diplomatija, posvećenost ekonomskom razvoju, jasan politički stav i predan rad na jačanju naših institucija kako bi obezbijedili da Republika Srpska bude sigurno mjesto za život svim generacijama koje dolaze iza nas”, naglasila je Cvijanović.

    Ona je rekla da ta borba nije laka i da su izazovi danas drugačiji nego što je to ranije bio slučaj.

    “I zato se od nas, koji smo dobili povjerenje naroda da štitimo interese Republike Srpske i radimo na njenom razvoju, očekuje da na tom zadatku budemo mudri, strpljivi i racionalni. Od nas se očekuje da uvijek pažljivo slušamo šta nam to poručuje narod.

    Stoga je naša dužnost da ne iznevjerimo ideale utkane u Nevesinjsku pušku i Mitrovdansku ofanzivu, da tu slobodu koju su nam dali naši preci, slobodarski i pravdoljubivi narod Hercegovine i svih drugih dijelova Republike Srpske, pretočimo u našu prosperitetnu, stabilnu i sigurnu budućnost”, ukazala je Cvijanović.

    Naš zavjet je, kaže ona, da dokažemo da njihova borba nije uzaludna, da čuvamo naš identitet, našu tradiciju i institucije Republike Srpske, da ne odustajemo od naših vrijednosnih principa, naših običaja, našeg identiteta i naše tradicije.

    “Za to su nam potrebni mir, stabilnost, upornost, i trajna ljubav, kako jednih za druge, tako i za ono što kao zajednica, dakle svi zajedno, predstavljamo”, naglasila je Cvijanović.

    Takođe, dodala je, treba istaći da Hercegovina nije samo čuvar naše tradicije ili podsjetnik na ideale koje ne smijemo iznevjeriti, već i jedan od najvažnijih stubova naše budućnosti i ekonomskog razvoja u cjelini.

    Prema njenim riječima, potencijali koji se nalaze u cijelom ovom kraju – od poljoprivrede, energetike, turizma – predstavljaju ozbiljan temelj za dalje investicije i unapređenje ekonomskog položaja kako Nevesinja, tako i svih ostalih opština Hercegovine.

    “Naš cilj je da vidimo Nevesinje i hercegovačke opštine kao mjesta u kojima mladi ostaju, gdje zasnivaju svoje porodice i gdje vide sigurnu perspektivu za svoju djecu”, rekla je Cvijanović.

    Ona je istakla da će institucije Republike Srpske nastaviti da ulažu u infrastrukturu, u lokalnu privredu i u projekte koji donose nova radna mjesta.

    “Naš cilj je snažna, ekonomski nezavisna i stabilna Republika Srpska koja gradi mostove saradnje, ali koja čvrsto drži do svojih prava i svog identiteta. Dragi Nevesinjci i svi ostali Hercegovci, živimo u svijetu koji se brzo mijenja i u kojem vlada nepredvidljivost. Pred nama su novi globalni i regionalni izazovi.

    Mi ćemo kao narod i kao Republika lakše proći kroz te izazove ako razumijemo put kojim idemo i ako smo na tom putu okupljeni oko interesa Republike Srpske. U jedinstvu naroda i institucija leži snaga naše zajednice”, naglasila je Cvijanović.

    Sasvim je sigurno, kaže ona, da se na tom putu moraju praviti i određeni kompromisi, ali isto tako moramo biti sigurni da ti kompromisi nikada neće biti na štetu Republike Srpske, našeg identiteta i naših institucija.

    “Ali, ako nas je istorija nečemu naučila, to je da za naš narod nema prepreke koju ne možemo savladati kada smo jedinstveni. Sabornost koju ste pokazali u najtežim vremenima odbrane mora biti naš putokaz i u miru. Budimo jedinstveni u izgradnji boljeg života, u poštovanju jedni drugih i u ljubavi prema našoj otadžbini. Neka nam hrabrost ustanika iz 1875. i snaga mitrovdanskih heroja iz 1992. budu vječna inspiracija da stvaramo, gradimo i čuvamo svaki pedalj naše zemlje.

    Odavde, iz ponosnog Nevesinja, šaljemo poruku mira, stabilnosti i čvrste riješenosti da koračamo u budućnost uzdignute glave. Živjelo ponosno Nevesinje! Živjela Hercegovina! Živjela Republika Srpska!”, poručila je Cvijanović.

