VRBAS Media

Autor: m88bogdanovic

  • Jedino BiH nema nijedan avion za spasavanje svojih građana

    Jedino BiH nema nijedan avion za spasavanje svojih građana

    Za razliku od Srbije, Hrvatske i Crne Gore, koje su letjelicama vlastitih avio-kompanija evakuisale svoje državljane iz oblasti Bliskog istoka, BiH nije imala priliku da munjevito djeluje na identičan način, jer nema nijedan svoj avion.

    Države regiona koje su evakuisale građane vlastitim avionima

    • Srbija – evakuacioni letovi kompanije Air Serbia
    • Hrvatska – repatrijacijski letovi za više od 700 državljana
    • Crna Gora – letovi nacionalne kompanije Air Montenegro
    • BiH – evakuacija uz pomoć drugih država i komercijalnih letova

    Tako je već 4. marta evakuacioni avion kompanije “Air Serbia”, sa 67 putnika, koji je poletio iz Šarm el Šeika, sletio na Beogradski aerodrom. Povratak državljana Srbije iz ratom zahvaćenih područja organizovala je Vlada Srbije, a na letu je bilo i državljana BiH.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije

    Nekoliko dana kasnije, odnosno 8. marta, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je saopštilo da je u njihovoj te organizaciji “Air Serbije”, do tada bezbjedno evakuisano 329 osoba i to 67 evakuacionim letom iz Šarm el Šeika i 262 letom iz Dubaija.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je juče, u ponedjeljak, da je u saradnji sa nacionalnom avio-kompanijom nastavilo misiju evakuacionih letova još jednim bezbjedno realizovanim letom iz Dubaija. U saopštenju se navodi da je specijalnim letom iz Dubaija u nedjelju naveče bezbjedno vraćeno kući 266 putnika.

    Na koga se oslanja Hrvatska

    Hrvatska se, pri evakuaciji svojih državljana, takođe oslanjala na vlastiti resurs. Organizovali su više letova, te do Zagreba dovezli više od 700 ljudi.

    U Hrvatsku je tako zbog američko-izraelskog sukoba s Iranom u subotu naveče stigao zadnji kontingent hrvatskih državljana koji su se našli na području Bliskog istoka. Posljednjim organizovanim repatrijacijskim letom u Hrvatsku je stiglo 123 putnika, koji su prethodno boravili u Kataru, Kuvajtu, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji. U avionu je bilo i pet putnika iz BiH.

    Na vlastite resurse oslonila se i Crna Gora. Već 3. marta naveče, prvi avion kompanije “Air Montenegro” sa državljanima Crne Gore evakuisanim iz Jordana, Egipta i ostalih zemalja Bliskog istoka, sletio je na podgorički aerodrom.

    I dok su, dakle, države u regionu po svoje državljane slale vlastite letjelice, BiH nema takvu mogućnost, jer već godinama nema sopstveni avion.

    Nemamo vlastitu avio-kompaniju

    Čak je prije nekoliko dana i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova BiH, direktno priznao da mi imamo problem, jer nemamo vlastitu avio-kompaniju.

    “Zemlje iz komšiluka su reagovale zato što imaju svoje avio-kompanije, a naše su pojeli komarci. Srbija i Hrvatska mogu poslati svoje avione, mi toga nemamo. Tučemo se na tržištu sa velikim kompanijama koje imaju cijene koje i nisu baš tako pristojne, ali su okolnosti vanredne”, rekao je Konaković.

    Riječ stručnjaka

    Alen Šćurić, stručnjak za avijaciju, ističe da nacionalna avio-kompanija i te kako znači nacionalnom avio-saobraćaju.

    “Kada je imate, vi na nju možete utjecati, ona će vam otvoriti određene linije koje su vama i te kako bitne. Onda će vam i cijene letova biti daleko niže”, rekao je Šćurić.

    Međutim, dodaje on, kada ste vi velika država, onda je imati nacionalnu avio-kompaniju i prihvatljivo i bitno, kao što je, recimo, slučaj Srbije.

    “Čak kada ste i relativno veliki, imate nacionalnu kompaniju kao što je Hrvatska, ili ako ste turistički jaka sila, onda je imate kao što je, recimo, slučaj u Crnoj Gori. BiH nije ni turistička ni velika zemlja i jako je upitno da li je treba imati. Imali smo dva pokušaja nacionalne avio-kompanije u BiH i oba su bila totalni fijasko. Imali smo i nekoliko pokušaja privatnih kompanija pa je i to propalo”, podsjetio je Šćurić.

