Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković zadržan je noćas na granici sa Hrvatskom prilikom povratka iz Budimpešte i priveden je.
Rekla je to gradski menadžer Mirna Savić Banjac, na pres-konferenciji koja je upravo u toku.
Kako kaže Stanivuković je priveden, te da on mjesecima unazad doživljava torturu prilikom ulaska i izlaska iz Hrvatske.
Uskoro opširnije.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da mu je žao predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
– Nekako mi prosto dođe žao Bakira. Ne pita se ništa u Republici Srpskoj, a htio bi. Priznaje da je naivan, a htio bi da dominira. Upada u nekakve zamišljene zamke, a htio bi da kreira procese – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks, komentarišući izjave Izetbegovića, u kojima je komentarisao “spoljnopolitičku neutralnost BiH”, kritikovao Dodika i SNSD-a, kao i komentarisao potpisanu deklaraciju u Sarajevu, odnosno zajedničku izjavu bošnjačkih predstavnika o “osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i BiH.
Некако ми просто дође жао Бакира.
Не пита се ништа у Републици Српској, а хтио би.
Признаје да је наиван, а хтио би да доминира.
Упада у некакве замишљене замке, а хтио би да креира процесе.Пише политичке изјаве са реисом, а говори о секуларној држави.
Својата БиХ само за…— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 24, 2026
Dodik dodaje da Izetbegović piše političke izjave sa reisom, a govori o sekularnoj državi.
– Svojata BiH samo za Bošnjake, a govori o ravnopravnosti. Govori o antifašizmu, a prećutkuje pismo sarajevskih intelektualaca fireru. Ispade po njegovoj interpretaciji da je u izjavi osudio i oca Aliju, ali i to mu uzalud. Јadni su i on i njegova politika – ističe Dodik.
Sjedinjene Američke Države i Iran moraju da sjednu za pregovarački sto da bi odmah okončali blokadu Ormuskog moreuza i zaustavili neprijateljstva na Bliskom istoku, izjavila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajenova je ocijenila da je situacija kritična za snabdijevanje i isporuke energenata širom svijeta.
Naglasila je da je kraj rata neophodan kako bi se zaustavili rastući globalni ekonomski poremećaji te podsjetila da oko 20 odsto globalnih zaliha nafte prolazi kroz Ormuski moreuz.
“Svi osjećamo posljedice koje su vide na cijenama gasa i nafte. Od najveće je važnosti da dođemo do rješenja putem pregovora i da se okončaju neprijateljstva na Bliskom istoku”, rekla je ona.
Fon der Lajenova je istakla da moraju biti osuđeni napori Irana da blokira Ormuski moreuz, strateški plovni put, napadima na nenaoružane komercijalne brodove i kritičnu infrastrukturu, piše “Gardijan”.
“Iran mora odmah da prestane sa prijetnjama, postavljanjem mina, napadima dronova i raketama, kao i drugim pokušajima da se blokira moreuz za komercijalne brodove”, rekla je Fon der Lajenova.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je Srni da pitanje akciza i cijene goriva nisu nadležnost Savjeta ministara, nego entitetskih vlada.
Vulićeva je rekla da je SNSD više puta jasno rekao da Savjet ministara nije vlada i da mu se ne mogu nametati ovlaštenja mimo ustavne strukture.
Povodom izjave premijera FBiH Nermina Nikšića da SNSD “ne radi u interesu građana”, Vulićeva je napomenula da je Vlada Republike Srpske donijela konkretne mjere koje se odnose na vraćanje sredstava od akciza građanima.
“Deset odsto za privredu i dvadeset odsto za građane. To su potezi koji se osjećaju, a ne izjave za medije”, rekla je Vulićeva.
Ona je napomenula da je Nikšić došao na funkciju odlukom nelegitimnog Kristijana Šmita, kada je suspendovao Ustav FBiH na jedan dan.
“Nermine, nametnuti, Nikšiću, prije nego što druge optužiš za populizam, kreni od činjenica. Ti nisi volja građana, ti si volja Šmitive garde. Zato nemoj miješati populizam i odgovornu vlast. Razlika je očigledna, jer si dugo bio opozicija gdje i pripadaš”, poručila je Vulićeva.