  • Preminula legendarna Boni Tajler

    Preminula legendarna Boni Tajler

    Legendarna britanska pjevačica Boni Tajler (Bonnie Tyler), poznata po svjetskim hitovima “Total Eclipse of the Heart”, “Holding Out for a Hero” i “It's a Heartache”, preminula je u 75. godini.

    Vijest o njenoj smrti objavljena je na zvaničnoj internet stranici pjevačice, gdje je navedeno da je preminula u bolnici u Portugalu od posljedica bolesti zbog koje se liječila.

    Preminula u bolnici u Portugalu

    U saopštenju koje su objavili njena porodica i tim navodi se da je Boni Tajler preminula neočekivano u noći između srijede i četvrtka.

    “Bonina porodica i tim sa slomljenim srcem objavljuju da je Boni sinoć neočekivano preminula u bolnici u Portugalu od posljedica bolesti zbog koje se liječila. Dodatno saopštenje biće objavljeno uskoro, a za sada molimo za privatnost kako bismo se suočili s ovom tragedijom”, navodi se u saopštenju, prenosi BBC.

    Sedmicama se borila za život

    Pjevačica je u maju hitno prevezena u bolnicu u portugalskom Faru, gdje je podvrgnuta operaciji crijeva.

    Nakon operacije ljekari su je stavili u indukovanu komu kako bi joj omogućili oporavak.

    Prošlog mjeseca njen portparol saopštio je da je izašla iz kome, ali da je i dalje u veoma teškom stanju i na liječenju u jedinici intenzivne njege.

    Tada je navedeno da se njeno stanje postepeno poboljšava i da su ljekari bili uvjereni u oporavak, iako je on tekao sporije nego što se očekivalo.

    Zbog zdravstvenih problema otkazani su ili odgođeni i koncerti planirani za ljetnu turneju, uz nadu da će dio nastupa kasnije tokom godine ipak biti održan.

    Glas koji je obilježio jednu eru

    Boni Tajler stekla je svjetsku slavu osamdesetih godina prošlog vijeka zahvaljujući prepoznatljivom promuklom glasu i nizu velikih hitova.

    Među njenim najpoznatijim pjesmama su “Total Eclipse of the Heart”, “Holding Out for a Hero” i “It's a Heartache”, koje su obilježile muzičku scenu i ostale jedni od najvećih pop-rok hitova svih vremena.

    Njena karijera trajala je više od pet decenija, a nastupala je širom svijeta, ostavivši dubok trag u svjetskoj muzici.

  • Vlada Srpske donijela odluku – penzije veće za 3,55 odsto

    Vlada Srpske donijela odluku – penzije veće za 3,55 odsto

    Vlada Republike Srpske donijela je danas Odluku o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija.

    Odlukom o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, Vlada Republike Srpske je uskladila opšti bod i penzije ostvarene do 31. jula 2026. godine tako da se povećavaju za 3,55 odsto. Ukupno povećanje penzija ostvarenih u 2026. godini po osnovu redovnog i vanrednog usklađivanja iznosi 10 odsto.

    Iznosi najniže penzije od 1. avgusta 2026. godine određeni su tako što su iznosi najniže penzije za jul 2026. godine povećani za navedeni procenat usklađivanja penzija, odnosno 3,55 odsto.

    Osnovni razlog za donošenje ove odluke je poboljšanje materijalnog položaja najugroženije kategorije korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, odnosno korisnika kojima je iznos penzije određen po opštim propisima niži od najniže penzije, pa im se isplaćuje najniža penzija.

    Za realizaciju ove odluke potrebna su dodatna sredstva u iznosu od oko 1.500.000 KM mjesečno, odnosno oko 7.500.000 KM do kraja 2026. godine, saopšteno je iz Vlade Srpske.

    U vezi sa Odlukom o vanrednom usklađivanju opšteg boda i penzija, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o određivanju iznosa najniže penzije:

    – najniža penzija u Republici iznosi 361,75 KM

    – najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više iznosi 434,15 KM

    – najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 iznosi 506,52 KM

    – najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM

    – najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM

    Vlada Republike Srpske danas je donijela i Odluku o dopunama Odluke o određivanju prioritetnih projekata iz Programa javnih investicija Republike Srpske za finansiranje iz budžeta u 2026. godini, sa raspodjelom sredstava.

