Autor: m88bogdanovic

  • Krediti porasli za tri milijarde KM, više od pola otišlo stanovništvu

    Krediti porasli za tri milijarde KM, više od pola otišlo stanovništvu

    Ukupni krediti u Bosni i Hercegovini su za godinu dana porasli za oko tri milijarde KM, a više od polovine ovog iznosa su krediti namijenjeni stanovništvu, pokazuju podaci o monetarnim kretanjima Centralne banke BiH.

    Koliko su krediti porasli po sektorima u BiH

    • stanovništvo: +1,59 milijardi KM
    • privatna preduzeća: +921,2 miliona KM
    • vladine institucije: +310,7 miliona KM
    • javna preduzeća: +110,6 miliona KM
    • ostali domaći sektori: +64,9 miliona KM

    Ukupni krediti domaćim sektorima

    Kako se navodi u ovim podacima, ukupni krediti domaćim sektorima na kraju januara iznosili su 28,76 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 69,9 miliona KM (0,2%).

    “Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 54 miliona KM (0,4%), kod vladinih institucija za 41,7 miliona KM (2,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 21,4 miliona KM (2,8%). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou registrovano je kod privatnih preduzeća za 27,4 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 19,9 miliona KM (4,9%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2026. godine iznosila je 11,6%, nominalno tri milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,59 milijardi KM (12,3%), kod privatnih preduzeća za 921,2 miliona KM (8,7%), kod vladinih institucija za 310,7 miliona KM (24,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 110,6 miliona KM (16,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 64,9 miliona KM (20,3%)”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Rast depozita

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da rast kredita namijenjenih stanovništvu u Bosni i Hercegovini prati i rast depozita građana u bankarskom sektoru, pri čemu depoziti rastu nešto brže.

    “To u suštini znači da građani više novca polažu u banke nego što ga kroz kredite povlače. Ovakvo kretanje prije svega je posljedica rasta plata, ali i stabilnog priliva doznaka iz inostranstva. Istovremeno, rast nominalnih zarada povećava kreditnu sposobnost građana, što bankama otvara prostor za širenje kreditne aktivnosti prema stanovništvu. Međutim, struktura tih kredita pokazuje da, izuzev stambenih kredita koji imaju određeni razvojni efekat kroz podsticanje građevinskog sektora, većina ostalih plasmana ima potrošački karakter.

    Problem je što se ta potrošnja u velikoj mjeri odnosi na uvozne proizvode”, naglasio je Mlinarević.

    Trgovinski deficit

    Prema njegovim riječima, zbog ovoga rast potrošačkih kredita vrlo često ide paralelno sa rastom trgovinskog deficita, što je posljedica nedovoljne konkurentnosti domaće proizvodnje.

    “Na taj način se održava model ekonomskog rasta koji je dominantno zasnovan na potrošnji i uvozu. Takav model može funkcionisati samo dok postoji kontinuirano zaduživanje – bilo države, bilo stanovništva. Dugoročno održiviji razvojni model podrazumijevao bi jaču orijentaciju ka rastu proizvodnje i izvoza. To znači da bi kreditna sredstva trebalo u većoj mjeri usmjeravati ka investicijama u realni sektor, odnosno proizvodne aktivnosti. Međutim, banke se u praksi češće opredjeljuju za plasman potrošačkih kredita, jer oni nose manji rizik i relativno visoku profitabilnost kroz kamate i različite naknade. Zbog toga je kreditiranje privrede i investicija i dalje znatno skromnije nego što bi bilo poželjno za dugoročno održiv ekonomski rast”, objasnio je Mlinarević.

  • Državljanin BiH iz zatvora slao prijeteća pisma ispisana krvlju

    Državljanin BiH iz zatvora slao prijeteća pisma ispisana krvlju

    U sudu u italijanskom gradu Ferara počelo je suđenje 33-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine koji se tereti za za zlostavljanje i proganjanje bivše djevojke kojoj je iz zatvora slao pisma ispisana krvlju!

    Batine, prijetnje, uvrede i uznemirujuća pisma iz zatvora pisana krvlju – samo su dio optužbi i maltretiranja koja se pripisuju 33-godišnjem muškarcu iz BiH koji je zlostavljao svoju 36-godišnju djevojku. Ona se se danas pojavila u ulozi glavnog svjedoka.

    Događaji u centru postupka odnose se na dva perioda: od 2020. do 2021. i od 2023. do 2025. Prema tužiteljki Izabeli Kavalariju, ponašanje 33-godišnjaka variralo je od fizičkog nasilja, uvreda do psihološkog pritiska. Konkretno, tokom zajedničkog života od godinu dana (prekinutog hapšenjem zbog drugih krivičnih djela), muškarac je primoravao bivšu da da otkaz kako bi je kontrolisao i koristio za krađe.

    Pisma pisana krvlju, prijetnje porodici

    Kada bi popio, vrijeđao ju je („Odvratna si, bila si s Italijanom“ i slično), prijetio joj (ponekad pominjući da ima oružje) i tukao je pesnicama, šutirao i šamarao, i to satima bez prestanka.