U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti promjenljivo oblačno i malo toplije vrijeme uz sunčane periode, ali i povremenu slabu kišu.
Padavine će češće biti od zapada ka istoku, dok će na krajnjem sjeveru i jugu biti uglavnom suvo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Maksimalna temperatura vazduha od 13 do 18, u višim predjelima od šest stepeni Celzijusovih.
Duvaće slab do umjeren, tokom dana povremeno pojačan sjeveroistočni vjetar, a u Hercegovini umjerena do jaka bura.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutro je pretežno oblačno, ponegdje sa slabom kišom, osim u Hercegovini gdje je sunčano, dok na planinama pada slab snijeg.
Temperatura vazduha u 7.00 časova: Bjelašnica minus četiri, Drvar jedan, Mrknjoić Grad, Drinić, Kneževo i Kalinovik dva, Sokolac, Ribnik i Bihać tri, Gacko i Bileća četiri, Prijedor, Višegrad, Foča, Rudo, Sarajevo i Zenica pet, Doboj, Novi Grad, Srbac, Tuzla i Srebrenica šest, Banjaluka, Bijeljina i Trebinje sedam, Zvornik osam, Gradačac devet i Mostar 12 stepeni Celzijusovih.
Od ponoći je skuplje gorivo na hrvatskim pumpama, dok neke bilježe nestašice.
Čitaoci Indexa, neke pumpe u Dugom Selu i Zaprešiću ostale su bez goriva, a sinoć (24. marta) se moglo vidjeti i u Zagrebu, na Ininoj benzinskoj u Vukovarskoj, nedaleko od Lisinskog, obavještenje da nema eurodizela.
Na ulazu u benzinsku pisalo je i da se Class Premium dizel toči po cijeni običnog, i to na dva agregata.
Vlada je juče (23.marta) intervenisala u cijene goriva pa je eurodizel poskupio na 1,73 eura po litru (+0,18 eura), dok eurosuper sada košta 1,62 eura (+0,12 eura). Najveći skok zabilježio je plavi dizel, koji je poskupio za 30 centi i sada iznosi 1,19 evra.
Porasle su i cijene plina. UNP za rezervoare sada košta 1,99 eura (+0,29 eura), dok je UNP za boce poskupio na 2,57 eura, što je povećanje od 17 centi.
Uprkos tome što iz Vlade i naftnih kompanija mole građane da ne prave zalihe, ima i takvih situacija.
Jedna čitateljka kaže kako je u Splitu na benzinskoj zatekla čovjeka koji je došao s kombijem punim velikih kanistera i bačvi te točio jedan po jedan.
“Stvorila se gužva na benzinskoj. Meni je rezervoar bio prazan, inače ne bih čekala. Tako se valjda štedi”, ispričala je čitateljka.
Premijer Andrej Plenković rekao je juče da bi cijene bez vladinih mjera bile još više. Po tim procjenama, eurodizel bi koštao 1,86 eura, eurosuper 1,71 euro, plavi dizel 1,23 eura, plin u spremnicima 2,07 eura, a plin u bocama 2,77 eura po kilogramu.
Regulisane cijene važiće samo na benzinskim pumpama van auto-puteva, dok će na auto-putevima cijene biti tržišne.
Uvođenje privremenog ograničenja točenja goriva, koje je stupilo na snagu u ponoć sa subote na nedjelju, izazvalo je gužve na benzinskim stanicama širom Slovenije.
Cilj ove hitne mjere je smanjenje problema u snabdijevanju naftnim derivatima, ali je prvi dan primjene obilježen kolonama i zastojima na ključnim lokacijama.
Prema donesenim mjerama, na jednoj benzinskoj stanici dnevno je dozvoljeno točiti najviše 50 litara goriva fizičkom licu te 200 litara pravnom licu i fizičkom licu koje obavlja djelatnost, uključujući poljoprivrednu.
Ograničenja će važiti do daljnjeg.
U distribuciju goriva uključena je i Slovenačka vojska, čiji će pripadnici pomagati u transportu i snabdijevanju. Vlasti su pozvale distributere da koordiniraju isporuke od skladišta do benzinskih stanica kako bi se ubrzala dostava i povećala efikasnost snabdijevanja.