    Dopunama odluke je obuhvaćeno 14 projekata ukupne vrijednosti 34.744.366 KM. Od toga su tri na Republičkom, a 11 na lokalnom nivou.

    Novi projekti:

    – Podrška infrastrukturnim projektima u opštini Šekovići,

    – Podrška infrastrukturnim projektima u opštini Kneževo,

    – Podrška infrastrukturnim projektima u gradu Trebinje,

    – Izgradnja objekta Policijske stanice Šamac,

    – Podrška infrastrukturnim projektima u opštini Vlasenica,

    – Podrška infrastrukturnim projektima u opštini Istočno Novo Sarajevo,

    – Provođenje postupka potpune eksproprijacije nepokretnosti – regionalni put R2-4506 Šarci-Borogovo, poddionica Šarci-Osmaci,

    – Modernizacija informacionog sistema Poreske uprave Republike Srpske

    – Asfaltiranje i rekonstrukcija puteva na području opštine Šipovo,

    – Opremanje vrtića u opštini Pelagićevo,

    – Izgradnja i opremanje dječijeg vrtića u opštini Bileća – nastavak finansiranja,

    – Rekonstrukcija puta u opštini Petrovac,

    – Podrška kapitalnim projektima u Gradu Istočno Sarajevo, te

    – Kupovina, adaptacija i opremanje Centra za medicinu rada i sporta u Prijedoru.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o prihvatanju donatorskih sredstava Vlade Republike Srbije u iznosu od 10.000.000 evra (19.558.300 KM) u cilju sufinansiranja projekta izgradnje dionice auto-puta Rača-Bijeljina, a u okviru mehanizma saradnje po Sporazumu o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između Republike Srpske i Republike Srbije.

    Na današnjoj sjednici Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sistemu internih finansijskih kontrola u javnom sektoru Republike Srpske.

    Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi unapređenja sistema internih finansijskih kontrola, kao i njegovo usklađivanje sa međunarodno priznatim standardima upravljanja i kontrole. Ovim zakonom, prije svega, vrši se usklađivanje sa novim Globalnim standardima interne revizije. Takođe, omogućiće se uspostavljanje odgovarajućih i transparentnih metoda i struktura koje će osigurati razumno uvjeravanje da se javna sredstva koriste za finansiranje prioritetnih ciljeva javnih institucija kako bi se na ovaj način reformisao tradicionalni sistem kontrola, što je i zadatak interne finansijske kontrole.

    Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o potrebi obezbjeđenja finansijske podrške opštini Drvar, te dala saglasnost da se obezbijedi finansijska podrška u cilju osiguranja budžetske likvidnosti Opštine Drvar.

    Zadužuje se Ministarstvo finansija da obezbijedi finansijska sredstva u iznosu od 1.000.000 KM, u cilju provođenja navedenih aktivnosti.

     

  • Dodik uporedio napad na Starobeljsk sa NATO bombardovanjem Srpske i Srbije

    Dodik uporedio napad na Starobeljsk sa NATO bombardovanjem Srpske i Srbije

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u intervjuu za RIA Novosti uporedio napad ukrajinskih oružanih snaga na Starobeljsk sa NATO bombardovanjem Republike Srpske 1995. i Savezne Republike Јugoslavije 1999. godine.

    Dodik je naveo da Zapad ne osuđuje napad ukrajinskih oružanih snaga, niti ga doživljava kao ratni zločin, brutalno masovno ubistvo ili zločin protiv čovječnosti.

    – Prije 30 godina bilo je prihvatljivo ubijati Srbe, bacati bombe sa osiromašenim uranijumom, a sada je vjerovatno prihvatljivo i ubijati Ruse, i tako oni gledaju na svijet. U to ne sumnjam – naglasio je Dodik.

    Dodik je istakao da Republika Srpska želi da Rusija pobijedi u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini.

    – Vjerujemo da je vojna operacija opravdana – rekao je Dodik.

    Napomenuo je da su Srbi, kada je cijela Evropa pokušavala da izgradi svoju politiku na rusofobiji, “ostali jedini iskreni i važni prijatelji u ovom dijelu svijeta za Rusku federaciju”.

