Sve više ljudi prvo pita ChatGPT za dijagnozu, a tek onda odlazi kod ljekara. Dok jedni tvrde da im je vještačka inteligencija pomogla da konačno otkriju uzrok zdravstvenih problema, ljekari upozoravaju da AI ne može da zamijeni pregled, iskustvo i kliničku procjenu.
Gdje je granica između korisnog digitalnog savjetnika i opasne samodijagnoze?
Vještačka inteligencija postaje sve češći sagovornik kada je zdravlje u pitanju. Mnogi danas prije odlaska kod ljekara otvore ChatGPT, Gemini ili Grok, opišu simptome, pošalju laboratorijske nalaze ili medicinsku dokumentaciju i pokušaju da saznaju šta bi moglo da stoji iza njihovih tegoba.
Dok jedni ove alate koriste kako bi bolje razumjeli ono što im je ljekar rekao ili da bi se pripremili za pregled, drugi tvrde da su upravo zahvaljujući vještačkoj inteligenciji došli do dijagnoze do koje ljekari prethodno nisu uspjeli da dođu. Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da AI može biti koristan izvor informacija, ali nikako zamjena za pregled, dijagnostiku i mišljenje specijaliste.
Fotografija iz zdravstvene ustanove pokrenula raspravu
Koliko je ova pojava uzela maha pokazuje i fotografija koja je posljednjih dana postala viralna na društvenim mrežama. Na njoj je prikazano obavještenje navodno postavljeno u jednoj zdravstvenoj ustanovi.
U poruci piše da preporuke dobijene od ChatGPT-a ili drugih alata vještačke inteligencije ne predstavljaju razlog za pregled, kao i da raspravljanje sa ljekarom o zaključcima koje je donio AI nije primjeren način komunikacije.
Autentičnost fotografije nije potvrđena, a pojedini korisnici su se našalili da je i samo obavještenje možda napisala vještačka inteligencija. Ipak, mnogo više pažnje privukla su iskustva ljudi koja su uslijedila u komentarima.
Pacijenti tvrde da im je AI pomogao da dođu do prave dijagnoze
Brojni korisnici opisali su situacije u kojima su mjesecima obilazili ljekare bez konkretnog odgovora, dok im je razgovor sa nekim od AI alata ukazao na mogući uzrok problema.
Jedna korisnica napisala je da joj je ChatGPT pomogao nakon što je dugo išla “od ljekara do ljekara”, a da niko nije uspijevao da utvrdi zbog čega ima zdravstvene tegobe.
Slično iskustvo podijelio je i jedan korisnik LinkedIna. Naveo je da je skoro osam mjeseci liječio povredu koljena, ali da tri ortopeda nisu postavila tačnu dijagnozu. Kada se ponovo povrijedio, zamolio je Grok da analizira rendgenski snimak, a, kako tvrdi, alat je za manje od jednog minuta ukazao na pravi problem.
U komentarima su se nizala i druga slična iskustva.
Pojedini korisnici tvrde da ih je upravo razgovor sa AI usmjerio ka odgovarajućem specijalisti, koji je kasnije potvrdio dijagnozu i započeo liječenje. Jedan od njih napisao je da trenutno isprobava terapiju koju mu je predložila vještačka inteligencija, uz opasku da je, prema njegovom mišljenju, hirurgija i dalje oblast u kojoj tehnologija ne može da zamijeni ljekare.
Iako ovakve priče postaju sve češće, stručnjaci upozoravaju da pojedinačna iskustva ne znače da vještačka inteligencija može pouzdano da postavlja dijagnoze. Posljednjih godina objavljeno je više istraživanja koja pokazuju da veliki jezički modeli u pojedinim situacijama mogu veoma precizno da povežu simptome sa mogućim oboljenjima. Međutim, ti rezultati uglavnom dolaze iz kontrolisanih uslova i ne mogu da zamijene pregled, razgovor sa pacijentom i kliničku procjenu koju obavlja ljekar.
Gemini ga je odveo do gastroenterologa
Svoje iskustvo za Forbes Srbija ispričao je i sagovornik R. M, koji tvrdi da mu je upravo Gemini pomogao da pronađe uzrok problema sa kojima se dugo borio.
Kako kaže, sve je počelo liječenjem visokog krvnog pritiska. Poslije prvobitne terapije uvedeni su dodatni lijekovi, ali su se ubrzo pojavili napadi aritmije i ubrzan puls u mirovanju. Zbog toga je obilazio različite specijaliste, radio brojne preglede i više puta završio u hitnoj službi.
Tek nakon razgovora sa Geminijem dobio je sugestiju da bi uzrok njegovih tegoba mogla da bude hijatus hernija, odnosno želudačna kila.
Poslije zakazanog pregleda kod gastroenterologa i gastroskopije ispostavilo se da je upravo ta dijagnoza bila tačna. Kako navodi, nijedan od ljekara koje je prethodno obišao nije ga uputio na gastroenterološki pregled.
“To je samo nastavak priče o doktoru Guglu”
Predsjednik Udruženja pacijenata Savo Pilipović smatra da je sve veći broj ljudi koji zdravstvene savjete traže od ChatGPT-a logičan nastavak prakse poznate kao “pitaj doktora Gugla”.
On za Forbes Srbija ocijenjuje da tome doprinosi stanje zdravstvenog sistema.