Savezni sudija u Bostonu blokirao je primjenu nove politike administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa kojom bi hiljade izbjeglica mogle da budu uhapšene i zadržane u pritvoru ukoliko ni poslije godinu dana boravka u SAD ne dobiju zelenu kartu.
Savezni okružni sudija Ričard Sterns postupio je po zahtjevu šest izbjeglica i dvije organizacije za zaštitu prava, koje su navele da politika američkog Ministarstva za unutrašnju bezbjednost (DHS) predstavlja nezakonito odstupanje od višedecenijske prakse, prenio je Rojters.
Tužitelji tvrde da politika izlaže više od 100.000 zakonito primljenih izbjeglica, čiji su zahtjevi za promjenu imigracionog statusa još u proceduri pred Službom za državljanstvo i imigraciju SAD, mogućem pritvoru, prenosi Tanjug.
Advokat podnosilaca tužbe Stiven Bresler saopštio je da odluka “potvrđuje da vlada ne može da manipuliše zakonom kako bi opravdala masovna hapšenja i pritvaranja ljudi”.
Šest izbjeglica, zajedno sa nevladinim organizacijama, podnijeli su tužbu 27. februara, navodeći da je politika nezakonita i da pogrešno tumači zakon.
Istakli su da je od donošenja Zakona o izbjeglicama 1980. godine pojam “starateljstvo” tumačen kao obaveza eventualnog javljanja na razgovor, a ne kao pritvor.
Sudija Sterns složio se sa tim stavom, naglasivši da “termin ‘starateljstvo’ istorijski nije bio sinonim za ‘pritvor'”.
Nova politika usvojena je u okviru programa “Operacija PARRIS”, najavljenog u januaru kao sveobuhvatna inicijativa za preispitivanje hiljada slučajeva izbjeglica.
DHS je tada naveo da će početni fokus biti oko 5.600 izbjeglica u Minesoti koje još nisu dobile zelenu kartu, ali su tužitelji upozorili da postoji mogućnost proširenja na druge savezne države.
Američka Služba za imigraciju i carinu (ICE), koja djeluje u okviru DHS-a, u memorandumima iz decembra i februara reinterpretirala je zakon o imigraciji tako da nalaže pritvor svakog izbjeglice koji ne dobije status stalnog boravka nakon godinu dana u SAD.
Administracija je to učinila tumačeći odredbu prema kojoj izbjeglice treba da se vrate pod “starateljstvo” DHS-a radi provjere i ispitivanja ako ne dobiju zelenu kartu u tom roku.
Dan sjećanja na stradale u NATO agresiji 24. marta 1999. godine biće obilježen večeras u Vranju kod Spomenika žrtvama NATO agresije, na platou Galerije Narodnog muzeja.
Obilježavanju će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić. NATO pakt je 24. marta 1999. godine počeo agresiju na Saveznu Republiku Јugoslaviju.
Agresija je trajala 78 dana, stradalo je na hiljade vojnika i civila, te pričinjena materijalna šteta koja se mjeri desetinama milijardi dolara. U agresiji su korišćena ubojita sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.
Više od 100 projekata, čija je ukupna vrijednost 281,47 miliona maraka, našlo se u Planu kapitalnih investicija za period 2026-2028. godina, koji je usvojen na Skupštini grada Banjaluka, te objavljen u “Službenom glasniku Banjaluke”.
Novi američki projekat izgradnje infrastrukture za snabdijevanje BiH tečnim gasom s terminala Krk mogao bi poremetiti planove Republike Srpske da kroz Istočnu interkonekciju kod Bijeljine dovede ruski gas.
Podsjećanja radi, kako je “Nezavisnim” nedavno rečeno, sve su prilike da će ugovor o uvođenju američkog investitora u projekat Južne interkonekcije uskoro biti finaliziran, a kako se već odranije zna, model će podrazumijevati koncesiju na nekoliko decenija.
Kako saznajemo, interes za proširivanje projekta na RS već postoji, a uskoro bi se mogli povesti i konkretni razgovori na tu temu.
RS već više od dvije decenije planira izgradnju konekcije sa Srbijom, kojom bi ruski gas bio dopremljen u gradove Srpske, a u međuvremenu bi bila izgrađena kompletna lokalna gasna mreža, uključujući i izgradnju nekoliko centrala na gas.