    – Evropska elita se trenutno nalazi u velikoj krizi. Vjerujemo da će, kada u Ukrajini dođe mir, razlozi za njihovo jedinstvo nestati. Prije specijalne vojne operacije bili su podijeljeni. Bilo je jasno da ni Evropska unija ni NATO ne funkcionišu onako kako su nam ih godinama prikazivali – rekao je Dodik.

  • Karan: Nevesinjska puška – trajni simbol otpora i srpskog dostojanstva

    Karan: Nevesinjska puška – trajni simbol otpora i srpskog dostojanstva

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan istakao je da je prva Nevesinjska puška jedan od najznačajnijih događaja u istoriji srpskog naroda, koji je postao trajni simbol otpora, dostojanstva i nepokolebljive želje da sami odlučuju o svojoj sudbini, bez turorstva i okupacione sile.

    – Nevesinjska puška svjedoči o hrabrosti, istrajnosti i viteškom duhu naših predaka, koji su kroz vijekove bili spremni da brane svoja ognjišta i pravo na život u miru i slobodi – rekao je Karan povodom obilježavanja 151 godine od prve Nevesinjske puške.

    On je ukazao da srpski narod nikada nije težio osvajanju tuđeg, niti je ugrožavao druge, ali je uvijek bio odlučan da sačuva ono što mu pripada.

    Upravo takav odnos prema svojim korijenima, zajedništvu i nacionalnom biću, rekao je Karan, omogućio je očuvanje autentičnog srpskog identiteta uprkos mnogobrojnim istorijskim iskušenjima.

    – Danas je naša obaveza da njegujemo kulturu pamćenja i da mladim generacijama prenosimo istinu o podvigu hercegovačkih ustanika, čija je žrtva ostavila neizbrisiv trag u istoriji srpskog naroda – naglasio je predsjednik Republike.

    On je istakao da će institucije Republike Srpske nastaviti da podržavaju obilježavanje ovog, kao i svih drugih značajnih istorijskih događaja od republičkog značaja, jer je očuvanje istorijskog nasljeđa i kolektivnog sjećanja jedan od temelja srpskog nacionalnog identiteta.

    – Čuvajući uspomenu na Nevesinjsku pušku, čuvamo vrijednosti koje su nas održale kroz vijekove, a to su jedinstvo, istrajnost, dostojanstvo i odgovornost da to nasljeđe odbranimo i prenesemo kao vječni zavjet budućim generacijama – poručio je Karan.

  • Starlink BH registrovan u Sarajevu, satelitski internet Ilona Maska stiže u BiH

    Starlink BH registrovan u Sarajevu, satelitski internet Ilona Maska stiže u BiH

    Proces dolaska Starlinka u Bosnu i Hercegovinu ušao je u novu fazu nakon što je u Sarajevu registrovana kompanija Starlink BH d.o.o., čija je direktorica Marija Bradara.

    Istovremeno, Bosna i Hercegovina nalazi se na zvaničnoj mapi dostupnosti ovog satelitskog internet servisa, prema kojoj se početak pružanja usluga očekuje tokom 2026. godine, nakon završetka regulatornih procedura.

    Novi korak ka dolasku Starlinka

    Podsjetimo, dolazak Starlinka u BiH najavljen je još u maju ove godine, nakon sastanka ministra komunikacija i transporta BiH Edina Forte sa predstavnicima kompanije u Vašingtonu.

    Tada je potvrđena spremnost obje strane da se, nakon ispunjavanja svih zakonskih i regulatornih uslova, omogući što skorije pokretanje usluge u Bosni i Hercegovini.

    BiH će se tako, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, pridružiti posljednjim evropskim državama koje uvode Starlink, dok je usluga već godinama dostupna u najvećem dijelu Evrope.

    Kako funkcioniše Starlink

    Starlink je satelitski internet servis kompanije SpaceX, u vlasništvu Ilona Maska (Elon Musk), koji omogućava širokopojasni pristup internetu putem mreže hiljada satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.

    Za razliku od tradicionalnih internet mreža koje zavise od kablovske infrastrukture i baznih stanica, korisnicima su za povezivanje potrebni samo odgovarajuća oprema i otvoren pogled prema nebu.

    Kome će Starlink biti najkorisniji

    Ovakva tehnologija posebno je zanimljiva stanovnicima ruralnih i teško dostupnih područja, vlasnicima vikendica, turističkim objektima, frilenserima i digitalnim nomadima kojima je pouzdana internet veza neophodna za rad.