    Enormni troškovi

    BiH, dodaje on, u ovom momentu može imati maksimalno četiri aviona u svojoj nacionalnoj avio-kompaniji, a to je premalo, jer ih treba bar deset da bi iole bilo isplativo, jer sve ispod toga stvara enormne troškove.

    “Da biste pokrenuli nacionalnu avio-kompaniju, trebate bar 50 miliona evra. Ima li ih BiH i kada će se oni vratiti da bi se takva investicija isplatila? Svi znamo kako funkcioniraju takve kompanije u BiH, kako se zapošljavaju ljudi itd. Ja, iskreno, nisam najsigurniji da bi to bila uspješna priča u BiH i da bi se to BiH isplatilo”, pojasnio je Šćurić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Orban: Od ponoći ograničenje cijene benzina i dizela

    Orban: Od ponoći ograničenje cijene benzina i dizela

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Vlada ograničava cijenu benzina i dizela zbog situacije sa naftom na Bliskom istoku.

    Ograničenje stupa na snagu u ponoć, a utvrđeno je da bi se mađarski građani, poljoprivrednici i preduzetnici zaštitili od visokih cijena goriva.

    Orban je rekao da će cijena benzina biti 595 forinti /1,51 evro/, a dizela 615 forinti /1,56 evra/.

    “Kako bi se ove cijene održale biće otvorene državne rezerve”, naveo je Orban.

    On je naveo da će se zaštićena cijena odnositi samo za vozila sa mađarskim registarskim tablicama i da će važiti za fizička lica, poljoprivrednike, prevoznike i preduzetnike.

    Zbor rata na Bliskom istoku i iranske blokade Ormuškog moreuza cijena nafte “brent” po barelu porasla je do jutros na 120 dolara.

  • Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Ukrajina je poslala presretače dronova i tim eksperata za bespilotne letjelice kako bi zaštitila američke vojne baze u Jordanu, a ukrajinski stručnjaci krenuli su dan nakon što je Vašington u četvrtak, 5.marta, zatražio pomoć od Kijeva, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski za “Njujork tajms” (The New York Times).

    Kako Ukrajina obara napadačke dronove:

    • teški mitraljezi protiv sporih dronova
    • rakete koje ispaljuju lovci F-16
    • elektronski sistemi za ometanje signala
    • domaći dronovi presretači
    • kombinacija radarskog nadzora i protivvazdušne odbrane

    Ukrajina reagovala nakon zahtjeva Vašingtona

    “Odmah smo reagovali”, rekao je Zelenski, dodajući da je odgovorio da će, naravno, poslati ukrajinske stručnjake.

    Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države tražile pomoć Ukrajine, navodi list.

    Rat u Iranu otvorio novi front saradnje

    Američko-izraelski rat u Iranu dao je Kijevu priliku da iskoristi svoje teško stečeno znanje i naprednu tehnologiju na novom frontu, a Ukrajina je spremno ponudila pomoć američkim snagama i njihovim bliskoistočnim saveznicima u odbrani od vrsta iranskih dronova koje Rusija godinama koristi na ukrajinskom frontu, prenio je njujorški list.

    Zelenski je rekao da je takođe vidio obavještajne podatke koji pokazuju da dronovi koji sada izlijeću iz Irana imaju ruske komponente, a američki list navodi da nije mogao da potvrdi ove tvrdnje.

    Ukrajinski lider je ukazao da želi da pomogne zemljama Bliskog istoka, ali da takođe mora da uravnoteži te zahtjeve sa potrebama Ukrajine kod kuće, gdje je rat ušao u petu godinu.

    Zelenski je napomenuo da neke zemlje Bliskog istoka imaju “veoma jake odnose sa Rusijom“.

    “Zato sam rekao, gledajte, možda mogu da razgovaraju sa Rusima, a Rusi će napraviti pauzu“, rekao je on, dodajući da, u ovom slučaju, Ukrajina naravno može da pomogne u odbrani zemalja Bliskog istoka.

    Kako je Zelenski naveo, u danima nakon što je počeo američko-izraelski rat u Iranu, on i njegov tim su odgovarali na pozive lidera u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Kuvajtu, Kataru Saudijskoj Arabiji koji su tražili pomoć.

    On je dodao da će drugi tim ukrajinskih stručnjaka otputovati na Bliski istok kako bi pomogao tamošnjim zemljama da procijene kako mogu da se zaštite od iranskih dronova, pored lansiranja skupih presretača Patriot.