Dugo čekanje na preglede, otežan pristup ljekarima i složene procedure, prema njegovim riječima, podstiču ljude da odgovore pokušaju da pronađu na internetu. Dodaje da na to utiču i strah od odlaska kod ljekara, ali i nedostatak vremena.
Pilipović podsjeća da u pojedinim dijelovima Srbije nema dovoljno ni ljekara opšte prakse, a kamoli specijalista, zbog čega su stanovnici udaljenih mjesta često prinuđeni da informacije traže na druge načine.
Ipak, smatra da ovakav pristup ima i prednosti i mane.
“Pacijenti nekada zaista dobiju koristan savjet, ali ne mogu biti sigurni da je on uvijek tačan. S druge strane, dešava se i da ljekari postave pogrešnu dijagnozu, što dodatno narušava povjerenje u zdravstveni sistem”, kaže Pilipović.
Kardiolog: Pacijenti sve češće dolaze nakon razgovora sa ChatGPT-om
Specijalista kardiologije iz jedne privatne zdravstvene ustanove kaže za Forbes Srbija da se sa ovakvom praksom susreće gotovo svakodnevno.
Pacijenti sa blažim tegobama, kaže on, često dolaze na pregled tek nakon što su prethodno razgovarali sa ChatGPT-om ili nekim drugim AI alatom.
Prema njegovom mišljenju, to samo po sebi nije nužno loša pojava jer pokazuje da ljudi žele da se informišu i vode računa o svom zdravlju.
Međutim, naglašava da informacije dobijene od vještačke inteligencije moraju biti samo uvod u pregled kod specijaliste, a ne njegova zamijena.
Dodaje i da vještačka inteligencija već pronalazi svoje mjesto u medicini, posebno u dijagnostici, analizi medicinskih snimaka i obradi velike količine podataka.
Šta vještačka inteligencija može, a šta ne može?
Ljekari ističu da AI može biti veoma koristan kada treba objasniti medicinske termine, pomoći pacijentu da razumije laboratorijske nalaze, pripremiti pitanja za pregled ili objasniti već postavljenu dijagnozu. Na taj način može doprinijeti boljoj komunikaciji između pacijenta i ljekara.
Međutim, vještačka inteligencija ne može da obavi fizički pregled, procijeni izgled pacijenta, uoči znakove bolesti koji nisu zapisani u nalazima, niti da preuzme odgovornost za izbor terapije. Upravo zbog toga odgovori koje daje treba da budu polazna tačka za razgovor sa ljekarom, a ne konačna odluka o liječenju.
Dermatolozi upozoravaju da algoritam nema kliničko rasuđivanje
Specijalista dermatovenerologije dr Milica T. Stevanović ističe za Forbes Srbija da je vještačka inteligencija postala dio svakodnevice, ali da je treba posmatrati isključivo kao alat za informisanje.
Kako objašnjava, AI može veoma brzo da obradi ogromnu količinu podataka, ali nema sposobnost kliničkog rasuđivanja, ne sagledava cjelokupno zdravstveno stanje pacijenta i ne može da procijeni sve okolnosti koje ljekar uočava tokom pregleda.
Zbog toga upozorava da oslanjanje na vještačku inteligenciju prilikom postavljanja dijagnoze ili izbora terapije može dovesti do odlaganja pravovremene dijagnostike i liječenja.
Dr Stevanović kaže da se ona i njene kolege sve češće susreću sa pacijentima koji na pregled dolaze sa već formiranim mišljenjem zasnovanim na odgovorima AI alata.
Prema njenim riječima, mnogi nisu svjesni da modeli poput ChatGPT-a nisu medicinske enciklopedije, već sistemi koji odgovore generišu na osnovu obrazaca iz velike količine podataka. Upravo zbog toga mogu dati nepotpune ili netačne informacije.
Najveći rizik, smatra ona, nastaje kada pacijent više povjerenja pokloni algoritmu nego ljekaru koji može da ga pregleda, sasluša i procijeni njegovo stanje.
Ističe i da pretraživanje simptoma na internetu često izaziva dodatni strah jer ljudi teško razlikuju pouzdane informacije od senzacionalističkih sadržaja. Zato pacijentima uvijek savjetuje da, umjesto oslanjanja na samodijagnozu, zakažu pregled kako bi dobili stručno mišljenje i odgovarajući plan liječenja.
Na kraju zaključuje da vještačka inteligencija već ima važnu ulogu u savremenoj medicini, naročito u administraciji, analizi medicinskih snimaka, obradi podataka i procijeni rizika od pojedinih bolesti. Ipak, odgovornost, iskustvo, empatija i neposredan kontakt sa pacijentom ostaju ono što nijedan algoritam za sada ne može da zamijeni.
AI kao pomoćnik, ali ne i zamijena za ordinaciju
Sagovornici se, uprkos različitim iskustvima pacijenata, slažu u jednom. Sve češća upotreba ChatGPT-a, Geminija i drugih AI alata pokazuje da se način na koji ljudi traže zdravstvene informacije ubrzano mijenja i da će vještačka inteligencija vjerovatno postati prvi korak kada se pojave simptomi.
Ipak, konačna dijagnoza, odluka o terapiji i odgovornost za liječenje i dalje pripadaju ljekaru. Vještačka inteligencija može pomoći da pacijent bolje razumije svoje stanje i postavi prava pitanja na pregledu, ali ne može da zamijeni iskustvo, kliničko rasuđivanje i neposredan kontakt sa stručnjakom, prenosi Nova.