    Tu se, naime, nije zaustavio – u nekim situacijama gasio je cigarete po njenim nogama i zaključavao je u dnevnoj sobi. Zastrašivao je njene baku i djeda, prijeteći da će im zapaliti kuću jer se ona jedno vrijeme bila sakrila kod njih.

    Što se tiče optužbi za proganjanje, navodi se da je iz zatvora često zvao telefonom, tražeći da obnovi vezu, prijeteći da će je ubiti i zapaliti. Iz pritvora joj je poslao i pismo napisano djelomično olovkom, a djelomično svojom krvlju, uz fotografiju na kojoj su zajedno iz vremena njihove veze. Na papiru su bile nove teške prijetnje („… Znaj da ću doći po ovu fotografiju“).

    Iako se presuda očekivala danas, sutkinja je izricanje iste odložila za 24. mart.

  • Trećina svjetske populacije pogođena ekstremnim vrućinama

    Trećina svjetske populacije pogođena ekstremnim vrućinama

    Ekstremne vrućine sada utiču na jednu od tri osobe širom svijeta i ograničavaju količinu vremena koju ljudi mogu bezbjedno da provode u aktivnostima na otvorenom, pokazala su najnovija istraživanja.

    Studija, koju su vodili naučnici iz organizacije “Zaštita prirode”, pokazuje da klimatske promjene sve više otežavaju osnovne fizičke aktivnosti čak i zdravim odraslim osobama, dok su stariji najugroženiji.

    U prosjeku, osobe starije od 65 godina sada provode oko 900 sati godišnje u uslovima kada vrućina ozbiljno ograničava aktivnost, u poređenju sa 600 sati 1950. godine.

    Najteže pogođeni su stanovnici tropskih i suptropskih regiona jugozapadne i južne Azije, dijelova zapadne Afrike i zalivskih država, gdje siromašniji radnici na otvorenom nemaju pristup zaštiti poput klima-uređaja, prenosi “Gardijan”.

    Istraživači su mjerenjem ljudske tolerancije na toplotu i kombinovanjem sa sedam decenija globalnih i regionalnih podataka pokazali da su ograničenja života u vrućim regionima sada drastičnija nego ikada.

    Starije osobe posebno trpe, jer slabije znojenje i regulacija tjelesne temperature čine fizičke aktivnosti opasnijim.

    Autori studije upozoravaju da je potreban hitan odgovor – smanjenje emisija nafte, gasa i uglja, kao i ulaganja u sisteme ranog upozoravanja, infrastrukturu za hlađenje i zaštitu najugroženijih zajednica, prenosi Srna.

  • Barbra Strejsend će dobiti počasnu Zlatnu palmu na ovogodišnjem festivalu u Kanu

    Barbra Strejsend će dobiti počasnu Zlatnu palmu na ovogodišnjem festivalu u Kanu

    Američka glumica, pjevačica i rediteljka Barbra Strejsend dobiće počasnu Zlatnu palmu na 78. filmskom festivalu u Kanu.

    – Sa ponosom i dubokom skromnošću, počašćena sam što se pridružujem društvu prethodnih dobitnika počasne Zlatne palme, čiji su radovi oduvijek bili inspiracija za mene. U ovim teškim vremenima, filmovi imaju moć da otvore naša srca i umove pričama koje odražavaju našu zajedničku ljudskost, i perspektivama koje nas podsjećaju i na našu krhkost i na našu otpornost. Kinematografija prevazilazi granice i politiku i potvrđuje moć mašte da oblikuje svijet pun saosjećanja – izjavila je američka oskarovka nakon što je obaviještena o nagradi, koja će joj biti uručena 23. maja tokom ceremonije zatvaranja festivala, prenosi portal Dedlajn.

    Kako je ranije najavljeno, američki reditelj Piter DŽekson takođe će dobiti počasnu palmu na otvaranju festivala.

    Ovogodišnje, 78. izdanje festivala traje od 12. do 23. maja 2026. godine.

    Počasna zlatna palma dodjeljuje se pojedincima koji su svojim životnim djelom ostavili značajan trag u svijetu filma.

  • FBiH: Snabdijevanje gorivom nesmetano

    FBiH: Snabdijevanje gorivom nesmetano

    Snabdijevanje gorivom u Federaciji BiH odvija se nesmetano, uprkos povećanoj potrošnji, istaknuto je na sastanku nadležnih u lancu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima.

    Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ivana Prvulović rekla je na sastanku da će ova uprava produžiti radno vrijeme inspektora u slučaju intenziviranja uvoza naftnih derivata.

    Iz Federalne uprave podsjećaju da se evidentiranje i kontrola prometa naftnih derivata na benzinskim stanicama vrše putem elektronskih mjernih sistema.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra će biti promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i lokalne pljuskove.

    Od sredine dana prvo na zapadu, a kasnije i u ostalim područjima lokalno se očekuju kiša i pljuskovi koji mogu biti praćeni grmljavinom, ali će padavine uveče prestati, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar južni u Hercegovini i višim predjelima, a u ostalim područjima promjenljiv ili sjeverni.