    Problem skupih Patriot raketa

    Tih raketa je malo, a samo 620 najnaprednijih Patriot raketa isporučeno je vojskama 2025. godine, i to je bio rekordan nivo, navodi list.

    Prema riječima Zelenskog i evropskog komesara za odbranu Andrijusa Kubiliusa, u prvih nekoliko dana rata u Iranu, zemlje Bliskog istoka su ispalile više od 800 Patriot raketa.

    Ta baražna vatra je korišćena za suzbijanje više od 2.000 jednosmjernih iranskih dronova za napad i više od 500 balističkih raketa.

    Kako je naveo savjetnik Zelenskog, Dmitro Litvin, za četiri godine rata u Ukrajini, Kijev je dobio samo oko 600 raketa Patriot.

    Ukrajina ima i izuzetno stručno znanje o borbi protiv dronova, a jedan od njih usmrtio je šest pripadnika američke vojske u komandnom centru u Kuvajtu prošle sedmice, navodi “Njujork tajms”.

    Iako je iranska paljba balističkih raketa sada usporena dok SAD i Izrael napadaju iransku vojsku, količina dronova se nije smanjila.

    Rusija je usvojila iranske dronove, poznate kao Šahedi, i napravila je svoju verziju po uzoru na originalni iranski proizvod.

    U početku nakon ruske invazije, Ukrajina je ponekad koristila skupe rakete, ili još skuplje presretače Patriot da bi oborila Šahede, a to se brzo pokazalo neodrživim, navodi list.

    Proizvodnja Šaheda košta i do 50.000 dolara, dok presretačka raketa Patriot američke proizvodnje košta više od 3 miliona dolara.

    Kako je Ukrajina razvila efikasnu odbranu od dronova?

    Tako se Ukrajina prilagodila, koristeći teške mitraljeze, jeftinije rakete koje ispaljuju  lovci F-16, elektronske ometače i nove dronove presretače proizvedene u Ukrajini.

    Ukrajina sada može da uništi većinu ruskih jednosmjernih dronova za napad, pokazuju podaci ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

    U februaru je Rusija poslala oko 5.000 dronova u ukrajinske gradove, a Kijev je oborio oko 87 odsto njih, prenio je “Njujork tajms”.

  • Ivica Dačić se oglasio iz bolnice: “Vratio sam se, živote”

    Ivica Dačić se oglasio iz bolnice: “Vratio sam se, živote”

    Ministar policije Srbije Ivica Dačić oglasio se na Instagramu prvi put od odlaska u bolnicu krajem februara.

    Dačić je, podsjetimo, 25. februara hitno hospitalizovan na Klinici za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije i to zbog obostrane upale pluća.

    U emotivnoj poruci zahvalio je svima koji su bili uz njega i poručio da se polako oporavlja.

    Kako je naveo, i dalje se nalazi u bolnici, ali bi uskoro trebalo da bude pušten na kućno liječenje.

    Pet dana između života i smrti

    „Dragi prijatelji, prvi put vam se obraćam posle tog strašnog dana 25. februara. Vratio sam se u život! Još sam u bolnici, ali Konzilijum koji je formirao ministar Lončar mi je najavio da bih ovih dana trebalo da izađem i lečenje nastavim u kućnim uslovima“, napisao je Dačić.

    Dodao je da mu je taj dan promijenio pogled na mnoge stvari u životu.

    „Taj crni dan mi je jasno ukazao šta i ko bi trebalo da budu moji prioriteti. Dan u kojem sam usnuo na odlasku iz života, pet dana bez svesti na ivici između života i smrti, i mog ponovnog buđenja na dan rođenja moga pokojnog oca Desimira, 2. marta.“

    Zahvalnost ljekarima i svima koji su pružili podršku

    Dačić je posebno zahvalio ljekarima i medicinskom osoblju koji su brinuli o njemu tokom liječenja.

    „Hvala svima koji ste verovali, strepeli i molili se za mene. Neka vam se dobrim sve vrati. Hvala divnim lekarima i medicinskom osoblju Klinike za pulmologiju Univerzitetskog Kliničkog centra.“

    Istakao je i zahvalnost svima koji su mu pružili podršku tokom najtežih dana.

    „Hvala onima što su bili uz mene, hvala i onima koji nisu, jer su mi pomogli da shvatim da moju pažnju nisu ni zasluživali.“

    Poruka porodici i prijateljima

    Posebnu zahvalnost uputio je porodici, prijateljima i političkim saradnicima.