    U zemljama u kojima je već dostupan, Starlink se koristi u domaćinstvima, školama, zdravstvenim ustanovama i hitnim službama, a značajnu ulogu ima i tokom prirodnih nepogoda, kada klasična telekomunikaciona infrastruktura nije dostupna.

    Početak rada Starlinka u Bosni i Hercegovini očekuje se nakon završetka regulatornih procedura, čime će građani i kompanije dobiti još jednu mogućnost za pristup brzom internetu, prenosi Akta.

  • Nove izborne tehnologije donose komplikacije biračima

    Nove izborne tehnologije donose komplikacije biračima

    Nove izborne tehnologije biračima u BiH na opštim izborima donijeće listić na kojem će biti nazivi stranaka i brojevi, a drugi sa imenima stranačkih kandidata zbog čega se teško može govoriti o jasnom, jednostavnom i transparentnom izboru, piše zagrebački Večernji list, izdanje za BiH.

    – Birač bi, umjesto da pred sobom ima jasan listić sa imenima kandidata, morao upoređivati jedan papir sa drugim, pamtiti ili prepisivati brojeve, povezivati ih sa strankama i tek onda pokušati pravilno označiti preferenciju – ističe se u tekstu i upozorava da je mogućnost greške, pa i manipulacija u tom slučaju ogromna.

    Navodeći da model koji se uvodi u BiH više podsjeća na izborne eksperimente iz banana-republika nego na ozbiljan preferencijalni sistem glasanja, Večernji list ukazuje da su slična rješenja primijenjena u Papua Novoj Gvineji ili 1994. godine u Јužnoafričkoj Republici.

    – Ono što je tamo možda bilo tehničko ili prelazno rješenje u BiH pokušava se predstaviti kao modernizacije izbornog procesa – ističe list.

    Iako je imala 17 miliona KM skuplju ponudu na tenderu je nabavka novih izbornih tehnologija povjerena kompaniji Smartmatik koja se u SAD procesuira zbog korupcione afere, a provjerava se i niz prijava širom svijeta.

    – Prilikom priprema za izbore u BiH ustanovljeno je da su na formatu izbornog listića koji treba prolaziti kroz skenere, koji u suštini broje glasove, presitna slova, zbog čega se pristupilo uvođenju rješenja sa odvojenim listićima sa imenima stranaka i onima sa imenima kandidata – navodi Večernji list.

  • Iran na raskršću: Ko danas donosi ključne odluke?

    Iran na raskršću: Ko danas donosi ključne odluke?

    Najnovija eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, obilježena napadima na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu i američkim vazdušnim udarima na više od 80 ciljeva u Iranu, ponovo je otvorila jedno od ključnih pitanja za budućnost Bliskog istoka – ko danas zaista donosi najvažnije odluke u Teheranu.

    Analitičari upozoravaju da diplomatski kontakti sa iranskom civilnom vlašću i dalje postoje, ali da potezi na terenu ukazuju na mnogo složeniju raspodjelu moći unutar islamske republike.

    Revolucionarna garda sve uticajnija

    Nakon pogibije dugogodišnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u prvim danima rata, Iran je formalno dobio novog vrhovnog vođu, Modžtabu Hamneija. Međutim, brojni stručnjaci smatraju da je stvarna moć u međuvremenu prešla u ruke Islamske revolucionarne garde (IRGC), koja je tokom rata dodatno učvrstila svoju poziciju u državnom aparatu.

    Prema procjenama zapadnih analitičara, novi vrhovni vođa nema autoritet kakav je imao njegov otac, zbog čega ključne bezbjednosne i vojne odluke u velikoj mjeri donose najviši komandanti Revolucionarne garde.

    Istovremeno, iransko političko rukovodstvo nastavlja diplomatske kontakte sa međunarodnom zajednicom, što dodatno komplikuje sliku o tome ko zapravo upravlja državom.

    Napadi u Ormuskom moreuzu podigli tenzije

    Povod za novu krizu bili su napadi na tri civilna broda u Ormuskom moreuzu, za koje Vašington odgovornost pripisuje Iranu. Uslijedili su američki vazdušni udari na više desetina vojnih ciljeva, nakon čega je predsjednik Donald Tramp poručio da je privremeni sporazum o prekidu sukoba sa Iranom praktično okončan.