Almir Bečarević, ekspert za energetiku, sumnja da je u trenutnim okolnostima ovakav projekt izvodljiv.
On podsjeća da je koncept zamišljen u vremenu kada se računalo na stabilno i relativno jeftino snabdijevanje ruskim gasom.
Danas su se, kako upozorava, okolnosti bitno promijenile, jer je EU donijela odluku o zabrani snabdijevanjem ruskim gasom, a alternativni izvori, koji bi na Balkansko poluostrvo dovozili azerbejdžanski gas, već su rezervisani dugoročnim ugovorima, pa je pitanje po kojoj cijeni bi RS gas mogla dobiti, ako bi bilo šta od kapaciteta i ostalo za druge kupce.
Bečarević ističe da Srbija, koja se godinama vezala za jeftini ruski gas, aktivno obezbjeđuje gas iz Azerbejdžana i vjerovatno će zauzeti veći dio dostupnih kapaciteta na pravcu Bugarska – Srbija.
“Kada se tome dodaju visoki troškovi izgradnje i održavanja gasovoda, lako se dolazi do zaključka da projekat bez sigurnog i povoljnog izvora gubi ekonomsku logiku i postaje rizična investicija”, ističe on za “Nezavisne”.
Bečarević podsjeća da je i Mađarska u procesu odvajanja od ruskog gasnog snabdijevanja. On kaže da već sada Mađarska sklapa ugovore s dobavljačima gasa iz izvora koji nisu ruski.
“Već je ugovorila između šest i sedam milijardi kubnih metara gasa od alternativnih dobavljača, dok ukupno troši oko devet milijardi. To znači da su dvije trećine svojih potreba već pokrili dugoročnim ugovorima sa novim izvorima. Toliko o Orbanovim (Viktor Orban, mađarski premijer) izjavama da oni insistiraju samo na Rusima kao dobavljačima”, kaže on.
Iz Vlade Republike Srpske saznajemo da ove nove okolnosti ne mijenjaju dugoročne planove, koji podrazumijevaju izgradnju Istočne interkonekcije u skladu s ranijim planovima i strategijama.
Podsjećanja radi, te strategije podrazumijevaju da se preko Srbije RS priključi na ruski gas i da se na osnovu toga sprovede gasifikacija.
Na pitanje kako će se taj projekat realizovati ako SAD insistiraju na istiskivanju ruskih energenata iz Srbije i na činjenicu da zbog rata u Ukrajini EU uvodi potpunu zabranu uvoza ruskog gasa, naš sagovornik, koji je zamolio da ne navodimo ime, jer ne govori zvanično, navodi da je strategija Srpske dugoročna i da na nju ne utiču trenutne okolnosti.
“Znate, najave blokada i zabrana ne znače da će se to i desiti. Vremena su neizvjesna, situacija se praktično mijenja iz dana u dan, i sve to može već sutra doći u pitanje. Mi imamo dugoročne ciljeve i ostajemo pri našim strateškim opredjeljenjima”, rekao nam je naš sagovornik.
Na pitanje da li bi RS pristala da se priključi na Južnu interkonekciju, ustvrdio nam je da Vlada nema ništa protiv diverzifikacije i da je spremna da sasluša svaku dobru ponudu.
Treba napomenuti da su SAD zaprijetile “Naftnoj industriji Srbije” sankcijama ako Rusi ne prodaju svoj kapital u toj kompaniji, a proces pregovaranja s potencijalnim kupcima je u toku.
Kako smo nedavno pisali, EU prirodni gas vidi kao prelazno gorivo ka potpunoj energetskoj nezavisnosti koja podrazumijeva nuklearnu energiju i obnovljive izvore. S obzirom na to da se ovaj cilj ne može ostvariti u kratkom periodu, u evropskim strategijama gas je tretiran kao tranzitno gorivo, što znači da EU neće finansirati nove gasne projekte.
BiH je imala priliku da Južna interkonekcija bude finansirana od strane EU, ali to vrijeme je isteklo u svađama između predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda oko upravne strukture preduzeća koje bi gas dobavljalo s terminala na Krku.