    „Hvala mom bratu Aleksandru Vučiću, mojoj porodici, prijateljima i partijskim drugovima i drugaricama, državnim organima, crkvi, svima koji ste se molili da me Gospod sačuva i zaštiti.“

    Na kraju poruke prisjetio se i pokojnog kantautora Kemala Montena.

    „Pre više od 15 godina Kemal Monteno i ja smo zajedno pevali njegovu pesmu, za koju nisam ni slutio da ću je živeti. Vratio sam se, živote! Hvala svima koji su pomogli da mi ne bude suđeno, jer nema smrti bez sudnjega dana. Hvala svima“, poručio je Dačić.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Ivica Dačić (@ivica.dacic.rs)


    Dačić je nakon hospitalizacije, podsetimo, intubiran i priključen na respirator, a uz pomoć mehaničke podrške za disanje je disao sve do 2. marta

  • Šta čeka CIK: Ponude otvorili 2. februara, još nisu izabrali dobavljača

    Šta čeka CIK: Ponude otvorili 2. februara, još nisu izabrali dobavljača

    Iako je Centralna izborna komisija BiH prije više od mjesec dana javno otvorila ponude pristigle na međunarodni tender za nabavku sistema i opreme za digitalizaciju izbornog procesa, do danas nije izabran najpovoljniji ponuđač.

    U kojoj fazi je postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača

    U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nisu nam odgovorili na pitanje u kojoj fazi je postupak izbora najpovoljnijeg ponuđača, ali su nam nedavno rekli da se čeka da komisija koja razmatra ponude završi svoj posao i da će konačnu riječ o svemu donijeti CIK.

    Međutim, prema nezvaničnim informacijama komisija je već završila svoj posao, i kao najpovoljnijeg “izabrala” konzorcijum koji čine “Planet Soft” iz Banjaluke, “Katarina” iz Mostara, “Core” iz Sarajeva te “Miru System”, kompanija iz Južne Koreje. Oni su za taj posao, odnosno nabavku skenera i biometrijskih uređaja za identifikaciju ponudili cijenu od 57,7 miliona KM sa rokom isporuke od 90 dana. To je ubjedljivo najniža ponuda, ostale tri ponude kretale su se od 74 do 104 miliona KM sa rokom isporuke koji se kreće od 170 do 180 dana.

    “Komisija je pregledala ponude, od četiri, tri zadovoljavaju i sada to treba da dođe na sjednicu CIK-a da se odluči. Kada će to biti, niko ne zna, jedna priča je da postoji žalba na otvaranje ponuda i da se čeka završetak tog postupka, a druga je da CIK ne želi da nastavi s tim dok se ne izmijeni Izborni zakon BiH”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

    CIK ponude pristigle na tender otvorio 2. februara

    Inače, CIK je ponude pristigle na tender otvorio 2. februara i prvobitne procjene bile su da će najpovoljnijeg ponuđača izabrati do kraja tog mjeseca. U slučaju da CIK u narednim danima i donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, tek tada slijede rokovi za žalbe.

    “Treba mijenjati zakon i odluke po žalbama se u slučajevima koji su vezani rokovima, kao što su izbori, moraju donositi prije”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik CIK-a.

    U slučaju da CIK uskoro i donese odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, i sa njim potpiše ugovor, veliko je pitanje može li se do oktobarskih izbora završiti cijeli posao s obzirom na to da sam CIK treba da provede edukacije, zaposli inženjere, organizuje transport uređaja itd.

    Da li nove tehnologije uopšte mogu biti korištene

    Treba napomenuti i da još nije jasna situacija, da li nove tehnologije uopšte mogu biti korištene s obzirom na sam Izborni zakon BiH, koji kaže da se glasovi i dalje broje ručno i kojim je propisan izgled glasačkog listića, a koji je prevelik za bilo koji skener. Upravo iz tih razloga CIK je tražio izmjene Izbornog zakona BiH i još u oktobru tu inicijativu uputio u Parlamentarnu skupštinu BiH, međutim do danas o tome niko nije razmatrao.

    Podsjećanja radi, osim konzorcijuma koji predvodi “Planet Soft” iz Banjaluke, ponude su dostavili i firma “Provis” iz Bijeljine. Oni su ponudili cijenu od 104.110.500 KM plus PDV i rok od 180 dana.

    Dalje, kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a, sa rokom isporuke od 170 dana.

    Kompanija “Smartmatic” iz Sarajeva dostavila je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač daje popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.