    Istovremeno, napadi na katarske i saudijske tankere u vodama Omana pokazali su koliko brzo bezbjednosna situacija u Persijskom zalivu može izmaći kontroli i prerasti u širi regionalni sukob.

    Moguće uključivanje evropskih mornarica

    Dodatnu zabrinutost izazivaju informacije da Francuska i Velika Britanija razmatraju proširenje svog pomorskog prisustva u regionu kako bi zaštitile međunarodnu plovidbu.

    Ukoliko bi se to dogodilo, Ormuski moreuz mogao bi postati prostor u kojem istovremeno djeluju američke, evropske i regionalne vojne snage, što značajno povećava rizik od nenamjerne eskalacije.

    Stručnjaci upozoravaju da bi prisustvo većeg broja ratnih brodova, bez jasno definisanih pravila i koordinacije, moglo dovesti do novih incidenata koji bi lako mogli prerasti u otvoreni sukob.

    Smrt Hamneija dodatno zakomplikovala situaciju

    Veliku neizvjesnost unijela je i smrt ajatolaha Alija Hamneija, čija je višednevna državna sahrana predstavljena kao demonstracija jedinstva islamske republike.

    Ipak, iza tog simboličnog prikaza mnogi analitičari vide ozbiljna pitanja o stabilnosti političkog sistema i odnosima između vjerskog vrha, civilne vlasti i Revolucionarne garde.

    Upravo zbog toga mnogi smatraju da će obnavljanje pregovora između Vašingtona i Teherana biti znatno teže nego ranije, jer nije potpuno jasno ko ima posljednju riječ kada je riječ o vojnim operacijama i bezbjednosnoj politici.

    Diplomatija jedini izlaz iz krize

    Međunarodni analitičari smatraju da bi jedino uspostavljanje jasnog međunarodnog okvira za plovidbu kroz Ormuski moreuz moglo smanjiti rizik od novih sukoba, navodi “NationalNews”. Takav sporazum podrazumijevao bi precizna pravila o kretanju brodova, odgovornosti svih strana i jasnu definiciju šta predstavlja kršenje primirja.

    Dok diplomatski kanali između Irana i Zapada još nisu potpuno zatvoreni, ostaje otvoreno pitanje da li u Teheranu postoji jedinstven centar odlučivanja sposoban da garantuje sprovođenje bilo kakvog budućeg dogovora. Upravo odgovor na to pitanje mogao bi odrediti da li će Bliski istok krenuti ka smirivanju tenzija ili novom talasu sukoba.

  • Pucnjava u Šapcu: Ranjen Sandokan (VIDEO)

    Pucnjava u Šapcu: Ranjen Sandokan (VIDEO)

    Milan Ostojić, poznatiji kao Sandokan i bivši vođa takozvane šabačke grupe, ranjen je u srijedu uveče, 8. jula, oko 23 časa ispred tržnog centra u Šapcu.

    Pucnjava je uslijedila nakon svađe ispred jednog ugostiteljskog objekta. U Ostojića je navodno ispaljeno više hitaca, nakon čega je vozilom Hitne pomoći prevezen u bolnicu.

    Njegovo zdravstveno stanje za sada nije poznato.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by 192.RS (@192_rs)

    Kako se navodi, policija je nakon pucnjave blokirala dio grada, dok su se ulicama čule sirene.

    Osuđen zbog podstrekavanja na ubistvo

    Ostojić je bio vođa takozvane šabačke grupe, koja je 2010. godine optužena za više teških krivičnih djela na teritoriji Srbije.

    Članovi grupe teretili su se za pet ubistava i trgovinu drogom. Ostojić je osuđen na 20 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo Siniše Kromeka, dok je oslobođen optužbi za zločinačko udruživanje i trgovinu drogom.

    Apelacioni sud je 2015. godine smanjio kaznu na 10 godina zatvora, a iz zatvora je pušten 2018. godine.

    Policija intenzivno radi na rasvjetljavanju okolnosti pucnjave, prenosi Telegraf.

  • Novi američki napadi na Iran, Tramp zaprijetio Teheranu

    Novi američki napadi na Iran, Tramp zaprijetio Teheranu

    Sjedinjene Američke Države izvele su novi talas vazdušnih udara na vojne ciljeve u Iranu, nakon što je predsjednik Donald Tramp naredio odmazdu zbog nedavnih napada na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu.