    Minimalna temperatura vazduha biće od dva do sedam, u višim predjelima na istoku od minus dva stepena, a maksimalna od 14 na zapadu do 19 lokalno na sjeveroistoku, u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

    Prema podacima Federalnog hidrometeroološkog zavoda, danas u Republici Srpskoj i FBiH preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a slaba kiša je registrovana u pojedinim područjima.

    Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Bjelašnica minus jedan, Han Pijesak 12, Sokolac 13, Drinić i Mrakovica 14, Sarajevo, Trebinje, Bileća i Mrkonjić Grad 16, Prijedor i Novi Grad 17, Bijeljina, Višegrad, Srebrenica i Foča 18, Banjaluka, Zvornik i Mostar 19, Doboj 20 stepeni Celzijusovih.

  • Proglašen najbolji grad na svijetu za 2026.

    Proglašen najbolji grad na svijetu za 2026.

    Australijski grad Melburn proglašen je najboljim gradom na svijetu za 2026. godinu prema izboru britanskog magazina Time Out.

    Grad je dobio brojne pohvale zbog bogate gastronomske, kulturne i umjetničke scene.

    Kako bi sastavili listu 50 najboljih gradova, urednici magazina anketirali su oko 24.000 ljudi iz različitih dijelova svijeta.

    Učesnici su ocjenjivali gradove prema 44 kriterijuma, među kojima su hrana, noćni život, kultura, dostupnost sadržaja, sreća stanovnika i opšta atmosfera u gradu.

    Po čemu se Melburn posebno izdvaja

    Prema navodima magazina, Melburn se posebno ističe raznovrsnom ponudom, od istorijskih zgrada i umjetničkih galerija do razvijene kulinarske scene. Grad se nalazi na rijeci Jara, koja ima veliki kulturni značaj za autohtone zajednice.

    Iza Melburna na listi našle su se i brojne svjetske metropole poput Šangaja, Edinurga, Londona, Njujorka, Kejp Tauna, Meksiko Sitija i drugih.

    Lista je zasnovana na iskustvima stanovnika i posjetilaca iz 42 jezička područja širom svijeta.

    (Kurir)

  • Poginuo rođeni brat Darka Lazića

    Poginuo rođeni brat Darka Lazića

    Rođeni brat pjevača Darka Lazića, Dragan Lazić, poginuo je u saobraćajnoj nesreći.

    Kako saznaju mediji u Srbiji, nesreća se dogodila dok je Dragan bio na motoru, a u udesu je, nažalost, izgubio život.

    Detalji nesreće

    Prema informacijama medija, Dragan je bio sam na motoru kada je došlo do sudara. Uzrok nesreće još nije zvanično saopšten, a nadležni organi obavljaju istragu kako bi utvrdili sve okolnosti tragičnog događaja.

    Za sada nije poznato više informacija o ovom tragičnom događaju.

  • Sportske boce iz Španije opasne za djecu, vratite ih u “Aksu”

    Sportske boce iz Španije opasne za djecu, vratite ih u “Aksu”

    Sa tržišta BiH povlače se sportske boce “stor” od 380 mililitara porijeklom iz Španije jer sadrže sitne dijelove, dekoracije pričvršćene ljepilom koji se lako mogu odvojiti i malo dijete ih može staviti u usta, što može izazvati gušenje, objavila je Agencija za nadzor nad tržištem BiH.

    Riječ je o modelima “frozen” 74255, čiji je bar-kod 8412497742554, “pepa pig” 13925 sa bar-kodom 8412497139255, “spajdermen” 74755 bar-koda 8412497747559, “frozen livz” 81055 i bar-kod 8412497810550, “spajedermen mob rulz” 83555 sa bar-kodom 8412497835553 i “stič palms” 75055 čiji je bar-kod 8412497750559.

    Preporučuje se potrošačima koji su kupili navedeni proizvod da ga odmah prestanu koristiti i vrate u prodavnicu “Aksa” u kojoj su ga kupili, gdje mogu dobiti povrat novca.

    Rok za povrat proizvoda je 19. maj.

  • Sijarto: EU napravila fatalnu grešku odbacivanjem ruskih energenata

    Sijarto: EU napravila fatalnu grešku odbacivanjem ruskih energenata

    Evropska unija je napravila “fatalnu grešku” uskrativši sebi ruske energente, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – Evropska unija je donijela pogrešnu odluku obavezavši sebe i svoje države članice da više ne kupuju ruske energente. Ovo je fatalna greška, jer se odvajamo od jeftinog i pouzdanog izvora energije – ocijenio je on u videu koji je objavio Raptli.

    Ministar je takođe napomenuo da će, kao rezultat toga, “Evropa najviše patiti usljed rasta cijena”.

    Ranije je Sijarto izjavio da Evropska unija mora hitno da ukine embargo na isporuku energenata iz Rusije kako bi spriječila eksplozivan rast cijena.

    U međuvremenu, Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropske komisije, nazvala je povratak na uvoz energenata iz Rusije “strateškom greškom”.