    U BiH ima 5.400 biračkih mjesta, a osim nabavke opreme, za svako od njih logistički izazov biće prevoz, instalacija i demontaža te opreme kao i upravljanje cijelim sistemom.

     

  • Koje zemlje će osjetiti najveći ekonomski udar zbog rata u Iranu?

    Koje zemlje će osjetiti najveći ekonomski udar zbog rata u Iranu?

    Napad Donalda Trampa na Iran nanijeće veći udar evropskim i azijskim ekonomijama nego samim Sjedinjenim Američkim Državama, koje će djelimično biti zaštićene od posljedica zahvaljujući velikom domaćem energetskom sektoru, kažu analitičari za Financial Times.

    SAD djelimično zaštićene zahvaljujući energetskom sektoru

    SAD su neto izvoznik prirodnog gasa od 2017. i nafte od 2020. godine, pokazuju zvanični podaci, što znači da njihov vlastiti energetski sektor ima koristi od naglog rasta cijena, iako će prosječno američko domaćinstvo biti snažno pogođeno rastom cijena benzina.

    Nasuprot tome, evropske i azijske ekonomije koje se oslanjaju na uvoz energije suočavaju se s mnogo oštrijim skokom inflacije, djelimično zato što su cijene prirodnog gasa na tim tržištima nestabilnije nego u SAD-u i već su porasle, a to gorivo je ključno na njihovim domaćim energetskim tržištima.

    “SAD su zaštićene, ali ne i imune na štetu”, rekao je James Knightley iz banke ING. To je zato što SAD neće pretrpjeti prekide u snabdijevanju ključnim sirovinama kakvi će se vidjeti drugdje, tvrdi on.

    “Svi će biti u lošijoj situaciji jer je suština ovoga da ste učinili ključni faktor proizvodnje skupljim, ali će to imati neujednačen uticaj među državama”, složio se David Aikman, direktor think-tanka National Institute of Economic and Social Research (Niesr).

    Skok cijena nafte i gasa nakon izbijanja sukoba

    Cijena nafte Brent skočila je gotovo 30 posto prošle sedmice nakon izbijanja rata, dok su evropske cijene gasa sedmicu završile oko dvije trećine više.

    Rast je podstaknut strahovima od dugotrajnog poremećaja isporuka kroz Hormuški moreuz, ključnu arteriju za energetski promet, kao i gubitkom proizvodnje drugdje na Bliskom istoku.

    Ako se zadrže, više cijene će potaknuti inflaciju, smanjiti kupovnu moć domaćinstava i naštetiti rastu BDP-a u ekonomijama širom svijeta. Centralne banke mogle bi biti prisiljene da duže zadrže kamatne stope na sadašnjem nivou ili čak dodatno pooštre monetarnu politiku, dok se vlade suočavaju s dodatnim fiskalnim opterećenjem ako odluče intervenisati na energetskim tržištima kako bi ublažile posljedice za birače.

    Promjene cijena energije služe kao “snažan mehanizam preraspodjele dohotka među državama”, rekla je Qian Wang, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u Vanguardu.

    Izvoznici nafte će sačuvati veći dio neočekivane dobiti, ali potrošači imaju tendenciju da odmah smanje potrošnju, dok finansijska tržišta trpe udar, što znači da će ukupna globalna potražnja oslabiti.

    Ozbiljnost posljedica ovisiće ne samo o tome koliko će cijene porasti, već i o trajanju tog rasta te o tome šta će vlade učiniti kako bi pokušale ublažiti teret za potrošače.

    Evropa među najranjivijima zbog zavisnosti od uvoza gasa

    Rast cijena gasa nadmašio je povećanje troškova sirove nafte. To će biti skupo za evropske ekonomije poput Italije, Njemačke i Velike Britanije koje su snažno ovisne o uvozu gasa, prenosi Klix.

    Analiza 15 ekonomija koju je proveo Oxford Economics sugeriše da će skok troškova energije ostaviti najveći trag u Italiji, gdje bi inflacija u četvrtom kvartalu ove godine mogla porasti za više od jedan procentni poen u odnosu na ranije prognoze te konsultantske kuće.

    Evrozona u cjelini i Velika Britanija vidjeće povećanje projicirane inflacije za više od pola procentnog poena. Nasuprot tome, inflacija u SAD-u u četvrtom kvartalu biće povećana za samo 0,2 procentna poena, dok će Kanada biti najmanje pogođena, prema toj analizi.