    Istovremeno je upozorio Teheran da će odgovor Vašingtona biti “mnogo gori” ukoliko Iran nastavi da ugrožava međunarodnu plovidbu kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora.

    Iranski državni mediji prenijeli su da su snažne eksplozije odjeknule na više lokacija duž južne obale zemlje. Prema navodima agencije IRNA, ratni avioni nadlijetali su ostrvo Kiš, dok su eksplozije zabilježene u lučkim gradovima Bandar Abas, Konarak i Čabahar, gdje je u pojedinim dijelovima došlo i do prekida snabdijevanja električnom energijom.

    Tramp: Ako Iran ponovi napade, posljedice će biti mnogo teže

    Američki predsjednik poručio je na društvenoj mreži Truth Social da su napadi odgovor na, kako je naveo, iransko bombardovanje trgovačkih brodova.

    “Ovo je odmazda za jučerašnje bombardovanje brodova od strane Irana. Ako se to ponovi, posljedice će biti mnogo gore”, napisao je Tramp.

    Ranije tokom dana, govoreći na samitu NATO-a u Ankari, Tramp je izjavio da smatra kako je primirje sa Iranom praktično završeno, ali je istovremeno ostavio mogućnost nastavka diplomatskih razgovora, naglašavajući da očekuje da bi najnovija eskalacija mogla biti kratkog vijeka.

    CENTCOM: Cilj je zaštita slobode plovidbe

    Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su napadi usmjereni na slabljenje sposobnosti iranskih snaga da ugrožavaju slobodu plovidbe kroz Ormuski moreuz.

    U objavi na društvenoj mreži X navedeno je da Sjedinjene Države smatraju Iran odgovornim za “neopravdanu agresiju protiv komercijalnih brodova i njihovih posada”.

    Prema američkim vojnim podacima, u prethodnom talasu udara pogođeno je više od 80 vojnih ciljeva, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, obalske radare, protivbrodske raketne položaje i desetine brzih čamaca Iranske revolucionarne garde.

    Iran odgovorio napadima na američke baze

    Teheran je uzvratio napadima na američke vojne objekte u regionu. Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je gađala više američkih vojnih lokacija u Kuvajtu i Bahreinu.

    Kuvajtske vlasti tvrde da su presrele dvije balističke rakete i 13 bespilotnih letjelica, dok je iranska vojska saopštila da je napadnuta i baza Šeik Isa u Bahreinu. Američki vojni zvaničnik izjavio je da u tim napadima nije bilo poginulih američkih vojnika niti značajnije materijalne štete.

    Ormuski moreuz ponovo u centru krize

    Ormuski moreuz, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi približno petina svjetskog izvoza nafte i značajne količine tečnog prirodnog gasa, ponovo je postao glavno žarište sukoba između Vašingtona i Teherana. Nakon početka rata krajem februara, Iran je više puta poručio da želi potpunu kontrolu nad prolazom, najavio naplatu prolaska brodovima i zaprijetio napadima na plovila koja ne budu koristila rute koje odobri Teheran.

    Najnoviji napadi na trgovačke brodove dodatno su uzdrmali međunarodnu plovidbu, zbog čega su pojedine brodarske kompanije privremeno obustavile prolazak kroz ovo područje, dok je Međunarodna pomorska organizacija upozorila da je oko 6.000 pomoraca i dalje blokirano u regionu.

    Rastu cijene nafte i pozivi na smirivanje sukoba

    Obnova sukoba odmah se odrazila na svjetska tržišta energenata. Cijene nafte porasle su nakon Trampovih izjava da je primirje završeno, a dodatni rast uslijedio je poslije novih američkih udara zbog bojazni od dugotrajnijih poremećaja u transportu kroz Ormuski moreuz.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je sve strane na maksimalnu uzdržanost, dok su Pakistan i Katar, koji imaju važnu posredničku ulogu u pregovorima između Vašingtona i Teherana, apelovali na hitnu deeskalaciju i nastavak diplomatskih razgovora.

    Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči i premijer Katara tokom telefonskog razgovora naglasili su da regionalna pitanja moraju biti riješena političkim i diplomatskim putem, navodi rthk.