    Azijske ekonomije takođe izložene riziku

    Kina, Indija i Južna Koreja veliki su uvoznici nafte i gasa koji se dopremaju iz Perzijskog zaljeva, što ih takođe čini ranjivima. Kina, na primjer, uvozi 70–75 posto svoje potrošnje sirove nafte. Veliki dio njenog uvoza s Bliskog istoka prolazi kroz Hormuški moreuz.

    Međutim, Kina se može osloniti na veće zalihe nafte i izvršiti pritisak na rafinerije da obustave izvoz dok štiti vlastite zalihe. Takođe ima mogućnost da se okrene uvozu iz Rusije.

    Wang je tvrdila da bi kineska vlada mogla intervenisati kako bi ograničila prenošenje rasta cijene sirove nafte na maloprodajnu cijenu benzina te da bi čak i nešto viša inflacija mogla biti dobrodošla s obzirom na uporne “deflacijske pritiske” u zemlji.

    Energetski izvoznici među rijetkim dobitnicima

    Veliki izvoznici energije poput Norveške i Kanade vidjeće “jednoznačno pozitivnije” učinke jer će iskoristiti više cijene, a pritom izbjeći prijetnje proizvodnji i prihodima s kojima se suočavaju bliskoistočni dobavljači poput Katara, rekli su analitičari Capital Economicsa.

    Revolucija škriljca pretvorila je SAD u energetsku supersilu tokom protekle dvije decenije, učinivši je najvećim proizvođačem nafte i gasa na svijetu.

    To znači da će američki proizvođači ubrati koristi od viših cijena, posebno ako se sukob oduži i cijene ostanu povišene.

    Skok cijena benzina i politički rizik za Trampa

    Američke dionice našle su se pod manjim pritiskom nego neka tržišta u Evropi i Aziji otkako je sukob počeo, što sugeriše da neki investitori računaju na manji negativan uticaj na BDP u Sjevernoj Americi nego u drugim velikim ekonomijama.

    Visoka američka proizvodnja djelimično štiti potrošače, naročito kod prirodnog gasa, gdje je globalno tržište donekle fragmentisano. Dok su evropske i azijske cijene gasa naglo porasle prošle sedmice, američke cijene su samo blago porasle.

    Nedostatak slobodnog kapaciteta za ukapljivanje LNG-a i izvoz ograničiće mogućnost američkih proizvođača da izvoze gas na druga tržišta, što će pomoći da se cijene gasa u Americi drže pod kontrolom, rekao je David Oxley iz Capital Economicsa, opisujući SAD kao “gasno ostrvo”.

    Ali kod nafte, gdje je tržište globalnije, američki potrošači vjerovatno će osjetiti pritisak. West Texas Intermediate, američka referentna cijena sirove nafte, prošle sedmice zabilježila je najveći sedmični rast otkako se vode evidencije od 1983. godine.

    To je podstaklo skok cijena benzina u SAD-u, koje su u petak dosegle 3,32 dolara po galonu, prema podacima AAA, u odnosu na 2,98 dolara sedmicu ranije, što je njihov najviši nivo od 2024. godine.

    Centralne banke suočene s novim inflacijskim pritiscima

    Cijene nafte dodatno su porasle u ponedjeljak, pri čemu je Brent, međunarodni referentni standard, skočio 25 posto u trgovanju u Aziji na 116,17 dolara po barelu. West Texas Intermediate, američki pokazatelj, porastao je 28 posto na 116,29 dolara.

    Goldman Sachs je upozorio da bi, ako se kriza nastavi tokom cijelog marta, cijene nafte “vjerovatno” premašile vrhunce iz 2008. i 2022. godine kada je Brent prešao 147 dolara po barelu, a benzin premašio 5 dolara po galonu.

    Rast cijena predstavlja rizik za Trumpa i prijeti da pogorša krizu pristupačnosti koja je postala njegova najveća politička slabost među biračima uoči ključnih izbora za Kongres u novembru.

    Mnoge studije pokazuju da rast cijena benzina posebno pogađa siromašnije Amerikance, jer oni češće rade poslove koji zahtijevaju više putovanja cestom i troše veći dio prihoda na gorivo.

    Ekonomski udžbenici sugerišu da centralni bankari mogu “zanemariti” skokove cijena energije, na osnovu pretpostavke da oni izazivaju privremeni rast potrošačkih cijena, koji bi se zatim smanjio ako su inflacijska očekivanja domaćinstava dobro ukorijenjena. Smanjujući budžete domaćinstava, rast troškova energije na kraju dovodi do slabije potražnje koja može pomoći u obuzdavanju inflacije.

    Međutim, nedavno iskustvo visokih stopa inflacije nakon pandemije Covid-19 i potpune invazije Rusije na Ukrajinu znači da su inflacijska očekivanja domaćinstava u nekim zemljama viša. Radnici su tokom tog perioda tražili veće plate, a kompanije su mijenjale svoje strategije određivanja cijena.

    Zbog toga je, rekao je Michael Saunders iz Oxford Economicsa, “ažurirani priručnik” za centralne bankare da u slučaju energetskog šoka “budu spremni da se suprotstave rizicima viših inflacijskih očekivanja i dugotrajnije inflacije oštrijom retorikom i strožom monetarnom politikom ili manjim ublažavanjem nego što se ranije očekivalo”.

    To se već odrazilo na tržištima novca. Investitori sada ne samo da očekuju da će Banka Engleske zadržati kamatne stope nepromijenjene u svojoj objavi 19. marta, već više u potpunosti ne uračunavaju ni jedno dodatno smanjenje sa 3,75 posto prije kraja godine. Prije sukoba, swap ugovori su u potpunosti uračunavali dva smanjenja od po četvrtinu procentnog poena ove godine.

    U međuvremenu, u evrozoni investitori već počinju uračunavati mogućnost povećanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke kao odgovor na novu prijetnju inflacijom, iako kreatori politike insistiraju da je prerano donositi zaključke.

    U SAD-u je predsjednik Federalnih rezervi Jay Powell već nagovijestio da će centralna banka vjerovatno zadržati kamatne stope na sadašnjem nivou u skorijem periodu, što je stav koji bi mogućnost inflacijskog skoka vjerovatno dodatno učvrstila.

    Prognoze o smanjenju kamatnih stopa na tržištu terminskih ugovora su smanjene, pri čemu trgovci sada očekuju jedno do dva smanjenja ove godine umjesto dva do tri, a prvo se očekuje u septembru umjesto u julu.

  • Vučić: Imamo dizela i benzina za 90 dana

    Vučić: Imamo dizela i benzina za 90 dana

    Srbija ima rezerve dizela i benzina za 90 dana, a kerozina za 35 dana i to ne računajući vojne rezerve, izjavio je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On je naveo da Srbija ima veće rezerve od onih koje je već saopštio na prezentaciji programa “Srbija 2030-2035”.

    – Imamo veće rezerve, ja sam računao ono što stoji u našim skladištima, to su naše strateške i dugoročne rezerve nafte i naftnih derivata. Imamo i ono što rafinerija dobija preko ЈANAF-a i ono što se već nalazi u rafineriji – rekao je Vučić.

    On je dodao da je sinoć zamolio premijera Srbije Đuru Macuta da Vlada donese odluku o zabrani izvoza i to nakon što je vidio da su nestašice na pojedinim pumpama i da “prelaze iz Austrije u Sloveniju do Crne Gore”.

    Vučić je rekao da je cilj da se vojne rezerve nikada ne diraju i da uvijek budu spremne, te naglasio da Srbija nastoji da sačuva stabilnost, a posebno stabilnost cijena.

  • Trampov plan za Gazu na čekanju zbog američko-izraelskog napada na Iran

    Trampov plan za Gazu na čekanju zbog američko-izraelskog napada na Iran

    Plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze od prošle nedjelje je na čekanju zbog toga što su SAD i Izrael zajednički napali Iran i izazvali eskalaciju rata na širem području Persijskog zaliva, izjavila su tri izvora sa direktnim uvidom u pregovore.

    Ova pauza preti da zaustavi sprovođenje Trampove mirovne inicijative za Bliski istok nazvane Odbor za mir, koju je nedavno predstavio kao glavni cilj svoje spoljne politike, navodi Rojters.

    Do ovog zastoja je došlo nepunih mesec dana nakon što je Tramp obezbijedio milijarde dolara za Gazu od arapskih država koje se sada suočavaju sa iranskim napadima i eskalacijom sukoba na širem području Persijskog zaliva.

    Zaha Hasan iz vašingtonske Karnegijeve fondacije za međunarodni mir izjavila je da arapske zemlje, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, koje su obećale sredstva za Odbor za mir, u ovom trenutku možda dovode u pitanje svoje učešće u Trampovoj inicijativi i razmatraju da li je to “zaista dobro potrošen novac”.

  • Najviše nekretnina prometovano u Banjaluci i Bijeljini, najskuplji stan na Јahorini

    Najviše nekretnina prometovano u Banjaluci i Bijeljini, najskuplji stan na Јahorini

    U Republici Srpskoj prošle godine prometovano je ukupno 37.950 nepokretnosti, čija je ukupna ostvarena cijena 1,37 milijardi KM, što je 210 miliona KM više u odnosu na godinu ranije, saopšteno je iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

    Prema podacima iz Registra cijena nepokretnosti Republike Srpske, u prošloj godini registrovana su ukupno 18.172 kupoprodajna ugovora, što je za 2,5 odsto više u odnosu na 2024.

    Najveći broj prometovanih nepokretnosti zabilježen je u Banjaluci i Bijeljini, dok je najviše prometovano poljoprivrednim zemljištem.

    Prosječna cijena stana po metru kvadratnom u Republici Srpskoj iznosila je 2.567 KM po metru kvadratnom i za 115 KM je veća nego 2024. godine.

    Cijena najskupljeg prometovanog stana od 66,8 metara kvadratnih iznosila je 798.000 KM i evidentirana je na Јahorini u opštini Pale u objektu izgrađenom 2024. godine.

    – Ovaj stan je ujedno i najskuplji prometovani, čija je cijena iznosila 11.946 KM po metru kvadratnom i prometovan je između dva pravna lica – navedeno je u saopštenju.

    Najveća prosječna cijena stana po kvadratnom metru zabilježena je na Јahorini u opštini Trnovo i iznosila je 4.689 KM po metru kvadratnom.

    Cijena najskuplje prometovane garaže iznosila je 70.000 KM u banjalučkom naselju Nova Varoš. Riječ je o garaži od 34 metra kvadratna sa dva mjesta u objektu izgrađenom 2011. godine.

    U istom banjalučkom naselju evidentirana je i cijena najskupljeg prometovanog garažnog mjesta u objektu od 4.065 KM po metru kvadratnom, površine je 12,3 metara kvadratnih i nalazi se u objektu izgrađenom 2024. godine.

    Cijena najskuplje prometovane kuće u Republici Srpskoj iznosila je 600.000 KM i evidentirana je u trebinjskom naselju Gradina. Riječ je o kući površine 316 metara kvadratnih sa zemljištem uz objekat od 457 metara kvadratnih. Kuća je sagrađena 1967. godine.

    Cijena najskuplje poslovne nepokretnosti u Republici Srpskoj iznosila je 2.000.000 KM i evidentirana je u naselju Lukavica u Istočnom Novom Sarajevu. Površina objekta sagrađenog 2002. godine iznosi 1.664 metra kvadratna, a površina zemljišta uz objekat je 520 metara kvadratnih.

    Najskuplje građevinsko zemljište plaćeno je 5.200.000 KM, površine je 16.206 metara kvadratnih, a nalazi se u banjalučkom naselju Lazarevo.

    Cijena najskupljeg poljoprivrednog zemljišta bila je 300.000 KM za površinu od 12.630 metara kvadratnih i evidentirana je u Bijeljini.

    Ovo je ujedno i najskuplje prometovano poljoprivredno zemljište po metru kvadratnom sa cijenom od 23,8 KM.

    Prema podacima Registra cijena nepokretnosti, od 1. januara 2017. godine do 31. decembra 2025. godine registrovan je ukupno 129.451 kupoprodajni ugovor u kojem je prometovano ukupno 264.475 nepokretnosti, čija je ukupna ostvarena cijena 7.911.076.738 KM.

    Iz RUGIPP-a su napomenuli da objavljeni podaci u godišnjem izvještaju zavise od kvaliteta podataka u kupoprodajnom ugovoru i podataka koje učesnik u prometu upisuje u upitnik prilikom predaje zahtjeva za promjenu upisa prava vlasništva u evidencijama Uprave.

     

  • Preminula Slobodanka Omić, direktorica i vlasnica kompanije Didaco

    Preminula Slobodanka Omić, direktorica i vlasnica kompanije Didaco

    Slobodanka Omić, direktorica i vlasnica Didaco commerce preminula je juče, 8. marta.

    Iz ove kompanije su se oprostili od Omićeve koja je vlasnica ovog preduzeća zajedno sa suprugom Emirom.

    “Tužnog srca i sa velikim  bolom Vam javljamo da je dana 8. marta 2026. godine, nakon duge i teške bolesti, preminula  naša draga direktorica Slobodanka Omić, supruga vlasnika preduzeća Didaco commerce Emira Omića”, saopštili su iz kompanije Didaco commerce.

    Naveli su da će se sahrana obaviti 11. marta u 14 časova, na Centralnom gradskom groblju u Vrbanji.